KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/12.2014.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGoogle translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERASampusi VintesaOLYMPUS DIGITAL CAMERAVRIJEME BOŽIĆA – Za vrijeme Božića kaže se da je vrijeme obilja. I oni koji nisu imućni nastoje barem u te dane najvećeg kršćanskog blagdana imati svečaniji, čitaj: puniji stol. Za mnoge od tih, nastojanja ostaju nastojanjima, a za mnoge pak u kontekstu u kojemu živimo nastojanja pomalo i – prestaju biti nastojanja…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA KAD MI PONOVNO DOĐEMO NA VLAST… – …sve će biti drukčije, kaže novinar Tomislav Radić.

ZAIGRANE ČAŠNE SESTRE – Bogme su se zaigrale, skupa s odabranim sljedbenicima, čašne sestre u zagrebačkoj kapelici Vintesa! Gdje se inače nudi i – apostolsko vino (slika). Za misno vino taj dan sestra Drozofila Lada (kolovođa!), sestra Peronosporafobia Martina, sestra Morana Macerationis, sestra Fermentatio Nataša, sestra Zina te sestra Fani Corporatio podastrle su – pjenušac. I to ne jedan, nego – pet! Bedekovich, Zdjelarević, Tomac, Šember, Centurion od Bolfana… Moderno vrijeme, a i – tu je i Božić!…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA onda je, uz velike ovacije nazočnih, sa zakašnjenjem no ipak još na vrijeme, ušao velečašni pater Desiderius, koji je, inače, na ovaj skup odanika što su se očito u međuvremenu već bili, i bez ispovjedi, pričestili, malo kasnio jer morao je ostati do kraja na oduženom prije toga održavanom skupu celebriranom s bogovskim mirnim misnim vinom. Završne riječi, dok još vrag stvar nije uzeo pod svoje: Ego vi absolvo, i braćo i sestre, pođimo u miru

I gle: svi doista i pođoše u miru. Do susjedne kapelice…

DESETLJEĆE GASTRONOMADA – U Europskome domu u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici – predbožićni skup posvećen 10. godišnjici djelovanja ekipe Gastronomadi, koja je bitno pridonijela razvoju i unaprjeđenju eno-gastro scene u Lijepoj našoj. Gastronomadi, od kojih su, nakon što su svojim putem krenuli npr. Rene Bakalović, pa chef Grgur Bakšić, kao motorna snaga ostali Zoran Šimunić Zok i Robert Ripli, posljednjih godina u svom prostoru u Europskom domu – nekad njihovom restoranu – drže tečajeve iz eno-gastronomije, evo jedan od onih koji je tu završio tečaj kuharstva je npr. i Bernard Korak (na slici uz gastronomadski hamburger), sin znanog plešivičkog vinara Velimira Koraka.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Europskom domu na domijenku Gastronomada, koji su priredili više odličnih jela a svakako je atrakcija bio golemi hamburger čiji glavni i konkretni sadržaj je činio jedanput grubo mljeveni tri tjedna odležani ramstek, okupilo se više osoba znanih iz javnog društvenog života, među njima npr. karikaturist Davor Štambuk, pa operni pjevač Tvrtko Stipić  (na slici sa Zokom Šimunićem) a i makedonski glazbenik i orguljaš, jedna od zvijezda zagrebačke super rock grupe Time u najboljim danima, Tihomir Pop Asanović. Zanimljiva informacija od Popa: u Skopje su na dodjelu prestižne nagrade krajem veljače 2015. pozvani Time (Dado Topić, Vedran Božić, Mario Mavrin, Ratko Divjak i dakako Pop), koji su, prisjetimo se, svojedovno imali sjajan hit Makedonija, zatim rockeri zlatne generacije Goran Bregović i Bijelo dugme, Smak, Kornelije Kovač Korni Grupa, Septembar… svaki od njih izveo bi po jednu ili dvije pjesme, a na kraju showa predviđena je večera koju bi vinima popratili ponajbolji makedonski posjedi Bovin, Château Kamnik te Dudin!

Saints Hills DingacVINO SAINTS HILLS – i VIŠE OD VINA – Vino kuće Saints Hills i – više je od vina! Jako dobra kakvoća, sjajan dizajn i značajna humanitarna dimenzija.  Po pitanju kvalitete kapljice vlasnik Ernest Tolj surađuje s glasovitim Francuzom Michelom Rollandom, a po pitanju dizajna s Mary Lewis iz renomirane londonske dizajnerske agencije Lewis Moberly. Već je Tolj za Saints Hills dobivao nagrade za dizajn, a upravo je stigla nova, s nazivom Red Dot. Među 7096 prijavljenih radova za 2014. godinu, stručni žiri sastavljen od međunarodnih sudaca nagradu u kategoriji communication designa dodjelio je vizualu vina Dingač Saints Hills Ernest Tolj. Izvrstan rad Mary Lewis koja je, formiravši oko vrata boce platinastu ogrlicu s uzorkom starog kovanog prozora s vinarije Saints Hills, uspjela, veli Tolj, u dizajn butelje pretočiti priču o tradiciji i traženju savršenstva.

– Nagrađeno vino, koje je najbolje u našoj paleti, ima zadaću i čast da ostvaruje prihod za našu zakladu Saints Hills For Kids koja pomaže djeci bez roditeljske skrbi. I prošle godine u predbožićno smo vrijeme vinom skupljali dobrotvorne prihode i pomogli obnovu Dječjeg doma u zagrebačkoj Nazorovoj ulici, a ove smo godine pomoć namijenili SOS dječjem selu Lekenik, i Dječjem domu Bjelave u Sarajevu – kazao je ponosni Ernest Tolj.

ENO-EKSPERT AKADEMIJA – Nakon niza godina savjetovanja u vinogradarstvu i vinarstvu na području cijele Hrvatske, tvrtka Eno-expert iz Zagreba pokrenula je edukacijske programe prilagođene različitim stupnjevima znanja i interesa za vino kod osoba različitog profila, bilo da je riječ o vinoljupcima, vinarima ili ugostiteljima.

Hruskar-HrenPrograme vode diplomirani enolozi s bogatim iskustvom u proizvodnji vina i profesionalnim degustacijama. Po završetku programa svi polaznici dobivaju diplomu o završenom tečaju Eno-Expert akademije. Predavači su iskusni enolozi Miodrag Hruškar i Krešimir Hren te drugi renomirani stručnjaci iz pojedinih područja kulture vina.

– Pokrenuli smo Eno-Expert akademiju sa željom da aktivno sudjelujemo u podizanju vinske kulture u Hrvatskoj. Pristupačnim programima, koji ne mistificiraju vinske teme, želimo se približiti i onima koji su dosad smatrali da takve edukacije nisu za njih. Naš je moto jednostavan: otvoreni smo prema svima koji vole vino i žele znati više, a to što predajemo temeljeno je na iskustvu u cjelokupnom procesu proizvodnje vina i dugogodišnjem konzaltingu za brojne domaće vinare – izjavio je Miodrag Hruškar, direktor i osnivač Eno-Expert akademije.

Programi su podijeljeni u dva dijela: školu za vinoljupce s tečajevima VinoLjubac, Napredni VinoLjubac i specijaliziranu nastavu Eno-Expert, Eno- Profesionalac i Eno-Exclusive Club.

VinoLjubac je početni tečaj namijenjen onima koji žele proširiti svoju vinsku kulturu, a polaznike uči o definicijama i podjelama vina, ponašanju u restoranu, degustaciji vina te sljubljivanju hrane i vina. Napredni VinoLjubac nastavlja se na početni tečaj i obuhvaća razbijanje predrasuda o vinu, odnos vina i zdravlja, napredne degustacije, itd. Napredni VinoLjubac podučava o manama vina, obrađuje bolesti vina te polaznike uči prepoznavati defektnu kapljicu. Eno-Expert je namijenjen vinarima koji žele unaprijediti svoju proizvodnju, i temelji se na modernom pristupu produkcije vina. Eno-Profesionalac je tečaj namijenjen ugostiteljskim djelatnicima koji trebaju umješno kreirati svoju vinsku kartu i koji u svakodnevnom kontaktu s gostima moraju znati dobro predstavliti vina iz svoje ponude. Taj tečaj omogućuje stjecanje potrebnih znanja za samostalan rad s gostima. Eno-Exclusive Club je namijenjen svim ljubiteljima vina koji svoja vinska znanja žele proširiti do u detalje i uživati u ciljanim vođenim degustacijama vina. Jedna od posebnosti ovoga tečaja je fleksibilnost mjesta održavanja, naime mogu se održavati bilo u prostorima Eno-Expert akademije ili na nekoj drugoj dogovorenoj lokaciji.

Zainteresirani se mogu prijaviti na http://www.enoexpert.hr/vinska-skola.html te pratiti Eno-ekspert na Facebooku na stranici Eno expert – https://www.facebook.com/enoexpert?fref=ts.

KRALJ ŠPRICAR! – Ni manje ni više naziv Svetovno prvenstvo u mehurčkanju z mineralnimi vodami! Prilično ambiciozno: svjetsko prvenstvo! Ptujska klet sredinom prosinca 2014. organizirala je izbor najboljeg špricara, mi u Hrvatskoj rekli bismo gemišta (da podsjetim: u Hrvatskoj se špricerom naziva mješavina vina i soda vode, a ovo što Slovenci nazivaju špricar – mješavinu vina i mineralne vode, u nas se naziva gemištom), po treći put. Tek što je mošt iz berbe 2014. postao vinom – odmah priprema za početak njegova plasman još prije Božića, ali i priprema za plasman špricara-gemišta za ljetno razdoblje kad mu je kao osvježavajućem piću, zbog vrućina, pravo vrijeme.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Sloveniji, u Ormožu, postoji izbor najboljega vina za špricar, i on se odvija datumski prije nego ovo ptujsko mehurčkanje. U Ormožu na izboru podastrto je nekih 400 uzoraka vina, među njima bilo je i onih od sedmero proizvođača iz Međimurja, i tamo je kao najbolje vino za špricar izabran ptujski Haložan 2014. Prva četiri mjesta na rang ljestvici zauzeli su Slovenci, a peti u redosljedu bio je litreni DK cuvée 2013 od Zdravka Dvanajščaka. Protagonist mehurčkanja u Ptuju bio je, kao konstanta, upravo taj ormoški prvak, a s njime su u kombinaciji ocjenjivačima ponuđene 24 mineralne vode iz sedam zemalja, vode koje su inače prisutne na slovenskom tržištu. Među desetak kušača šoricara-gemišta u komisiji kojoj je predsjedao Bojan Kobal, glavni enolog ptujske kleti, bili su npr. i čelni čovjek Perutnine Ptuj, kojoj pripada Ptujska klet Pullus, Roman Glaser, i enolog Andrej Rebernišek, inače savjetnik na Bolfanovom posjedu Vinski vrh u Hraščini, te trojica iz Hrvatske – Vito Andrić, Ivan Dropuljić i Željko Suhadolnik.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ocjenjivalo se po tablici do 20 bodova, s time da se za boju i bistroću moglo dodijeliti maksimalno po dva boda, za miris četiri, za okus pet, intenzitet i kakvoću CO2 jedan i za trajnost okusa jedan bod, kod bodovanja se moglo izraziti i kroz decimale. Vino se točilo do polovice špricar čaše od 0,2 l, koju su bili lansirali organizatori i koja na sebi ima tanke crte kao baždare, crtu po sredini kao granicu do koje ide vino, i crtu pri vrhu čaše kao granicu špricara. Za vode, koje su donošene za točenje umotane da se ne vidi koje su, nije rađen poseban redosljed.

Pobjednik je bio špricar-gemišt sastavljen od Haložana 2014 i austrijske mineralne vode Vöslauer, koji je osvojio17,46 od 20 bodova, na drugo mjesto plasirao se špricar s vodom Kraljevi vrelec od Radenske, treći je bio s francuskom vodom Perrier, a četvrti opet s austrijskom vodom marke Juvina.

PULLUS IZVAN SERIJE – Za nedavna boravka u Ptuju i u podrumu Ptujska klet Pullus prilika je bila kušati i nešto izvanserijsko: Pullus zvrst 2009 i Pullus laški rizling 2007. Oba ta dva odležana suha vina, u odličnoj kondiciji, lijep su primjer kako i veliki podrum ako ima pravu osobu na pravome mjestu i ako dade sebi malo više truda može impresionirati i zahtjevnog potrošača plemenite kapljice. Pullus zvrst 2009, 14,0 vol%, mješavina je chardonnaya, sivog pinota i traminca, od grožđa s ponajboljih pozicija vinograda Ptujske kleti, berba je bila izborna, vino je njegovano na finom talogu dvije godine u hrastovoj bačvi. Pullus laški rizling 2007, 14,0 vol %, također je s ponajboljih položaja, berba izborna, tri godine sur lie u bačvama od slavonske i francuske hrastovine, od čega je jedna trećina bila novih.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATa vina, koja se rađaju samo u iznimno dobrim godištima, proizvedena su u vrlo maloj količini, rekli bismo i infinitezimalnoj u odnosu na ukupnu produkciju Ptujske kleti. Ali, iako je količina tako mala, ta vina, koja se nude samo izabranim gostima, imaju veliku marketinšku moć. Nakon što se kuša takva kapljica nekako automatski se u startu bolje gleda i na sva druga vina proizvođača.

Ptujska klet navodno je vrlo uspješna na tržištu, pohvalili su se da kroz godinu prodaju svo vino, čak se izvozi i u mnogoljudnu Kinu. A za to se Ptujska klet Pullus adekvatno pripremila i na način da u suorganizaciji sa svojim uvozničkim kineskim partnerom tamo organizira vinske tečajeve na kojima je edukator upravo glavni enolog Bojan Kobal, koji, kako je rekao, Kinezima priča ne samo o slovenskome vinu nego i o svjetskim vinima, svjetskim trendovima u vinarstvu, i onda ima priliku metodom komparacije i pokazati Kinezima da vina Ptujske kleti mogu kakvoćom i cijenom ravnopravno stajati uz bok istorodnoij kapljici iz raznih vinorodnih svjetski glasovitih zemalja.

SAMOBOR JE LEPI VAROŠ! – Samobor je lepi varoš, med goricam on stoji, vu njem jesu lepe seje, haj jesu lepe seje, sam jedna žalosna… Draga, zakaj si tak tužna, jedan-dva, zakaj si tak žalosna?…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANe biti tužan/tužna v Sanòboru! V Sanòboru i najbližoj okolici, kak i u Somboru – sega na volju! Kraljevi bermeta i muštarde – mladi enolog Toni Filipec ima toliko flaša bermeta iz toliko godina prije, sve do 1980., i k’o niš’  priredi vertikalu, štaviše vertikalu sve do horizontale, k tome tata Vojko Filipec još i preludira po klaviru dok se u čašama istražuje povijest samoborskog bermeta. Kralj samoborske salame Zdravko Runtas, sad s novim ultra-modernim pogonom za preradu s puno većim kapacitetom tako da čovjek više nije, u strahu od nestašice, ograničen u uživanju u toj Zganjer krema snitesalami… Kralj kobasica Koprivnjak, koji svakog pondeljka i četvrtka radi češnjovke – sad im je i vrijeme, fino s restanim krumpirom i dinstanim kiselim zeljem. Kralj pak vina i kremšnita Marijan Žganjer na glavnom samoborskom trgu, ne da ga se ne može zaobići nego se to i ne smije učiniti, s jedne strane trga u Tinu nudi naravno pjesnikovo vino i klipiće a s druge strane, sa suprugom Brankom, slastičarkom, nudi U prolazu kremšnite. Malo dalje, na istome trgu, kraljica je sladoleda Ivana Baković, ona u svojoj slatkoj tvornici Medenko nudi 40 okusa sladoleda i uz svaki se preporučuje po neko odgovarajuće vince. Zapamtio sam iz te slatke radionice sjajan kolač od buče! Samobor ima i kraljeve piva (pivnica s velikim izborom piva odavde i izvana), kraljicu kruha i peciva Renatu Zemljič, pa znamenite Livadić i Lavicu (pitoma!), pa Princa karnevala, kraljicu Sraku, Fiškala… Bogme, to je već i te kako i više od tri kralja!

Samobor, pa to je prava država u malome. Uskoro ponovno postaje republikom! Slobodna neovisna fašnička republika Sanòbor! Aktualna civilna vlast morat će na kratko vrijeme odstupiti, jer mirnim putem a bez provedenih izbora vodstvo preuzimaju Princ, Sraka i Fiškal… A onda, poslije republikanskoga veselja koje završava spaljivanjem Fašnika, vraća se stara vlast, to je nekako slično kao kod nas koji smo izvan Samobora – malo SDP pa onda malo, ili malo više HDZ, i tako u nedogled do prve smrtiOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

I – kaj buš, onda, žalostan v Sanòboru?!

BERMET (i PRALINE) FILIPEC – U anketi što ju je svojedobno provela Hrvatska televizija o tome koji je najprepoznatljiviji simbol Samobora, 90 posto ispitanih odgovorilo je: kremšnite i bermet. Za kremšnite zacijelo svatko dobro zna što su, a što se tiče bermeta – kad se odmaknemo od toga da je to piće, znanje je u detaljima zasigurno slabije. Evo što govori Antun Toni Filipec, mladi enolog čiji je diplomski rad bio upravo na temu bermeta i koji nastavlja s obiteljskom proizvodnjom te u tome nasljeđuje oca Vojka:OLYMPUS DIGITAL CAMERA

– Bermet spada u grupu specijalnih vina nastalih posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog porijekla. Specijalna vina dijele se na desertna, likerska i aromatizirana. Bermet je aromatizirano vino. Aromatizirana vina su proizvedena od vina uz dodatak alkohola, sladora, kiselina i obogaćenjem ekstraktom dobivenim maceracijom aromatičnih biljaka. Sadrže najmanje 8 vol % do najviše 25 vol % alkohola. Bermet, koji ima obično između 16 i 18 vol % alkohola, mirisom upućuje na pelin, rogač, smokvu i slatkasto-gorkastog je okusa. U njemu su mnogi aromatični sastojci, ponajviše upravo npr. pelin, otud mu i naziv, naime za pelin se kaže Wermut, te rogač i smokva… Tipičan je to samoborski aperitiv, ali i dižestiv. U svijetu globalnih kretanja u kojemu se gubljenje identiteta malih prije može nazvati činjenicom nego iznimkom što potvrđuje pravilo, važnost zaštite i očuvanja proizvoda poput bermeta iznimno je velika. Iako se glede porijekla bermeta provlači to da on potječe od Francuza, koji su u samoborski kraj došli u 19. stoljeću i navodno tada donijeli recepturu, dokumenti kojima raspolaže Muzej grada Samobora te provedena istraživanja upućuju na to da Francuzi nisu umiješani. Proizvodnja bermeta u samoborskome kraju traje već stoljećima. Moguće je da se piće tipa bermeta u antici proizvodilo na području Dalmacije i da je s trgovcima, skupa s mediteranskim voćem, dospjelo i do Samobora. Uglavnom, priča kaže da je starim narodima uz Mediteran dosadilo kiselo vino pa su ga počeli zašećeravati slatkim voćem. Slatko piće smanjuje apetit, pa mu se počelo dodavati pelin, da dobije gorčinu. Piće je dobilo na gorčini ali to još nije bilo ono što se tražilo jer gorčina je stršala. Uravnotežilo se dodatak pelina i krenulo se začinjavanjem mirodijama. I nastalo je aromatizirano vino nalik današnjem bermetu…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Filipec dodaje kako bermet, koji se s vremenom oplemenjivao, broji najmanje desetak sastojaka, od kojih je s najvećim udjelom vino. Bazno vino treba imati tamnu boju, izraženiju taninsku komponentu, izraženiju kiselost, mora ga resiti svježina mladosti ali istodobno treba imati i nijansu patine staroga vina. Da bi se sve to postiglo nužno je koristiti ne samo jednu sortu nego od više njih znalački napraviti kupažu s time da se pri blendiranju koriste i starija i alkoholno i jača vina. Za samoborski bermet preporučljive sorte, uzgajane prvenstveno dakako u Samoborskom i susjednom Plešivičkome vinogorju, su Frankovka, Portugizac, Kavčina crna, eventualno Zweigelt i Pinot crni, a od bijelih u obzir dolaze Graševina, Kraljevina. Već pri proizvodnji vina što će se koristiti za baznu kupažu za bermet u izmuljano grožđe dodaju se određeni pripremljeni sastojci.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrvi dio postupka odvija se, barem kod Filipecovih, u inoksu. Mlada vina nakon nekog vremena kupažiraju se međusobno ali i s kapljicom iz prijašnje/prijašnjih berbi. Finalno bazno vino–kupaža može biti aromatizirano nizom mirodija, odnosno zaslađeno južnim posušenim voćem i šećerom, konkretno u bermetu uz najčešće pelin, suhu smokvu i rogač nađe se anisa, vanilije, muškatnog oraščića, dunje, cimeta, gorušice, smeđeg šećera… Dozrijevnje bude u hrastovim bačvama u dužini od najmanje oko tri mjeseca, pa se bermet puni u bocu, kaže Filipec, napominjući kako je njemu osobno bermet najbolji nakon godinu dana od početka proizvodnje.

Filipeci, koji inače proizvode i mirna vina redovnih berbi kao sivi pinot, zatim rosé Tia i crnjak od frankovke, cabernet sauvignona i crnog pinota, proširili su, surađujući s majstorima za čokoladu, ponudu proizvoda i na čokoladu i praline punjene bermetom.

KADARKA de LUXE – Kad se doktori skupa slože, i kadarka plivat može! Da je netko namjerno htio organizirati cijelu stvar ovako kako je to sredila sudbina, vjerojatno mu to ne bi pošlo za rukom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIgnac Tonković iz Subotice, veterinar i svojedobno direktor zoološkog vrta, razmišljao je što bi radio kao umirovljenik, a onda kroz razgovor sa zetom Miroslavom Reljanovićem – Zagrepčaninom porijeklom iz Slavonije i liječnikom-neurologom sada nastanjenime, sa Tonkovićevom kćerkom Gordanom, također neurologinjom, kao svojom suprugom, u Rijeci – proizašlo je da bi bilo dobro startati s projektom proizvodnje vina! I to od nekad u panonskon području vrlo raširene a već dugo zanemarene i zaboravljene sorte Kadarka!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKako su i zet i punac i Gordana liječnici, istina punac doktor za životinje, trebalo je naći majstora za proizvodnju vina. I, gdje je nadjen? U – španjolskoj Rioji! A kako je nađen taj señor Ruben de la Rioja? Lociran je – u susjednoj nam istočnoj državi s druge strane Dunava! Našao se naime tamo u ekipi inozemnih eksperata koje je bila angažirala Vlada Republike Srbije da pomognu u modernom ustroju i razvoju tamošnjeg vinskog sektora. Makar su, čujem, prva imena vinogradarstva i vinarstva u Srbiji bila protiv Kadarke, bez imalo sustezanja u obitelji Tonković odlučeno je da se gotovo cijeli posjed zasadi Kadarkom – sedam od raspoloživih 10 ha na pješčanome tlu (Kadarka voli pijesak, kao i korčulanski Grk). Tonković je ustrajao u tome da ima ono što je dio lokalne tradicije i što će na tržištu biti niša. Od internacionalno znanih kultivara odabrao je tek nešto Merlota, Cabernet franca (kombinacija kao u bordoškom St. Emilionu i Pomerolu), te Frankovke.

Da ta cijela tutti frutti fuzija funkcionira uvjerio sam se na prezentaciji-degustaciji Kadarke Tonković priređenoj u prostorima zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Miva, posebice uz (suho) vino izbora grozdova i bobica Kadarka 2011 Icon sa svjetlo-crvenom etiketom. Vino je od grožđa s trsova u Subotičko-horgoškoj pješčari u Bačkim vinogradima. Ozbiljna kapljica lijepe žive svijetle crvene boje kao u crnog pinota, nos vrlo voćan s naglaskom na crveni ribiz, usta mekana, zaobljena i elegantna, živahna, topla, s 14 vol % nimalo stršećeg alkohola… Señor Ruben dao je bačkoj kadarki štih Rioje – crianzu. Crianza je u Španjolskoj oznaka za vino koje na tržište smije izaći tek u trećoj godini nakon berbe, a za vrijeme dozrijevanja mora boraviti u drvenoj bačvi najmanje šest mjeseci, međutim u vinorodnim regijama Rioja i Ribera del Duero minimum boravka u drvenoj bačvi je 12 mjeseci.

Kadarka tamburasiPod prezimenom Tonković sada su dva vina – Kadarka Fantazija s crnom etiketom, bazno, s 13,0 vol %, tu su kadarki s desetak posto pridruženi merlot, cabernet franc i frankovka (mpc. u Mivi oko 70 kuna), te spomenuta de luxe Kadarka Icon, isključivo od Kadarke. Iduće se godine planira se izlazak Kadarke 2012 Rapsodija, također od 100 posto Kadarke, to će biti, kažu Miro i Gordana Reljanović, kapljica u rangu između Fantazije i Icona…

Upitao sam bračni par Reljanović, koji navodi da od ove godine s kadarkom kreće i u pjenušac, jesu li možda razmišljali kadarku proizvesti i na sasma drukčiji način, s dugom maceracijom i dužim dozrijevanjem u drvu, možda bi to kadarki dalo neku novu i osobito zanimljivu dimenziju, a odgovor je bio da o tome nisu još razmišljali ali da su otvoreni za svaki pokus.

ISTERÀN – KREPÀT, MA NE MOLÀT! – Dugo su šutili – je li to baš od njih Hrvatski nogometni savez učio kako se NE oglasiti u trenucima kad se to i te kako očekuje? Napokon su se službeno oglasili: proizvođači terana iz hrvatskoga dijela Istre pojavili su se u Zagrebu na Konferenciji o Teranu/teranu, u organizaciji svoje udruge Vinistra i zagrebačke konzultantske kuće Vinart, koja je, inače, prije nekoliko mjeseci na istome mjestu organizirala uspješnu konferenciju u Sauvignonu bijelome.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATeràn je – Isteràn! I s hrvatskog tržišta, s obzirom da se od 2013. Lijepa naša nalazi u Europskoj Uniji, a Slovenci su naziv Teran za svoje vino s Krasa zaštitili na razini EU. Iako bi sjajan naziv za to vino hrvatskoga dijela Istre bio Istrijan – postoji sinonim Istrijanac, čak i neusporedivo bolji izraz nego Teran stoga što označava – a to je i te kako važno baš s aspekta zaštite i promidžbe – geografsku pripadnost i što, sadržavajući u sebi nekoliko slova i njihov raspored koji istodobno na neki način sugeriraju i naziv sorte, naši niti da čuju o Istrijanu! Može se pričati o povijesti, može se poslušati i izlaganje znanstvenika što se bave identifikacijom sorata vinove loze i dakako uvažiti njihove valjane argumente, ali činjenica je da je zaštita u korist Slovenaca pravno na snazi, i ostaje gorak okus zato što se ono što je bilo nužno nije učinilo prije 12, a sad se, poslije 12, traže rješenja.

Zaštita robne marke ekonomska je kategorija i za njom se posiže da bi se stekla bolja tržišna pozicija, pa – kako se može očekivati od nekoga tko je stekao neku zaštitu da će popustiti u korist nekog drugoga? Nikako da prihvatimo da smo se opekli, i da valja paziti da nam se tako nešto ne dogodi ponovno, vezano uz neki drugi proizvod… Na djelu je u nas sada – inat: stav je istarskih vinara da i dalje na etiketu stavljaju naziv teran. Krepàt, ma ne molàt! Bilo je i duhovitih iskaza: naljepnica preko etikete terana na bocama svih vinara hrvatske Istre s rečenicom: Teran – zabranjeno voće

Ako ne dođe do dogovora sa Slovencima, tužit će se, čulo se, EU zbog priznavanja zaštite na neispravnim temeljima. Kolike su zapravo šanse da doista EU u slučaju naše tužbe poništi zaštitu proizvođačima s Krasa? Predstavnici Ministarstva poljoprivrede RH govore da Hrvatska ni u jednome trenutku nije imala mogućnost za žalbu na odluku EU o priznavanju zaštite Slovencima, a u našim elektronskim medijima svojedobno kad je tema bila medijski vruća objavljeno je da se Hrvatska nije oglasila na pitanje ima li primjedbu na slovensko traženje zaštite. Pravnik koji razmišlja pragmatično pravnički, a ne i emocionalno vođen domoljubljem, prava je osoba za odgovor na to pitanje. Upitao sam persone iz vrha Vinistre imaju li uopće u svojim redovima pravnika koji treba upozoriti na vrijeme na neke stvari i sugerirati poteze udruge sukladno tim upozorenjima – a to je na konferenciji spomenuo istarski vinogradar/vinar Franco Cattunar – odgovor je bio da pravnika nemaju….

OLYMPUS DIGITAL CAMERASVIJET VINA i HRANE – Zagrebački Boćarski dom, istočna strana – Svijet vina i hrane. Radi već neko vrijeme, ali sad je i službeno otvoren. Svečanost u bijelome šatoru, postavljenom na ulaz u vinoteku. Odreda prva liga vinara koji su nudili svoje ponajbolje eno-uratke – rame uz rame osobno  Josip Korak i Tomislav Tomac s rizlinzima, chardonnayem, crnim pinotom, pjenušcima, do njih spoj sjevera i juga – Petračevi pjenušac te sjajni zagorski crnjaci (Karizma i cabernet sauvignon), snagom dostojni vina jadranskih otoka, pa jelšanska Bastijana s Caplarom i drugim svojim adutima, zatim Ivica Matošević sa svojim Grimaldama, bijelom i crnom, te Krauthaker (nije bio osobno jer je izlagao na festivalu vina u Osijeku) s jako dobrim sivcem i sa zelencem, potom hrvatsko slovensko prijateljstvo Zlatana Plenkovića Grand cru i Marjana Simčiča čije je vino Chardonnay Opoka već i prije kušanja proglašeno impresivnime naime Simčič je donio trolitrenu bocu!…. Samo jedna boca tog popodneva i večeri na odstrelu bila je veća i s nestrpljenjem se čekalo da pukne – riječ je o šampanjcu Billecart-Salmon, koji se inače sada u prosincu u Svijetu vina nudi po prigodnom predblagdanskom popustu.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMeđu uzvanicima i dvojica najvažnijih ljudi u državi – ministar turizma Darko Lorencin, koji mora smišljati kako će zaraditi novac za proračun, i ministar financija Boris Lalovac, koji pak ima nemogući zadatak da prikladno rasporedi novac kojega ima i novac kojega – nema… Od ugostitelja, npr. i Boris Orašanin, čelnik zagrebačkog restorana Trilogija koji je, nakon što je već dugo u stvarnosti in, sada, otkako je sommelier lokala Siniša Lasan nedavno postao novim hrvatskim sommelijerskim prvakom, to i službeno…

Vina odlična i ne samo u ponudi na fešti tog kasnog popodneva nego i na policama vinoteke koju vodi Dino Kušen Akrobat. Uz etikete najjačih hrvatskih pa i slovenskih vinara tu su i lijepa serija njemačkih rizlinga (Dr. Loosen…), pa kapljica iz Burgundije (Olivier Leflaive…), Champagne (Billecart-Salmon),  Južnog Tirola, Toscane, Pijemonta (i Gaja je tu!)… Cijene – da boli glava! Dino kaže da se ne boji problema s plasmanom. S obzirom da se i drugi naši uvoznici i distributeri diče prestižnim svjetskim proizvođačkim imenima na svojim policama, kod nas očito ima onih koji sebi mogu priuštiti vrlo skupu kapljicu, i to ne samo za Božić….

OLYMPUS DIGITAL CAMERAWEHLENER SONNENUHR i LOSOS S TEMPUROM – Ne samo BON APETIT, nego i – PUN APETIT! I to, dupke! Čuje se u nas da ovdje nema afiniteta prema rajnskom rizlingu, međutim broj gostiju te večeri, unatoč cijeni od gotovo 500 kuna po osobi, pokazuje da tome i nije tako. Njemačka Mosela dignula se od Save, na čijoj je otprilike razini zagrebačka zrakoplovna luka, i na čojoj je razini vinoteka Svijet vina Dine Kušena Akrobata, uvoznika Loosenovih vina, sve do Cmroka, na Jurjevsku strminu sličnu vinogradskim strminama upravo uz rijeku Moselu. A Ernst Dr. Loosen donio je s Mosele dah crvenog i plavog škriljevca sa – Sunčanog sata i Prelata. Toskanac pak, chef Gregorio Mannucci pobrinuo se u Apetitu za dašak Mediterana. Zvjezdana večer, unatoč kiši i maglici vani…

Ernst Loosen jedna je od ikona njemačkoga vina, osim uz Moselu (Dr. Loosen) vinske posjede ima i u Palatinatu (Pfalz; Villa Wolf) i SAD (Oregon; J.Christopher). Od prije kratkog vremena njegova se kapljica nalazi i na hrvatskom tržištu. Zahvaljujući Akrobatu Dinu Kušenu, koji se bogme nakrcao (skupim) vinima velikih svjetskih imena, i koji je kao dugogodišnji uvoznik te distributer plemenite kapljice po Hrvatskoj upravo preuzeo vinoteku Vivatina u zagrebačkom Boćarskome domu i pretvario je u Svijet vina i Svijet hrane, te koji je odlučio svakog mjeseca posebnim programom u njegovoj organizaciji u Zagrebu i uz osobnu prisutnost vinara na prezentaciji kao i popusnim cijenama butelja promovirati nekog od svojih pulena. Studeni je tako pripao upravo Dr. Loosenu i njegovim rajnskim rizlinzima, prosinac bi trebao biti u znaku Denis Billecart-Salmona i šampanjaca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAChef Mannucci i sommelier i voditelj Apetita Ivan Jug nisu se dali zbuniti: tartar od sabljarke na kremi od patlidžana i s uljem od bosiljka, uz sjajan suhi rajnski rizling Red Slate 2012 (red slate – crveni škriljevac, 12 eura u maloprodaji, jako dobar odnos kakvoće i cijene!); domaći ravioli nadjeveni rombom na umaku ud kozjeg sira s Blue Slateom 2013 Kabinettom (plavi škriljevac, Kabinett kaže da se vino ne smije doslađivati); gusja jetra na pjeni od kestena i s kriškom karamelizirane kruške s timijanom uz slatkasti Erdener Trepichen 2012 Spätlese (kasna berba; sjajna kombinacija jela i vina!); filet od lososa s povrćem u tempuri, na svježoj kremi s metvicom i vlascem uz Wehlender Sonnenuhr 2012 Grosses Gewächs (grand cru), vinogradi stari 110 godina, 24 mjeseca u velikoj bačvi foudre od 1000 litara, maloprodana cijena 25 eura za butelju. Sonnenuhr – uistinu sjajan! Malo ekscentrični Loosen ima i neke ekstreme u produkciji vina: upravo Wehlener Sonnenuhr iz 1981. u velikoj je bačvi držao do 2005., dakle 24 godine, i potom do sada u butelji – pozvao me u Moselu da se uvjerim koliko je dobar!… Dok čekam da se zvijezde poslože za avio-kartu i za hotel ne zabrinjava me čekanje, moguće i dugo, pa – kad je već toliko vremena držao vino u bačvi i potom u butelji neće ga valjda sad na brzinu potrošiti…

OLYMPUS DIGITAL CAMERASIR UZ – LAVABO? – Sir uz lavabo? I to, kako izgleda, lijepo poslužena porcija nekoliko specijalnih miomirisnih sireva iz nekih zemalja koje su na glasu po posebnostima te vrste!…

Ne vjerujete? Imate pravo, ali ako je već naziv ugostiteljskom objektu Apetit, onda je logično da – i sapuni izgledaju apetitlih!

SINIŠA LASAN – NOVI SOMMELIJERSKI PRVAK LIJEPE NAŠE – Smjena na tronu: Siniša Lasan, zaposlen u restoranu Trilogija kod Kamenitih vrata u Zagrebu, proglašen je najboljim sommelierom Hrvatske za 2014. godinu. Lasan je titulu osvojio na 18. prvenstvu sommeliera Hrvatske 2014. održanome, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba (neprofitne strukovne udruge osnovane 1993. godine u Zagrebu – i ja sam jedan od suosnivača! – danas sa oko 500 članova) i pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH te uz potporu TZ Opatija i TZ Kvarner, potkraj studenoga u opatijskom hotelu Ambasador.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠampion Siniša Lasan (drugi slijeva), čestitke prima od plešivičkih vinara Drage Kurtalja i Zdenka Šembera, te od Šemberove kćerke Lucije. Na zagrebačkom finalu na pokazu vještine pravilnog rastakanja pjenušca iz magnuma točio je Šemberov bijeli pjenušac

Prvenstvo je tijekom dva natjecateljska dana okupilo 29 takmičara iz cijele Hrvatske. Uz Sinišu Lasana, u finalu su se našli Filip Savić, sommelier u hotelu Monte Mulini u Rovinju, te Fabijan Šantić iz rovinjskog Kantitnona. Novi prvak najviše je bodova skupio u praktičnim disciplinama finala poput prepoznavanja pića, posluživanja pića, ispravljanja vinske karte, predlaganja vina uz određena jela, rastakanja magnum boce, i komunikacije s gostima.

Sommelierski šampion, za nagradu, posjetit će i kušati vina u podrumima najveće svjetske šampanjske kuće Moët&Chandon u francuskoj regiji Champagne.

Finalu prvenstva nazočili su Ivo Bašić, savjetnik u Ministarstvu turizma RH, kao predstavnik pokrovitelja ovogodišnjeg prvenstva, zatim čelnici Slovenske udruge sommeliera Ivan Peršolja i Davorin Škarabot, te brojni drugi gosti iz eno-gastro djelatnosti.

U pisanom dijelu ispita tražilo se poznavanje hrvatskih i međunarodnih sorti grožđa, vinskih regija te drugih strukovnih tema, a u praktičnom su dijelu sommelieri morali pokazati vještinu iz svog svakodnevnog rada, poput otvaranja butelja, točenja i dekantiranja vina, otvaranja pjenušca, prepoznavanja vina i jakih alkoholnih pića te ispravnog ophođenja s gostima restorana.

Žiri su Opatiji činili Ninoslav Dusper, Franjo Francem, Daniela Kramarić, Davorin Škarabot, Željko Bročilović Carlos, dr.sc. Slobodan Ivanović, Nenad Kukurin, Dražen Ivanušec i Klaudio Jurčić.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASiniša Lasan na zagrebačkom natjecanju, sa Darkom Lugarićem (na slici je lijevo) i Marijom Meštrovićem

Neposredno prije državnog šampionata u Zagrebu je održano treće prvenstvo sommeliera kontinentalne Hrvatske. Odvijalo se u prostorijama Akademije vina u Zagrebu. Na njemu je Siniša Lasan u finalu odmjerio snage s Darkom Lugarićem, voditeljem simpatičnog restorana Agava u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, i s Marijom Meštrovićem, sommelierom restorana Mon Ami u Velikoj Gorici. Lasan se u Zagrebu plasirao na drugo mjesto, iza Darka Lugarića.

U žiriju u Zagrebu bili su Franko Lukež, aktualni predsjednik HSK, Franjo Francem, dopredsjednik HSK, Zvonimir Koprivnjak, Dražen Ivanušec, Krešimir Šesnić, Ivan Dropuljić. Voditelji natjecanja: Sandi Paris, u HSK zadužen za edukaciju, i Emil Perdec, regionalni povjerenik HSKa za Istru. Manekeni-restoranski gosti na ovom natjecanju bili su skladatelj Alfi Kabiljo i poduzetnik Juraj Mihaljević.

Merkas Queen Mary IIQUEEN MARY II i KRALJEVI PLEŠIVICE – Eto ti Queen Mary na – vinorodnoj Plešivici! Kraljica kod kraljeva! Prirodno, kao što je i nazočnost sommeliera uz vino.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKajkavski Zagrepčanin Kristijan Merkaš, nekad sommelier u domaćim ugostiteljskim objektima a danas na luksuznom cruiseru Queen Mary II, kad je na godišnjem odmoru, doma, ne propušta prigodu informirati se o vinskoj proizvodnji u Hrvatskoj, pa posjećuje naše vinare, prioritet uvijek imaju one u kojima još nije bio. Ovih dana pošao je kao svojevrsni izaslanik Queen Mary na Plešivicu, obiteljima Tomac i Korak. Imat će što pričati kraljici, kad se vrati na brod…

I Tomci i Korak priredili su mu detaljne degustacije svojih proizvoda. Osupnut je ostao Tomčevima filozofijom maksimalne prirodnosti u produkciji te pjenušcima i, osobito, vinima od u amfori šest mjeseci maceriranih bijelih sorata, a kod Koraka pak njegovim također prirodi prijateljskom pristupu u vinogradu i podrumu kao i baznim vinima i onima iz premium kategorije.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tomci, koji su potpuno izbacili iz podruma barrique i sad sva vina dozrijevaju u velikim hrastovim bačvama od po 4000 litara zapremnine, prezentirali vrlo lijepo pitke Chardonnay 2013, Sauvignon 2013 i Rajnski rizing 2013 ali i Rajnski rizling 2011 Amfora (uistinu sjajan), međutim otvorili su i neka svoja starija godišta kao Sauvignon 2006 (odličan!), Rajnski rizling Amfora 2009 (interesantan, uvelike u znaku aromatičnog bilja), kao i za berbu 2013 iznenađujuće dobar crni pinot, a Korak, koji inače godišnje napuni oko 35 do 40 tisuća boca a iz 2013. imao je tek 40 posto od spomenute redovne količine, ponudio je sauvignon i rajnski rizling iz 2013 te chardonnay 2012 sur lie, zatim ružičasti (14 dana u otvorenim kacama macerirani, u rabljenom barriqueu 12 mjeseci i u velikoj bačvi još 12 mjeseci dozrijevani) sivi pinot 2011 – novitet!, samo 1200 butelja, pa i crni pinot iz 2012 i korpulentni syrah iz 2011. Pamtljivo finale na kraju kod Koraka: Rizling rajnski iz 2003!

Kraljevi Plešivice! Pravo mjesto za Queen Mary. ali i za njih na Queen Mary…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGOLI SPORI KUHAR – Inače sommelier (na znanom cruiseru Queen Mary II), Kristijan Merkaš na godišnjem odmoru u Zagrebu pokazao se kao odličan kuhar. Iako je zimska sezona, cijelo vrijeme u kuhinji je bio u majici s kratkim rukavima i s kratkim hlačicama te bos, tako da su ga prijatelji – novi hrvatski prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan te Boris Orašanin, voditelj zagrebačkog restorana Trilogija, prozvali – golim kuharom.

Zacijelo Jaimie Oliver  ne bi našao prigovora jelima koja je Kristijan ponudio nakon što ih je pred gostima osobno prigotovio. Tjesteninu s gljivama na njegov način, te mjesec dana odležani biftek srednje krvavo pečen i poslužen s umakom od gljiva i s batatom, na kraju je bila sjajna torta od sira. A izbor vina? Šampanjci LarmandierBernier, te Veuve Cliquot, pa rajnski rizling Bürklin Wolf, Châteauneuf-du-Pape Vieux Lazarete, Clos de Marquis Saint Julien, deset godina stari Chianti classico riserva od Antinorija, bijeli porto…Sinisa i Zubo butelje Merkas

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJAKOB SYRAH i BORDOŠKA KOMBINACIJA – Brođanin s trsjem na brdu ponad Stupnika i sa stanom i podrumom u Zagrebu Zdravko Ilija Jakobović sa svojom enologinjom Ivonom Đipalo prezentirao je javnosti dva svoja glede berbe nova vina s kojima je upravo izašao na tržište: Syrah Jakob te Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Merlot Jakob. Za obadva vina butelje su i etikete – identične. Dok je enologinja svoj posao obavila besprijekorno dotle je dizajner doista pretjerao minimalizmom glede veličine slova koje pružaju osnovnu informaciju, onu o sortnom sadržaju u butelji… Takvo dizajnersko iživljavanje susrećemo i na brojnim vizitkama koje se dijele da bi se ostavilo svoj kontakt ali i s naočarima je taj kontakt ispisan sićušnim slovima gotovo nemoguće pročitati. Lako je pak moguće da će se mnogi kupci zabuniti pri kupnji, srećom zabuna neće biti problematična što se tiče kakvoće vina koje će uzeti s police, ali hoće glede afiniteta prema sortama…

PODUZETNIČKA KLIMA – Vijest nedavno stigla e-mailom iz Hrvatske gospodarske komore: Paralelno sa smanjenjem nezaposlenosti ne popravlja se stanje zaposlenosti i aktivnosti koje je derogiralo u odnosu na prošlu godinu (aktivno stanovništvo manje je za oko 64 tisuće osoba, a broj zaposlenih za oko 26 tisuća osoba).  Prolongiranje istih odnosa kretanja kontingenata na tržištu rada (godišnji pad broja nezaposlenih, ali i zaposlenih i aktivnog stanovništva) analitičari HGK očekuju i do kraja ove godine, što će odrediti znatniji pad prosječne godišnje stope registrirane nezaposlenosti koja će zbog toga ostati vrlo visoka, odnosno bit će tek neprimjetno niža nego prošle godine (20% prema 20,2% u prošloj godini).

A kod nas je tako razvijena poduzetnička klima: imamo klasične poduzetnike, imamo pod uzetnike, a imamo i (s) pod(a) uzetnike. Bog zna kojih je najviše…

PRODUŽENA RUKA HRVATSKE PROMIDŽBE VINA – Moglo bi se reći da je obitelj Tonija Bačića – Dalmatinca koji već godinama živi i radi u Francuskoj kao prezenter i zastupnik za nekoliko znanih tvrtki za proizvodnju vinogradarske i podrumarske opreme te kao marketingaš, a nastanjen je u Bordeauxu – produžena ruka hrvatske promidžbe vina. I to uspješna ruka, jer promidžbenim aktivnostima slijedi i plasman! Toni i njegova kćer Barbara, uposlena sada u poznatome Châteauu Haut-Marbuzet, koriste za nastup svaku dobru prigodu, dobru po tome što za svoje nastupe biraju skupove na koje dolaze ugledni enolozi, vinski novinari, vinski trgovci, sommelieri, vlasnici restorana.  Pred takvim profilom uzvanika održe ili samostalnu prezentaciju vinske Hrvatske ili se dogovore s organizatorom da na degustacijsku listu ubace i poneko hrvatsko vino. To je već rezultiralo time da je nekoliko boljih bordoških restorana u svoju vinsku kartu uvrstilo neka hrvatska vina, primjerice od Vlade Krauthakera.

Bacic Barbara Toulouse airbusBarbara Bačić ovih je dana održala odlično predstavljanje Hrvatske s naglaskom na autohtone sorte u Toulouseu u klubu Airbus glasovite tvornice istoimenih aviona. Nekih gotovo osamdesetak prisutnih, među kojima su, poslije, na večeri s hrvatskom kapljicom, bili i direktor i tajnik Kluba Airbus, kušali su Malvaziju od Morena Coronike, Graševinu Mitrovac od Krauthakera, Pošip Čara od PZ Pošip, Plavac Mali Stina od Jako Vina, Babić od Gracina te, na kraju, Graševinu izbornu berbu prosušenih bobica od Krauthakera i Prošek Stina od Jako Vina. Reakcije odlične, sad se, veli Toni Bačić, ponosan, s pravom, na svoju kćer, očekuju i njihovu narudžbe.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATEATAR u GOSTIMA! – Pravi teatar u gostima u kušaonici Jadranka u sklopu zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće za vino MIVA. Naročito raspoloženi sommelier iz Istre Siniša Škaberna imao je, što se veli, svoju večer: u prisutnosti većeg broja uzvanika, ali i poslodavca Morena Degrassija, sjajno je u predviđenih dvadesetak programskih minuta odigrao mnonodramu u kojoj se Degrassi sa scenskog aspekta doimao tek kao slučajni statist, ali u kojoj su do punog izražaja, što se i htjelo, došli pravi protagonisti večeri – dva bijela Degrassijeva vina koja su puštena na tržište prije koji mjesec i tri nova Degrassijeva crna vina upravo puštena na tržište: Viognier 2013 (valjda zasad jedini viognier iz hrvatske produkcije zasebno napunjen u bocu i etiketiran za tržište; vinognier u nas inače ima i Vlado Krauthaker ali on ga ne buteljira samoga), zatim Malvazija Bomarchese 2011 selekcija, pa Crni pinot 2011 Contarini reserve (polusuho, 14,7 vol %), kao i možda u OLYMPUS DIGITAL CAMERAovome trenutku najbolji a svakako vrlo obećavajući Cabernet sauvignon 2011 Contarini (suho, 13,9 vol %),  te odmah potom Syrah 2011 Contarini rezerva (suho, 14,2 vol %), koji su naglašeno su iskakali. Cabernet 2011 Contarini i Syrah 2011 Contarini rezerva definirani, puni i vrlo topli, konkretni i na kolosijeku elegancije, treba im svakako još koja godina u boci, Crni pinot mekan i topao, nije klasično ogledalo sorte, bilo bi dobro vidjeti kako će se aromatski razvijati s vremenom.

Cijene u maloprodaji? Viognier 84,5 kune, Malvazija Bomarchese 92,5, a tri crnjaka Contarini svaki po 149,50 kuna. Po običaju, bit će zacijelo gunđanja o skupoći, osobito za spomenute crnjake, međutim treba shvatiti, i prihvatiti da, iako viša cijena NIJE obvezno i uvijek jamstvo da je nešto visokokvalitetno – ono što je kvalitetno  jednostavno ne može biti jeftino

POLA STOLJEĆA FOTOGRAFIRANJA – Splitski fotograf Boris Kragić proslavio je prvih 50 godina druženja s kamerom. Za svoj rad primio je zahvalnicu splitskog gradonačelnika Baldasara. Veselilo se u društvu Marije Mrgudić i njenog supruga Ante, te uz postup i dingač! Kragić je u tih prvih 50 godina snimio, kaže, više od pet milijuna fotografija, uglavnom Splita, Dalmacije i mora, i imao 55 izložbi. U najnovije vrijeme uvelike snima motive vezane uz lozu i vino.

SuČ 12/2014.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: