KROZ SVIJET u ČAŠI i u TANJURU/02-2015

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

RIJEKA: 100% NATURAL! – U Tower Centru Rijeka od 9. do 12. travnja 2015. odvijat će se međunarodni sajam 100% Natural. Zamišljen je po uzoru na svjetske sajmove te vrste, a nakana mu je okupiti izlagače iz Hrvatske i regije. Promovirali bi se ekološka proizvodnja, energetska učinkovitost, prirodni proizvodi i vrhunske usluge. Posjetitelji sajma imat će priliku isprobati prirodne i zdrave domaće i strane proizvode na jednom mjestu, te naučiti ponešto novo. Sajam bi trebao okupiti stručnjake iz područja bio-proizvodnje i bio-energetike te predstaviti inovativna rješenja i projekte vezane uz zaštitu okoliša.

Manifestacija je podijeljena u tri dijela: HRANA IZ PRIRODE (eko-plac; proizvodi i usluge s eko certifikatom), UDOBNOST ŽIVLJENJA (prirodni materijali i ukrasi, energetska učinkovitost, recikliranje), LJEPOTA KROZ ZDRAVLJE (prirodni proizvodi za njegu kože, kose, aromaterapija, prirodna kozmetika, sport i rekreacija).

Porast ekološke svijesti i brige za zdravlje dovodi do porasta potražnje za ekološkim, zdravim proizvodima, uslugama i atraktivnim rješenjima! Pronađite ih u Rijeci od 9. do 12. travnja na sajmu 100% Natural.

PRVI ROĐENDAN NA PETAK 13.! – Petak 13., a – lijepo! Događa se. Barem u prvom činu. Vinska klet koju je u zagrebačkoj Novoj vesi otvorio plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj proslavila je u petak 13. veljače, prvi rođendan. Puno prijatelja, puno paštete od gusje jetre koju odlično radi Dragecova supruga Dubravka, puno kotlovine, puno finog domaćeg kruha, puno Kurtaljevog pjenušca Dri, ali i drugih vina i tog proizvođača i drugih plešivičkih vinara… Kamera je uhvatila trenutak zdravice s Dragecom i njegovom glavnom sestrom u lokalu Andrejom, te e enologom Nenadom Maslekom, pa sa olimpijcem Zlatkom Matešom, reporterom Jurom Ozmecom…

KLIMATSKE PROMJENE i GRAPE-OCALYPSE – Je li riječ o prijetnji, ili o prilici za proizvođače? Klimatske promjene na Zemlji donose, govori se, nešto što neki čak nazivaju grape-ocalypse, vinogradarska apokalipsa. Neka danas tradicijska područja uzgoja grožđa za vino već kao da gube svoj sjaj. Vinogradari aktualnih renomiranih vinogradarskih oblasti žale se da nagli padovi i skokovi u temperaturi donose nevolje glede aroma i viška alkohola, a spominju i veće probleme s nepredvidljivim kasnim mrazevima u vinogradu. Vrlo visoke temperature ljeti i čudne zime atak su, vele, na tradicijski uzgoj grožđa i produkciju vina s tradicijskim predznakom.

Vinogradari/vinari doista se moraju prilagođavati novim uvjetima, no realno gledano stvar ipak uopćeno ne bi trebala biti tako crna kako se priča. Bez obzira na to koliko je čovjek danas glavni uzrok promjenama u klimi odnosno u kojoj je mjeri riječ o prirodnom fenomenu, odnosno o kombinaciji aktualnih utjecaja čovjeka s prirodnim ciklusima, globalno zatopljenje donosi stanovite prednosti u tome što mnogim područjima omogućuje veći prinos a da on, naravno ako nije i pretjeran, ne bude nautšrb kakvoće vina, a i otvara nove mogućnosti za uzgoj grožđa u predjelima na geografskim širinama koja prije nisu bila uopće prikladna za vinogradarstvo.

Najveći problem je, smatraju određeni krugovi, zapravo u tome što se sadašnji konzument-vinski znalac mora priviknuti na to, prihvatiti to da kapljica njegovih današnjih omiljenih etiketa postaje drukčijeg okusa, te da bi za nekoliko desetljeća ova sadašnja vina mogla nestati, i da ih zamijeni kompletno drukčija kapljica uglavnom iz drugih vinogorja. Predviđanja jesu da će za tri do četiri desetljeća današnja vrhunska vinogradarska područja izgubiti na značenju kakvo imaju sada, naime klima s toplijim zemaljskim temperaturama učinit će da u budućnosti odlična vinogradarska područja postanu i neki novi krajevi, sjevernije od sadašnjih ponajboljih vinograda.

Neki američki manji vinari već sad govore kako su njihova vina – zbog povišenih temperatura koje pomažu stvaranju višeg sladora u grožđu pa to rezultira ili alkoholno jačom kapljicom ili i dalje jakom kapljicom, mada nešto manje, ali s ostatkom neprovrela sladora – dosta različita od onih prije.

Neki Bordožani navode kako je globalno zatopoljenje za njih slatki problem jer sazrijevanje grožđa bolje je i regularnije svake godine, međutim pitanje je je li to prednost i općenito za Bordeaux, naime bordoška vina posljednjih su godina sve jača alkoholom a to u suvremenom društvu i te kako postaje tegoba za plasman js obzirom da potrošači izbjegavaju jaka vina da ne bi imali problema s vožnjom u prometu ali i s obzirom na pojačane obveze na radnome mjestu.

Mnogi vingradari/vinari s današnjih tipičnih vinogradarskih pozicija ističu kako ne strahuju od grape-ocalypse jer se hitro prilagođavaju, primjerice u svojim vinogorjima postupno seobom vinograda s nižih nadmorskih visina u više, gdje je svježije, ali i kupnjom zemljišta u sjevernijim geografskim predjelima koja bi sutra mogla postati draguljima u vinogradarskom smislu.

BOGATSVO PLODOVA ŽUTOG STABLA – Ne NA Žutom stablu, nego U Žutom stablu: pravo bogatstvo plodova raznih vrsta na jednom mjestu! Kao u raju, nekad! Neka i naiđe Eva, ali – jabuke-smutljivice tu joj, na polici, nema! Rebrica ima, ali – ne od Adama… Valjda tako taj raj ima šansu potrajati.

Na 400 četvornih metara površine u zagrebačkoj Hondlovoj ulici kod nogometnog stadiona u Maksimiru, nekad znanoj tek po Fotokemici i njenim proizvodima i uslugama a danas sve poznatijoj po kafićima i zalogajnicama (u kojima se može proveselili ili žaliti, ovisno o Dinamovu rezultatu!), nedavno je proradio boutique Yellow Tree, otvoren kao prodajni salon vina, piva, jakih pića, maslinova i bučina ulja ali i drugih ulja, pa pršuta, slanine, kulena, kobasica, sireva, tartufa, pašteta i raznih slanih ali i slatkih namaza, tjestenine, brašna, mirodija/začina, čajeva, meda, tzv. prirodne kozmetike na bazi bilja, dakle svakojakih čuda. Voditelj prodavaonice Marin Galinac kaže da je moguće da se u tome uistinu velikom lokalu uskoro otvori i kutak u kojemu bi posjetitelji mogli od onoga što je u ponudi u maloprodaji na licu mjesta nešto pojesti i popiti, a predviđena su i razna događanja poput eno-gastro prezentacija i edukacija. Uz objekt je parliralište, ali dolazite li u raj te vrste ne tek u brzu kupnju poznatog proizvoda nego i u istraživanje mogućnosti, bolje je automobile ostaviti doma.

Na ponudu vina i raznih delikatesa prve vrste nekako smo naviknuli zahvaljujući nekoliko specijaliziranih prodavaonica, ovdje vrijedi istaknuti solidan izbor različitih inozemnih piva višeg ranga uz koja se, svako, k tome, preporučuju i specijalne čaše – to je važno u edukacijsko-hedonističkom smislu, da kao društvo ipak ne zaglibimo do kraja tek u žuji i karlovačkome…

VALENTINOVO = SLAVONSKO TRENKOVO?! – Postaje li, to, Valentinovo također i vinski praznik, i može li se reći da će Kutjevo u segment ljubavi lansirati Dan Franje Valentina Trenka? Hoće li Kutjevo uz 14. veljače odnosno dane uz taj datum postati pozornicom i, za to mjesto unosne, turističke manifestacije?

Neumorni sommelier i prezenter Kutjeva d.d. Drago Humski uz famozni – narescima i buteljama ispunjeni kameni stol u kutjevačkom cistercitskom podrumu – dočarava ljubavnu sreću dvoje gurmana, slavonskog baruna i živahne imperatorice. Johan Wolfgang Goethe: Dobro vino i lijepa žena liječe svaku bol, i onaj tko ne ljubi i ne pije, taj gotovo živ da nije!

Još su posve svježi dojmovi s nedavnog Vincelova, krajem siječnja, a evo vinska kuća Kutjevo d.d. pozvala je u povodu dana ljubavi grupu novinara i novinarki na druženje u svoj iznimno atraktivni stari podrum iz 13. stoljeća. Htjelo se, s jedne strane, ponovno skrenuti pažnju na to da je, zahvaljujući, inače, redovnicima cistercitima, upravo u Kutjevu 1232. startala – danas gotovo već tisućljetna – tradicija vinogradarske i vinske proizvodnje u Zlatnoj dolini (Vallis aurea) u središnjoj Slavoniji te da je od početka do sada kakvoća kapljice sta(bil)no visoka, ali i, s druge strane, istaknuti kako vina kuće Kutjevo d.d. imaju, dokazano, ljubavnu moć i kako uz kvalitetnu kapljicu nestaju sve barijere! Samo, oprez – Shakespeare je odavna nešto primijetio, i rekao: Što više piješ, obećanja lakše naviru, ali ih je to teže ispuniti!…

Glavni enolog Ivan Marinclin uz priču o zaljubljenima za početak nudi pjenušac Maximo, za ekspedicijski liker kojega se koriste znani kutjevački visoki predikati. Potom je ponudio Maximo bianco da nas pomiluju vjenčani sauvignon i traminac, a uz famozni pak kameni stol, koji eto u tami među bačvama vapi za time da se ponovno zagrije, toči crnjak Maximo nero (merlot+cabernet sauvignon+syrah)

Neki nisu odoljeli, i na poziv da se čvrsto usredotoče na ljubavnu želju, stavili su ruku na najpikantnije (ne od slavonske kobasice dobro začinjene paprikom!) mjesto na stolu

– Već godinama zaboravu se otima priča o tome kako su austrijsku caricu Mariju Tereziju i slavonskoga baruna Franju Trenka povezala upravo birana vina iz podruma današnjeg Kutjeva d.d. Carica je slovila kao žena slobodnog duha i stoga ne čudi legenda da je s barunom u podrumu među bačvama provela punih sedam dana. Navodno je svima bio zapriječen ulaz u podrum, čuvari su budno držali stražu i time onemogućili da javnost ikad sazna o detaljima jednotjednog boravka poznatog dvojca u podrumu. Ipak, onaj tko zna čitati između redaka i sa zidova shvatio je što znače brojne recke pronađene na zidu u sredini podruma: one upućuju na afrodizijačko svojstvo vina iz našeg podruma, tà barun ih je u sedam dana zaradio čak 70! Pretpostavlja se da su recke svjedoci izljeva ljubavi dvoje vladara, ali nije to i sve: pronađeno je i udubljenje na sredini ploče kamenog stola nasred podruma! Vjeruje se da je rupa nastala u ljubavnom zanosu i borbi u kojoj je Franjo (Valentin!) Trenk jednom i promašio caricu, neki će pak reći da je za udubinu kriva carica koja je, silno zažarena, u nekom trenutku sjela na taj dio stola… Vjeruje se i to da se dodirom tog centralnog dijela ploče, koji je naknadno zapunjen pa rupe više nema, i dan-danas stječe velika ljubavna moć. Treba se, pri postavljanju dlana na stol, usredotočiti na svoju svoju ljubavnu želju i želja će se, najduže za godinu dana, i ispuniti – posjetiteljima podruma tvrtke Kutjevo d.d. veselo priča i obećava neumorni sommelier i sjajan prezenter Kutjeva d.d. Drago Humski.

Igrokaza na čuvenom kamenom stolu pa ni bilo kakve pojave utjelovljenih Trenka i carice već poneko stoljeće nije bilo i nekad za jednog cijeloga tjedna zažareni stol već dugo je samo hladan, i na sebi ima tek tanjure i butelje. Možda bi bilo dobro nešto učiniti da kamen ponovno zaiskri… Neka na njemu i dalje budu poneki tanjur, butelja i čaša, ali neka makar dijelom posluži kao motiv za (pikantno) maštanje o sreći!…

Za ljubitelje veličina i centimetara – cisterna Kutjeva d.d. od 100.000 litara: svaki centimetar ove posude sadrži po 130 litara vina

Kutjevo d.d. – kuća s podrumskim kapacitetom od 11,5 milijuna litara koja godišnje proizvede i do šest miijuna litara vina od grožđa s ukupno oko 800 hektara vinograda na južnim padinama Krnije i na nadmorskim visinama od 200 do 300 metara a gdje su najbolje pozicije Hrnjevac, Vetovo i Vinkomir – ima i drugih aduta i cveba za pokazati gostima: jednu od najvećih hrastovih bačava u Hrvatskoj, zapremnine oko 58.000 litara, goleme inoks cisterne zapremnine 100.000 litara u kojima unutar svakog jednog centimetra visine stane po 130 litara vina, 705 različitih posuda za vino, arhivu kao pravu riznicu odležanih visokopredikatnih vina, jednih od najboljih u Hrvatskoj, toliko lijepom kapljicom da muškarci govore kako ta vina lijepom čine i vlastitu suprugu, a žene odvraćaju da je vino tako fino da ga ne treba kvariti s vlastitim suprugom… Uz sam stari podrum lijepa je crkvica koju svakako, makar i nemate namjeru vjenčati se, valja posjetiti. A odmah tu je i famozni stari dvorac koji je postao zaštitnim znakom kutjevačkih proizvoda i koji se napokon, srećom, sada, a nakon nažalost dugih godina prepuštenosti samome sebi, ubrzano obnavlja tako da bi, očekuje se, najkasnije do svibnja trebao otvoriti vrata javnosti kao hotel s 30 visokokomfornih soba i s restoranom s ponudom rafiniranih jela, nadam se izvorno domaćih samo profinjeno moderniziranih.

Aktualni glavni enolog Kutjeva d.d., kombinata u kojemu su inače izrasla najveća eno-imena i danas cijenjeni proizvođači vina Hrvatske kao Vlado Krauthaker i Ivica Perak, Ivan Marinclin priredio je degustaciju nekoliko mladih vina, iz berbe 2014., vrlo čudnog godišta od kojega gotovo nitko ništa nije očekivao, međutim koje je pokazalo da se ipak i iz takvog godišta moglo nešto izvući, do vrlo solidnog eno-uratka:

– Lani smo imali između pet do 10 posto količinski slabiju berbu nego 2013. Po meni, 2014. bila je godina položaja na brdu, konkretno upravo Hrnjevca, Vetova i Vinkomira. Imamo vrlo dobru graševinu kao bazno vino za pjenušac, a imamo i vina od kasnijih berbi, primjerice graševinu Turković te graševinu De Gotho, za koju, inače, mošt vrije u barriqueu. I neka crna, npr. od Merlota i Caberneta, bit će sasvim solidna, čak s vrlo tamnom bojom. Visoki predikati ovaj put su izostali.

Iako iz 2014. neće biti tih visokih slatkih predikata, ipak Kutjevo d.d., da bi ponudilo tržištu nešto drukčiji pjenušac, ne odustaje od toga da za ekspedicijski liker kojime se regulira sadržaj sladora u pjenušavome vinu, rabi neke predikate, otud malo drukčiji, poseban štih inače kao brut označenog bijelog pjenušca Maximo, kapljice za – zaljubljene i one koji će to tek postati…

PORTUGIESER du MONDE 2015 – Kao što je u nas portugizac tradicija osobito Plešivice, ali i Kutjeva, tako je on to isto i u mađarskom vinogorju Villany na jugu zemlje, uz državnu granicu s Hrvatskom. Mađari su se prije nekog vremena dosjetili da kod sebe organiziraju međunarodnu smotru portugizaca, podijeljenu u dva dijela: prvi je posvećen strukovnom ocjenjivanju, a drugi je u obliku festivala. Manifestacija će biti 10. i 11. travnja uglavnom u kulturnom centru Zsolnay u Pečuhu. Za sudionike se origanizira i posjet vinskim posjedima izmedju Pečuha i Villanya.

Na ocjenjivanje se primaju uzorci mladog portugisca, dakle iz najnovije berbe (u ovome slučaju 2014.), zatim portugisci od berbe 2013 i stariji, te mješavine crnih sorata u kojima portugizac sudjeluje s najmanje 25 posto.

Prošlih godina hrvatski proizvođači – osobito Vlado Krauthaker – imali su na ocjenjivanju dosta uspjeha. Hoće li se s obzirom na dosta lošu 2014. posebice za crno vino ove godine prijaviti netko od naših, vidjet će se.

Rajem vina, sira, maslinova ulja…

TUSCANY TASTE – Svake godine, evo već nešto više od dva desetljeća, druga polovica veljače rezervirana je za jednotjednu turneju Toscanom, talijanskom riznicom povijesti, politike te kulture i umjetnosti uključujući tu i arhitekturu, te rajem vina, maslinova ulja, sira. Tijelo Toscana Promozione, što obuhvaća nekih desetak konzorcija (poslovnih, interesnih udruga) za vino i maslinovo ulje, među kojima su svakako najjači i svjetski najpoznatiji Chianti Classico docg, Vino Nobile di Montepulciano docg, Brunello di Montalcino docg, Bolgheri doc…, priređuje za eno-gastro novinare te za uvoznike i distributere ne samo iz Italije nego i cijeloga svijeta promidžbenu manifestaciju Tuscany Taste/ Okusi Toscane. Od novinara ove godine bilo nas je oko 150, uz Talijane i Francuzi, Nijemci, Austrijanci, Amerikanci, Kinezi, Japanci, Indijci, Južnokoreanci, Brazilci, Česi, Slovaci, Rusi, Ukrajinci, Kanađani, Švicarci, Belgijanci, Nizozemci, Poljaci…, i ja iz Hrvatske. Najveća koncentracija vina po konzorciju: Chianti classico Gallo nero (Crni pijetao) te Brunello, svaki s više od 350 etiketa, predviđenih za kušanje u po dva dana. Riječ je, inače, općenito bila o vinima koja su po konzorcijskim pravilnicima s 1. siječnjem 2015. stekla pravo na izlazak na tržište. Kod Brunella npr. to je kapljica iz berbe 2010 (tamo je proglašena s pet zvjezdica kvalitete!) za vino zvano brunello annata, i 2009. za vino brunello riserva.

Evo nekoliko sličica s turneje Tuscany Taste; za ovaj put, s obzirom da smo pred 8. ožujkom, međunarodnim Danom žena, izabrao sam fotke pretežito s damama, a koje su osobito uspješne u vinskome svijetu: Albiera Antinori (gore; vertikalno kušanje Chianti classica Gran Selezione, pet berbi, u Antinorijevom čuvenom restoranu Osteria a Passignano, gdje je i stari podrum markiza Antinorija),

Gaia Gaja (lijevo; eto, na hrvatski način otpuhuje pusu preko sjajnih brunella Sugarille i Rennina iz Gajina podruma Pieve Santa Restituta), Faye Lottero Il Lavacchio (desno; odličan Cedro Chianti Rufina, eko-produkcija, posebno vina Puro, bez dodavanog SO2), Maria Caterina Dei (dolje, desno; na slici u zdravici sa svojim odličnim Vinom Nobile Bossona 2004 sa znanim toskanskim chefom Walterom Tripodijem koji se istaknuo kreacijama u kategoriji fingerfood, tjesteninama i potom sočnim kozlićem…), grofica Beatrice Contini Bonacosi (lijevo), vlasnica posjeda Tenuta di Capezzana iz vinogorja Carmignano (izvrsni Trebbiano 2013, te crnjaci Carmignano Villa di Capezzana 2011 docg, zatim Treffiano 2009 riserva docg te Ghiaie della Furba 2009 igt),. A tu su i sirevi, dozrijevani 48 mjeseci pa i neki 72 mjeseca… SuČ – 02/ 2015