MUNDUS VINI 2013/PP ORAHOVICA i KUTJEVO d.d.!

Mundus logo

HRVATSKA JE NA JEDNOM OD NAJZNAČAJNIJIH i NAJVEĆIH SVJETSKIH OCJENJIVANJA, ODRŽAVANOME U NEUSTADTU an der WEINSTRASSE u NJEMAČKOJ, OSVOJILA TRI ZLATA i ČETIRI SREBRA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 Opet lijepi uspjeh hrvatskih proizvođača vina na međunarodnoj sceni: na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini, jednom od najvećih i najznačajnijih vrednovanja plemenite kapljice na svijetu, održavanome –  evo već  12 godina – u njemačkome gradu Neustadtu an der Weinstrasse, osvojili smo tri zlatne i četiri srebrne medalje. Dobitnici zlata su Graševina 2011 ledeno vino i Silvanac zeleni 2011 izborna berba bobica od PP Orahovice, te Traminac 2011 ledeno vino od Kutjeva d.d., a osvajači srebra su Graševina 2012 vrhunska i Graševina 2012 Turković te  Graševina 2009 ledeno vino također od Kutjeva d.d., kao i Cabernet sauvignon/Merlot 2009 od Belja. PP Orahovica, koja je dugo bila u sjeni a onda je zasjala kao šampion na ocjenjivanju vina u Zelini ove godine, napravila je sada značajan prvi međunarodni iskorak. Zgodno je spomenuti da je enolog-savjetnik u PP Orahovica  Ivica Perak, dojučerašnji glavni enolog Kutjeva d.d.!…

Saalbau Neustadt

Zgrada Saalbau u Neustadtu, mjesto ocjenjivanja Mundus Vini, te, dolje, atmosfera unutra

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Mundus grafikonGrafikon koji pokazuje povećanje broja uzoraka iz godine u godinu, od 1001. do 2013.

 Ukupno je na ocjenjivanje prijavljeno i dostavljeno 6212 etiketa iz 43 zemlje, od čega čak 3184 crnih vina. Bijelih mirnih vina bilo je 2178, ružičastih 195, bijelih od crnih sorata 18, bijelih pjenušaca 354, ružičastih penušaca 98, crnih pjenušaca tri, fortificiranih vina 74… Najviše uzoraka poslali su Talijani – 1265, slijede Nijemci sa 1127, pa Španjolci sa 1118, onda su Francuzi sa 578 i Portugalci sa 566 uzoraka. Grupu ispod 200 predvode Australci sa 194 uzorka, a grupu ispod stotke Česi s 81 uzorkom. Hrvatska je poslala 16 vina, od toga 14 bijelih i dva crna.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Žiri br. 15 – Andrej Ondermiška, Fumiko Tukioka,  Željko Suhadolnik,  Eva Borbas, Arno Bauer, s predsjednikom Claudeom Glodenom

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Žiri br. 19, s Franjom Francemom, Helenom Baker, Martinom Kottovom, Valentinasom Algirdasom Pateckasom i s predsjednikom Paulom Robertom Blomom

 Ocjenjivača je bilo oko 250 iz 44 zemlje, među njima iz Hrvatske Franjo Francem i Željko Suhadolnik. Najviše degustatora dala je, logično, Njemačka – 77, iz Italije ih je bilo 24, Švicarske 12, Francuske 11, a grupu ispod desetke predvode Austrijanci s osam kušača.

_________________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOKRENITE SE AZIJI!… – Među degustatorima-ocjenjivačima na Mundus Viniju bio je Robert Joseph, novinar koji tijesno surađuje s njemačkom izdavačkom kućom Meininger Verlag poznatom po više edicija posvećenih plemenitoj kapljici. U razgovoru s njime saznajem da je Joseph i prilično veliki proizvođač vina, naime u Languedocu na jugu Francuske ima vinograde Viogniera, Chardonnaya, Syraha, Grenachea i Mourvèdrea, i godišnje proizvede milijun i nešto butelja. Kao vinara ali i kao vinskog novinara pitam ga je li kušao hrvatska vina, posebice stoga što u posljednje vrijeme na međunarodnim ocjenjivanjima na sebe skrećemo pažnju osvojenim medaljama a dosta naših proizvođača i osobno se predstavlja s kapljicom po Europi, uvelike, s obzirom na uspjehe kod Decantera, u Londonu. Odgovor, u kojemu je kazao da je kušao hrvatska vina i da mu se dosta njih svidjelo, sadržavao je međutim ne toliko podrobnija objašnjenja o tome što mu se dopada kod naše kapljice a što ne, nego savjete glede marketinga i komercijalizacije:

– Moja je preporuka hrvatskim proizvođačima da se ne zavaravaju mogućim velikim komercijalnim uspjehom u Velikoj Britaniji i u SAD na tržišta kojih očito pucaju. Engleska i SAD preplavljene su raznim vinima iz cijeloga svijeta i nastupati tu veliki su trošak i na neki način gubljenje vremena. Ako se već želi malo probiti u javnosti, umjesto skupih dolaska i boravka u Engleskoj i SAD bolje je, po meni, jednostavno poslati uzorke na kušanje dvjema osobama s velikim ugledom i utjecajem, a to su Jancis Robinson i Hugh Johnson. U Europi se isplati potruditi se oko tržišta nordijskih zemalja, te istočnih zemalja, ali još je u ovome trenutku ipak najbolje poći prema Aziji, sve do dalekog istoka, tu su mnogoljudna Kina, pa Indija, Južna Koreja, Vijetnam, Azerbajdžan. Ja, primjerice, najveći dio svoje produkcije plasiram u Vijetnamu…. – kazao je Joseph. ■

__________________________________________________

Upravo u mojoj grupi našla su se tri medaljama ovjenčana bijela vina iz Slavonije, reakcije svih degustatora na vino od Graševine iz Orahovičko-slatinskog vinogorja bile su dobra najava nove žetve medalja visokoga sjaja za Hrvate…

Iako se uvijek glavna pažnja posvećuje osvajačima zlatne medalje, treba reći da su i vina koja su na Mundus Viniju 2013. osvojila srebro polučila odličan rezultat, naime  srebro je na Mundus Viniju i te kako vrijedno jer raspon bodova za srebrnu medalju je kao u nas za zlato, konkretno od 85 do 89,99, zlato je od 90 do 94,99, a veliko zlato od s 95 i više.

Inače, ovaj put, uz poprilično njemačkih vina, dopala su me na kušanju – što je počelo s njemačkim rajnskim rizlinzima i chardonnayima od kojih su me oduševili  Riesling 2011 iz Ruwera, Riesling 2012 iz Mittelhaardta/Deutsche Weinstrasse iz Pfalza te, osobito, Chardonnay 2011 iz Kaiserstuhla i Chardonnay 2011 iz Breisgaua kao i Chardonnay 2011 iz Tuniberga u Badenu a od crnih Traum Cabernet Cubin Cabernet Dorsa Cabernet sauvignon 2009 od Staatliche Lehr und Versuchsanstalta iz Würrtemberga, te Cabernet Dorsa Cabernet Mitos 2009 proizvođača Heuchelberg Weingärtner iz Württemberga – mnoga vina iz više zemalja u našem neposrednom okruženju te iz zemalja bivšeg tzv. istočnoga bloka, konkretno iz Slovenje, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske, Rumunjske, Ukrajine, Moldavije, Češke i Slovačke. Iz Slovenije imali smo lijepu mješavinu chardonnaya, bijelog pinota, sauvignona i rajnskog rizlinga (2008, Podravje), iz Bosne i Hercegovine bio je zanimljivi Trnjak 2011 (15,0 vol%) s posjeda Nuić a iz Makedonije jako dobar Vranec 2011 te vrlo solidan Shiraz 2011, oba iz Povardarja, vinogorja Tikveš i od vinarije Stobi. Interesantan i Petit verdot 2011 iz Povardarja-Tikveša, također od vinarje Stobi. U lijepome sjećanju su mi i shiraz iz 2011 apelacije Dealu Mare, merlot iz 2011 Dealu Mare, cabernet sauvignon iz 2011 Dealu Mare iz Rumunjske, a od proizvođača Budureasca, spomenuo bih svakako još i sjajne gradišćanske predikate mješavinu sämlinga, chardonnaya i bijelog pinota iz 2009 prestige, kao i mješavinu bouviera, sämlinga, graševine, bijelog pinota i chardonnaya iz 2011 prestige  iz podruma Lenz Moser.

____________________________________________

JAPANCI NA NJEMAČKOM KORMILU – Deidesheim je živopisno lijepo tipično palatinatsko vinsko selo, i tu je sjedište nekoliko međnarodno vrlo renomiranih vinskih kuća, primjerice Reichsrat Von Buhl, Bassermann Jordan, Josef Biffar, Kiemich… I u to selo stigli su strani investitori zainteresirani da kupe lokalne vinogradarsko-vinske posjede. Od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas na kormilu dvaju uglednih vinskih posjeda su Japanci, konkretno obitelj Tokuoka, koja najprije upravlja Reichsrat von Buhlom a potom preuzima i vođenje kuće Josef Biffar. Ugovor o najmu s Reichsratom s krajem 2013. istječe, i taj se posjed 2014. vraća vlasničkoj obitelji, a što se tiče Josefa Biffara, upravo je obavljeno konačno preuzimanje i sad je Biffar 100 posto u rukama Japanaca. Fumiko Tukioka čiji otac u Japanu ima trgovinu vinom, supermarket i restorane, studirala je enologiju u Geisenheimu, i ona nastavlja kao upraviteljica kuće Josef Biffar ali eto sada ne više kao najmoprimac nego kao dio vlasničke obitelji. Berba 2013. prva je posve japanska. Fumiko, koja je bila članica mojega žirija na Mundus Viniju, kaže da će se Josef Biffar, koji se prije nije isticao s pjenušcima, ubuduće u opsegu do čak 80 posto produkcije posvetiti pjenušavim vinima rađenima klasičnom, šampanjskom metodom. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Fumiko Tukioka, upraviteljica vinskog posjeda Josef  Biffar; kuću znanu po mirnome vinu pretvara u šampanjeriju: ubuduće 80 posto produkcije bit će pjenušci! S velikim izvozom prema Japanu…

_____________________________________________

U popodnevnim satima, po običaju, organiziran je obilazak vinogorja i proizvođača, kombinacija vinskog i turističkoga aspekta. Organizator vrlo spretno miješa upravo enogastronomiju i turizam, npr.  opredjeljujući se za smještaj degustatora u živopisnom vinskome selu Deidesheim, nekoliko kilometara udaljenome od Neustadta kao poprišta ocjenjivanja, te birajući vinske posjede i zanimljiva kulturno-povijesna i arhitektonska zdanja gdje će biti obroci i degustacije za upoznavanje s njemačkom kapljicom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Središte Deidesheima

OLYMPUS DIGITAL CAMERADvorac Hambach

U vrlo lijepome dvorcu Hambach (Hambacher Schloss), nakon razgleda građevine i objašnjenja turističkoga vodiča o tome zdanju na uzvisini s koje se pruža krasan pogled na cijelo jedno more vinograda pokrajine Pfalz, priređen je susret s mladim talentima vinogradarstva i vinarstva u Pfalzu. U prostranoj dvorani dvorca Hambach predstavile su se dvije grupe mladića-proizvođača vina koji nastupaju pod mottom dinamično, inovativno, osvježavajuće, okusno, lijepo pitko. Jedna grupa, s 12 članova iz nekoliko sela kod Neustadta, nosi naziv WINE CHANGE, a druga Die junge Südpfalz, Mladi Južni Pfalz. Rado kažu sljedeće: Vino ne treba biti komplicirano, vino nije elitističko, vino može biti zabava!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nekolicina iz grupe WINE CHANGE: Markus Schädler, Martin Fusser, Michael Andres i Mathias Arnold Kimich. Iz grupe Die junge Pfalz:  Matthias Dollt, Christian Schneider, Georg Meier…. Lijepi rajnski rizlinzi, posebice Riesling 2012 Spätlese Granit trocken od Georga Meiera iz podruma Valentin Ziegler Sohn te Riesling 2012 Kalkmergel trocken od Mathiasa Dollta iz podruma Gerhard Hockdorfer (Die junge Pfalz) kao i Leinhöhle 2012 Kabinett trocken od Kimicha, a od crnih Capo 2011 (cabernet sauvignon & merlot) njegovan u barriqueu od Andresa (WINE CHANGE) i Cabernet sauvignon 2011 trocken od Christiana Schneidera s posjeda Herrengut, pa Spätburgunder 2011 trocken (bez drva) od već spomenutoga Georgea Meiera. Cijene vrlo ugodne, od 5,5 do desetak eura za butelju

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJosef Andres, Weingut Gebrüder Andres, Deidesheim: vrlo lijepo crno vino Capo 2011 njegovano u barriqueu

_______________________________________________

VINOGRADARSKO-VINSKO PODRUČJE PFALZ (PALATINAT) – Vinogradarsko područje Palatinata obilježava više posebnosti.

Dugačka je tu tradicija u uzgoju vinove loze a seže još u doba starih Rimljana. Pravo more trsja proteže se na području od oko 85 kilometara dužine i tek malo kilometara širine, predjelu smještenom pravcem sjever-jug istočno od planinskog masiva Haardt. Tu je nekih 23.400 hektara pod vinovom lozom (gotovo četvrtina ukupne vinogradske površine Njemačke),  što taj kraj čini drugom po veličini vinogradarskom oblasti u Njemačkoj. U Palatinatu je dosta sunca, i do 2000 sati godišnje, a klima je dovoljno blaga da na njoj mogu rasti i brojne južne kulture i bilje, poput npr. i badema, palmi, tako da Palatinat nazivaju još i njemačkom Toscanom.

Bademi u PfalzuPfalz ili Palatinat, njemačka Toscana: evo stabla badema u proljetnoj cvatnji

Palatinat je raj rajnskog rizlinga – s 5455 hektara on je, od 2008., najveće uzgajalište Rizlinga rajnskoga na svijetu. Raširene su i burgundijske sorte kao Pinot bijeli, Pinot sivi te Chardonnay, ali i Pinot crni, tamo zvan Spätburgunder.  Uz rajnski rizling, paradni konji palatinatskog bijeloga vina su upravo bijeli i sivi pinot.

Palatinat nudi odlična i crvena vina, posebice od Pinota crnoga, Dornfeldera, Portugisca i Lovrijenca. Oko 40 posto vinograda u Palatinatu zasađeno je crnim sortama i Pfalz je najveće njemačko područje produkcije crnjaka. U novije vrijeme ima i Cabernet sauvignona i Merlota.

Rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, crni pinot i dornfelder u posebnom su apelacijskom režimu, moraju se proizvoditi po pravilniku koji omogućuje dobivanje proizvoda s tipičnim i prepoznatljivim organoleptičkim profilom, a na tržištu ta su vina pod oznakom DC Pfalz, to je kratica za Districtus Controllatus Pfalz. Vina s oznakom DC Pfalz na obveznoj srebrnoj ukrasnoj kapici butelje moraju biti suha i voćna. Prednost im je što su lako uočljiva na polici trgovine i što prijaju uz široki spektar jela. Da bi vino zavrijedilo oznaku DC Pfalz ono mora s uspjehom proći strogu organoleptičku kontrolu stručnjaka kao jamaca više kakvoće i odgovarajućeg sortnog profila kapljice.

Vina iz Palatinata uživaju veliku popularnost kod potrošača i tržišno su vrlo značajna naime svaka treća butelja kupljena u Njemačkoj je iz Palatinata. ■

_____________________________________________________

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: