SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!… VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela Vitasović – Teraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

1. Klaudio Tomaz – Tomaz vina, Motovun
2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko Fakin – Fakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grosso ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu crvenog bobičastog i koštićavog domaćeg voća npr. maline, trešnje, crvenog ribiza, pridružuju se i nijanse mediteranskog bilja. U ustima fino zaobljeno, mekano, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dobrog do vrlo dobrog tijela, solidne trajnosti u ustima ■ SERVICE:  ⇑ • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L-XL) TOSCANA ROSSO 2017 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marle • sorta/variety: Sangiovese 85 % & Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah 15 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: fermentacija i dozrijevanje: inoks – cisterne od betona/fermentation in stainless steel – concrete vats ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: dotjerano, skladno, svjetlije živahne rubinske boje, s diskretnim mirisom, osjete se crveno koštićavo i bobičasto domaće voće te umjerene dimne note i nešto začina npr. malo papra. U ustima zaobljeno, malo kremasto, mekano, tannin vrlo dobro pripitomljen, fino uz svakodnevni ručak. ■ SERVICE:  ⇑  • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L) 385 TOSCANA ROSSO 2016 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana Rosso • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, skladno, lijepo pitko svakodnevno ali ne i banalno, sljubljivo s nizom nekompliciranih jela. Rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu i u ustima umjerene jačine, mirisom diskretno upućuje na zrelo i malo prosušeno tamno domaće voće te začine, u ustima aroma kao da je nešto izraženija nego u nosu. Vino je s dobrom kiselosti, zaobljeno, solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Toscana – Bolgheri

Acrobat_Svijet vina Zagreb_Dino Kušen-Tenuta dell’Ornellaia

.(mpc/pp: XXXL) POGGIO alle GAZZE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt bijelo vino od sorata Sauvignon blanc, Vermentino i Verdicchio, suho, s 13 vol %. Vrlo lijepo, kompleksno, mineralno, puno i dobra do vrlo dobra tijela, svježe, skladno i elegantno. Sauvignon – koji mnogi vinari u svijetu vole raditi tako da u prvi čas naporno pa čak i donekle i neukusno pršti aromama što onda u najvećem broju slučajeva unutar minute, najduže dvije, posve splasnu i nestanu – ovdje se lijepo osjeti ali nipošto se ne nameće, fino je ukomponiran. Finiš svjež, trajan.. ■ SERVICE: ⇗ •  (trošiti kao aperitiv, uz zalogaje sa svježim kozjim sirom, fritaju sa šparogama – na proljeće!, s tjesteninom s bijelim umacima, s bijelom ribom) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) SOLARE dell’ORNELLAIA 2017 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. Vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) Le SERRE NUOVE dell’ORNELLAIA 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 14 vol %. Od sorata Cabernet sauvignon 33 posto, Cabernet franc 18 %, Petit Verdot 17 % i Merlot 12 %, dozrijevano 15 mjeseci u bačvicama, 25 posto bilo je novih a 75 posto jednom rabljenih. Vina su nakon 12 mjeseci pomiješana i potom je mješavina vraćena u barrique na daljnjih tri mjeseca. Ozbiljno, kompleksno, puno, sa zrelim taninom, elegantno. S dosta tamnog bobičastog i jagodičastog voća, profinjeno prošarano, kroz dozrijevanje, začinima od bačvice (papar, duhan, sasma blago vanilija…). Snažnog tijela, dugačkog finog završetka. Vino za uz hranu a za koju godinu bit će vrlo prikladno i kao sâmo, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗ •  16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXL)  Le VOLTE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt, suho, s 14 vol %, mješavina je merlota, cabernet sauvignona i sangiovesea, dozrijevalo je 10 mjeseci dio u bačvicama koje su kao nove korištene za sazrijevanje Ornellaije, a dio u betonskim posudama. Vrlo ugodno, toplo, skladno, tanin uglađen, bačvica se ne ističe nego je jako dobro uklopljena, mekano, puno, dobra do vrlo dobra tijela, lijepo pitko. Za uz pizzu, tjesteninu s mesom, gulaš… ■ SERVICE:  ⇑ •   (dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: bordeaux