SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 / v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/ ◾

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017 – Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019 – Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019 – OPG Siljan Sanjin, Krnica ⦁ Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 – Katunar Estate winery, Vrbnik ⦁  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018 – OPG Davor Tasovac, Žrnovo ⦁ Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016 – Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

– Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

– Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u Zagrebu s dvostrukim magnumom turbo terana Barbarossa superior, u društvu s WoW-icama Vlastom Pirnat i Zdenkom Mesić (Marko Čolić)

Otac i sin Klaudio i Antonio Tomaz (Marko Čolić)

Ugostiteljski objekt novohrvatskog junky/funky naziva Swanky Monkey Garden nalazi se u Zagrebu, preciznije u srcu grada, u Ilici, gdje je, inače, i hostel, WoW – izgovorom WauuViceee – čine hrvatsku organizaciju žena u vinu-vinoljubica, koje, vidjelo se to po njihovu odazivu na događanje (predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija sa sigurne epi-socijalne distance iz svoje vikendice na Krku objasnila je da je susret kod Swanky Monkeya bio ne, kako je to inače slučaj, edukativnog karaktera, nego kao opušteno druženje u znak veselja što su upravo bila popustila anti-corona ograničenja; dirigentice zagrebačkog programa bile su WoW-članice Vlasta Pirnat iz Uprave i vinski educirana i tržišno aktivna Manuela Maras, one silno vole istarskog vinara Klaudija Tomaza, do mjere da ističu kako Tomazi svoju mineralnu Malvaziju 2019 Avangarde, posluženu, inače, ovom prilikom, nakon lepršavog ležernog svježeg roséa Flaminio 2019 od terana, smatraju najboljom malvazijom ikad izašlom iz njihova podruma. Usput, opazio sam da ipak zapravo radije piju četiri godine stariju Malvaziju Sesto Senso, a da ne govorim o usijanju što među njima nastaje kad se najavi crveni kralj podruma Tomaz – Teran Barbarossa, u abartiranoj i, potom, posebno, u turbo verziji! Za kraj, nepojmljivo: osobito naočiti Klaudio Tomaz, u pratnji sina Antonija, pojavio se te večeri u Zagrebu među brojnim vinoljubicama WoW u sniježno-bijeloj košulji koja je u istinsku opasnost došla kad je točen Teran Barbarossa 2017, a pogotovu kad je otvarana trolitrenka turbo Terana Barbarossa 2017, međutim, na rastanku camicia bianca ostala je i bez crvene mrlje i bez ijedne blonde ili brinetne vlasi, što za camiciju scuru Tomaza juniora Antonija ipak ne bih mogao tvrditi…

Vinski posjed Tomaz nalazi se u samom srcu Istre, uz piktoreskni Motovun. Na više od 20 hektara vinograda dominiraju za Poluotok tipične sorte – Malvazija istarska, Teran i Muškat bijeli. Posebnost podruma su Malvazija Sesto senso i terani Barbarossa.

Malvazija Sesto Senso 2015 od odabranih je bobica s najboljih mikro-položaja na ukupno sedam Tomazovih hektara zasađenih Malvazijom istarskom. Pri vinifikaciji provedena je maceracija od nešto duže od dva tjedna, a pazilo se da pri fermentaciji temperatura ne prijeđe 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije alkoholnog vrenja vino je odležalo na miru oko osam dana na grubom talogu a onda je tekući dio preseljen u drvo, na 18-mjesečno dozrijevanje na finom talogu u 500-litrene bačve, dio u hrastove, dio u one od bagrema (akacije) a dio u one od duda (murve), drvo za te bačve sezonirano je bilo, naglašava Klaudio Tomaz, sedam godina! Slijedilo je sljubljivanje u inoksu gdje je vino prije punjenja provelo tri mjeseca. Prije izlaska na tržište još je tri mjeseca ležalo u podrumu u butelji.

Kod Terana Barbarossa 2017 iz butelje 0,75 lit valja spomenuti to da je riječ o vinu, označenome kao vrhunsko, nastalome od grožđa koje je nakon pune zrelosti a na odrezanim lucnjevima ostavljeno još neko vrijeme na trsju na prosušivanju, tako da je u vinifikaciju ušlo sa 21,8 baboa sladora i sa 6,4 g/lit ukupne kiselosti, da bi taj teran sada u butelji imao 14,5 vol % alkohola i 5,6 g/lit ukupne kiselosti. Tomaz je međutim dio grožđa iz berbe 2017 ostavio na prosušivanju i na prostirkama i nešto duže, tako da dobije još veću koncentraciju. Taj turbo Teran Barbarossa 2017 nakon dozrijevanja u drvu napunjen je, kao ekskluziva, u trolitrene boce (dvostruki magnum) i tek treba izaći na tržište. ♣

Mali vinski razgovori: Vrijemeje i za… Madunića

ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU! – U promidžbu hrvatskih proizvođača vina i njihove kapljice uz mnoge blogere uključio se i čovjek krupnog glasa i stasa Vjekoslav Madunić iz najjačeg i središnjeg medija javnog informiranja u nas, osoba koju poznajemo kao spikera na Hrvatskom radiju. U više već navrata u Metropolu, gdje su najjače koncentrirani novinarstvo i ugostiteljstvo, dovodio je na male vinske razgovore pod nazivom Vrijeme je za… vinare iz raznih krajeva. Najnovije dvije prezentacije Madunić je održao odmah nakon što su bile popustile mjere ograničenja Nacionalnog stožera za borbu protiv corona-virusa, prvi na redu bio je vinogradar i vinar Gojko Soldo iz Vetova kod Kutjeva, a onda je red došao na Ivana Sokača iz stubičkog kraja. Soldo je na kušanje donio 10 uzoraka, Sokač također 10. Nakon Sokača svoje eno-uratke pokazala je kuća Trdenić (Tomislav i Krešimir) iz Moslavine.

Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija (treći slijeva) i njegovi gosti Gojko Soldo (drugi slijeva) i sin mu, te, kao pomagač u prezentaciji, stručni suradnik sommelier Tomislav Jakopović (sasvim lijevo) (Marko Čolić)

Madunić se kao moderator potrudi podrobno predstaviti gospodarstvo koje pozove u goste, u tome smislu upomoć pozove nekog stručnjaka iz enoloških i/ili sommelijerskih krugova da komentira vina. U sva tri navrata Maduniću se pridružio sommelier Tomo Jakopović. Jakopović je pokazao da se dobro snalazi u ovoj ulozi komentatora vina na javnom skupu, posebno uvjerljiv bio je na prezentaciji uzoraka Ivana Sokača.

Ivan Sokač sa svojim finim zagorskim vinima, među ostalima i s graševinama (Marko Čolić)

Ivan Sokač stigao je iz Strmca kod Stubičkih Toplica. Mali proizvođač vina, s ukupno 8000 loza, sa sedam sorata, te s godišnjom proizvodnjom od ukupno oko 12.000 litara. Glavni vinogradi nalaze se na poziciji Rebar, gdje su i klet te manja kušaonica, a Sokačevo trsje je i na Krču i Potkrču, loza je na nadmorskoj visini od 200 do 250 metara.

Vina koja smo imali priliku kušati – sva vrlo dobra! Iako (zasad još) amater, Sokač ih kreira vrlo pažljivo i precizno, što je kao navika u radu zacijelo vezano uz njegovo osnovno zanimanje, naime on je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron, i kao što mora biti precizan u svom glavnome poslu jer je odgovoran za proizvodnju opreme za mjerenje i regulaciju temperature, tlaka, vlage…, tako nastoji biti precizan i u stvaranju vina. U vinogradu i podrumu ne čini ništa sam i na svoju ruku, nego se konzultira sa strukom, savjetnik u vinskom segmentu mu je enolog Krešimir Hren iz znane i afirmirane zagrebačke konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je, inače, i enolog Miodrag Hruškar. Među malim tajnama Ivana Sokača kao podlozi za visoku kakvoću vina su, uz, logično, na vrijeme obavljene radove u vinogradu i, što se veli, apotekarsku čistoću u podrumu, nizak prinos po trsu – do 1,5 kg, zatim prikladan termin berbe, ručna berba, selekcija grozdova, maceracije bijelih sorata do i osam sati u preši i davanje vinu dovoljno vremena da dozori prije nego što će na stol i u konzumaciju.

Krešimir Trdenić i Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Krešimir Trdenić kao enolog posjeda Trdenić, imanja inače i u vlasništvu brata mu Tomislava, donio je sa sobom pet vina – Škrlet 2019, zatim Škrlet 2017 private collection i Škrlet 2015 private collection, potom Pinot bijeli 2017 private collection, pa Pinot sivi 2017 i Pinot gris founder’s reserve, kao i Rosé 2018 (cabernet sauvignon 2015 i portugizac), dodatno su na listi bila i vino od jagode i vino od kupine… Nastup obitelji Trdenić, koja se dosta trsi oko autohtone sorte Moslavine Škrleta, nekako se u Zagrebu zgodno poklopio s podjelom medalja u sklopu festivala Vina od davnina (inače odgođenog za bolje dane!) najbolje ocijenjenim vinima od naših autohtonih kultivara u zagrebačkom Westinu. Na tom ocjenjivanju Trdenići, koji inače gospodare sa 15 hektara vinograda i godišnje proizvedu oko 150.000 litara vina od čega su tri tipa škrleta, za Škrlet 2015 Private Collection i za Škrlet 2017 Private Collection osvojili su srebrnu medalju. ♣

Uz Sutlu kao državnu granicu

OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK, DO DEBELUHA ZA RUČAK – Ograničenja smanjena do ukinuta, i skok preko rijeke Sutle bio je neizbježan. Pjenušac je postao nekako uobičajen za doručak a mr. Janez Istenič posebice u najnovije vrijeme već više puta pozivao je na svoj posjed u Bizeljsko, međutim baš tog petka proboja nach Bizeljsko on je bio na moru, ali časopis Svijet u Čaši i blog Suhiucasi imaju duž one strane malene rijeke Sutle odnosno Sotle već godinama dosta prijatelja i znali smo dobro kamo još možmo poći na svečani doručak da obilježimo ponovni početak eno cro/slo druženja naprasno prekinut zbog covida19.

Simon Pinterič u čast gostiju iz Zagreba koji su mu stigli praktički prvi nakon ukidanja covid19-ograničenja otvorio je crnim plijesnima raccodium cellare obraslu butelju šipona iz daleke berbe 1989. a u odličnoj formi!

I, eto nas na Bizeljskome kod vinogradara/vinara Simona Pinteriča koji je u stanju i pri volji s dragim gostom podijeliti vrlo zanimljive stvari u čaši, od mladih bijelih vina ali i vrlo vrlo dobrih crnih vina (dornfelder, frankovka, crni pinot) iz njegove produkcije do arhivskih i s crnim plaštom zvanim raccodium cellare ogrnutih graševina i šipona iz vremena dok je car na posjedu bio Simonov otac Milan. I tako je naš doručak na Bizeljskom krenuo sa – Šiponom 1989! U odličnoj formi!

Jedino ispravno rješenje za dalje, za ručak, bila je Osterija Debeluh u Brežicama, gdje stoluje višestruko nagrađivani chef i sommelier Jure Tomič (kod njega je na praksi bio sin konavoske obitelji Karaman znane po malvasiji dubrovačkoj!) i gdje su ponuđeni maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena te pečena pačja jetra popraćena lijepim

U Ostariji Debeluh u Brežicama: maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena, te odlične praline

lokalnim chardonnayem i crnim pinotom od Lipeja i odličnim vipavskim cabernet sauvignonom Lapor od Krapeža, za finale, domaće praline i ružičasti pjenušcem našeg Tomca (prijateljstvo Sutla-Sotla!)… Pri naručivanju vina oprez: dobro pogledati na vinsku kartu, da se za neka vina koja, makar su dobra, ne zavrjeđuju cijenu kakvu imaju u lokalu (Lipej Chardonnay = 48 € te Lipej Modri pinot = čak 65 €), ne potroši novaca više nego što treba…   ♣

Posavje, Štajerska & Slavonija: Frankovka u prvom planu

ŠAMPION 10. FESTIVALA MODRE FRANKINJE – MIRAZ 2017 FERAVINA – Frankovka Miraz 2017 od feričanačkog Feravina osvojila je, s 91 od mogućih 100 bodova, titulu šampiona na ocjenjivanju vina od sorte Frankovka/Modra Frankinja/Blaufränkisch/Kekfrankos/Lemberger, održanom u sklopu tradicijskog, sada već 10. međunarodnog festivala što ga je bilo lansiralo slovensko mjesto Sevnica. Ovo sada je ponovljeni vrhunski uspjeh Feravina, naime na četvrtom festivalu u Sevnici Feravino je s Frankovkom Miraz 2012 također osvojilo šampionski naslov.

Na ocjenjivanje 2020 je prijavljeno nekih 80 etiketa većinom iz Slovenije i Mađarske, tri su bila iz Hrvatske (upravo od Feravina), nekoliko ih je stiglo iz Austrije.

Uzorci koje je, pod predsjedanjem Roberta Gorjaka, novinara i voditelja Vinske Škole Belvin iz Ljubljane, kušala strukovna ocjenjivačka komisija u sastavu Klemen Lisjak, Uroš Valcl, Ožbej Peterle, Bojan Kobal, Grega Repovž, François Button Slapšak, vrednovani su u kategoriji mladih vina, tj. onih iz berbe 2019, zatim u kategoriji 2018. i starijih godišta te barriquea, pa u grupi roséa, grupi pjenušaca i grupi likerskih vina. Evo rezultata, navodim samo uzorke koji su osvojili barem 85/100 bodova kao, na mnogim ocjenjivanjima vina a posebice na ovim našim prostorima, praga za zlatnu medalju.

Vlasnik Feravina Ivan Ergović u razgovoru s enologom Matjažom Lemutom, inače vlasnikom vinskog posjeda Tilia u Vipavskoj dolini a koji mu je prijatelj i kojega je angažirao kao savjetnika u svom vinskom podrumu. Feravino proizvodi frankovku u četiri varijante: kao novu, sasvim mladu, crnu i pod nazivom Mlada, kao bazno crno vino pod nazivom Frankovka Dika, zatim kao feričanački špic-crnjak Frankovka Miraz, te kao ružičasti pjenušac

Jenny Šimić iz marketinga feričanačkog Feravina i j glavni urednik Svijeta u čaši, u čast šampionskog naslova koji je za Frankovku Miraz 2017 Feravino osvojilo na nedavnom ocjenjivanju frankovki u okviru festivala frankovki u slovenskom gradu Sevnici… (fotke, Marko Čolić i Marinko Petković)

Berba 2019, samo dva proizvodjača dostigla su 85/100 bodova: 1) Stane Možič MODRA FRANKINJA 2019 (85,00); i 2) Bogdan Dular MODRA FRANKINJA 2019 (85,00)

Starija godišta & barrique, s bodovima od 85/100 naviše: 1) Feravino 1804 FRANKOVKA MIRAZ 2017 (91,00); 2) Bodry Winey BODRI SZEKSZARDI KEKFRANKOS GUROVICA SELECTION 2017 (91); 3) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2017 (90,00); 4) Hiša vin Emino MF EMINO 2017 (90,00); 5) KZ Krško MODRA FRANKINJA 2017 (90,00); 6) Heimann Csaladi Birtok KFT SZIVEM KEKFRANKOS 2018 (89,00); 7) Žaren doo. ALBIANA MF 2017 (89,00); 8) Heteni Winery Indivinum KFT BLUEFRANK 2011 (89,00); 9) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2018 (88,00); 10) Andrej Repovž MF BARRIQUE 2017 (88,00); 11) Kobal Since 1931 Kmetija Kobal MODRA FRANKINJA 2017 (88,00); 12) Faktor Kereskedelmi Father KEKFRANKOS 2017 (88,00); 13) Vinska klet Frelih MF 2016 (88,00); 14) Vinska klet Prus MF BARRIQUE 2012 (88,00); 15) Jelenič Marjan MF 2015 (87,00); 16) Karlovček MF 2016 BARRIQUE (87,00); 17) Bock Boraszat KFT BOCK VILLANYI KEKFRANKOS 2017 (87,00); 18) KZ Metlika vinska klet MODRA FRANKINJA 2017 (86,00); 19) Hungexvin KFT KEKFRANKOS 2018 CREATOR (86,00); 20) Karlovček MF 2017 (86,0); 21) KZ Šmarje Hiša Vin Emino EMINO MF EMINO 2018 (85,00); 22) Vinska klet Šuklje ŠUKLJE LODOMA 2018 (85,00); 23) KZ Krško MF CLASSIC 2017 (85,0)

Pjenušci: 1) Vino Kozinc 2017 SUHO (88,00); 2) Vino Kozinc 2016 BRUT ROSÉ (88,00) 3); Vino Kozinc 2017 BRUT ROSÉ (85,00); 4) Feravino 1804 2018 ROSÉ (85,00).

Što se tiče Festivala frankovke, zasad se još ne zna što će biti. Bilo je planirano da se održi poslije ljeta, međutim s obzirom na povećanje oboljelih od covida19 ne odlučuje se izaći s datumima. ♣

Michael Gross u razgovoru s Vladom Šuškom, koji je s Gordanom Mohorom osnovao MIVU, već godinama vrlo uspješnu kuću za plasman hrvatske i uvezene kapljice i jakih pića.

LAŠKI RIZLING POSTAO BLAUFRÄNKISCH! – Zanimljivost iz slovenskog vinorodnog područja između Ptuja i Podlehnika: mladi austrijski vinogradar-vinar Michael Gross, iz vrlo ugledne vinske obitelji Aloisa Grossa na austrijskoj strani Štajerske u blizini državne granice sa Slovenijom odlučio je nastavak svoje vinska karijere započete u familijarnome krugu u mjestu Ratsch produžiti u Deželi, u znanom vinorodnom predjelu Haloze gdje su Grossovi prije koju godinu bili kupili trsje i odakle već, bazirajući se na sortama sauvignon bijeli i furmint ili po naški moslavac imaju (odlična) vina Gorca. Ovih dana novi potez Grossa juniora: odlučio se na precjepljivanje nekoliko desetljeća starog kupljenog nasada i tako je – u ovom prvome koraku – sorta Graševina od 30-godišnjeg Laškog rizlinga postala 30-godišnja Frankovka! Michael Gross, koji ističe kako se na genetskom materijalu zahvaljuje gradišćanskom vinogradaru/vinaru Georgeu Prieleru, znanom baš po crnome vinu i od frankovke, uzda se mnogo u svoju novu Modru frankinju, prva prva berba očekuje se 2021…

Za one u nas koje zanimaju vina obitelji Gross dobra vijest: u Hrvatskoj se ona mogu naći u vinotekama Galerija vina MIVA! ♣

Okusi Posavja 2020

STEVEN SPURRIER u GODINI DANA PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA – Čovjek koji je, priredivši još 1976. u Parizu povijesni sraz – degustaciju naslijepo burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina s jedne i kalifornijske kapljice s druge strane, demistificirao francuska vina i proslavio dolinu Napa, vinski trgovac, ugledni vinski kritičar, organizator i protagonist više značajnih ocjenjivanja vina, od novijeg vremena i proizvođač pjenušaca u Engleskoj, Steven Spurrier u posljednjih godinu dana bio je dvaput među Slovencima. Najprije ga je na proslavi 50-godišnjice šampanjerije na svom posjedu na Bizeljskom ugostila obitelj Istenič, a sad u drugoj polovici lipnja gostovao je, opet na inicijativu Mihe Isteniča ali za razliku od prvog puta na Bizeljskom kad je došao osobno i stvarno, bilo je to virtualno, naime iz svoje kuće nastupio je prigodno pred kamerom kao komentator izabranih vina slovenskog Posavja.

Voditeljica Ksenija Kragl i enolog Albiane Miha Ritonja lijevo, te, desno komentatori iz Slovenije Grega Repovž, Jure Tomič, Gašper Čarman i Miha Istenič, gore uz naslov: Steven Spurrier i Miha Istenič u razgovoru preko ekrana

Dio publike na degustaciji

Događaj je operativno organizirao Centar za poduzetništvo i turizam iz Krškoga koji, između ostaloga, već godinama uz kalendarski početak ljeta na ulicama i trgovima starog dijela Krškoga uz Savu priređuje vrlo dobru manifestaciju Okusi Posavja gdje kao izlagače/ponuđače i promotore lokalnih specijaliteta i plemenite kapljice okupi veći broj na temelju kakvoće ponude i posvećenosti vlastitom teritoriju izabranih ponajboljih chefova kuhinje i vinara. Ovaj put redovno odvijanje priredbe Okusi Posavja, na kojoj se inače svake godine moglo vidjeti i poprilično Zagrepčana i stanovnika Hrvatske uz državnu granicu kao posjetitelja, omeo je, kao i što-šta drugo, covid19 odnosno Corona-virus. Nužnost odgode smotre Okusi Posavja – najavljeno je da bi ako sve bude epidemiološki u redu (a najnovije informacije o porastu broja oboljelih i u Sloveniji i u Hrvatskoj nekako ne zvuče ohrabrujuće) priredba bila unutar datuma 27. kolovoza i 5. rujna, iskoristile su Kristina Ogorevc Račič, direktorica CPT Krško, i njena suradnica na Okusima Posavja  Ksenja Kragl, koje očito imaju dobar osjećaj za značenje eno-gastronomije za turizam, da prihvate prijedlog Mihe Isteniča o najavi novog termina priredbe Okusi Posavja realizacijom gostovanja Stevena Spurriera kao komentatora izabranih posavskih vina preko društvenih mreža a na skupu istaknutih chefova i gastronoma te vinara i eno-gastro novinara na imanju Albiana u sklopu kojega je vinski podrum Žaren, a koje se nalazi u zaseoku Nemška Vas u vinogradarskom krajoliku na nekih gotovo 300 metara iznad Krškoga.

Kod Arbiane: organizatori, vinari, komentatori iz Slovenije

Rekao bih da je događanje – na kojemu su se okupili i predstavnici medija iz Hrvatske, bio pun pogodak, naime degustaciju vina Posavja na kojoj su u prostranoj kušaonici Vina Žaren pred brojnom publikom kao komentatori, ne toliko samih vina koliko važnosti lokalnih vina i kulinarike u turističkoj ponudi i u široj afirmaciji kraja, od domaćih chefova-sommelera-vinara sudjelovali osobno Miha Istenič (direktor, Penine Istenič), Jure Tomič (chef i vlasnik Ošterije Debeluh iz Brežica, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2010), Grega Repovž (chef i vlasnik Gostilne Repovž, sommelier), Miha Ritonja  (enolog, Albiana Estate) i Gašper Čarman (direktor tvrtke eVino, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2013. i 2015),  te preko velikog ekrana Steven Spurrier iz svojega doma, preko:  https://www.facebook.com/events/593613548223723/ pratilo je uživo nekih 1000 osoba a s obzirom da je na istom linku zainteresiranima bilo moguće gledati snimku događaja naknadno pokazalo se da se do kraja večeri broj gledatelja udvostručio. Mamac za gledatelje svakako je bila i obznana organizatora da zainteresirani mogu kupiti vina ponuđena na ovo kušanje po prigodnoj cijeni.

Za kušanje sa Stevenom Spurrierom izabrana su vina Gourmet Rosé 2016 brut, te Passion 2009 brut nature od Isteniča, zatim Sauvignon 2018 od Albiane (Žaren), Cuveé Extrême 2013 Keltisa, te Modra frankinja Luna 2016 od Janka Kobala i Modri pinot 2017 od Lipeja. Ovaj izbor napravljen je, čujem, ne na temelju nekog općeg ocjenjivanja vina Posavja nego po saznanjima enologa i ugostitelja o kakvoći baš tih uzoraka i po tome koliko su baš ta vina tražena i prodavana u ponajboljim restoranima na području Posavja.

Steven Spurrier u uvodnoj riječi na svom nastupu naglasio je kako suvremeni potrošač sve češće traži vina s odrazom terroirea, dakle s pečatom mjesta nastanka. Sva kušana vina opisao je pozitivno, koristeći izraze ljupko, šarmantno, izražajno, sa znakon terroirea, lijepo, originalno, pa sve čak i do extraordinary! Nakon izjava slovenskih komentatora zaključak sa susreta: ustrajati na podizanju kakvoće i izričaja izvornosti posavskih vina, poboljšati organizaciju vinska branše, dobiti kvalitetnog sugovornika u tijelima države i regije, ostvariti čvršće međuprofesionalne odnose i vidjeti da se povećaju broj proizvođača i ukupna količina prepoznatljivog vina što bi spadalo u perjanicu teritorija. (snimke Marko Čolić) ♣

Zagrebački Noel, voditelj Ivan Jug

Michelin 2020 u Hrvatskoj i, po prvi put, u Sloveniji

U VODIČU ZA 2020. JE 70 HRVATSKIH RESTORANA! – Glasoviti planetarni gastro- Michelin u svoj je vodič za 2020. godinu uvrstio 70 restorana iz Hrvatske. U Hrvatskoj već postoje restorani s Michelinovim zvjezdicama, to su 360° (Dubrovnik), Draga di Lovrana (Lovran), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Pelegrini (Šibenik), oni svaki svoju zvjezdicu zadržavaju i u novom Michelinovom vodiču za Hrvatsku za 2020. Od ove godine kao nostitelji Michelinove (jedne) zvjezdice pridružuju im se LD Terrace u Korčuli, koji vodi chef Marko Gajski, te Boškinac iz Novalje, gdje je kuharska zvijezda vrlo kreativni chef Matija Bregeš.

Hotel i restoran Boškinac iz Novalje uvjerio je Michelinove ocjenjivače da mu pripada koja njihova zvjezdica. Boris Šuljić i njegova mlada kuharska ekipa malo su se vježbali zajedno s našim kulinarskim majstorom veteranom-internacionalcem Stevom Karapandžom

Slavlje za Michelinovu zvjezdicu 2020: Boris Šunjić, gastronom i vlasnik novaljskog hotela Boškinac te vinskog posjeda Boškinac i chef Matija u zdravici s čestitarima Antonijom i Borisom Mrgudić sa znanog pelješkog posjeda Bura Mrgudić

Dobitnik oznake Bib Gourman – Dražen Jambriško, Zlatne Gorice, Varaždin-Breg

Hrvatska gastro-scena od 2020. godine bogatija je i za dva Bib Gourmand restorana. Oznaka Bib Gourmand, uvedena 1997, ističe ugostiteljske objekte koji nude visokokvalitetni atraktivni menu s dva slijeda s čašom vina odnosno s desertom po cijeni do 35 €, što bi bilo nešto iznad 250 kuna. Novi nositelji oznake Bib Gourmand u nas su Konoba Škoj s otoka Šolte i Zlatne Gorice Dražena Jambriškog iz Varaždin-brega.

Michelin Plate Hotel-restoran San Rocco, Brtonigla: obitelj Fernetich može biti relativno zadovoljna jer i unatoč coroni Istra ipak ima turista. Michelin plate Mala hiža, Mačkovec, Međimurje: neumorni gastronom Branimir Tomašić svakodnevno se maksimalno trsi u stvaranju ne samo iznimno okusnih jela nego i jela koja namirnicama i moderniziranom domaćom tradicijom u prigotavljanju odlično prezentiraju svoj teritorij!

Michelin još dodjeljuje posebno priznanje za gastronomiju Michelin Plate (Michelinov tanjur), karakterizira ga kao oznaka crtež tanjura s priborom za jelo. U nas ima već dosta nositelja te oznake, primjerice Zinfandel i Bistrò zagrebačkog hotela Esplanade, Mala hiža u Mačkovcu, San Rocco u Brtonigli, Zigante u Livadama, te, opet u Zagrebu, Boban, Apetit, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Tač, Dubravkin put. Među novim laureatima, za 2020., šest je restorana iz Splitsko-dalmatinske županije, to su Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i Konoba Trs. Nositelji Michelinova tanjura iz Dalmacije proslavili su svoja odličja s Jozom Tomašem, predsjednikom HGK-Županijske komore Split, i s njime razgovarali o planovima da se još tješnje suradnjom vežu s lokalnim proizvođačima namirnica i posebno delikatesa koje svakako bitno pridonose kakvoći i originalnosti keracija na tanjuru što ih oni nude. ♣

Uz predsjednika HGK-Županijske komore Split Jozu Tomaša na slici su Vlado Čović (Jeny), Braco Sanjin (Kadena), Mirko Mirčeta (ZOI) i Ivo Vrdoljak (Zrno soli)

HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE – Legendarni Michelin po prvi put otkriva Sloveniju kao eno-gastro destinaciju! Inspektori svjetski znanog vodiča ugostiteljskim objektima obišli su teren u Deželi i u svoje najnovije izdanje knjige za 2020. uvrstili su i 52 restorana iz Slovenije. Jednome su dodijelili dvije zvjezdice, a pet lokala dobilo je po jednu zvjezdiceu. Dvije Micheliove zvjezdice osvojili su Hiža Franko iz Kobarida, u kojoj su glavni Ana Roš, svjetski priznata chefica (kod koje je na praksi dugo vremena bio Bernard Korak, sada chef u obiteljskom restoranu Korak na Plešivici!), te Valter Kramar.

Ana Roš, Hiža Franko, dvije zvjezdice, Tomaž Kavčič Pri Lojzetu jedna zvjezdica

Po jednu zvjezdicu primili su dobro nam u Hrvatskoj znani chef i sommelier Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u dvorcu Zemono kod Vipave, zatim chef Uroš Fauč iz Nove Gorice, chef Jorg Zupan iz ljubljanskog Ateljea, chef Gregor Vračko iz Hiže Denki iz Zgornje Kungote, te chef Uroš Štefelin iz Ville Podvin iz Radovljice. Ostali objekti dobili su priznanja. ♣

Concours Mondial de Bruxelles 2020

PONOVNO SVIJETU u ČAŠI POZIV NA OCJENJIVANJE! – Dear Zeljko Suhadolnik, in 2020, for the first time in its history, the Concours Mondial de Bruxelles will travel to the Czech Republic, hosted by the city of Brno from 4 to 6 September.

For its 27th event, and in conjunction with the South Moravia Region, the National Wine Center – Czech Republic and the Wine Fund – Czech Republic, the Concours Mondial de Bruxelles is inviting you to discover one of Europe’s oldest wine regions, located in South Moravia.

We will be happy to have you with us for the next edition of the Concours in Brno. (Saremmo lieti di averti con noi per la prossima edizione del Concorso a Brno).

Despite its size and relatively small area under vine (approximately 17,900 ha), the Czech Republic boasts over 50 different grape varieties! Below is a glimpse of the events planned as an introduction to the local vineyards:

                Programme – Wednesday 02 September: Arrival of the judges ⦁ Thursday 03 September: An introduction to the vineyards and masterclasses ⦁ Friday 04 September: 1^st tasting session ⦁ Saturday 05 September: 2^nd tasting session Sunday 06 September: 3^rd tasting session Monday 07 September: Departure of the judges

We would be very grateful if you could inform us of your decision as soon as possible, even if you decide to decline the invitation.

Best wishes, Stefania Manfredi, Project Manager, Concours Mondial de Bruxelles

S Louisom Havauxom, osnivačem CMB-a, i njegovim sinom Baudoinom koji je sada na čelu Concoursa, te s Thomasom Costenobleom, enologom i direktorom degustacije. Dosad sam na CMB-u sudjelovao mnogo puta, i zapazio sam da su uzorci iz Hrvatske svaki put prisutni u lijepome broju…

Pitao sam Stefaniju Manfredi je li se možda na Organizacijskom odboru razmatralo to da se u dogledno vrijeme Concours Mondial de Bruxelles – koji se isprva odvijao u Bruxellesu a od 2006. svake godine u nekoj drugoj je europskoj državi i drugome gradu, predlani je po prvi put gostovao i na nekom drugom kontinentu konkretno u Aziji, u Kini u Pekingu – priredi po prvi (ne da onda bude i posljednji!) put i u Hrvatskoj, naime dosad je inače kad govorimo o bivšim socijalističkim zemljama CMB već bio u Slovačkoj (Bratislava) i Bugarskoj (Plovdiv), oba puta sudjelovao sam kao degustator. Sad čekam odgovor… ♣

Séléctions Mondiales des Vins Canada 2020

ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU – Za ocjenjivanje Séléctions Mondiales des Vins Canada (SMVC) kažu da predsdtavlja ulazna vrata za tržište Sjeverne Amerike, a za vinska tržišta i u SAD i u Kanadi kažu da su značajno rastuća, dakle i te kako zanimljiva ponuđačima. Jedno od najcjenjenijih međunarodnih vrednovanja vina i najveće vrednovanje Bakhova nektara u Sjevernoj Americi također je, kao i druga ocjenjivnanja, moralo platiti svoj danak covidu19, što znači da je i ono bilo odgođeno, a kao novi datumi najavljeni su 14. do 20. listopada. Sjeverna Amerika, posebice SAD, za razliku od Europe gdje se corona donekle primirila, ne stoje ovih dana baš najbolje u konfiltu s covidom19, i kako je najavljena mogućnost pojave drugog vala u opasnosti je možda i taj spomenuti novi datum. Predviđeno je da ocjenjivanje bude u Hotelu Delta u Québec Cityju. Ocjenjivanje je pod pokroviteljstvom OIV-a i Svjetske federacije najvećih međunarodnih vinskih ocjenjivanja VINOFED-a.

Evo i praktičnih obavijesti: posljednji dan za registraciju je 22. rujna 2020. Cijena je 253 kanadska dolara, prevedeno u eure to je 174 €, takse su uključene. Rok za prijem uzoraka je 2. listopada 2020. Direktor organizacijskog odbora Réal Wolfe preporučuje da se uzorci za svaki slučaj posalju prije isteka ljeta, mada je registracija predviđena do zaključno 22. rujna! Općenito informacije: www.smvcanada.ca/ Réal Wolfe President – Sélections Mondiales des Vins Canada +1 514 814-3591 • wolfereal@gmail.com ♣

Sajmovi & festivali 2020

AGRA u GORNJOJ RADGONI IPAK OD 22. DO 27 KOLOVOZA – Covid19 pomrsio je račune mnogim proizvođačima hrane i vina, ali i organizatorima eno-gastro sajmova, festivala i prezentacija kojih je u tijeku godine znalo već biti poprilično. I dok tradicijski festival ružičastih vina Pink Day, redovito u predproljetno ili ranoproljetno vrijeme ove godine nije uspio otvoriti vrata ljubiteljima roséa – ali krivac je ne samo corona-virus nego i potres koji je oštetio Muzej Mimara gdje je Pink Day s WoW-icama kao organizatorima na čelu i s brojnim domaćim i inozemnim izlagačima dočekivao ljubitelje roza ali i zelene boje, naime dodatak vinskom programu bila je odlična izložba ekstra-djevičanskih maslinovih ulja biranih naših proizvođača, tako da ćemo, nakon (ipak) virtualnog lipanjskog Pink Weekenda sa Sinišom Lasanom, Marijom Meštrovićem i Ivanom Jugom kao animatorima na Facebooku, na PINK & Green DAY morati pričekati do ožujka 2021.                  

Ali, znani međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam Agra u Gornjoj Radgoni zasad se ne da zaplašiti i ne odustaje, naime iz kuće Pomurski sejem iz Gornje Radgone stiže vijest da će se 58. manifestacija Agre odvijati u Gornjoj Radgoni od 22. do 27. kolovoza! Naravno, ističe se da će se paziti da posebni uvjeti koje propisuje epidemiološka služba budu do milimetra ispunjeni. Nije da prizivam vraga i da sam zloguki prorok, sasvim suprotno: želim organizatorima uspjeh, ali kako je s cobidom19 upravo nedavno ponovno krenulo – pitanje je što će biti na kraju kolovoza…. Kako mi javlja Miran Mate iz Službe za odnose s javnosti Radgonskog sejma, kuća Radgonski sejem svjesna je mogućnosti da se okolnosti toliko promijene da sajam ipak u predviđenom terminu neće moći imati otvorena vrata, te je u slučaju otkazivanja manifestacije spremna sudionicima koji su se prijavili za nastup i koji su uplatili predviđeu kotizaciju za 2020. vratiti uplaćeni novac. ♣

Vino i kultura

PAINTBALL u 230 STRANICA – Stjepu Martinovića poznajem kao novinara odavna, dok smo radili u nekadašnjoj zagrebačkoj novinskoj kući Vjesnik koja je objedinjavala mnogo redakcija različitih profila. A sad, dva desetljeća nakon nestanka bivše države s kojime je počelo urušavanja novinskog diva do mjere da je danas sjećanje na nj tek neboder bez duše, susrećem gospara Stjepu kao romanopisca i upoznajem ga – na vinskim događanjima! – kao glazbenika! Da mu pisanje romana ide ništa ne čudi – evo, o njemu je zapisano i objavljeno sljedeće: Stjepo Martinović novinar je i književnik koji je na vrhuncu svoje karijere tipkao na pisaćem stroju da bi zatim zajedno sa svojom širokom općom naobrazbom i odnjegovanim višestrukim talentima krajem tisućljeća hrabro skočio u valove interneta i namenuo kriterije koje će teško dosegnuti generacije površno educirane u nervozi smjene milenija. Ispravno procjenjujući da je kombinacija žanrova sve dominantniji književni trend, višestruko nagrađivani književnik miksa ljubavno-avanturističke koktele u kojima demonstrira kako dobro poznaje sve načine ubrzavanja i usporavanja radnje i stila, ali i od početka razjašnjava da ne kani publiku zabavljati samo trikovima zanata. Višestrukim obratima i žanrovskim slojeviima oko čvrste osnovne konstrukcije, uz intrigantan barokni, eruditski stil, iskusni pisac širi publiku koja ga je dosad pratila.

Sviram ti priču: novinar, romanopisac, glazbenik Stjepo Martinović nastupa u sklopu gostovanja vinogradara/vinara Radovana Vukoja u G.E.T. -Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka u Zagrebu

Stjepi idu sasvim dobro i sviranje i pjevanje! Uvjerio sam se u to nedavno kad je s gitarom nastupio za gostovanja vinogradara i vinara Radovana Vukoja iz Trebinja s BiH-juga u jednom od Vinskih razgovora što ih u Zagrebu organizira Tomislav Stiplošek sa svojim G.E.T. Reportom (G=gastronomija, E=enologija, T=turizam). Kao nešto najnovije vezano uz Martinovića spominjem to da je on upravo, u izdanju Beletre, izašao s novim romanom, s naslovom Paintball. To je priča – na oko 230 stranica džepnog formata i s mekim koricama – koja se možda nije dogodila, a ako ipak jest… nije se mogla zbiti drukčije nego kao što je ovdje ispisani slijed filmskih slika krajolika pusta dalmatinskog otoka i nekoliko protagonista ravnopravnih jednome jarcu i jatima ptica u seobi. Na južnom okrajku ižule u nekoliko dana odvijala se mračna storija koju otad njeni sudionici nastoje izbrisati iz sjećanja, a uspjelo je to samo jednome, s obzirom da ju je odnio sa sobom u smrt. Srazovi grijeha sustižu počinitelje, simulacija rata pretvara se u nesmiljen okršaj. U , SREBRNA: svjetlo na kraju tunela izlaskom iz kojega se otvaraju prostor i vrijeme iznova otkriveng smisla…. ♣

___________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..   

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 06. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

                                                       

LEGENDA 

– Veliki zlatni grozd, Šampion/Big Golden Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, područje oko Stubičkih Toplica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar Donji • kosina/slope = 10 ̊ • nadmorska visina/altitude asl: 215 m • ekspozicija/exposition: jugo-zapad/southwest • tlo/soil: ilovasto/loamy • sorta/variety: Graševina (Welsh Riesling) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 6500 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija ukupno/skin contact in total: 3 sata/hours • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 6 mjeseci/months • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall & slim • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat – ne djeluje kao kvalitetan/impression of no needed quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with controlled geographical origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – obično/OK – simple • vino zavrjeđuje bolji tip butelje, bolji čep i bolju etiketu/for this wine better bottle type, cork and the label are required • čitljivo/legible: slabo – presitna slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, karakterno, mineralno, toplo, živo, po meni spada u tek (na žalost!) malenu grupu ozbiljnih suhih vina od Graševine u Hrvatskoj općenito. Lijepe žive kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, vrlo dobre gustoće. Diskretnog je ali punog i trajnog mirisa, aromatski se dosta razlikuje od slavonskih graševina što je i logično, voćno-cvijetni štih na koji smo se naviknuli kod većine graševina na tržištu Hrvatske ovdje je prilično podređen (to smatram prednošću!) mineralnom tonu. U ustima lijepo zaobljeno, živo i svježe, stanovitu slast donekle ali ipak uvjerjivo u pozadini drže slanost i dobra kiselost. Tijelo čvrsto, finiš dugačak • umami! • odlična cijena u Vrutku! ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: klasična plata s domaćim nareskom, pečena teletina, bijela riba s gradela, gregada, brudet • 12 ̊ C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: rhine….

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2019 – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gorice, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 200-280 m • tlo/soil: glina i lapor/clay, marl • sorta/variety: Graševina • loze stare/vines old: 12-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija hladna ukupno, na temperaturi/skin contact in total, at the temperature: 24 sata/hours, 5 ̊C • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 3 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall, slim • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,50 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, nekomplicirano, skladno, dosta nježno, živo, lijepo osjvežavajuće. Svijetle slamnato-žućkaste boje, diskretna mirisa, na bijelo koštićavo voće, provlači se i floralna nit. Usta voćna, mekana, lijepo zaobljena, tijelo tanje, finiš čak relativno solidne dužine ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine….

 (mpc/pp: XL) PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Pinot crni • loze stare/vines old: 7 – 45 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 45 dana/days, na/on: 5 ̊C • fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – (nepotrebno) teška/(unnecessarily) heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko/premium s kzp/controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: pinotno svjetlije rubinske boje koju kao da pomalo počinje zahvaćati granatna nijansa, na unutrašnjoj stijenki čaše formira dosta debeo film. Miris je dobro izražen, s dosta je zrelog a ponešto i posušenog tamnog bobičastog voća, protkan floralnim (divlja ruža?) i, nježno, začinskim nitima te notama razvoja tijekom dozrijevanja u drvenoj bačvici. Usta intenzivnija, djeluju bogatije od nosa, mirodijski segment kao da je ovdje upotpunjen dodirom začinskog bilja, poput metvice. Usta mekana, lijepo zaobljena, donekle slasna i s dozom kremoznosti. slankasta, s dobrom kiselosti što pridonosi živosti, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak • umami, primami ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja od peradi, teletine… • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M-L) PINOT CRNI ROSÉ 2019 – KOS Karlo & Željko ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp/quality, with controlled origin • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno, s izraženim notama mladosti, živo, nekomplicirano, lepršavo, prikladno za pijuckanje i za osvježenje osobito u vrućim ljetnim danima. Lijepe nježne moderne svijetle ružičaste boje, na nosu dobrog intenziteta, aromatski prema tamnom bobičastom-jagodičastom voću (malina…), u ustima s vrlo dobrom kiselosti, skladno, tanjeg tijela, srednje dugačkog svježeg finiša ■ SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: • 10-12 ̊C • čaša/glass: mala/small – tip/type: bordeaux

Pjenušci

(mpc/pp: L-XL) 88 BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Novaković Gorica • kosina /slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Manzoni bijeli (križanac/crossing Riesling x Pinot blanc) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: malo ranija od redovne/a bit earlier than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – maceracija, ukupno/skin contact, in total: 24 sata/hours; 5 ̊C ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko • extra brut • 12,10 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is drukčije od većine drugih pjenušaca s kojima se najčešće susrećemo, a drukčije je i jer je od sorte što – za razliku od chardonnaya, rizlinga rajnskog, graševine, na koje smo se naviknuli da ih nađemo i u pjenušcu – teško da je očekujete u šampusu, ne zato što ne bi bila primjerena nego zato što nije toliko raširena, barem na ovim našim prostorima. Ali ta se sorta s obzirom na voćnost i kiselost, nužne svakom boljem pjenušavom vinu, pokazuje baš lijepo primjenjivom i za šampus, posebice za pjenušce koji, barem u prvoj fazi svojega razvoja, više igraju na voćnost nego na klasične note korice kruha, brioš… Lijepe pune slamnato-žute boje, jako dobrog perlanja mnoštvom sitnih mjehurića koji pri gutljaju fino škakljaju nepce. Mirisom iskazano, trajno, ide u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele ali istodobno i kiselkaste jabuke, nazočne su niti citrusa, korice limuna, slatkog začina (cimet u tragovima?), ali tu je i osjet i fenolnoga, zacijelo ostvarenoga maceracijom. Manzoni Elegance dobro je izražen i u ustima, dosta voćan, s finom slasti kojoj svojim preplitanjem fino gorkasta fenolna nijansa i dobra kiselost ne daju da jače dođe do izražaja, čineći tako okus složenijim i zanimljivijim. Tijelo dobro do vrlo dobro, finiš solidne trajnosti ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne

Orange

(mpc/pp: L) COCTURA 2015 – Karlo i Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija i maceracija/fermentation and maceration: drvo/wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 183 dana/days ? mjeseci/months – kvasci/yeasts: prirodni, autohtoni/natural, indigenous – bez aditiva/no additives • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein/alsace ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: drukčije od većine, pripada stilu za koji valja imati afinitet. Lijepe je jantarne boje, već na oku pokazuje dosta dobru konzistenciju. Solidno izraženo i dosta trajno na nosu, miris je ugodan, ali ne na razini očekivane višeslojnosti. Sortnost je u aromatskom smislu pokrivena osjetom maceracije, no na sortna svojstva upućuje dobro izražena ali nimalo napadna i smetajuća kiselost. U ustima vino djeluje kompleksnije nego na nosu, fino je zaobljeno, slankasto, s dosta živosti. Tijelo je dobro do vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one – tip/type: rhine….

Graševine – Sokač, Marquis pinot crni – Barun, Dingač – Kiridžija i Plavac mali primus – Rizman

Dalmacija

(mpc/pp: M) BURNUM CUVÉE 2018 – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin, Vrlika ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Chardonnay, Pošip, Maraština, Viognier • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: 13,3 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, skladno, s nitima mineranoga. Slamnato-žućkasto, zelenkasta nijansa, na nosu daje na zrelo bijelo koštićavo voće, malo i na orašasto voće, provlače se i note floralnoga – bijelo cvijeće, te maslaca, usta zaobljena, živa, s notom slasti, s blagom slanosti koja drži živost, tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine ■ SERVICE: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟. (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2017 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard:prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall slim – ne baš prikladna za ovaj tip vina/not appropriate to the type of wine • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, sortno lijepo raspoznatljivo i porijeklom tipično, puno i snažno, toplo, skladno, ima i eleganciju. Tamne ali ipak providne rubinske boje, lijepo izraženo na nosu, bouquet je spoj nota tamnog koštićavog voća (suha šljiva), i plemenitog drveta te slatkih začina od boravka u bačvi, u ustima puno, lijepo zaobljeno i mekano, toplo, tanin zamjetan, fino zrnat, dobro pripitomljen, tijelo čvrsto, završetak dugačak ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečena i pirjana, divljač, zreli tvrdi sir / red meat, roasted and long stewed, game, mature cheese • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux….

(mpc/pp: L-XL) PRIMUS 2016 plavac mali – RIZMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: vlastiti/own • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the point of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, vrlo skladno, mekano, ukroćenih tanina, elegantno. Lijepe žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenki čaše stvara debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze, već na pogled do izražaja dolazi gustoća. Miris je dobro iskazan ali je s manje žestine nego što to zna obično biti kod plavca, nekako kao da više podsjeća na tribidrag nego na čisti plavac, no sorte su u tijesnom rodu na bazi roditelj-nasljednik, Nos je bogat i trajan, privlačna mješavina zrelog do i prosušenog tamnog voća poglavito mješavina zrelog do i prosušenog tanog voća prmjerice šljive, pa mediteranskih začina, te tragova, od kontakta s drvom, nježnih nota palenja, pa, naposljetku,i rezultata razvoja kroz posljednje četiri godine, Usta nude nastavak arome iz nosa, topla su i zaobljena, dojam je i nijanse kremoznosti. Fina slast miješa se sa slanošću i vrlo kvalitetnom kiselošću. Tijelo vrlo dobro, završetak mekan, dugačak ■ SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) PLAVAC TAJANO 2017 Plavac mali – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope + ravnica/plain, field • Tajano nastaje kupažiranjem vina od/is a mix of Plavac mali s Dingača, te Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja • sorta/variety: Plavac mali s Dingača – 40 % & Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja/field – 60 %, svaka sorta vinificira se zasebno, kasnije se vina pomiješaju/each variety vinified separately • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ maceracija/maceration: inox/stainless steel – 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo i inox/wood and stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin. • suho/dry • 13,5 vol% • ukupno proizvedeno/produced: cca 1500 lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, djeluje kao zrelo, prilično mekano, toplo, skladno. Žive rubinske boje, već na oko pokazuje gustoću. Na nosu diskretno ali trajno, ide prema Plavcu, raspoznaje se nijansa suhe šljive. Aroma se prenosi u usta, gdje se vino pokazuje zaobljenim, s dobro ispeglanim taninom, slankasto, s vrlo kvalitetnom kiselosti (Marselan!), živo. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: M-L) BURNUM CUVÉE 2017– BURNUM VRBNIČKO SELO  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: lijepe žive pune rubinske boje, na pogled ostavlja dojam da je vrlo dobre konzistencije, mirisa dobrog intenziteta, u ustima vrlo živahno, robusno i vrlo toplo. Predstavlja se kao dosta moćno, i ukazuje na to da dolazi s vinogradskih pozicija dosta većeg potencijala od očekivane razine na kojoj se kapljica pokazuje u čaši. S obzirom na stanovitu neotesanost i na nosu i na nepcu, utisak je da je napunjeno i pušteno na tržište neodgovarajuće, odnosno da je nedovoljno dugo njegovano tako da snaga/struktura u simbiozi s nijansom prženoga te živost (slanost povezana s mineralnosti, kao i vrlo dobra kiselost) nisu u simbiozi na kolosijeku elegancije. Šteta!  ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

Pjenušci

(mpc/pp: ) BURNUM 2018 suho – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: bez oznake na etiketi/no infos on the label ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne – prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kzp • suho/dry • 11,9 vol% ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno živo, s dobrom kiselosti, nekomplicirano, u vrijeme vrućina može lijepo poslužiti za osvježenje. Boja mu je ružičasta, svijetla, između nijansa luka i bakra, perlanje isprva s većim mjehurićima postupno se pretvara u sitne mjehuriće miris nudi voćnost a blago je i u pravcu nota korice kruha, usta živahna, skladna ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne….

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXL) TERAN BARBAROSSA 2017 – TOMAZ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO – Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ VINO je/WINE is: uvelike u znaku kontakta s drvetom, u organoleptici sortnost i voćnost su mu ostale poprilično u drugome planu. Intenzitet herbalnoga I fenolnoga a istodobno i slatkih začina od, rekao bih, paljenja bačve, odmaže eleganciji i profinjenosti. Tamne je, gotovo neprobojne rubinske boje, na oko odaje solidnu gustoću. Miris ide u pravcu drva i fenolnoga, mirodija poput vanilije i, u tragovima, cimeta, a tek u pozadini se dade naslutiti nešto tamnog bobičastog voća. Usta su zaobljena no stanovitu kremoznost malo razbijaju herbalne note poduprte nitima izraženije, teranu svojstvene kiselosti. Tijelo prilično snažno, trajnost dugačka ■ SERVICE: ⇑ ⇗ ? • 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine….

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 – SOLDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vinogorje Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vetovo (naziv dolazi od Vetrovo, jer ondje stalno pirka vjetrić/the name deriving from Vetrovo, because of the continuous light wind=vjetrić) • blaga kosina/soft slope • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: graševina • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 2 kg ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu/in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo, vrhunsko vino s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: zrelo, ima punoću, dosegnulo je vrhunac. Slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno ali i trajno, mirisom koji upućuje na bijelo koštićavo voće, bouquet je i s floralnim (bijelo livadno cvijeće) aromama i s nijansom vegetalnoga (list smokve), te s notom mineralnoga. U ustima, koja su dobro zaobljena, nakon što se vino proguta kao da se osjeti, sasma blago, aroma kamilice. Okus s jedne strane nudi slast a s druge strane određenu slanost i stanoviti ugodni (Graševina!) gorkasti ton. Tijelo vrlo dobro, završetak solidno dugačak. ■ SERVICE: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

______________________________________

 ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

(mpc/pp: XL) PINOT GRIS 2015 Founder’s Reserve – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%

(mpc/pp: L) PINOT BLANC 2017 private collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 12,50 vol%, AC 6,5 g/lit

(mpc/pp: M) PINOT SIVI 2017 – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: polusuho/off dry • 14,0 vol%, RS 12 g/lit, AC 7,5 g/lit

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ