KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/03-04.2015

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HRVATSKA 365: KARTA ZA LJUBLJENJE – Turistička sezona 2015. pomalo se u nas budi. Zanima vas koje je najljepše mjesto za poljubac na Rivijeri Crikvenica? Ima 10 romantičnih lokacija, koje su nedavno i obilježene oznakama This is a Good Kiss Spot, a dobile su svoje mjesto i na posebno pripremljenoj i otisnutoj Karti za ljubljenje.

Oznake su dio pokreta, koji je, kažu, svijetom proširio čarobnu poruku ljubavi. Originalnu ideju pod nazivom This is a Good Kiss Spot razvila je skupina 0707 iz Italije.

Poljubac je prvi korak, hoće li se pokret unaprjeđivati, možda u režiji skupine 0708?

Svako od četiri mjesta Crikveničke rivijere – Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce, ima nekoliko lokacija koje su idealne za podjelu poljubaca. Potražite Prvu na Veloj paladi i Vječnu na gradini Badanj u Crikvenici, prošetajte do Jedinstvene u dramaljskoj lučici Pazdehova i Neponovljive pokraj tunere u Jadranovu. Uživajte na Slatkoj, Savršenoj i Tajanstvenoj, smijte se i zabavite s vašim voljenima na Zaigranoj, Moćnoj i Jedinoj!

Iz Turističke zajednice grada Crikvenica poručuju: Prepustite se romantičnim osjećajima, posjetite naša mjesta za ljubljenje i uživajte s vašim voljenima! A nakon što obiđete sve lokacije, posjetite i Ljubavnu cesticu i Mediteranski labirint ljubavi u Crikvenici. Uživat ćete u prekrasnoj prirodi, opustiti se i obnoviti energiju.

__________________

QVEVRI 2011 JE VANI! – Proljeće je vrijeme sadnje vinograda, dakle početka, ali može biti i vrijeme svojevrsnog završetka. Već unatrag nekoliko godina obitelj Šember na Veliki četvrtak vadi vino lanjske berbe s tropa i iz amfore, a ove godine je i promovirala svoje prvo gotovo vino iz amfore iz berbe 2011 kojemu je baš ovogodišnji Uskrs bio predviđeni termin izlaska iz podruma!

Veselo kod Šemberovih, kao, uostalom, i uvijek. Vina iz 2014. s obzirom na godište, manje je, a ovo lanjsko što sam kušao iz amfore – jako dobro, malko slabije strukture nego inače, ali s vrlo lijepom kiselosti i svježinom, doimlje se kao izvrsna baza za (ipak malo drukčiji!) pjenušac,  čini se da gazda Zdenko baš i namjerava šampanjizirati tu 2014. iz amfore, te ono za što se strahovalo kako će na kraju ispasti pretvoriti u proizvod s dodanom vrijednosti. Bravo, Zdenko, predaje nema, hrabrošću se ide naprijed, i uči se kroz nju, a ne kroz rutinu i ziharaštvo…

Pročulo se za događanje kod Šemberovih čak i na našem dubokom jugu, pa evo naiđosmo u Donjim Pavlovčanima i čuvenog pelješkog Matuška, i sina!

Lijepo vrijeme, odličan mali od kužine (pečenjar Frlan junior, nema mu ravna kad su u pitanju janko i race s ražnja…)

Nakon što su iz amfore zapremnine 1500 litara izvađeni vino i trop, koji je odmah lagano isprešan – posebno svečan i za Šemberove značajan trenutak: prezentacija – i to, i te kako efektna! – dugo očekivane prve obiteljske butelje Qvevri 2011! Oko 500 boca à 0,75 lit tog Qvevrija (kvevri je izvorni gruzijski naziv za amforu).

Dosad je u Hrvatskoj po pitanju vina iz amfore na tržištu bilo neriješeno 1:1 između sjeverozapadnoga dijela i Istre, s ovom Šemberovom buteljicom Plešivica sad vodi 2:1! Interesantna ta Plešivica, sve neke posebnosti: pjenušci i amfora, pa i pjenušci iz amfore!

 PLEŠIVICA KAO HRVATSKA CHAMPAGNEA? – Franciacortu u Lombardiji nazivaju, s pravom, talijanskom Champagneom, može li Plešivica doći do naziva hrvatska Champagnea? Baza je tu: već je popriličan broj proizvođača pjenušavoga vina a i dalje je povećan interes za proizvodnjom pjenušaca, metoda je šampanjska a ne charmat kao za prosecco, kakvoća raste, mada, na žalost, ne i brzinom kojom bi trebalo da kraj (brže) dođe do spomenutog naslova. Među najnovijim plešivičkim šampanjerima je obitelj Milana Ivančića, inače znanog i sjajnog vinskog biškupa za Martinje, i sina mu Kreše Ivančića iz sela Plešivica: Ivančići su upravo izašli sa svojim pjenušcem Griffin (naziv je, objašnjenje je, dio iz starog obiteljskog grba) njegovanim u butelji dvije godine na kvascu. Premijera Griffina bila je za širu javnost na nedavnom 14. Sajmu proizvoda hrvatskog sela kod Boćarskog doma u Zagrebu.

Plešivica bi se uistinu morala trgnuti, bolje organizirati u vinskoj branši i vidjeti što zapravo želi, na koji se način kani kvalitetno pozicionirati na tržištu. Od nekada znana po graševini (Borička), rajnskom rizlingu i bijelom pinotu (za koji se poslije ispostavilo da je dobrim dijelom zapravo riječ o chardonnayu), potom neko vrijeme na zlu glasu po patvorinama pojedinaca, a onda uskrsnula pojavom nekolicine vinara s vrhunskim proizvodima na kojima na žalost i sada još uvijek sve počiva, po potencijalu svakako zavrjeđuje bolju poziciju od ove sadašnje.

Tamo nema, kao drugdje u našim vinogorjima, jedne ili dviju domaćih sorata oko kojih se vrti stvar, tamo su se međutim iskristalizirale tri vrhunske međunarodne a očito dobro udomaćene bijele (Chardonnay, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli) i jedna crna sorta (Pinot crni). Po tipu, uz suha mirna vina svakako bi tamošnji adut trebao biti extra brut odnosno brut pjenušac, za koji su primjenjive – sve četiri sorte (sauvignon bez maceracija i s fermentacijom na neutralnom, najbolje selekcioniranom domaćem kvascu). Svakako bi bilo dobro usredotočenje na jedno ili dva, možda tri vina na kojima bi trebalo poraditi da postanu jake robne marke vinogorja, i to pod nazivom vinogorja, a ne sorte. Ima takvih primjera vani: ustanoviti u postocima prikladan omjer zastupljenosti spomenutih bijelih sorata u cuvéeu Plešivica. Crno bi moglo počivati na Pinotu crnome i, ako je još na Plešivici ima, sorti Lovrijenac, a treće vino robna marka da bude pjenušac. To dakako nipošto ne znači da se paralelno ne bi mogla i trebala proizvoditi i jednosortna vina od navedenih sorata i (bijela) vina macerirana u bačvi ili amfori, samo bi ona morala biti s drukčijom apelacijskom oznakom.

Ali, za sve to treba zajedništvo proizvođača i dogovor, te dakako i vjetar u leđa određenih institucija. Možda bi bilo bolje da se Zagrebačka županija, koja se svojedobno upustila u stvaranje robne marke Portugizac Plešivica, sada angažira i uključi na ovu stranu, radi ostvarenja županijske robne marke vina s dodanom, višom vrijednosti

Na slikama su Milan Ivančić (gore) s pjenušcem Griffin, te mladi Tomislav Tomac (s jazavčarom Hugom!) koji s ocem Zvonimirom na Plešivici – položaj Šipkovica Kraljeva vila na 280 metara nadmorske visine – upravo podiže vinograd sađen Pinotom crnime (4000 trsova/ha) ponajviše namijenjenom pjenušcima.

_________________________

OD VINOGRADA DO VELEGRADA: CORONICA WINE & GOURMET! – Sve počinje u vinogradu, rado će reći Moreno Coronica. I, evo – iz svojega vinograda u Istri kreće prema Zagrebu, naime najprije je sa svojom kapljicom protagonist večere u zagrebačkim Dobrim vinima a u drugoj polovici travnja uvečer gostuje u restoranu Zinfandel zagrebačkoga hotela Esplanade, nastupit će kao zvijezda na večeri velikih vinara Coronica Wine & Gourmet. Pet sljedova chefice Ane Grgić, te Morenova ponajbolja vina. Dakako, ona što počinju sa Gra… odnosno Gran – Gran Malvazija, Grabar i Gran Teran.

Još nikako da iz Istre dobijem službeni odgovor na opetovano pitanje kakav će naziv biti na etiketama hrvatskoga vina od sorte Teran od berbe 2013….

 _____________________

BISTRÒ U PROLJETNOME TONU – Esplanadin Bistrò u proljetnome tonu: atraktivno, zar ne?

_____________________

 ZLATNA ŠAJBA ZA PROFESORA BALTAZARA! –  Ako si profesor, k tome ime ti je Baltazar, a iza sebe imaš i Gašpara i Melkiora, ali i Slobodana, pa – kako da ne budeš uspješan! Upravo Baltazar – lijepa vijest neposredno prije Uskrsa! – uspješan je i te kako bio na nedavnoj samoborskoj Salamijadi 2015, gdje je osvojio Zlatnu šajbu! Ugostitelj Bobo Čimbur, koji vuče konce njegovih Baltazara, Gašpara i Melkiora u zagrebačkoj Novoj vesi – veseo k’o malo dijete!

U riznici kod njega još je kurioziteta: butelje i magnumi s vinom naziva  Si tu me quittes… odnosno po naški Ako me ostaviš…, ilustracija je na etiketi ne s francuske Azurne obale nego, pogađate, s našeg Jadrana, konkretno iz šibenskoga kraja – popularni Mišo Kovač, iz vremena njegove mladosti. A vino je ne od Babića, nego od Plavca maloga, i ne od grožđa iz vinograda kod Šibenika nego s trsja s otoka Visa! I tu stvar ne staje: autor vina s prezimenom je Protega! Ali riječ je o bratu, Ivanu Protegi. Vino Si tu me quittes…  je iz berbe 2011., maceracija je trajala 33 dana, dozrijevano je 18 mjeseci u dvama barriqueima od Tofrada iz Slavonije, sa 16,7 vol% je alkohola i sa 4 g/l ostatka sladora, ukupna kiselost je 6 g/lit. Autor će se rado pohvaliti da je 2013. za nj na Sabatini dobio zlatnu medalju, a Bobo Čimbur, kao da mu se restoran Baltazar nalazi uz kakvu našu marinu, npr. prekrasnu skradinsku, na sve to stavlja krunu informacijom da je cijena butelji, ako netko baš inzistira da je kupi – iznad 1000 eura! Na tržištima u boji – sivome tržištu, dodaje, mogla bi biti i 2000 eura, a na crnome i tri tisuće!  Namjerno ne govori cijenu u kunama nego u eurima da odmah time potencijalnim kupcima sugerira da ako uzimaju kredit to radije učine u eurima nego u švicarskim francima…

_______________________

VRLO KOMPLEKSNA PRIČA O MASLINOVOM ULJU – Sa zdravom prehranom mora se početi od djetinjstva, a maslinovo ulje je, premda smo mediteranska zemlja, jedna od prilično zanemarenih namirnica u Hrvatskoj. Povećanje njegove potrošnje kod nas podržava Međunarodno vijeće za maslinovo ulje, rekao je Dražen Miloloža, tajnik Grupacije za maslinarstvo HGK na predstavljanju projekta Priča o maslinovom ulju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Projekt – rezultat inicijative članica HGK Grupacije za maslinarstvo – sufinanciran je od Međunarodnog vijeća za masline (IOC), a zajednički ga provode Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska gospodarska komora.

Cilj projekta je povećati korištenje maslinovog ulja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, educirati osoblje škola i vrtića zaduženo za planiranje i pripremu hrane te posredno i roditelje i djecu o maslinovom ulju i njegovim povoljnim učincima na zdravlje te načinima kako uključiti maslinovo ulje u jelovnik djeteta. U nas se konzumira samo po dvije litre maslinovog ulja godišnje po stanovniku, dok je europski prosjek oko četiri litre.  U nekim mediteranskim zemljama kao što su Grčka i Italija troši se i više od 10 litara maslinovog ulja po stanovniku.

Lijepa je ta inicijativa za povećanjem konzumacije maslinovoga ulja u nas, ali organizirajući prezentacije o koristi od toga ulja za zdravlje kao da se zaboravljaju možda i najvažniji razlozi zbog kojih se ono u Hrvatskoj prije slabo trošilo – zbog slabe opremljenosti uljara i njihove šlampavosti domaće maslinovo ulje bilo je većma užeglo, i zbog čega se zadnjih godina otkako se kakvoća, barem u kategoriji ekstra vergine i u našoj Istri, vinula u vrh, nedovoljno troši sada: u aktualnim okolnostima kad brojni naši ljudi kopaju po kantama za smeće snažna prepreka većoj konzumaciji je njegova maloprodajna cijena.

Ima doduše na tržištu maslinovog ulja s mpc. što nije uzletjela do neba, ali treba biti svjestan toga da nije svako ulje zato što na etiketi na boci stoji da je maslinovo jednako dobro u organoleptici i po zdravstvenim učincima. Najbolje je bi trebalo biti ekstra djevičansko maslinovo ulje koje treba najčešće platiti između 150 i 200 kuna za litru, stepenica ispod je djevičansko, koje po litri stoji  od 80 i do 100 kuna, a veliko je pitanje koliko potrošač kad kupuje bocu pogotovu na tržnicama pa i sajmovima može doista biti siguran da je kupio ono pravo…

_____________________

EXPO, i VINEXPO – Nismo bili na ProWeinu 2015, a niti na Vinitalyju 2015, nema nas ni u Milanu na svjetskoj izložbi Expo 2015, posvećenoj hrani i energiji, slogan je Hraniti planet/Energija za budućnost (1.svibnja do 31. listopada, 200 hektara izlagačke površine, očekuje se oko 20 milijuna posjetitelja!). Milano nam geografski nije daleko, zanimljive poljoprivredne proizvode imamo, turistička smo zemlja. Navodno, ne idemo u Milano jer da nema para, novac je, rečeno je nedavno na TV, utrošen na pomoć stradalima od poplava. Na primjedbu tv-novinara da se možda ipak moglo naći neko rješenje jer je važno nastupiti na takvoj manifestaciji te na primjedbu da nam je organizator ponudio popriličan popust za nastup, naša ministrica vanjskih poslova dosta s visoka odgovara da o tome ništa ne zna, okreće se i odlazi s razgovora…

Hoće li bez nas proći i najjači svjetski sajam vina Vinexpo sredinom lipnja u Bordeauxu? Čuje se da vjerojatno ipak neće, naime nekoliko je zainteresiranih hrvatskih proizvođača da se tamo pojave.

Nije dobro malo ići, malo ne ići na manifestacije takve vrste. Bitni su kontinuitet i dobra priprema za nastup, koja uključuje primjerenu animaciju ključnih ljudi s tržišta, a to su uvoznici, distributeri, ugostitelji, (vinski i gastro) novinari…

Prijedlog nekih hrvatskih proizvođača je da se ubuduće jedne godine ide na ProWein, a iduće na Vinexpo (on je ionako bienalan). Bolje išta, nego ništa…

HRVATSKA VINA u SAD – I ove godine hrvatski vinari, u organizaciji Udruženja vinarstva RH Hrvatske gospodarske komore predstavili su svoje eno-uratke publici u SAD, prezentacija je, konkretno, bila u njujorškom Astor-centru, jednom od najpoznatijih vinskih prezentacijskih prostora u gradu. Nastupile su 24 hrvatske vinarije s više od stotinu različitih etiketa. Na kušanje i, posebno, na radionice pozvani su novinari, uvoznci, distributeri, vlasnici restorana i sommelijeri… Prva radionica bila je pod nazivom Taste Croatia, predavač Christy Canterbury MW, a druga radionica nosila je naslov American Winemakers – Grgić, Anderson Korta Katarina i Benmosche – Who Fell in Love with Blue Adriatic (Američki vinari koji su se zaljubili u plavi Jadran), tu su kao predavači sudjelovali opet Canterbury MW, te Cliff Rames, moderator na obje radionice bio je Saša Špiranec.

Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva organizirali su i enogastronomsko predstavljanje Hrvatske.

Manifestacija u New Yorku odvijala je u sklopu projekta Promidžba hrvatskih vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a realizacija je sufinancirana sredstvima Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (mjera Promidžba vina na tržištima trećih zemalja).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori rado će istaknuti kako kontinuirano rade na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, i kako je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište. Živi bili, pa vidjeli!

Evo. u nastavku, najnovijeg izvještaja o izvozu hrvatskih vina koji smo nedavno primili:

U prvih devet mjeseci 2014. godine Hrvatska je izvezla oko dva milijuna litara (=20.000 hl) vina u vrijednosti od gotovo sedam milijuna eura, najviše u Bosnu i Hercegovinu – 804.916 litara, u vrijednosti od oko 2,5 milijuna eura (u prosjeku cca tri eura po litri); zatim u Njemačku – 448.846 litara, u vrijednosti od oko 1,1 milijun eura (cca 2,5 eura po litri); Italiju – 170.546 litara u vrijednosti od 193.747 eura (1,1 euro/lit); Srbiju – 119.331 litru u vrijednosti od 599.183 eura (oko 5 €/lit); Crnu Goru – 91.261 litru u vrijednosti od 650.102 eura (oko 7 €/lit); te u SAD – 68.640 litara u vrijednosti od 358.141 eura (cca 5,2 €/lit). U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 16.450.180 litara (=164.502 hl), u vrijednosti od gotovo 17,5 milijuna eura. Najviše vina kupljeno je u Makedoniji – oko devet milijuna litara, u vrijednosti nešto većoj od sedam milijuna eura (u prosjeku: oko 0,8 €/lit); Italije – nešto više od dva milijuna litara, u vrijednosti od nešto više od dva milijuna eura (0,96 €/lit); Kosova – 1.887.785 litara u vrijednosti od 1.111.168 eura (0,58 €/lit); Bosne i Hercegovine – 1.302.108 litara u vrijednosti od 1074.011 eura (0,82 €/lit). Inače uvozimo vino i iz Nizozemske i Kine, iz Nizozemske ga je u prvih devet mjeseci lanjske godine stiglo 786 litara u vrijednosti od 9457 eura (12 €/lit!), a iz Kine 200 litara u vrijednosti od 3714 eura (18,57 €/lit!)…

___________________

 AUSTRIJA: ODRŽIVO VINOGRADARSTVO – Austrija je prošle godine u lipnju na svoj nacionalni dan vinogradarstva predstavila projekt održive poljoprivrede Nachhaltig Austrija odnosno Sustainable Austrija. Projekt je rađen u suradnji Udruženja austrijskih vinogradara s odgovarajućim vodećim znanstvenim institucijama. Ovih dana Austrijanci su javnosti predstavili markicu što će se tiskati na etiketi vina proizvođača koji je odlučio krenuti eko-putem. Održivost u poljoprivrednoj proizvodnji ne smije ostati tek na toj riječi, ona mora biti definirana, kontrolirana i zajamčena, kaže Johannes Schmuckenschlager, predsjednik Udruženja austrijskih vinogradara. Austrian Wine Marketing Board pobrinuo se za likovno rješenje markice, koju na slici vidimo u njemačkoj i engleskoj verziji. Osvještenost vezano uz okoliš, visok društveni standard i ekonomaski uspjeh nisu nipošto u raskoraku, dapače, danas oni ulaze među prioritete u biznisu. Potrošači traže jaču odgovornost od svijeta biznisa i ekonomije, kazao je Willy Klinger, izvršni direktor AWMB-a.

Austrijanci, koji su su sebi dali zadatak da svoje vino pozicioniraju u višem cjenovnom rangu, uspijevaju vrlo dobro na svjetskom tržištu vinom. Prošla godina za njih je bila, rado će se pohvaliti, osobito uspješna glede izvoza, unatoč manjoj ukupno proizvedenoj količini. U 2014. dostigli su izvoz od 50 milijuna litara i ostvarili zasad rekordni prihod od prodaje svoje plemenite kapljice vani – 146 milijuna eura! To je u odnosu na vrijednost izvoza u 2013. povećanje od sedam milijuna eura. Willy Klinger smatra da je izvoz mogao biti i veći ali eto nije bio jer Austrija se zbog meteoroloških (ne)prilika u posljednjim godinama susreće s problemom manjka vlastitoga vina. Sad su oči uprte u nebo, s nadom da ova godina neće biti poput lanjske  pa i predlanjske i da će se godišnja produkcija vratiti na uobičajenih 2,5 milijuna hektolitara.

Najjače uvozno tržište za austrijsko vino su Njemačka i Švicarska, a u posljednje vrijeme jače im se otvaraju tržišta poput Nizozemske, Belgije, skandinavskih zemalja, Velike Britanije i SAD. Iz AWMB-a javljaju da postoje naznake poboljšanja plasmana i u susjedne i geografski im blize zemlje poput Slovačke, Poljske, pa i – Hrvatske. Inače, naš uvoz iz Austrije od siječnja do rujna prošle godine bio je 79.745 litara vina, u vrijednosti od 253.524 eura, a u istom razdoblju naš izvoz u Austriju iznosio je 65.602 litre vina, u vrijednosti od 206.222 eura.

____________________

GEMIŠTOM DO ZVIJEZDA…, ILI ZVIJEZDE ZA KUTJEVAČKI GEMIŠTKutjevo d.d. iz Kutjeva neumorno nastavlja svoju kampanju za gemišt, koju je počelo lani uz pomoć Roberta Prosinečkoga kao zvijezde i Andreje Andrassy kao manekena. Sad pak preko gemišta Kutjevo d.d. traži nova lica koja će u reklamama i na jumbo plakatima propagirati gemišt od graševine tog velikog kutjevačkog podruma, i koja imaju šansu, navodi se iz stručnog stožera Kutjeva d.d. za službenu uspostavu gemišta, da kroz tu suradnju s Kutjevom d.d. i fotografom Damirom Hoykom i sâmi postanu zvijezde.

Iz redova Kutjeva d.d. kažu da su u centru njihova poslovanja uvijek ljubitelji izvrsnoga vina i da vjeruju da njihova graševina 2004 u litrenoj boci i te kako zavrjeđuje naklonost potrošača jer je odskočila po bodovima na ocjenjivanju u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Odabir budućih zvijezda Kutjevo d.d. zasnovalo je na naprednoj tehnologiji i atraktivnoj aplikaciji koja istovremeno i uživo povezuje web stranice i Facebook. Svi zainteresirani kandidati moći će učitati svoje fotografije na webu ili Facebooku te pratiti javnu objavu svoje fotografije još u fazi natjecanja. Prikupljajući kroz to glasove publike za profesionalni casting, i odmah će doživjeti svojih pet minuta slave. U izboru među kandidatima odlučivat će publika na Facebooku i stručni žiri, te će se zajednički sužavati krug do pobjednika.

Kutjevo d.d. za sebe tvrdi da se s njegovom graševinom radi najbolji gemišt i da je najbolji proizvođač graševine, što potvrđuju podaci i da su najnagrađivanija vinarija u Hrvatskoj, u 2013. i 2014. godini njihova vrhunska vina, ledene berbe i pjenušac osvojili su čak 33 razne nagrade i priznanja. Ujedno, vele u Kutjevu d.d., prema mišljenju potrošača Graševina Kutjevo pruža najbolji omjer cijene i kvalitete.

U današnje vrijeme ekonomske krize kad se gleda na svaku kunu brzo se i bez posebne reklame pročuje za proizvod/vino koje je dobro a cjenovno priuštivo, pa se postavlja pitanje je li u reklamiranje baš takvog proizvoda nužna kampanja kao da je riječ o nečem posebnome. Zar ne bi bilo bolje da se Kutjevo d.d. orijentiralo jače na reklamiranje onoga najboljega što posjeduje a to su sjajni visoki predikati, kategorija kojoj s obzirom da kod nas nema šire navike na kraju obroka uživati u čašici izborne berbe prosušenih bobica ili ledenoga vina i stoga što ta vina ne mogu biti jeftina, svakako treba pružiti financijski jači kampanjski vjetar u leđa (vjetar u leđa, to je u najnovije vrijeme jako popularni termin kod nas)?

Što se tiče samohvale o najboljem gemištu, bilo bi dobro da se ona komparativno provjeri/potvrdi i na širem, zašto ne i međunarodnome planu, ako već ne zasad još (a zašto i ne?!) u organizaciji samog Kutjeva d.d. i u Kutjevu a onda na izborima najboljeg gemišta ili špricara koji se održava, primjerice, u Gornjoj Radgoni.

Inače, nisam čuo ni vidio da je Kutjevo d.d. poslalo kutiju litrene graševine i kutiju mineralne vode svojemu prvom manekenu Robertu Prosinečkome u Azerbajdjan, gdje je on kao novi izbornik tamošnje nogometne reprezentacije upravo debitirao pobjedom… Žuti se međutim zacijelo snašao u dobroj ponudi butelja na tamošnjem tržištu…

_________________________

KRALJEVINA ZELINA – U lijepom ambijentu restorana Apetit na zagrebačkom Cmroku promovirana je nova berba (2014.) robne marke Zagrebačke županije Kraljevina Zelina. Ove godine pravo na tu oznaku nose Jarec-Kure, Puhelek-Purek, Kos Jurišić, Željko Kos i obitelj Žigrović. Kraljevina Zelina, iz berbe 2014. dosta vitka, s niskim alkoholom i dobrom kiselosti, pozicionirana je kao ljetno vino. Na dan promocije u Zagrebu je bilo sunčano i toplo kao u kasno proljeće, i prisutni su mogli već sada osjetiti što im treba tražiti u vrućem ljetu za osvježenje. Inače, nikad do sada na promocijama Kraljevine Zeline nije bilo toliko poznatih odoba: uz na određeni način domaćine župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i gradonačelnika Zeline Hrvoja Košćeca te županijsku vinsku kraljicu Helenu Čegec vidjeli smo Doris Pinčić, Bojanu Gregorić, Vladimira Kočiša Zeca, Tihomira Asanovića Popa i Vedrana Božića, orguljaša i gitarista nekad iznimno popularne zagrebačke grupe Time, harfisticu Doris Karamatić

______________________

VINA LAGUNA: PROLJETNA BERBA ZLATA NA MUNDUS VINIJU 2015 – Trebalo je to proslaviti, i učinjeno je!

Na strukovnom ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj posljednjih godina porečka Agrolaguna ima dosta uspjeha, i s bijelim i s crnim vinom, a na ovogodišnjem proljetnom vrednovanju zasjala je zlatom s malvazijama, dakako onima ponešto pa i do i duže odležanima i iz gornjeg razreda kakvoće Laguna vina zvanoga Festigia.

Direktor Goran Kramarić, enolog Milan Budinski i marketingašica Suzana Diklić odlučili su podijeiti radost najnovijih medalja sa Zagrepčanima, i u suradnji sa Dobrim vinima u wine-baru te kuće organizirana je večera uz izdvojenu kapljicu: Malvazija 2013 Festigia, Malvazija 2013 Festigia riserva Vižinada, Malvazija 2011 Festigia riserva Vižinada, Malvazija akacija 2012 Festigia Riserva, završetak je bio u znaku sireva (Agrolaguna proizvodi jako dobre sireve) i Merlota 2012 Festigia. Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva ponuđena je pretpretpremijerno, njoj treba još vremena u butelji i izaći će oko Božića ove godine.

Od onih koji su vodili kroz program nisam čuo da su publici naglasili nešto vrlo važno, što medalju osvojenu na Mundus Viniju čini vrijednijom: tamo, za razliku od niza međunarodnih vrednovanja plemenite kapljice a posebice onih u nas, s 85/100 bodova počinje srebro, dok se zlato dobiva tek s 90/100, a veliko zlato s 95/100 bodova.

Dobru vijest za ljubitelje sira iznijela je Suzana Diklić: napokon sir Lagunine sirane Špin pod nazivom Grana Istrijana (jer veličinom koluta, dugim dozrijevanjem, od 1,5 godine, strukturom koju treba lomiti, i okusom sliči znanom grana padanu) dolazi na tržište, veliki kolut izrezat će se u manje komade i oni će se vakumirati, kako to rade Talijani…

________________________

APETITLIH u APETITU: GAJA el REI – A kako bi u restoranu s nazivom Apetit i bilo drukčije do li apetitlih?! Salama od crne slavonske svinje, plodovi mora i riba iz našeg Jadrana, gljive iz naših šuma, pa ramstek od ženke siementalske pasmine uzgajane u nas na tradicijski način, uz hranidbu s velikim udjelom kukuruza, što rezultira krasno mramoriranim mesom s visokim postotkom intermuskularne masnoće… Meso je odležano u uvjetima suhog zrenja (dry ageing) od 30 do 45 dana zavisno od postotka masnoće, veličine i starosti goveda. Na kraju, soufflé od paškog sira posut listićima istarskog tartufa… A u čaši, ouverture s bijelim šampanjcem Billecart Salmon brut non millesimé, potom revija Angela Gaje, sa sjajnim manekenima iz njegova tri podruma – jednog u Barbarescu u Pijemontu – Gaja & Rey chardonnay star 10 godina (godište kad je svijet ugledala Gajina kćerka Gaia!), drugoga Ca’Marcanda u oblasti Bolgheri u Toscani (kupaža Ca’Marcanda 2011 – bordoški blend cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot), i trećega Pieve Santa Restituta u Montalcinu također u Toscani (Brunello Rennina 2010; sorta Sangiovese), završetak kruna, ponovno iz Barbaresca – još svježi 15-16-godišnjak Barbaresco 1999 (sorta Nebbiolo)! Tako dobar menu i tako dobra vina da bih se usudio reći da se, kad bi na ovakvom događanju sjedili za istim stolom, hadezeovci i esdepeovci uopće ne bi svadili!… Sutradan bilo bi zacijelo sasvim drukčije: prepirka u Saboru i pitanja otkud im, i jednima i drugima pojedinačno, 950 kuna za tu večeru…

Organizator ovog događanja, na kojemu je kao predstavnik kuće Gaja vina prezentirao Gabriele Oderda a na kojemu je domaćin ispred Apetit Cityja bila Sanja Cabalier, bila je tvrtka Acrobat na čelu s Dinom Kušenom, koja u Hrvatsku uvozi brojne ponajbolje svjetske butelje iz više zemalja, ali koja uvozi i razne vrhunske delikatese, no koja ima i svoj pogon za proizvodnju delicija od mesa. Vinoteka Svijet vina i ponuda Svijet mesa/Meat the King u zagrebačkom su Boćarskom domu.

___________________

TURIZAM, i VINOGRAD U BAČVI! – Koliki li danas sanjaju bačvu, pogotovu na godišnjem odmoru! E, pa od lipnja ove godine u selu Razvođe podno Promine a i nedaleko od nacionalnog parka Krka u šibenskom zaleđu moći će se i spavati u bačvi!

Vinogradar i vinar Marko Duvančić dosjetio se na svom seoskom imanju otvoriti turistički objekt što će smještaj nuditi upravo u bačvama. Prije tri godine Duvančić, koji je u podrumu imao velike, više od stoljeća stare a neiskorištene bačve i koji je razmišljao o tome kako da poboljša plasman svojih vina, odlučio se na to da ih privede funkciji pretvorbom u hotelske sobe. Potporu su mu pružili Ministarstvo turizma RH i Hrvatska turistička zajednica, a financijska baza za realizaciju je kredit. Zanimanje turistički agencija za bačveni hotel veliko je.

Moderni Diogeni imat će, za razliku od originalnog Diogena, normalnu rasvjetu i sav nužan komfor, a domaćin će zasigurno u bačvama-sobama u ponudi i ostaviti koju svoju butelju.

Očekivalo bi se, inače, da će se za turizam u bačvi i prije nego u općini Promina dosjetiti u našoj najrazvijenijoj turističkoj regiji Istri, gdje, blizu Višnjana, i postoji selo Bačva. Upravo tu u Bačvi vinograde je podigao znani naš šampanjer Đordano Peršurić. U okolici pak Bačve ima dosta poznatih vinski kuća.

___________________

  ZVIJEZDE UZ BOVIN! – Zagrebački nastup makedonske vinske kuće Bovin iz srca Tikveškog vinogorja protekao je – zvjezdano! Ivica Propadalo, Aki Rahimovski, Tihomir Pop Asanović, te kulinari, gastronomi Zoran Šimunić Zok i Robert Ripli (ne Riply!). Uz specijalitete Gastronomada na kušanje je ponuđeno desetak vina. Nije čudno što je bilo veselo, a zamislite kako bi bilo da su uz Akija stigli i ostali članovi Parnog valjka, a uz orguljaša Popa Asanovića njegovi pajdaši iz zagrebačke supergrupe Time!

Kapljicu je prezentirao Boris Nećev, enolog Bovina, vinarije sa 65 hektara vinograda  i s proizvodnim kapacitetom od 1,5 milijuna boca vina godišnje. Bovin, koji je osnovan 1998. kao prva privatna vinarija u Makedoniji,  s vinima je već neko vrijeme prisutan i na hrvatskom tržištu, poznat je po tome što ima vina s dobrim odnosom između kakvoće i cijene, ali i vino za zahtjevnog i novcem neopterećenog kupca. Vrhunac uzbuđenja u Zagrebu zabilježen je kad se razgovaralo o crnjaku od Vranca s pozicije Disan, koju se nerijetko uspoređuje s našim Dingačom, te kad je na red za priču došlo vrhunsko gusto vino od Vranca My Way, po cijeni od – 150 eura za butelju…

_______________________

JAPAN VOLI FRANKOVKU! –  PP Orahovica na japanskom tržištu! Vino je stiglo u Tokyo, taman pred početak sajma Super Market Trade Show u Tokyo Big Sight centru, gdje je japanski kupac Fuji Trading Co. predstavio hrvatska vina.

Sajam je posjetilo gotovo 85.000 poslovnih ljudi, vlasnika robnih centara, trgovina, restorana i hotela. Velika je bila ponuda vina iz cijelog svijeta, posebice iz Francuske, Italije, Španjolske, Kalifornije i Čilea… Uz dobru pripremu promidžbenih materijala i trud našeg partnera, Japanski su ljubitelji plemenite kapljice imali priliku čuti o Hrvatskoj kao zemlji izvrsnih vina. Optimistično vjerujemo da uskoro slijedi nova veća narudžba vina, a spremni smo i na proširenje asortimana i kvalitetnih i vrhunskih vina – rekao je Josip Tokić, voditelj PJ voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovica.

______________________

ČARLIJEVI ANĐELI i ČAŠNE SESTRE – Tko su one, zapravo: Čarlijevi anđeli i/ili čašne sestre i/ili Morana, Nataša, Lada? Morana, Nataša i Lada svakako jesu, Čarlijevi anđeli mogle bi biti a deklariraju se kao čašne sestre. Gdje je kvaka? Pa, vino i dobra hrana!

U najnovije vrijeme uz vino i oko vina rado se okupljaju uistinu brojne pripadnice ljepšeg spola. Vidjelo se to na festivalu Zagreb Vino.com u Esplanadi, ali još i jače na ovogodišnjem Pink Dayu u Mimari. Gotovo da je i među izlagačima i među posjetiteljima udio žena narastao barem na pola-pola, ako ne i na više od polovice. Žene u vinu nisu tek vinska momčad, one imaju pristup Bakhovom nektaru s dodanom vrijednosti. Uz to što proizvode vino sa šarmom, priređuju vinske festivale, okupljaju se na klupski način oko čašice i fine hrane, i to vrlo osmišljeno. Čašne sestre, dakako uz blagoslov velečašnoga, na druženjima koja priređuju podastru delicije iz vlastite kuhinje, svaki put izaberu neku vinsku temu i nastoje pastvi prezentirati kapljicu, potiču na komentare i diskusije oko organoleptike i kvalitete vina, oko, što je vrlo vrlo važno a u nas dosta zanemareno, dakle boce, etikete, kapice, pa oko sljubljivanja dotičnih vina s hranom.

Kapelica u kojoj čašne sestre superior, iz intelektualnoga kruga Morana Zibar, Nataša Dević i Lada Radin drže programe je zagrebački mini-vinski hram Vintesa. Najnoviji susret na kojemu su kušani, prezentirani, i komentirani Žlahtina 2013 Šipun, Pošip 2013 Nuić, Sauvignon 2013 Springtime Prigora, crni cuvée Dilatum 2010 PZ Kaštela Coop i bijeli pjenušac Maximo od Kutjeva d.d., a što je sve posnimio vrijedni Julio Frangen, počeo je i završio molitvom:

Čašo naša, koja jesi na stolu/ Rosi se stijenka tvoja/ Budi ispunjenost moja!/ Budi nam tu s gutljajem tvojim/ Kako pred očima, tako i u ruci/ Nađi nam se u veselju i muci.

Vino naše svagdašnje daj nam danas/ I dopusti nam zdravice naše/ Kako i mi dopuštamo braći i sestrama našim/ Uvedi nas u napast/ Ali ne uvedi nas u mamurnost/ izbavi nas od zla, Amen…

___________________

ZAGREBAČKI SAJAM WHISKYJA – Dobili smo eto i sajam whiskyja. Debitantska manifestacija održana je u zagrebačkom Hypo centru, pod sloganom Jedno piće, tisuću okusa. Štandova nije bilo mnogo a izlagali su naši uvoznici, whiskyja je bilo puno, i to raznolikih. Zastupljene brojne robne marke kao Ardbeg, Glenmorangie (nudili su ih braća Tuđen na štandu kuće MIVA), Grants, Glenfiddich, Johnny Walker, Jameson, Ballantines…  Organizator je pazio da ne bude alkoholiziranih – ulaznica je koštala 50 kuna a svaka degustacija po 10 kuna, k tome ponuđena je i hrana – mladi kozji sirevi Sanje i Ivana Grčevića iz Pisarovine, te toplu hranu koju je prigodno za konzumaciju s whiskyjem pripremao restoran Spoon…

___________________

PLACE2GO: PECS & BUDAPEST – Zgrada Boćarskoga doma okupila je turističke zajednice i urede, putničke agencije, avio-kompanije, a šator ugostitelje s raznim specijalitetima i proizvođače s njihovim delikatesama. I nije bilo važno idu li zidari od zgrade prema šatorašima ili šatoraši prema zgradi. Boće i boce nisu letjele, automobili svi na broju i uščuvani, paljevine je bilo ali samo na jeziku – od pikantnih zalogaja i palinke… Policije – ni otkuda! Zagrebački Boćarski dom i šator pored njega bili su u znaku turizma i gastronomije Place 2 Go.

Karlovački hotelijer Ivan Srakovčić (Korana Srakovčić i vrlo lijepi turističko- rekreativni i ugostiteljski objekt u selu Ribnik na Žumberku) sa svojim kobasama udružio se s vinskom damom Melitom Vrbanek u propagandi Zelenog srca Hrvatske, a zagrebačka arhitektica također Melita ali Matijević pozivala na slaninu i kulin koje njena obitelj proizvodi čisto domaćim i manufakturnim načinom u Baranji, konkretno u Suzi, a Zoltan Gyorffy, glavni urednik eno-gastro časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, nudio je pikantne male zalogaje s raznim namazima i nadjevima na bazi paprika i papričice, među njima i onima od kojih trne jezik, te, da se ugasi vatra, pomno izabrana fina bijela (pečuški cirfandli) i crna (vilanjski cabernet franc) vina mađarske majke vina Baranje.

Prilično aktivno ali dakako ne samo plamtećim kanapeima i vinogasnim mjerama u Place 2 Go (Plejs to go) uključili su se Mađari, koji su prezentaciju svoje turističke ponude, začinjenu malim zalogajima i većim gutljajima vina održali i u svom Institutu u središtu Zagreba. Mađarska turistička zajednica redoviti je sudionik sajma Place 2 Go, i dakako željela je animirati Hrvate za veći posjet Hungariji. Mark Kincses  iz ustanove Hungarian Tourism Ltd (Mađarska turistička zajednica) kaže da već sada popriličan broj Hrvata dolazi u Mađarsku turistički, osim u Budimpeštu i na Blatno jezero te u zemljopisno nam blize Villany (vino), Harkany (toplice) i doista krasni Pečuh, europsku prijestolnicu kulture u 2010. Mađarska, koja nema mora ali posjeduje druge adute, lijepo se razvila u turističku zemlju, lani je zabilježila čak 78 posto veći turistički posjet u odnosu na 2013., i u sklopu toga 10,8 posto veći broj stranih noćenja. Najviše posjeta bilježi, logično, glavni grad Budimpešta, koja ima što ponuditi: povijest, kulturu i zabavu, arhitekturu, gastronomiju – eto ima i četiri restorana s Michelinovim zvjezdicama: Costes, Onyx, Borkonyha i Tanti. Peštanski hoteli do kraja ožujka gostima koji ostanu noćiti četiri noći odobravali su jedno noćenje besplatno i besplatan ulazak u spa! Od 10. do 26. travnja u Budimpešti se u čast proljeća organizira festival s brojnim sadržajima.

________________________

TRI, DVA, JEDAN, BUNCEK – KRENI! – Tema su bili buncek u nekoliko verzija, npr. svježi i pečen klasično, do hrustave korice, zatim svjež i dugo pečen na nižoj temperaturi, potom pacan pa pečen, onda pacan i dimljen pa kuhan, te zagrebački odrezak. A od vina pjenušac, pa rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, cabernet sauvignon i mješavina od crnog pinota, frankovke i cabernet sauvignona, kraj je pripao visokim slatkim predikatima. Zanimljivo, mljac!

U Klubu Zagoraca u Zagrebu, opremljenom – se razme! –  šparhetom, osobno nazočna trojica šire znanih vinara Hrvatskog zagorja – Tomislav Bolfan Vinski vrh, Boris Drenški Bodren i Boris Vuglec Vuglec-breg (oni su prezentirali i vina kuće Petrač), dvojica popularnih chefova – Tomislav Špiček i Tomislav Gretić, jedan znani ugostitelj – Božo Huzak, iz restorana Ribič tik uz magistralu Zagreb–Zabok, čuven ne toliko po ribama koliko po kilometarskom zagrebačkom odresku. Na koji je trznuo čak i veleposlanik Japana Keiji Ide, ovaj put gost sa suprugom u zagrebačkom Klubu Zagoraca.

Pozvan je bio, čujem, i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, jer intencija je bila i razgovarati, u društvu i s nekolicinom vinskih i turističkih novinara, o jednoj osobito ozbiljnoj stvari, ali Kolar se nije pojavio… Možda će idući put, naime Franjo Sinković, predsjednik Kluba Zagoraca, veli da će se susreti u zagrebačkim prostorijama uz šparhet održavati redovito svakog posljednjeg utorka u mjesecu, svaki put na drugu tanjursku i čašnu temu, ali i uz ozbiljne diskusije o eno-gastru u zagorskom turizmu.

Župana Kolara konkretno se očekivalo u Klubu Zagoraca da se i krene s inicijativom o obnovi, modernizaciji nekad vrlo popularnog a onda potonulog Sajma zagorskih vina uz jezera u Bedekovčini, na lokaciji savršenoj da bude posjećeno izletište (lijepa priroda koju za turizam treba doduše malo i dotjerati, mogućnost rekreacije vožnjom čamcima, sportskim ribolovom, malim sportovima…, rekreacija uz domaću papicu i kapljicu, mužikaše). Sajam zagorskih vina na bedekovačkim bajerima odvijao se pred ljeto, bilo bi logično da tako bude i ubuduće. Drvene domaće kućice s ponudom specijaliteta, vina… Uoči Sajma strukovno ocjenjivanje, na sajmu klasična podjela nagrada, radionice na temu zagorske kuhinje i vina. Ponuda raznih izletničkih i turističkih aranžmana za ljeto, jesen ali i zimu u Hrvatskom zagorju. Prikladna animacija publike…

I, onda, dođem doma: gle, na malome ekranu opet ti kajkavci u bijelome s kuhačom – Tomislav Špiček i Tom Gretić, kao članovi žirija u tv-emisiji o kuhanju Tri, dva jedan… kreni! Iako su stalno na tv, možda to netko još ne zna, a šteta je to ne znati: Špiček je sada zaposlen kao chef u restoranu Kaptolska klet vis à vis Katedrale, a Tom Gretić, dimenzijama ništa manje kuharski uvjerljiv od Špičeka, vratio se  iz Istre i sad u Zagrebu otvara konzultantsku agenciju vezanu uz kuharstvo i gastronomiju….

SuC 03-04.2015

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: