SUHI u CASI – 05.2023

_____05.2023 ____

OIV Pau Roca, director general – State of the World Vine and Wine sector 2022-2023

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Godišnji izvještaj OIV-a: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU ⦁ Pogled: HRVATSKA ⦁ Bakho i Internet: VINSKI KLUB KAO PORTAL ⦁ 29 Vinistra: TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA ⦁ Concours Mondial de Bruxelles u Poreču: NAJVIŠA NAGRADA MENEGHETTIJU ⦁ Hercegovački lipanj 2023: PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM ⦁ Kultura: FOTO GALERIJA MARKO ČOLIĆ ⦁

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Godišnji izvještaj OIV-a za 2022. i  2023.

AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU!

Ustalilo se da međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – OIV (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin) svake godine na posebnoj konferenciji za medije javnog informiranja u svom glavnom sjedištu – a, inače, sada ono više nije u Parizu nego je u Dijonu – podnese za javnost detaljan isvještaj o najnovijem stanju u vinogradarstvu i vinarstvu na globalnoj razini. Glavni direktor OIV-a Pau Roca obznanio je ovih dana u opsežnom izlaganju svježe podatke vezane uz spomenutu temu, prenosim ih, evo, izravno iz prve ruke.

OIV – Organisation Internationale de la Vigne et du Vin: STANJE u VINOGRADARSKOM i VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU 2022/2023

SADRŽAJ: Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu u 2022 – Površine pod vinogradima – Proizvodnja vina – Potrošnja vina – Međunarodna trgovina vinom – Prve procjene vezano uz proizvodnju vina 2023. na južnoj polukugli – Veći izazovi koji nas očekuju

POVRŠINA pod vinogradima UKUPNO u svijetu, godina 2022: 7,3 milijuna hektara, što je 0,4 posto manje od stanja u 2021. Pad u ukupnoj površini nasada bilježi se u razdoblju od 2002. do 2005., ali 2006. Nastupa blagi porast nakon kojega je uslijedio uglavnom opet pad.

PREGLED površina po područjima u svijetu: u 2022 zabilježene su 93 zemlje s ozbiljnijim površinama zasađenima vinovom lozom. Najvećih šest vinogradarskih zemalja pokriva sada oko 56 posto ukupnog nasada na globalnoj razini. Tih šest zemalja su Španjolska, s 13 posto, Francuska i Kina sa po oko 11 posto, Italija s 10 posto, Turska sa šest posto, SAD s pet posto

POVRŠINE vinograda PO ZEMLJAMA, podatak za 2022. godinu: najviše vinograda je u Španjolskoj – 955 tisuća hektara, slijede Francuska sa 812, Kina sa 785, Italija sa 718, Turska sa 410, SAD s 390 tisuća hektara… U donjem dijelu liste nalaze se Indija sa 170 tisuća ha, Iran sa 158, Australija sa 146, Južna Afrika sa 124, Moldavija 122, Uzbekistan 118, Afganistan 104, Njemačka sa 103, Rusija s 99 i Grčka sa 96 tisuća hektara.

PROIZVODNJA vina u svijetu ukupno: grafikon od 2000. do 2022. pokazuje liniju s dosta skokova gore u i padova. U 2022. ukupna produkcija u svijetu iznosila je 258 milijuna hektolitara, i to je jedan posto manje od proizvodnje u 2021, a i manje je od 20-godišnjeg prosjeka.

PROIZVODNJA u svijetu po najvažnijim vinogradarskim područjima. U 2022. u svijetu je zabilježeno 85 zemalja koje su relevantni proizvođači plemenite kapljice. Pet zemalja od tih 85 – Španjolska, Francuska, Kina, Italija i Turska – pokrivaju gotovo polovicu spomenute ukupne površine pod trsjem. U Europskoj Uniji, koja obuhvaća oko 62 posto ukupne svjetske površine pod vinovom lozom, proizvede se sada nešto više od 161 milijun hl vina

PROIZVODNJA vina u svijetu detaljnije po količini i po vrijednosti kroz godinu (2022.) po zemljama: Količinski najveći proizvođač vina na svijetu je Italija, s 49,8 milijuna hektolitara godišnje (u postocima Talijani pokrivaju oko 19 %), slijede Francuska s 45,6 mhl (18 %), Španjolska s 35,7mhl (14 %), SAD sa 22,4 mhl (9%), Australija (12,7), Čile (12,4), Argentna (11,5) , Južna Afrika (10,2), Njemačka (8,9), Portugal (6,8), Rusija (4,7), Kina (4,2), Rumunjska (3,9), Novi Zeland (3,8), Brazil (3,2), Mađarska (2,9), Austrija (2,3), Gruzija i Grčka (svaka po 2,1), Moldavija (1,4) i Švicarska (1 milijun hl)

POTROŠNJA vina u svijetu – grafikon po godinama. Vezano uz potrošnju vina u 2022. spominje se količina od 232 milijuna hl, a to bi bilo oko jedan posto manje od one u 2021. Uz godišnju potrošnju vina samo u Europskoj Uniji navodi se 111 mhl, odnosno oko 48 posto u odnosu na ukupnu potrošnju u svijetu. Negativan trend u konzumaciji koji je ozbiljnije startao negdje sa 2017. godinom pripisuje se najprije ozbiljnom zastoju potražnje za vinom u Kini, a nastavak neželjenih kretanja vezuje se 2020. uz covid-pandemiju, i 2021. uz energetsku krizu koja je rezultirala s povećanjem cijena vinu ali i s povećanjem inflacije, što je smanjivala kupovnu moć.

NAJVEĆI POTROŠAČI vina po količini u svijetu su SAD s oko 34 mhl (= cca 15 %), Francuska s 25,3mhl (11 %), Italija s 23 mhl (10 %), Njemačka s 19,4mhl (8 %) posto i Velika Britanija sa 12,8 mhl (6 posto). Slijede Rusija s 10,8 mhl (5 %), Španjolska s 10,3 mhl (4 %), pa Kina i Argentina također sa po četiri posto, Portugal s 3%… Na dnu tablice potrošnje kao zemlje su Švicarska s 2,6 mhl, Austrija s 2,4 mhl, Češka s 2,2 gl, Belgija i Švedska sa po oko 2,0 mhl

POTROŠNJA vina po zemljama po ukupnoj količini (lijevo, crvenim slovima), te, desno – što baca sasma drugi, na prvu za neke možda čak i zbunjujući dojam (Švicarska, Austrija…)! – i po glavi stanovnika (plavim slovima). Prvih pet zemalja s najvećom potrošnjom vina po stanovniku: Portugal – 67,5 litara; Francuska – 47,4 litre; Italija – 44,4 litre; Švicarska – 35,5 litara; Austrija – 30,8 litara. Slijede Njemačka – 27 litara, Australija – 26,1, Češka – 25,3, Španjolska – 25,3, Nizozemska – 24,5, Argentina 23,8, Velika Britanija – 23,2, Rumunjska – 22,8, Kanada – 13,1, SAD – 12,6, Južna Afrika – 10,7, Japan – 3,1, Brazil – 2,1 i Kina s 0,8 litara

TRŽIŠTE: Najnoviji podatak, za 2022., kaže da je svjetski izvoz vina iznosio 107 milijuna hl, što je oko pet posto slabije od rezultata ostvarenog u 2021., kad je, od 2000. na ovamo, zabilježen najveći količinski eksport. Govori li se, međutim, o VRIJEDNOSTI izvoza, ona, kako i pokazuje linija na grafikonu, od 2000. konstantno i značajno samo raste, te je u 2022. iznosila 37,6 milijardi €,što je devet posto više nego što je bilo u 2021.

Međunarodno tržište vinom u 2022., kroz količinu i kroz cjenovnu vrijednost po VRSTAMA/NAČINIMA PONUDE/PAKIRANJA. U odnosu na 2021, u 2022. količina izvezenog UBOČENOG vina smanjena je za četiri posto, ali je istodobno vrijednost izvezenog tog ubočenog vina porasla za sedam posto. Kod BULK vina odnosno OTVORENOGA vina, količina se u odnosu na ostvareni izvoz u 2021. smanjila za sedam posto, ali istodobno novčana vrijednost izvoza povećana je za pet posto. BAG-in-BOX u 2022. bilježi četiri posto manji izvoz NEGO U 2021., ali istodobno i šest-postotno povećanje vrijednosti vina traženog u tom pakiranju. NAJBOLJII POZITIVNI REZULTAT kao kategorija OSTVARILI su PJENUŠCI, u 2022. realizirano je pet-postotno povećanje ukupno izvezene količine, te 18-postotno povećanje novčane vrijednosti izvoza!

Prema stručnoj obradi podataka o ukupno izvezenoj količini vina u 2022. i o ostvarenoj ukupnoj financijskoj vijednosti toga izvoza stručnjaci zaključuju da je u 2022. godini već oko 46 posto od ukupno izvezenog vina bilo u nešto višem kvalitativnom razredu u odnosu na prijašnje godine, dakle potrošači se očito više nego prije priklanjaju kakvoći, koja je, logično, i skuplja!

Glavni svjetski IZVOZNICI vina u KOLIČINI su TALIJANI s 21,9 milijuna hl godišnje, slijede Španjolci sa 21,2, Francuzi s 14, pa Čileanci s 8,3, Australija sa 6,4, Južna Afrika s 4,4 mhl, Njemačka s 3,5 mhl, Portugal s 3,3, Novi Zeland sa 3,0 mhl. Što se tiče novčane VRIJEDNOSTI izvoza, uvjerljivo prednjače FRANCUZI, na tablici prvih 10 po najvećoj vijednosti izvezenog vina godišnje slijede Talijani, Španjolci, pa Čile, SAD, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Portugal i Argentina.

Zemlje NAJVEĆI svjetski UVOZNICI vina po KOLIČINI su SAD, s 14,4 mhl, slijede Njemačka s 13,4, Velika Britanija s 13,0, Francuska sa 6,1, Nizozemska sa 4,6, Kanada sa 4,2, Rusija s 3,9, Kina s 3,4, Belgija s 3,3, te Portugal s 2,8 mhl. U kategoriji VRIJEDNOSTI UVOZA prednjače uvjerljivo SAD, redosljed ostalih na tablici je: Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Japan, Nizozemska, Kina, Belgija, Švicarska, Francuska

PREDVIĐANJA za JUŽNU hemisferu a vezano uz BERBU 2023, koja je u nekim zemljama već završila, a negdje – barem za neka posebna vina – još je potrajala. Procjene su da bi Argentina u 2023 mogla imati 21 posto količinski slabiji urod od onoga u 2022, Australija najavljuje pad od 13,1 posto, Brazil također muči pad ali od 29,7 posto, Novi Zeland mogao bi imati 22,2 posto manji urod nego što je bio 2022, a Južna Afrika pomirila se sa oko šest posto manjom količinom. Jedini s porastom je Čile, očekuje se da će berba 2023. biti u količini oko 1,3 posto veća od one u 2022.

Prezenter izvještaja PAU ROCA, glavni direktor OIV-a, zahvaljuje čitateljima na pažnji!

_________________________

LIJEPA NAŠA  – NIGDJE SPOMENUTA!

Kao što se iz izvještaja vidi, OIV Hrvatsku uopće  ne spominje, međutim, kao što je kod mene bilo uvijek do sada, namjera mi je ionako bila kao dodatak ovom izvještaju OIV-a objaviti prilog s podacima o vinogradima, srtama, proizvodji vina, potrošnji vina te trgovini vinom (uvoz-izvoz) u nas, u tom smislu podatke sam, kao i uvijek do sada, zatražio od Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu (APPR) i od Hrvatske gospodarske komore. Iz HGK stigli su mi odgovor da se podaci naplaćuju i preporuka da pogledam na priloženi cjenik koliko bi to bilo za platiti… ♣

Lijepa naša 2022 / 2023

AKTUALNA HRVATSKA u TRSJU, PODRUMU i BOCI

Evo sada i nešto svježih podataka vezanih uz vinsku Hrvatsku, koju u svom godišnjem izvještaju o aktualnom globalnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovačkoj razmjeni na kolosijeku Bakhova nektara OIV nije spomenuo, kao što se vidi, ni u jednoj od svojih brojnih info- tablica što ocrtavaju postojeće okolnosti. Kao da nas i nema!

Kao što običavam već godinama, tako eto postupam i sada: uz OIV-ov godišnji raport objavim prilog i o situaciji ovdje kod nas. Zahvaljujući Agenciji za plaćanje u poljoprivredi dobijem uvijek ažurirane podatke o ukupnoj površini na kojoj se u nas prostire vinova loza, informacije o nazočnosti kultivara vinove loze u nas i o količinskoj zastupljenosti pojedinih sorata (broj trsova) na hrvatskom području, zatim podatke o novoj berbi grožđa ukupno, zatim posebno glede količina bijelog te crvenkastog odnosno crveno obojenog u tonama, kao i o ukupnoj proizvodnji vina u hektolitrima, od toga i zasebno bijelog a zasebno ružičasstog i crnog vina.

POVRŠINEDakle, ukupno je sada u nas 17.317 hektara pod vinovom lozom, 62.849 je parcela, a broj poljoprivrednih gospodarstava u sektoru je 32.136

SORTE i NJIHOVA RASPROSTRANJENOST (u prvoj koloni hektari, a u drugoj koloni broj trsova)

Evo i dijela popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

PROIZVODNJA GROŽĐA (u tonama) i VINA (u hektolitrima)

Proizvodnja, po županijama, grožđa (u tonama), i vina (u hektolitrima), kod vina dvije su kolone, jedna se odnosi na crno i ružičasto zajedno, a druga na bijelo vino. Dakle, ukupna proizvodnja grožđa na nacionalnoj razini u berbi 2022. iznosila je oko 85.760 tona, produkcija bijeloga vina bila je gotovo 423.435 hl, a roséa i crnoga skupa zericu viša od 137.354 hl, dok nam ukupno i na nacionalnom nivou proizvodnja iznosi 560.789 hl vina

ROBNA RAZMJENA (UVOZ/IZVOZ), i POTROŠNJA VINA u HRVATSKOJ?

Podatke vezane za uvoz i izvoz, a i onaj – ako već ne služben i precizan  onda barem kao mišljenje osoba iz vinskog bisnisa – vezan uz godišnju potrošnju vina u Hrvatskoj prijašnjih godina dobivao sam bez problema od Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj je djelovalo Udruženje vinogradarstva i vinarstva, međutim,ponavljam, ove godine na upit za svježu informaciju dobio sam odgovor da za obavijest treba platiti, po cjeniku što mi je dostavljen. U APPR-u ljubazno su mi sugerirali da za robnu razmjenu nazovem Carinu i poslali mi broj telefona na koji da se obratim, zvao sam ali nitko se nije javio… Glede informacije o godišnjoj potrošnji ostao mi je, dakako, Hrvatski državi zavod za statistiku…

_________________________

Mala zemlja velikih mogućnosti ali s neadekvatno organiziranom vinskom branšom

ONO ŠTO VANI FUNKCIONIRA KAO POSLOVNO UČINKOVITO NIKAKO DA PRIHVATIMO! – Rado se hvalimo s potencijalima u vinogradarstvu i vinarstvu i s kakvoćom vina koja ostvarujemo pa za njh eto dobivamo brojne pohvale, priznanja i izvana, međutim u globalnom vinskom sektoru na žalost ne predstavljamo onoliko koliko bismo mogli jer smo daleko od poslovnog promišljanja te koncepta poslovne organizirnosti vinske branše kakav postoji u zemljama što i te kako predstavljaju NEŠTO na svjetskom tržištu. A riječ je o zemljama koje su nam najbliži susjedi ili posve blizi susjedi – Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj…

I ne treba nam izmišljati toplu vodu, dovoljno bi bilo od njih kopirati nešto što nam je, inače, iz povijesti znano kao svojevrsni cehovski ustroj a što u vinskom smislu na Apeninskom poluotoku susrećemo kroz Konzorcije za vina (Consorzio del vino) po različitim vinogradarskim regijama odnosno vinogorjima, a u Francuskoj kroz Međuprofesionalne urede ili biroe za vina (Office / Bureau / Comité interprofessionel(le) du vin de…), osmišljene tako da se – na temelju onoga najboljega što za uzgoj grožđa i produkciju Bakhova nektara originalnih svojstava u nekome kraju pruža priroda i onoga najboljega što je ukorijenjeno u lokalnu eno-gastro tradiciju, kroz suradnju vinogradarsko-vinarske struke, pa vinogradara i vinara kao izvršnih tvoraca osnovnog proizvoda postigne pozitivni i osebujni maksimum. A taj se onda, uz dakako odgovarajuću financijsku pomoć društvene zajednice i pomoć i iskusnih poslovnjaka zaduženih za marketing osnovnog proizvoda, tj. kapljice, ali i za marketing čitavoga pojedinoga kraja, može kompleksno (kapljica, delikatese, ugostiteljstvo, turizam…) valozirirati na najviši način.

Kod nas doduše postoje određene udruge vinogradara i vinara, ali to je daleko od onoga što upravo spominjem kao primjere iz Italije i Francuske i što, na podlozi poslovnih rezultata koji takav sustav postiže, zagovaram. Jedina ozbiljnija udruga vinogradara i vinara koja u nas postoji je Vinistra, ona, inače, okuplja i proizvođače maslinovoga ulja, ali i ta udruga ima još dosta toga da u poslovnom segmentu usvoji od talijanskih Konzorcija odnosno francuskih Međuprofesionalnih ureda što ih, inače, u relativno novije vrijeme u poslovnom smislu uspješno kopiraju Nijemci a i  Austrijanci.

diWINE klub u Zagrebu – svečanost u povodu 16-godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb: visoki predstavnik Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj Furio Radin, predsjednica Udruge talijanske manjine Zagreb Daniela Dapas, te Ilario Schettino, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Italije u Lijepoj našoj (Marko Čolić)

UDRUGE TALIJANA u RH – Kako efikasno približiti i realizirati spomenuti talijanski odnoso francuski koncept našoj vinskoj branši? Možda, barem za početak, i nekom kvalitetnom suradnjom upravo s pripadnicima dosta jake talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj?…

U simpatičnom nedavno otvorenom malom diWINE baru u Zagrebu nedavno je, u nazočnosti prvog tajnika Veleposlanstva Republike Italije Ilarija Schettina, predsjednice Zajednice Talijana u Zagrebu Daniele Dapas i politički istaknutog visokog predstavnika talijanske nacionalne manjine u Lijepoj našoj Furija Radina te uz vina istarskih proizvođača talijanske nacionalne pripadnosti (Poletti, Benvenuti, Degrassi, Kozlović, Capo, Cattunar, Ravalico, Cossetto), održana svečanost u povodu 16. godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb, koja danas okuplja više od 400 članova. U Istri pak udruga talijanske manjine Circolo italiano postoji već duže vrijeme. Obje udruge priređuju na svojim područjima djelovanja različite manifestacije namijenjene i široj javnosti, pa su tako u segmentu vina istarski Talijani u Istri organiziraili, zahvaljujući uvelike angažmanu i Glauca Bevilacque, člana Upravnog odbora udruge, veliki festival vina sa sudjelovanjem istaknutih vinskih zvijezda s Apeninakog poluotoka, a ZG-Talijani, pod pokroviteljstvnom Ambasade Republike Italije u Metropoli organizirali su smotru pjenušaca prosecco te, poslije, zasebno, u hotelu Westin, smotru vina iz južne talijanske regije Apulije (Puglia), gdje se uvelike uzgaja sorta Primitivo, u nas znana kao Crljenak ili Tribidrag. S obzirom na današnje sve snažnije ne samo hedonističko nego i gospodarsko (turizam) značenje vina u suvremenoj društvenoj zajednici općenito te s obzirom na dugu tradiciju (od VI stoljeća prije Krista!) uzgoja vinove loze na području današnje Lijepe naše, a i s obzirom na naše visoke aspiracije da se svijetu nametnemo sa svojom kapljicom kao i na isto tako visoke aspiracije upravo i u eno-gastro segmentu i u turizmu, pretpostavljam da bi moglo biti vrlo korisno to da možda npr. Hrvatska gospodarska komora, ili, možda, Hrvatska obrtnička komora, inicira povremeno održavanje u nas – vjerojatno bi najveći odjek bio kad bi se to učinilo u Metropoli – na određeni jači način i edukativnih vinskih manifestacija s proizvođačima i proizvodima iz vana, konkretno Italije, događanja ne tek namijenjenima široj publici da pijuckajući šeće od štanda do štanda nego i zamišljenima da budu i s visoko iskazanim poslovnim značenjem, a u realizaciju da budu uključene i obje udruge Talijana u RH.  U sklopu takvih priredbi vrijedilo bi naći prostora još i za izolirane susrete predstavnika naše vinske branše s eksponentima talijanske vinske branše pa da Talijani našima izravno prenesu svoja iskustva o njihovim zaštićenim oznakama za vino i o osnutku i značenju njihovih konzorcija za vina.

diWine klub – vlasnica i voditeljica diWine kluba Irena Lučić i Furio Radin te veseli uzvanici uz vina istarskih proizvođača-pripadnika talijanske manjine (Marko Čolić)

Italija, koja je izgradila nacionalni brend na vrhunskoj enogastronomiji, i koja je najveći svjetski proizvođač vina i jedan od najvećih svjetskih izvoznika plemenite kapljice, i Hrvatska desetljećima njeguju dobrosusjedske odnose i kvalitetnu gospodarsku, političku i kulturnu suradnju.

– Talijanska manjina značajno pridonosi kvaliteti spomenutih dobrosusjedskih odnosa. Kad je riječ o Zajednici Talijana u Zagrebu, koja kroz svoje djelovanje okuplja ne samo Talijane, već i pridružene članove povezujući tako pojedince, tvrtke i udruge kroz brojne aktivnosti iz područja umjetnosti, kulture, sporta, obrazovanja i školstva, istraživačkog znanstvenog rada – rekla je riječi predsjednica Zajednice Daniela Dapas.

– Sjajna atmosfera dovela je do zaključka kako ne treba čekati sve do idućeg rođendana kako bi se organiziralo novo talijansko-hrvatsko vinsko okupljanje, možda će ono biti već ubrzo i možda i opet u diWine baru – kazala je Irena Lučić, voditeljica diWine kluba, inače već godinama znana kao organizatorica vinskih događanja posebice u Zagrebu.

Kad spominjem značajnije priredbe realizirane uz moguću određenu pomoć i članova Talijanske zajednice u nas mislim, konkretno, ponavljam, na povremene svojevrsne smotre vina raznih pojedinih područja s Apenina s objašnjavajućim masterclassovima glede Bakhova nektara sa zaštićenim oznakama i.g.t, doc, docg (po kategorijama, od početne bazne, preko riserve, gran reserve) iz najpoznatijih talijanskih vinskih regija npr. Toscane, Pijemonta, Umbrije, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, oblasti oko Verone te izmedju Brescije i Bergama (Franciacorta – pjenušci) a uglavnom od domaćih sorata kao Sangiovese, Sagrantino, Nebbiolo, Barbera, Teroldego, Lagrein, Corvina… Dakle festivalski dio, za širu publiku, trebale bi svakako pratiti objašnjavajuće radionice s naglaskom na poslovnu važnost apelacijskih oznaka i istaknutih (domaćih!) kultivara i uradaka od njih i na bazi njih kao izvornih ADUTA teritorija.

Glauco Bevilacqua iz Zajednice talijanske manjine u Istri bio je lani organizator velikog festivala vina s brojnim zvučnim imenima talijanske vinska scene kao sudionicim, upravo je za uskoro ali ne precizirajući još i datum najavio novo takvo događanje. Na sici s njim je Nedeljka Krupljan, sommelijerka za vino i maslinovo ulje (Marko Čolić)

A to znači i info-radionice vezano uz organiziranost vinske branše u smislu kreiranja i razvoja – kroz pridržavanje osnovnih stožernih pravila ponašanja u vinogradu (izbor terena, preporučeni klonovi i gustoća nasada, prinosi po trsu, odgovarajući termin berbe), podrumu te glede primjerenog datuma izlaska pojedine etikete na tržište, stalnog unaprijedjenja kakvoće, adekvatne kontrole a i primjerenog marketingoa) ZAŠTIĆENE autenticne robne marke pojedinog geografskog područja. Talijani eto sa svojim konzorcijima za vino (koji obuhvaćaju istodobno i kontrolnu funkciju!) po vinorodnim oblastima imaju dosta iskustva a i poslovnog uspjeha u izvozu vina i privlačenju turista. O značenju i važnosti Konzorcija za vino i o tome koliko su njegov osnutak, ustroj i vođenje te o tome što sve ulazi u sadržaj djelovanja takve institucije uvjerili smo se koliko je to složen projekt  enolog mr. Franjo Francem i ja još daleke 2000. godine kad smo bili pozvani u Toscanu, u Firenzu na prezentaciju tada novog i vrlo opsežnog projekta Chianti Classico 2000 s vrlo mnogo uključenih detalja samo da temelj vezan uz zaštitu i kvalitetan marketing vina Chianti Classico docg  bude čvrst i pouzdan.

Dr Josef Pepi Schuller, direktor Austrijske vinske akademije (suhiucasi)

Dakako, slično bi se, kao ukazivanje na primjer njihove poslovne uspješnosti s vinom, moglo dogovoriti i s blizim nam Austrijancima.   Ima  nešto što bi nam  u ovome kontekstu  tu moglo ići na ruku a što ne koristimo. Susrete opisanog tipa mogli bismo (i mogli smo već) prireditii s Austrijancima kao govornicima, Austrijanci, pogotovu oni iz Burgenlanda, tj. Gradišćanci, već mnogo toga su u ustroju svjega sektora vina preuzeli od Francuza, a na vrlo visokoj funkciji u austrijskom vinskom svijetu, konkretno na funkciji direktora Austrijske vinske akademije je naš Gradišćanac dr. Josef Pepi Schuller, koji nam je vrlo sklon…

Punim pogotkom mogli bi rezultirati dogovori s Francuzima, koji su se počeli u vinu najozbiljnije poslovno organizirati još sredinom 19. stoljeća kad su u Bordeauxu kretali s famoznim klasifikacijama i stvaranjem medjuprofesionalnih biroa/ureda za vino (Bureau interprofessionel odnosno Comité interprofessionelle du vin de…) što vode brigu vezano uz proizvodnju, plasman, nadzor vezan uz pridrzavanje pravilnika te pravnu zastitu robne marke. Ne bismo li učeći od Talijana i Francuza (kako čine npr. i Nijemci i Austrijanci a već i Madjari pogotovu u oblasti susjednih nam Villanyja i Pečuha) i koristeći njihova iskustva i mi, pogotovu i stoga sto smo mala zemlja i nismo za igru s količinski velikom produkcijom, mogli krenuti tim putem što se pokazao poslovno ispravnim i vrlo učinkovitime? ♣

Vinski klub kao portal

KAD NEĆE ZA STVARNO, HOĆE INTERNETSKI!

Taman se bio sjajno uhodao, prezentacijama plemenite kapljice, radionicama, stručnim degustacijama s ocjenjivanjima Bakhova nektara, ali i kao prodajni punkt za izabrane etikete, posjetitelji su doista tamo hrlili, a onda – pljuska! Nož u leđa. Vlasnik prostora u prizemlju i podrumu u sklopu oveće stambene nije htio produžiti ugovor o najmu s vinskim entuzijastima iz redova ugostiteljstva, sommelijerstva i novinarstva a, koliko sam čuo, nije htio ni prodati prostor, i nastao je kuršlus. Zagrebački sommelier Tomo Jakopović tješio se da će u gradu uskoro pronaći novi prostor gdje bi Vinski klub ponovno proradio u svarnosti, međutim u toj svojoj zamisli nije (još!) uspio, a kako se traganje odužilo, u dogovoru sa znanim našim vinskim novinarom Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom odlučeno je da se, za početak nastavka njihove zajedničke aktivnosti njih dvojica kao domaćini presele na Internet i da Vinski klub vode kroz istoimeni portal. Dvojcu Ivo & Tomo pridružio se Davor Huić.

S prezentacije portala vinskiklub.hr u Bornsteinu: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, te desno Davor Huić (Marko Čolić)

Portal su sadržajno osmislili vrlo ambciozno, i uz pomoć stručnjaka za elektroniku postavili ga na Internet, pa su ga ovih dana, uz prigodne fine male zalogaje i fine pjenušce i mirna vina, za javnost predstavili u vrlo prikladno odabranom lijepom ambijentu znane zagrebačke vinoteke-wine-bara Bornstein.

Sve o vinima, a i još ponešto objavljivat će portal  vinskiklub.hr  koji su eto pokrenuli Bakhov sin Ivo Kozarčanin i lovac na vina Tomo Jakopović te njihov novi  partner Davor Huić. Među brojnim adutima za osvajanje čitatelja i sljedbenika trio je istaknuo interaktivnu kartu Hrvatske s prikazima stotina vinarija iz sve četiri naše vinske regije i uputama kako do njih doći.

– Veliku većinu vinskih posjeda smo obišli, i uvjerili smo se u kvalitetu njihovih kapljica pa našim čitateljima želimo olakšati put do njih. Portal će biti interaktivan. Redovito ćemo objavljivati vinski kviz s lakšim i težim vinskim pitanjima ali i s lijepim vinskim nagradama, a naši prijatelji, stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo, sljubljivanje hrane i vina te ostale vinske zagonetke odgovarat će i na pitanja čitatelja – rekao je Ivo Kozarčanin, koji je tijekom 30-godišnje novinarske karijere objavio više od tisuću članaka o vinima u najznačajnijim hrvatskim dnevnim novinama i periodičkim life style tiskovinama te na portalima.

– Portal vinskiklub.hr početak je i temelj projekta koji će obuhvaćati prezentacije vina, vinarija i regija, edukacije poput Škole vina u tri stupnja, organizaciju izleta, kvizove, a ni karta neće ostati samo na vinarijama – dodao je Tomo Jakopović, sommelier istančana nosa i nepca te savjetnik brojnim hrvatskim vinarima koja je predstavljao na više od 200 vinskih radionica, a posebno je angažiran u promociji hrvatskih autohtonih sorti za koje smatra da su istinsko nacionalno blago.

Prizor s prezentacije u Bornsteinu (Marko Čolić)

Na predstavljanju portala posjetitelji su kušali birana vina iz svih hrvatskih regija. Kao vinarije partneri te su se večeri iskazali Zlatno brdo iz Baranje, Trdenić iz Moslavine, Podrum Štrigova iz Međimurja, Kopjar iz Zagorja, Degrassi iz Istre te Šain Marelić i Miloš iz Dalmacije. Krepku podlogu za kušanje vina osigurala je poznta tvrtka Igomat – Samoborske mesne delicije koja već 28 godina proizvodi i prodaje svježe meso te suhomesnate delikatese.

Veterani na okupu, ali ne uz okrugli nego uz četvrtasti stol! (Nikola Zoko)

– Suradnici portala bit će i dr. Ines Matić Matešković, docentica s riječkog Pravnog fakulteta te sommelijerka s diplomom Hrvatskog sommelier kluba, pa Lucija Biondić, lutalica koja zna sve ceste, staze i putove u Hrvatskoj i piše lijepe reportaže a voli vino, Domagoj Jakobović Ribafish koji će, naravno, pisati o pivu, Mato Jakopović, odličan poznavatelj kave, te svima znani Željko Suhadolnik, dobri duh vinskog svijeta. Portal će ponuditi prostor i biranim restoranima te kvalitetnim proizvođačima prehrambenih proizvoda, a objavljivat će i lifestyle teme iz prelijepog svijeta vina, hrane i turizma. Budite s nama, bit će vam lijepo! – dodao je, uz odobravanje svojih kolega i prijatelja Davora Huića i Tome Jakopovića,  Ivo Kozarčanin.

DEČKI, ČIN ČIN!, te: SRETNO i USPJEŠNO!  ♣

__________________________

Porečka 29. Vinistra

TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA!

Porečani imaju razloga da veselo trljaju ruke, najprije posebno zadovoljni uspjehom svog vinskog sajma Vinistra 2023., ove godine u predjubilarnim 29. izdanju. U dvorani Žatika nešto više od 80 vinara s istarskog poluotoka promoviralo je ne samo svoja vina nego i vino općenito, događanje se odvijalo u ponešto drukčijoj scenografiji od uobičajene, naime podij Žatike ovaj je put bio u znaku manjih te unificiranih štandova jer trećinu inače prostrane dvorane moralo se ogradom odvojiti za potrebe – konkretno: pripremu uzoraka za ocjenjivanje – u okviru svjetskog mega-događanja predviđenog da uslijedi za nekoliko dana, riječ je o  jednom od najznačajnijih globalnih vinskih natjecanja a to je Concours Mondial de Bruxelles. Najava Concours Mondiala bila je i te ako vidljiva na sajmu Vinistra, naime i spomenuti Concours Mondial imao je svoj izložbeni prostor… Kroz porečku dvoranu Žatika na Vinistri od petka do nedjelje prošlo je više od 10 tisuća posjetitelja, među njima bio je veliki broj stranih gostiju koji su tih dana boravili u suncem okupanoj toploj Istri.

Vinistra 2023 – Žatika iznutra (Marko Čolić)

Voditeljica jedne od ocjenjivačkih komisija – prof. Ana Marija Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Priredba Vinistra 2023 sastojala se, po običaju, od tri dijela, a to su strukovna ocjenjivanja vina i jakih alkohonih pića te podjela nagrada, zatim od izlagačkog dijela uz mogućnost promenadnog kušanja za posjetitelje, te od radionica.

Vrednovanje Bakhova nektara odvijalo se na tri kolosijeka – s uzorcima od raznih sorata za klasičnu Vinistru, posebno su bili Svijet malvazije, predviđen samo za uzorke od sorte iz grupe Malvazija, te IQ (Istrian Quality = Istarska kvaliteta) za vina što su ove godine aplicirala za oznaku.

Ekipi za ocjenjivanje vina Vinistra 2023 na čelo je postavljena Caroline Gilby MW a za tajnika određen je Kristijan Damijanić. Komisija je bilo osam, evo i njihovih voditelja: Ana Marija Jagatić Korenika, Nina Jurinjak Brajko, Danijela Katarinčić, Sanja Radeka, Ivanka Rosati, Miljenko Bošnjak, Valter Legović i Boštijan Zidar. Komisijom za IQ rukovodio je Kristijan Damijanić. Pragovi za medalje: Platinasta medalja od 95 bodova naviše, Zlatna medalja – od 90 do 94 boda, Srebrna od 85 do 89 bodova, a Brončana medalja – od 80 do 84 boda. Na mjestu predsjednika Komisije za jaka alkoholna pića radio je Zoran Lukić.

Što se tiče radionica, ovaj put za spomenuti su ona s nazivom Decanteri s Kvarnera i one o sve traženijim istarskim vinskim kupažama.

___________________

Dobravci su primili i zlato za Teran Gašpar 2022 (Marko Čolić)

Najbolje ocijenjena vina  po kategorijama

Vina od autohtonih sorata Istre

Najboljom među odležanim malvazijama proglašeno je vino Sonata 2020 rovinjske obitelji Dobravac. Dobravci su primili i zlatnu medalju za Teran Gašpar 2022

Malvazija zrela, odležana:  Sonata 2020 riserva – Dobravac (95/100); Mavazija mlada: Malvazija istarska 2022 – Kadum (94)

Teran (mladi): Teran 2022 – Fakin (95); Teran (zreli): Teran Livio 2019 – Benvenuti (93) Refošk (mladi): Refošk 2022 – Jogan (Slovenija; 91)

Bijela miješana /white cuvees :  Corona grande 2020 – Benvenuti (92); Meneghetti white 2021 – Meneghetti (88); Clemente blanc 2020 – Damjanić Wines (86)

Borgonja (Frankovka): Borgonja 2022 – Poleis (91); Borgonja 2022 – Brčić (90)

Cabernet franc: Cabernet franc 2020 – Vinrija Fiore (90)

Cabernet sauvignon:  Cabernet sauvignon 2022 – Vinarija Fiore (92)

Chardonnay:  Chardonnay sur Lie 2018 – Pilato (91); Chardonnay Deklić 2022 – Deklić (90)

Ljepotice na sceni: kuća Pilato iz okolice Vižinade – nagrada za Chardonnay sur lie 2018, lijevo. Klaudio Tomaz zorno je, desno, prezentirao svoja dva novodobivena IQ-a – za Malvaziju istarsku 2022 i za Teran 2020 (Marko Čolić)

Crno miješano/Red cuvee: Riserva LV 2015 – Vina Laguna (92); Familia 2019 – Deklić (92); Familia Deklić 2020 – Deklić (91): Arbor Cuvée 2021 – In Sylvis vina (90), Meneghetti Red 2018 – Meneghetti (90); Moro 2021 – Vinarija Rossi (90); Calypsa nera 2018 – Baćac (90); Clemente 2018 – Damjanić wines (90); Fiore Nero 2020 – Vinarija Fiore (90)

Merlot:  Merlot riserva San Tommaso 2016 – San Tommaso (92); Merlot 2020 – Deklić (91); Castello Festigia 2020 – Vina Laguna (90); Merlot Premijera 2020 – Mario Banko (90); Merlot 2021- Vina Davalentinis (90); Merlot  San Tommaso 2022 – San Tommaso (90); Merlot San Tommaso 2020 – San Tommaso (90)

Etikete koje je sa sobom ponio Moreno Degrassi, na slici sa svojim enologom Alenom Matelićem, jedva da su stale na njegov pult. On je, čini se, od izlagača donio najviše različitih vina. Osobitu pažnju privlačili su sjajni, vanserijski crnjaci Terre bianche Petit verdot Rouge Riserva 2013 (zlatna medalja), Pinot crni Contarini Riserva 2013 i Syrah Contarini Riserva 2013, sva tri osvojila su na ocjenjivanju zlatnu medalju, po meni, posebice Petit verdot i Pinot crni zavrjeđuju bogme i Platinu! (Marko Čolić)

Muškat bijeli: Muškat San Salvatore 2017 – Benvenuti (97); Muškat bijeli 2022 – Vina Dešković (90)

Muškat Momjanski Luna d’Oro 2021 – Vina Franković (91); Muškat Momjanski 2022 – Vina Prelac (90)

Muškat ruža:  Muškat ruža Festigia 2022 – Vina Laguna (91); Ljubavno vino 2017 – Vina Pulin (90)

Muškat žuti:  Muškat žuti 2022 – Fakin (91); Muškat 2022 – Novacco (91); Muškat žuti 2022 –Vina Siljan (90)

Pinot crni:  Pinot crni Contarini riserva 2013 – Degrassi (92)

Refošk 2022:  Refošk 2022 – Perinić (91); Refošk 2022 – Jogan (91); Refošk 2022 – Domačija Ražman (90)

Refošk zreli: Refošk Santomas 2020 – vinska klet Santomas (96); Refošk 2020 – Rino Prelac (95); Refošk Capris 2020 – Vinakoper (95); Refošk Capo d’Istria 2018 – Vinakoper (92); Refošk Kortinca 2011 – Korenika Moskon (91); Rex Refošk 2020 – Vinakoper (90); Camera 2021 – Diković winery (90)

Braća Albert (lijevo) i Nikola Benvenuti osvojili su visoka odličja za zreli Teran Livio 2019, za bijelu mješavinu Corona grande 2020, te za Muškat San Salvatore 2017, a Rino Prelac (drugi zdesna) za svoj Refošk 2020 i Muškat momjanski 2022, kuća pak Vinakoper iz Kopra diči se s odličjima za Refošk Capris 2020, Refošk Capo d’Istria 2018 i Rex Refošk 2020, priznanja su preuzeli glavni enolog Boštjan Zidar (drugi slijeva) i direktor Borut Fakin (sasvim desno)

____________________________

U Zagrebu je u režiji bloga Svijet u Čaši/Suhi u Čaši neposredno nakon nedavnog festivala Refuscus Mundi 2023 u Izoli održana degustacija s ocjenjivanjem uzoraka refoška što ih je organizator Refuscus Mundija 2023 osigurao za tu prigodu. Evo, za usporedbu s rezultatima vrednovanja u sklopu Vinistre 2023, kako su refoški prošli u Metropoli. Bitnih razlika u principu nema, makar nekoliko vina u Zagrebu je nagradjeno bodovno nešto slabije nego u Poreču, ali ne zato što su smatrana u principu lošijima, nego zato što im, zapravo – a o tome govore znakovi zapisani uz te uzorke, još nedostaje nešto vremena da se pokažu u punome sjaju. Franco Radovan, čiji refošk je u Zagrebu prošao vrlo lijepo, na žalost  svoj refošk nije poslao na degustaciju na Vinistru 2023… Giorgio Clai, te vinarija Rojac iz slovenskoga dijela Istre kod Kopra, u Zagrebu pobjednici degustacije, također nisu poslali uzorke na službeno kušanje u Istri, a niti nastupili na sajmu Vinistra

Među najbolje ocijenjenima na kušanju u Zagrebu – Brombonero, Renero i Radovan, te, desno, prisjećanje na susret s Urošom Rojcem prije dosta godina i na moje prvo kušanje njegova Renera…

_______________________

_________________________

Sansigot: Sansigot 2018 – Ivan Katunar (91)

Syrah:  Syrah Contarini Riserva 2013 – Degrassi (90)

Teran berba 2022: Teran 2022 – Fakin (95); Teran 2022 – Bernobić (93); Teran 2022 Gašpar – Dobravac (93); Teran Flaminio 2022 – Fakin (90); Teran 2022 – Vivoda (90); Teran 2022 – Kozlović (90)

Teran zreli: Teran Livio 2019 – Benvenuti (93); Teran Santa Lucia 2019 – Kozlović (93); Teran 2021 – Deklić (93); Teran il Primo 2019 – Fakin (92); Teran il Primo 2020 – Fakin (91); Teran Selekcija 2021 – Kozlović (91); Teran Terre di Paradiso 2018 – Valenta Wines (90); Teran barrique 2017 – Vina Brčić (90); Teran 2021 – Vina Kos (90); Teran San Tommaso 2021 – San Tommaso (90); Teran Deklić 2020 – Vina Deklić (90)

Ove godine pravo na oznaku IQ = Istarska kvaliteta dobili su sljedeći vinari:

ISTARSKA MALVAZIJA berbe 2022 –  Benvenuti vina, Vina Bernobić, Vina Brčić, Capo vina, Vina Cattunar, Fakin, Vina Franković, Geržinić, Kozlović vina, Legovina – obitelj Legović, Vina Matošević, Medea vinarija, Novacco, Vina Mario Peršurić, Vina Pilato, Ravalico, Rossi Winery, D&D Sirotić, obitelj Terzolo, Vina Tomaz, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o.

TERAN berba 2020 – Vina Brčić, Vina Cattunar, Vina Dešković, Fakin, Geržinić, Vina Tomaz, Vina Zigante

_____________________

SPORNO, a VEZANO UZ OCJENJIVANJE na VINISTRI 2023 – Kad sam eto kod ocjenjivanja na Vinistri, nužno je spomenuti kako ove godine neka istarska proizvođačka imena od visokog značenja, posebice u nekim kategorijama u kojima inače slove kao ponajbolji, uopće nisam našao (npr. Franko Radovan) na listama nagrađenih makar to bilo i s niže bodova nego što bih kod njih za to vino očekivao, a, k tome, i nekih imena koja sam i te kako očekivao vidjeti na Vinistri uopće nije ni bilo kao izlagača, konkretno tu mislim svakako na kralja Terana Morena Coronicu.

Propitao sam se o čemu je riječ i dobio odgovor da neki vinari odustaju od davanja uzoraka na ocjenu na Vinistri jer se, umjesto da se na ocjenu primaju samo ubočena finalizirana vina koja upravo trebaju izaći ili su već na tržištu, na ocjenu primaju i vina koja  nisu finalizirana i u boci, primaju se, čujem, po jednom istome uzorku i do tri primjerka,  izvorno i može biti riječ o istome vinu ali njegovanome u više bačava, očito eto proizvođači na Vinistri koriste priliku da vide koji od tih nekoliko primjeraka će se najviše dopasti komisiji.

Ovo ocjenjivanje na Vinistri ne bi trebalo u tolikoj mjeri služiti kao savjetodavna usluga proizvođaču, nego s obzirom da se javno dodjeljuju medalje i uz svako bolje ocijenjeno vino službeno objavljuje se po jedan uzorak i uza nj  broj osvojenih bodova, logika kaže da bi ocjenjivanje i objava rezultata trebali maksimalno biti okrenuti prema POTROŠAČIMA!

_______________________

Organizator sajma Vinistra odlično je riješio pitanje lokacije izlagača koji nisu iz vinskih krugova ali ono što nude i te kako je komplementarno s Bakhovim nektarom. Riječ je o ponuđačima delikatesa na tanjuru, primjerice o bakalaru na različite načine, o vrhunskim sirevima, suhomesnatim proizvodima, čokoladama i drugim slatkišima. U prolazu neposredno prije ulaska na parket dvorane Žatika smjestio je izlagački punkt destilerije Rossi, da se pomogne otvorenje apetita posjetitelja na dolasku ali i da se oni koji odlaze na kraju počaste dižestivom, a što se tiče jela pažnju su dakako privlačili razni proizvodi Mame Milene a od bakalara (na kušanje su se nudile i kreme iz tube a od različito začinjenog bakalar), pa Gianfranco Crepaldi, specijaliziran za okuse Italije a koji je prezentirao je tvrde sireve pecorino sardo i grana padano, slijedili su štandovi sa slavonskim mesnim prerađevinama, pa onda i štandovi s manufakturno rađenim čokoladama i čokoladnim bombonima, pralinama, rafiniranim kolačićima… U vinski izložbeni dio moglo se, dakle, krenuti s finom papicom dobro popunjenim želucem.

Jaka pića destilerije Rossi, te ponuda različitih pašteta od bakalara iz produkcije tvrtke Mama Milena (Marko Čolić)

Gianfranco Crepald isa svojom ponudom tvrdih talijanskih sireva pecorino sardo i grana padano (Marko Čolić)

U dvorani među izlagačima – gužva na svim punktovima, a posebno na izlagačkom prostoru Svijeta malvazija na kojemu se mogla kušati (nagrađivana) vina iz čitavog svijeta pristigla na ovogodišnje Vinistrino ocjenjivanje koje se slobodno može nazvati svjetskim prvenstvom ove sorte.

– S obzirom na iznimno sušno razdoblje prošle godine malvazije berbe 2022. bit će nešto kraćeg vijeka, ali one iz berbi 2020. i 2021. pokazale su se u sjajnoj formi, što su potvrđuju brojne platinaste medalje s ovogodišnjeg Svijeta malvazija. Odlični su i odležani terani iz 2019. i 2020., makar i jako su dobri i oni mladi, iz 2021. i 2022. Međutim tih je sve manje na tržištu jer se vinari sve više odlučuju za odležane varijante – prokomentirao je simbole istarskog vinarstva poznati hrvatski sommelier i F&B manager Plave Lagune Emil Perdec.

Bilo je dakako zgodno čuti i mišljenje o Vinistri i od iskusnih bjelosvjetskih imena, osoba poslovno tijesno vezanih uz plemenitu kapljicu, jedna od tih svakako je Thomas Costenoble, direktor direktno ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Enolog Thomas Costenoble, direktor izravno ocjenjivanja za Concours Mondial de Bruxelles

– Kao organizator sajma u Belgiji dobro znam koliko truda i rada stoji iza ovakve manifestacije. Vidjeti toliko ljudi i poznatih istarskih vinarija na jednom mjestu uistinu je impresivno. Imao sam prigodu prije nekoliko godina prvi put kušati malvaziju i teran, dobro sam educiran što se tiče tih sorti, sudjelovao sam prošle godine i na Vinistrinom ocjenjivanju i moram priznati da sam se naprosto zaljubio u malvaziju i njen široki spektar stilova. Inače, općenito, jako su mi se svidjeli Poreč i Istra – kazao je Costenoble.

Najviše komplimente Vinistri i ove je godine uputio i direktor znanog koparskog podruma Vinakoper Borut Fakin:

– Koliko znam ukupan broj uzoraka na ovogodišnjem ocjenjivanju na Vinistri dsegnuo je zaista lijepu brojku od 700, to je, rekli su mi, oko 30-postotno povećanje u odnosu na lani. Mi smo osvojili također lijepi broj medalja najvišega sjaja i svakako je to rezultiralo golemim zanimanjem publike okupljene oko našeg štanda u želji da se kušaju odličnici iz naše produkcije. Biti najboljši na Vinistri je izjemen dosežek, še posebej če vina istih linij iz leta v leto uspejo ohranjati svojo pozicijo najboljših – rekao je ushićeni slovenski Fakin (postoji i na hrvatskome dijelu Istre vrlo uspješan proizvođač, posebice terana, Fakin!)

Među gostima-izlagačima s brojnim svojim etiketama bila je na Vinistri i kuća Vinski vrh Tomislava Bolfana iz Hraščine kod Zlatara u Hrvatskom zagorju, vina dakako na visokom nivou, ali posebno je oduševio crni pinot (Marko Čolić)

Piero Poletti sa suprugom Loredanom: iz njihove ponude kao izvrstan iskače Cabernet sauvignon 2016, koji je, kaže Piero, količinski sada već pri kraju, tako da ovih dana treba pred kupce izaći berba 2017, čekamo priliku da kušamo i nju… (suhiucsi)

Vina Radovan, i bijela i crna majstorski uradci, odskaču cabernet sauvignon i refošk. Kreator kapljice Franco izvrsno razmišlja i marketinški: nagovorio je nježni dio svoje obitelji da na sajmu prezentira njegove eno-kreacije! (lijevo). Temeljite pripreme za ocjenjivanje na ovogodišnjem, porečkom izdanju Concours Mondiala de Bruxelles, na rasporedu u Žatici odmah poslije Vinistre: Josip Orišković, sommelier, zaposlen u istarskoj vinariji Dvorac Belaj, i Tomislav Tuđen iz trgovačkih krugova – zaposlen u renomiranoj kući za promidžbu i plasman vina MIVA iz Zagreba. Kuriozitet kod Dvorca Belaj – bratstvo i jedinstvo inače na vinskom tržištu velikih rivala Bordeauxa i Burgundije, konkretno mješavina merlota i crnog pinota!  Možda bi zvodno bilo to vino nazvati  spojenim kraticama  B & J! (Marko Čolić)

Izlagačko mjesto na ovogodišnjoj Vinistri našli su i ANDJELI ČUVARI vinograda, tvrtka Alti Agro iz Zagreba, na čelu s prof. Ivanom Rendulić Jelušić dipl.ing.agr. i njenim suprugom Augustinom Jelušićem dipl. ing. el. Tvrtka zagovara pametno vinogradarstvo a to su, kažu Ivana i Augustin, na slici s prof. Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma, sustavno praćenje i stručna analiza vinograda u periodu vegetacije, analiza i obrada prikupljenih podataka u realnom vremenu, identifikacija i analiza problematičnih zona u vinogradu, kvalitativno zoniranje vinograda za selektivnu berbu, izrada i analiza mape bujnosti i zdravstvenog stanja vinograda, prilagođene preporuke navodnjavanja, gnojidbe i zaštite vinograda, detekcija i lociranje nedostajućih trsova, sustavna stručna potpora u donošenju odluka o proizvodnji na osnovi prikupljenih podataka, optimizacija i digitalizacija vinogradarske proizvodnje. Konkretno nude se usluge snimanja vinograda specijalnm dronom opremljenim multispektralnom kamerom, analiza snimaka, zatim konzultantske usluge – izrada stručnih elaborata za pametno vinogradarstvo i priprema projekta za EU-sufinanciranje (oprema i senzori, poslovni planovi, digitalizacija vinogradarske proizvodnje… (Marko Čolić)

Malvazijski kvintet u punom zamahu (Marko Čolić)

_______________________

CLAI: IZOSTANAK, i NOVI VLASNICI – Na Vinistri 2023 kao sajmu i kao ocjenjivanju izostao je i Giorgio Clai. Kako je objavljeno u prošlom izdanju bloga, Giorgio Clai, vlasnik vinarije od 2014. godine, dakle nepuno desetljeće, odlučio je potpno se povući i prodati posjed, a novi vlasnik je hrvatsko/američka obitelj Penavić, kako je službeno objavljeno kozmopoliti hrvatsko-američkih korijena i njujorške adrese, veliki ljubitelji umjetnosti, vina i putovanja, koji su pretočili svoje strasti u viziju high-end hospitality projekata u Hrvatskoj. Od vinarije Clai (koja je za službeni oproštaj u objektu Stara škola buteljirala ekskluzivnu seriju svoga kultnog Brombonera), zatim od susjedne, preuređene Stancije Baracija, jednog od najljepših imanja u Hrvatskoj, te restorana Stara škola, Penavići, kažu, kane pomaknuti granice doživljaja, naglasak stavljajući na izvrsnost ambijenta i usluge, zaokružuju svoju high-end hospitality ponudu u Hrvatskoj, veliku pomoć u svemu tome očekuju od znane chefice Priske Thuring, svojedobno kuharske zvijezde zagrebačkog restorana u Tuškancu, sada njihove zaposlenice.

Jedan od braće Penavić – Krešimir, u društvu s novim enologom Timothyjem Whitfieldom te uz jednu od vinskih ikona Giorgia Claia Malvaziju sv. Jakov, a i (dolje) uz ostale etikete, najavljuje da stil vina što ga je afirmirao Giorgio Clai ostaje nepromijenjen, dakle na svom originalnom kolosijeku (Marko Čolić)

Pogled na novu kušaonicu Clai, te pogled, dolje, na novi ulaz na posjed (Marko Čolić)

_________________________

          Organizatori sajma Vinistra za jubilarno 30. izdanje iduće godine najavljuju pravi slavljenički spektakl!. ♣

ISTRA SEDAM PUTA u MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

_______________________________________

Uzbudljivi istarski svibanj: glavni grad EU – u Poreču!

Na prvu, fotografije, posebic lijeva, izgledaju kao kakvi dizajnerski predlošci za veći ukrasni pokrivač ili stolnjak, međutim kad se bolje pogleda, i uz povećan, vidi se da je riječ o stolovima za degustatore CMB-a u dvorani Žatika

UNUTAR DVA TJEDNA DVA BAKHOVA IKONIČNA DOGAĐANJA – uz 29. VINISTRU, i ČUVENI 30. CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES!

 Svjetska metropola i istodobno glavni grad Europske Unije spustio se u svibanjskim dana u Poreč, i to ne samo radno nego i slavljenički, naime upravo spomenuti popularni obalni turistički grad na našem navećem poluotoku izabran je za domaćina značajnog, k tome i jubilarnog 30. izdanja glasovite međunarodne institucije – jednog od već godinama najvećih/najjačih i najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice, s aspekta enogastronomije i turizma posebno važnog Concours Mondiala de Bruxelles.

Uvod u ovu elitnu svjetsku manifestaciju ali i u svoj 30-godišnji jubilej sljedeće godine, bila je naša također ikonična,  manifestacija – 29. Vinistra, događanje isprva zamišljeno prvenstveno kao festival vina, destilata i maslinovog ulja, međutim s vemenom, postavši globalni zaštitni znak sorte Malvazija, s ocjenjivanjem malvazija iz cijeloga svijeta debelo prerasla prvotne sadržajne, a i domaće okvire.

Ocjenjivanje

Concours Mondial de Bruxelles slovi kao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priređuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja svijeta znanih proizvođača Bakhova nektara.

S obzirom na svake godine sve veći i ukupno uistinu golemi  broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju, na koju pristižu i na kojoj su isprva u istom terminu kušavani i vrednovani uzorci svih kategorija vina, rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice. Kategorija mirno bijelo i crno vino statusno se smatra najjačom. Ove godine Poreč je bio domaćin vrednovanju upravo mirnog bijelog i mirnog crnog vina.

Uobićajena grupna fotka uz svako izdanje CMB-a – svi ocjenjivači ispred dvorane, u ovome slučaju Žatike

Po najnovijim vijestima iz CMB-a, u Poreču se degustiralo i ocijenilo nešto više od 7500 uzraka (da budem precizan: službeni podatak kaže 7504), ocjenjivača je bilo oko 320 iz pedesetak zemalja. Hrvatsko vino zastupljeno je bilo s oko 220 uzoraka, od čega ih je iz Istre poslano 150. Iz Lijepe naše u ulozi ocjenjivača sudjelovalo je 16 sudaca, konkretno  Ivan Jug, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Josip Barišić, Sandi Paris, Danijela Katarinčić, Toni Babić, Toni Batel, Filip Božić, Ana Marija Jagatić Korenika, Sanja Radeka, Matea Jagar, Marko Krstačić, Saša Špiranec, Tomislav Tuđen i Josip Orišković.

CMB Poreč 2023 – ocjenjivači iz Hrvatske

– Za ovako veliki događaj u Žatiku je stiglo 600 stolova i više od 500 stolica, a na manifestaciji je tijekom tri dana radilo 50 konobara Plave Lagune te još 55 učenika srednjih škola iz Osijeka, Virovitice, Buja, Pule, Rovinja i Poreča, na eno-gastro događanjima pak radili su polaznici Kuharske akademije u Plavoj Laguni. U našim hotelima boravilo je više od 600 sudionika Concoursa Mondial de Bruxelles. Ovakav vinski event u Hrvatskoj još se nije dogodio, slobodno se može reći da je ovo Liga prvaka vinskog svijeta – istaknuo je Emil Perdec, menadžer hrane i pića Plave Lagune, zlatnog sponzora, smještajnog i logističkog partnera Vinistre na ovom vinskom događanju iznimno važnom za promociju istarskih vina i Istre a i Hrvatske u svijetu.

Rezultati ocjenjivanja bili su objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

Žiri br. 11 u kojemu je iz Lijepe naše bila prof. Ana Marija Jagatić Korenika, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Evo kako su na ovogodišnjm Concours Mondialu u Poreču prošli uzorci iz Hrvatske:

Val Gambalera 2015. posjeda Meneghetti najbolje je ocijenjeno hrvatsko vino na Concours Mondial de Bruxellesu. Uz Veliko zlato vinariji Meneghetti za Val Gambaleru 2015., Hrvatska je osvojila još i 23 zlatne i 27 srebrnih odličja.

Podsjetimo: među 7.504 uzorka vina koliko ih je iz čitavog svijeta pristiglo na ocjenjivanje u porečku dvoranu Žatika, 220 ih je stiglo iz Hrvatske, od čega 150 iz Istre.

Zlatom  se okitilo čak 14 istarskih vina, i to su: Castello Festigia 2020 – Agrolaguna, Palun Cuvée 2020 i Merlot 2020 – Marčeta,  Amfora Malvazija 2020 – Kabola, Malvazija istarska 2022 – Vivoda, Simminor 2018 i Fuga 2019 – Dobravac, Malvazija Istarska 2022 – OPG-a Poleis, Merlot 2021 – Živolić, Chardonnay barrique 2021 – Dešković, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva  2013 – Degrassi, Cabernet Sauvignon 2016 – Poletti. Familia Deklić 2016. – Vina Deklić i Chardonnay 2022 – Fakin

Jedno Zlato je stiglo i na Kvarner za Žlahtinu Sveta Lucija 2020 – Anton Katunar, a  četiri Zlata u Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje, a za vina:  Maximo Nero 2019 – Kutjevo d.d. Frankovka 2009 – Belje plus, Cabernet Sauvignon/Merlot 2020 i Goldberg Chardonnay 2006 – Belje

Četiri zlata i za Dalmaciju: Syrah Riserva 2020 – Grabovac, Korlat Merlot Eco 2019 i Korlat Supreme 2015.- Badel 1862 ; Dux 2019.- Vinarstvo Prović

Srebrne medalje: Vicinim Malvazija Istarska 2022 – Marko Bernobić, Malvazija Venka 2019 – Marčeta, Malvazija istarska 2022 AB vina – Anđelo Brčić, Amfora Muškat Momjanski 2020 – Kabola, Malvazija Livio Benvenuti 2021 – Benvenuti, Sonata Riserva 2020 – Dobravac, Malvazija istarska 2022 – Robi Damijanić, Malvazija istarska Festigia 202, Vina Laguna Malvazija Istarska 2022 i Malvazija Istarska Festigia Riserva Vižinada 2016 – Agrolaguna, Malvazija istarska 2021 – Deklić, WM Malvazija 365 2022 – Vina MonteIstra, Teran Il Primo 2019 – Fakin, Santa Elena White 2019 – Ipša,  i Malvazija Istarska iz 2022 – Kadum

Na Kvarneru srebrnu medalju dobio je Ivan Katunar za Sansigot 2018., a iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja srebro su osvojili Sauvignon Blanc 2022 – Galić, Cabernet Sauvignon 2020 i Merlot 2020 – Belje, Vezak Sauvignon 2021 – Badel 1862 i Frankovka Martin Albus 2018 – PP Orahovica; srebrni laureati iz Dalmacije su Crljenak 2020 – Miljas, Crljenak 2016 – Kairos, Pošip The American White 2021 – Korta Katarina, Korlat Cabernet Sauvignon 2019 – Badel 1862 i Pošip 2022 – Hvar Hills

Službeni dio 30. Concoursa Mondial de Bruxelles završen je u prigodnim ceremonijalom predaje domaćinstva u nove ruke, sljedeći domaćin je meksička vinska regija Guanajuato. Štafetnu palicu za 2024. guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu predao je, uz čestitke i najbolje želje, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi.

– Vrhunska organizacija, odlična afmosfera, iznimno smo zadovoljni. Čestitao bih Vinistri i njezinim partnerima na sjajno obavljenom poslu. Impresionirani smo prekrasnim istarskim vinarijama, iznimnim malvazijama i teranima, atraktivnim pejzažima i općenito ljepotama Istre. Zasigurno ću dolaziti i privatno u ovu vašu prekrasnu vinsku regiju – kazao je Baudouin Havaux, predsjednik Concoursa Mondial de Bruxelles.

Nakon što sam redovito kao degustator na Concourseu Mondial sudjeovao nešto manje od 20 godina i nakon prekida usljed covida, među kušače u Poreč bio sam pozvan i ja, ali nažalost morao sam otkazati iz zdravstvenih razloga. Na slici, snimljenoj na pressici (i evociranju uspomena iz nekih prijašnjih CMB-godina), s direktorom sam degustacije Thomasom Costenobleom i s predsjednikom Concoursea Baudouainom Havauxom

Prisjetio sam se jednog davnog izdanja Concoursa Mondial de Bruxelles u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem, tada predsjednik Društva enloga Hrvatske, Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u Čaši. Andrić i ja bili smo jedni od prvih iz Hrvatske koji su pozivani kao ocjenjivači na CMB, nas dvojica tamo smo odlazili još u vrijeme kad se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu.

Concours Mondial je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednika cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu svojega oca. Ubrzo po svom osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, za proizvođače vina pak pokazala se kao vrlo učinkovita lansirna rampa na tržištu. Godine 2006. Concours Mondial de Bruxelles krenuo je i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, konkretno npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, nakon što je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, pa u Brno, i Plovdiv, u međuvremenu je jedne godine kao domaćin uskočio i daleki Peking!  Posebno pak izdanje CMB-a uglavnom za južno-američka vina bilo je i u Čileu. Sad je napokon CMB eto stigao i k nama. Ne mogu a da ne spomenem da sam i ja imao malo prste u tome dolasku, naime kao dugogodišnji sudionik-ocjenjivač, vidio sam dobro kako manifestacija funkcionira i izvan same ocjenjiačke dvorane, i jednostavno sam osjetio potrebu više puta napomenuti Louisu i Baudouinu Havauxu kako bi bilo jako dobro da domaćina potraže i u Hrvatskoj. Moje posljednje sudjelovanje kao degustatora na CMB-u bilo je 2016. u Plovdivu, onda se stvar zakomplicirala kad je nastupio problem s pandemijom. Bio sam pozvan da kao kušač dođem opet sada, u Poreč, ali godine su učinile svoje i tempo degustacije i broj uzoraka dnevno više mi nisu bili prihvatljivi pa sam, ne želeći da u ozbiljnom poslu budem tek kao figura,  odustao…

Predsjednik Concoursa Baudouin Havaux i predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi

Gradovi-domaćini CMB-a lijepo su se okoristili promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Vodstvo CMB-a sjajno se dosjetilo kako se gradu domaćinu ocjenjivanja na neki način kvalitetno odužiti za domaćinstvo: uz enologe i sommeliere te vinske trgovce iz svijeta kao ocjenjivače CMB pozove i veći broj novinara specijaliziranih za vino, eno-gastronomiju i turizam, te nakon prijepodnevne degustacije/ocjenjivanja u slobodno vrijeme, a to je odmah poslije ručka i traje cijelo popodne pa i dobar dio večeri, za ocjenjivače u dogovoru s odgovarajućim institucijama iz grada-domaćina organizira obilazak kulturnih, povijesnih  prirodnih znamenisosti te posjete ponajboljim lokalnim vinskim podrumima, tako da eto ne nedostaje niti štofa za komuniciranje a ni vještih profesionalno osposobljenih komunikatora.

Vrijednost domaćinstva CMB-u  prepoznale su vodeće osobe ne samo iz istarskih turističkih i političkih institucija i vinskih krugova nego i Hrvatska turistička zajednica, tako da su svoja velika očekivanja u marketinškom smislu za Istru ali i za cijelu Lijepu našu u svojm izjavama pokazali i Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice, i Boris Miletić, istarski župan, Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi…

– Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i Istru. Istra je mala vinska regija s vrhunskim vinima. Vjerujem da će se na ovom značajnom globalnom ocjenjivanju brojna hrvatska vina okititi odličnim ocjenama – rekao je na ceremoniji otvorenja u dvorani Žatika Luca Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre koja se jako dobro pripremila za ovo jedinstveno domaćinstvo i za sudionike ocjenjivanja priredila sjajan program kako bi doživjeli najljepše što Istra nudi.

Uz Lucu Rossija predsjednika Vinistre te predstavnike Concoursa Mondial de Bruxelles – osnivača Louisa Havauxa, njegova sina predsjednika manifestacije Baudouina Havauxa i direktora izravno ocjenjivanja uzoraka enologa Thomasa Costenoblea, na svečanom otvorenju govorili su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Boris Miletić, župan Istarske županije i Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča.

Veliko zadovoljstvo domaćinstvom Poreča ocjenjivanju Concours Mondial nije krio Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Naglasio je kako se Poreč i Istra sada nalaze u prestižnom društvu destinacija što su imale priliku ugostiti jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina

Kristijan Staničić

– Hrvatska je idealni domaćin ovog događanja ponajprije zbog svoje duge tradicije proizvodnje vina koja čini identitet i kulturu naših regija, od obale do kontinenta zemlje. Siguran sam kako ćemo svi zajedno znati iskoristiti ovu priliku u daljnjoj promociji hrvatskog turizma, ali i razvoju hrvatske vinska produkcije, koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnijom i prepoznatljivom među vrhunskim poznavateljima vina – rekao je Staničić.

– Biti domaćinom jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina za sve nas je velika čast i ponos. Puno je asocijacija koje se vežu uz Istru, a jedna od njih je svakako vino, naša bogata eno-gastronomska ponuda, koja je, nakon prirodnih ljepota, drugi po redu motiv dolaska brojnih gostiju u naše krajeve. Vino je još u antičkim vremenima igralo važnu ulogu u Istri, i kako smo mi, kao što uvijek ističem, premali da bismo bili prosječni mi moramo težiti izvrsnosti u svemu što radimo, upravo na taj način i pristupamo i to se pokazalo dobitnom kombinacijom – kazao je istarski župan Boris Miletić.

U nazočnosti istarskog župana Miletića Luca Rossi, predsjednik Vinistre, predaje domaćinstvo sljedećeg Concoursa guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu

Oduševljenje Istrom i Lijepom našom!  Izbor Istre za domaćina jubilarnog 30. izdanje Concoursa Mondial de Bruxelles komentirao je, dodatno, predsjednik ocjenjivanja Baudouin Havaux potvrdom svog zadovoljstva:.

– Iznimno smo sretni što se jubilarni 30. Concours Mondial de Bruxelles održao u Istri. Cilj i smisao ovog ocjenjivanja su promidžba kakvoće proizvoda te ne samo pomoć potrošačima u izboru vina, nego i u izboru odredišta koje posjetiti u slobodnom vremenu odnsno u turističkoj sezoni. Više nego ikad prije vino je sada integralni dio turizma. Ne samo kroz degustaciju i javnu podjelu medalja nego i dovođenjem na poprište ocjenjivanja brojnih strukovno dakako etabliranih kušača iz čitavoga svijeta a među kojima je i dosta novinara, omogućavamo, dakako uz svesrdnu pomoć službi i osoba iz zemlje-domaćina, najprije ocjenjivačima da se upoznaju s najljepšim dijelovima vinske regije što nas ugošćuje, ponajprije s impresivnim krajolicima, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim vinom, a preko tih ocjenjivača, posebice onih iz novinarskih krugova, dajemo priliku i široj publici u zemljama odnosno regijama gdje ti naši degustatori djeluju da se i ona upozna s time što to sve u eno-gastro i turističkom segmentu nudi naš aktualni domaćin, u ovome slučaju sada eto to je bio Poreč – kazao je Baudouin Havaux na kraju lijepe porečke priče globalnih razmjera. ♣

Ocjenjivanja17 izdanje – svibnja 2023 – Ampuis, Francuska ⦁  Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu: 450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta ⦁  80 medalja – 34 zlata, 46 srebra ⦁ Nekad je bilo i više uzoraka iz Hrvatske i okolnih zemalja, pa i nagrada za izlagače odavde, ovaj put među nagrađenima nije objavljen nitko iz Lijepe naše

Evo najboljih 10 Syraha na svijetu, po ocjenjivanju Syrah du Monde 2023

Top Ten Best Syrah du Monde 2023*
Country	Product	Winery
Australia	Peter Lehmann – The Barossan – Shiraz 2020	Casella Family Brands
Australia	William Light Shiraz – Clare Valley 2021	Pinnacle Drinks
Australia	Kellermeister – the Meister Shiraz 2021	Kellermeister
Italia	Delia Nivolelli Doc – Syrah Riserva 2016	Caruso & Minini
Italia	Sicilia Doc – Alessandro di Camporeale – Kaid – Syrah – Vendemia Tardiva 2022	Alessandro Di Camporeale
Australia	Kaesler – Old Vine Shiraz 2020	Kaesler Wines
France	Pays d’Oc IGP – Tribu Montahut – Syrah 2022	Calmel & Joseph
South Africa	Cape Winemakers Guild – Teen Die Hoog Shiraz 2020	Cederberg Private Cellar
Spain	Vino de la Tierra de Mallorca IGP – Son Prim – Son Prim Sira 2020	Jaime Llabres Cladera Sl
Morocco	Zenata AOG – S. de Siroua – Syrah	Thalvin
Turkey	Suvla – Grand Reserve Syrah 2020	Suvla Wines
South Africa	Hartenberg – The Stork Shiraz 2019	Hartenberg Farm (Pty) Ltd
South Africa	Kleine Zalze – Family Reserve Shiraz 2019	Kleine Zalze Wines
USA	Sixth Sense – Syrah 2021	Michael David Winery

_____________________________

Uzbudljivi hercegovački lipanj 2023

PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM!

U posljednjih nekoliko godina vrlo aktivan u prezentacijama vinara u Zagrebu je Vjekoslav Madunić, danas inače službeno umirovljenik a još do koju godinu prije redovni spiker Hrvatskog radija, zgodno je spomenuti da Madunić svoje vinske prezentacije sada održava upravo u prostorijama u Šubićevoj ulici u kojima su prije bile redakcije Hrvatskog radija, u ovim trenucima valja malo jače od drugih istaknuti Radio Sljeme što je prije koji mjesec proslavio 70 godina.

Madunić je prije dosta godina, još zaposlen na HRT-u kao prvenstveno spiker, počeo suradjivati s Turistickim zajednicama u Lijepoj našoj i objavljivao je priloge o turistickoj ponudi, tijekom vremena malo pomalo se, kaže, upoznavao s našim kuharima i vinarima i prije oko tri godine krenuo je sa stalnim i redovnim svakotjednim dobro zamišljenim prezentacijama vinskih posjeda. Izabere neku na vinskoj sceni aktualnu vinariju i auditoriju – s uzvanicima što ih uglavnom čine vinski novinari i blogeri, sommelijeri i ugostitelji i vinski trgovci ali i poneki Maduniću bliski kolega s Radio Zagreba s aktualnog slavljenika Radija Sljeme (Božidar Mikulan, Tomislav Radić…) – uvodno iznese bitne podatke o svom gostu i njegovoj kapljici, potom profesionalni sommelier (jedno vrijeme bio je to Tomo Jakopović a sad je to Darko Lugarić) u suradnji s vinarom-gostom stručno prezentira vino, a onda publika, uz kušanje uzoraka, iznosi svoje impresije i postavlja svoja pitanja o detaljima što je još zanimaju, najčešće su pitanja vezana, logično,  uz maloprodajnu cijenu uzoraka i gdje se sve vino može kupiti.

Vjekoslav Madunić (sasvim desno), Vlatko Nuić (u sredni) i Darko Lugaruić (Marko Čolić)

Prizor s radionice. Nakon službenog dijela prezentacije, Madunićev svojedobno radijski kolega Božo Mikulan (na sličici dolje je lijevo), koji ima pjesničkog dara, odrecitira neki svoj uradak, a Papageno (desno), kojemu bi na GLAŠČINI pozavidio mnogi profesionalni operni umjetnik, obara nazočne pjesmom! (Marko Čolić)

U posljednjih par godina prezentirani su brojni i uistinu neki sjajni vinski podrumi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a, evo, prva polovica 2023. završila je s predstavljanjem hercegovačkog posjeda Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog, jednog od najkvalitetnijih vinara ne samo u BiH nego i u široj regiji. Obitelj Nuić je, inače, već gostovala kod Madunića, prije nekih dvije godine, tada je kapljicu – koja je iskočila i zadivila uvelike zahvaljujuči kako enologu Ivanu Marinoviću (sada evo već 15 godina radi kod Nuićevih) i tadašnjoj eno-savjetnici Josipi Andrijanić, mladoj enologinji ispraksiranoj u struci u elitnim vinarijama u Novome svijetu – prezentirala starija generacija obitelji, a sada je nastupio Josipov sin Vlatko Nuić, novi snažni kotač-zamašnjak tvrtke kao završeni student enologije u vinski i eno-prosvjetno čuvenim austrijskim regijama Wachauu i Krems te s praksom još i u vinskim podrumima u glasovitom njemačkom Pfalzu (Palatinatu)

Vlatko Nuić ponsno pozira s buteljem trnjaka, glavnog aduta vinarije (Marko Čolić)

Danas vinarija Nuić na krškom terenu u Crnopoodu i u Dugolazama, gdje je kao dio tla postojeći kamen samljeven, ima nekih 6,5 hektara vinograda zasađenih Žilavkom (oko 25 posto od ukupnog nasada), Blatinom (oko 40 posto nasada), Trnjkom (oko 10.000 loza na tri hektara), Pošipom i Grkom (po 4000 trsova), Merlotom, Syrahom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom i Tourigom nacional, te građevinski objekt s vinarijom u stalnom širenju tako da bi ona uskoro s ukupnim kapaciteom uskoro trebala dosegnuti milijun hektolitara!  Zamišljeno je da već sada opsegom impozantna ukupna građevina u Crnopodu uz postojeći vinski podrum s dakako posebnim prostorima za preradu grožđa i vinifikaciju te za dozrijevanje pa i za punjenje i skladištenje vina u roku od narednih tri do pet godina otvori i prostranu degustacijsku dvoranu i restoranski dio, kao i smještajni kapacitet s više gostinjskih soba za turiste.

Dobro se prisjećam: prije tamo nekog vremena vinarija Nuić isprsila je kakvoćom prvenstveno s vinima od Merlota, Cabernet sauvignona i Syraha, a potom se bolje posvetila Žilavki i Blatini, i onda značajno, srećom, okrenula prema kultivaru Trnjak, danas nesumnjivo stjegonoši kakvoće kuće Nuić. Trnjak nije nešto strano u vinogradima u Hercegovini, naime već odavna ima ga uvijek po koji red zasađenoga uz trsje Blatine, sorte s isključivo ženskim cvijetom i kojoj treba oprašivač. Dugo je, nažalost – zasigurno stoga što je u ono neko doba količina imala bitnu prednost u odnosu na kakvoću – trebalo da hercegovački proizvođači vina uvide koliki je, uz donžuansku funkciju, potencijal te hrvatske sorte u kontekstu osebujnosti i kvalitete vina. Sad je već dosta vinogradara/vinara koji se vrlo ozbiljno posvećuju Trnjku, i eto sada skraćenica naziva iz kojih je nastao izraz identičan osobnom imenu BLAŽ i koji se rabi za festival BLAtine i Žilavke u Međugorju, dobiva pratnju baš zahvaljujući Trnjku, naime s veseljem mogu reći da ove godine u susjednom Ljubuškome starta Trnjak Fest, na rasporedu je konkretno 17. lipnja kad bi, kažu organizatori, trebao biti proglašen i Međunarodni dan Trnjka!

S gostovanja Vjekoslava Majića iz Ljubuškoga. I on je u Zagreb, na Madunićevu prezentaciju, izmedju ostaloga donio izvrstan, mada doduše još premladi svoj trnjak (Marko Čolić)

Gostovanje vinskog posjeda Nuić sada u Zagrebu bilo je, eto, krasna najava Trnjak Festa! Uz Trnjak 2019 (15,5 vol %, 5,4 ukupna kiselost, suho), diva koji je, uz napomenu da mu puni sjaj tek slijedi za koju godinu (tada, po meni, bez sumnje 95-96/100 bodova, Platinasta medalja), plijenio kombinacijom snage, punoće, svježine, mineralnosšću, voćnosti i začinskim segmentom kao i sočnošću i kompleksnošću a istodobno i elegancijom, naprosto briljantnime se pokazao i Cabernet sauvignon 2018 Limited Edition (3000 butelja ukupno), još u usponu, po meni 92 – 93 boda svakako, naknadno je rečeno da je na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini dobio 92/100, a odlična i Blatina 2020 barrique kojoj će također dobro doći još koja godina u butelji (89-90/100). Lijepe, vrlo mineralne i složene, u ustima dugotrajne bazna Žilavka 2022 (12,5 vol %, 5,8 ukupna kiselost; 86-87/100) i Žilavka selekcija 2022 (13,5 vol %, 5,5 ukupna kiselost, blagi osjet drva; 88 – 89/100). Kuriozitet prezentacije – Blatina BIJELA  (blanc de noir) iz berbe 2022…  Prvo vino od portugalske sorte Touriga nacional iz berbe 2020 na tržište bi trebalo izaći krajem ove godine. Nuićeva vina u Zagrebu se, inače, nude u velikom Vrutku i u maloj vinoteci Vitrina.

Nekoliko tjedana prije Nuića kod Madunića je gost bila vinarija Vjekoslava Majića iz okolice Ljubuškoga koja je na zagrebačko kušanje donijela svoj Trnjak berbe 2021., on se pokazao također u respektabilno visokom sjaju, napomenuti međutim valja reći da rabi još barem par godina da se pokaže i u punoj formi. U odličnom svjetlu predstavili su se i Majićevi Cabernet sauvignon 2019 (14,0 vol %) i vino Cuvée Red Two Sisters 2021 i 2020 (cabernet sauvignon 50 %, trnjak 30 %  i merlot 20 %)

Na festivalu Trnjka tako će eto sudjeloovati 11 hercegovačkih vinskih posjeda, primjerice, uz Nuića i Majića i Vinarija Čitluk, pa Carski vinogradi  (također su bili gosti Vjeke Madunića u Zagrebu), pa Domano, Matić, Vilinka… Jaka će na priredbi biti i reprezentacija Hrvatske, uglavnom iz imoćanskog i vrgoračkog kraja  primjerice najavljeni su npr. Grabovac, Gašpar, Jerković, Đuzel, Katich….

 

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17. 06.2023 – LJUBUŠKI

TRNJAK odnosno TRNAK – Trnjak, kako govori i piše većina, ili Trnak? Više mi se dopada izraz Trnak, naime kao što cvjetnjak označava prostor s dosta cvijeća, tako, analogno, trnjak kao da označava prostor s dosta trnja… Trnak pak kao izraz više sugerira mali trn. U oba slučaja pomisao je vezana uz trn, a zašto baš uz trn?…

Evo što o sorti Trnjak kaže velika i opsežna knjiga Wine Grapes s prikazima niza svjetskih kultivara, a autora Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding,  ovdje valja dodati da su u nastanku knjige svojim  stručnim prilozima o kultivaima tipičnima za svoj kraj dali i eksperti iz struke s područja i Hrvatske i okolnih zemalja.

Kao SINONIMI za Trnjak navode se Trnjak crni i Rudedžuša. Što se PORIJEKLA tiče, objavljeno je da  kultivar dolazi iz predjela oko Imotskoga iz unutrašnjosti i u južnome dijelu Dalmacije.VINOGRADARSKE KARAKTERISTIKE: srednje do kasnijeg pupanja i dozrijevanja, grozda srednje veličine, kompaktnoga, s bobicama s dosta debelom pokožicom, prinos srednje velik. PROSTOR UZGOJA obuhvaća  predjele oko Imotskoga i kod Vrgorca u Hrvatskoj, a dosta Trnjka ima i u Bosni i Hercegovini ispod Mostara i blizu državne granice s Hrvatskom, oko Ljubuškoga. Predaja kaže kako je iz Imotske krajine završio u dijelu BiH ponajprije kao oprašivač lokalne sorte Blatina koja ima samo ženski funkionalni cvijet i u doba cvatnje mora imati u blizini odgovarajućeg partnera, da je oplodi. U Hercegovini se obično, vino blatina od sorte Blatina u boji popravlja s malim dodatkom Alicante Bouscheta, po domaće zvanog Kambuša, te eventualno i s malo Gamaya, a ponekad se pribjegne i Trnjku kao korektoru i boje i punoće.  U novije vrijeme ambiciozniji hercegovački vinari obraćaju Trnjku sve jaču pažnju, videći da kultivar može pružiti sjajnu kvalitetu vina, to ih je ponukalo i na organizaciju Trnjak Festa kao moguće vrlo učinkovite marketinške akcije. Kao prednost sorte spominje se upravo debljina pokožice zahvajujući kojoj kultvar uspješno odolijeva mnogim bolestima što napadaju vinovu lozu i oštećuju osjetljivije plodove.  ♣

__________________________TRIJUMF HRVATSKIH PJENUŠACA!!

___________________________

______________________________

SJAJNA PRILIKA ZA KUŠANJE ODLIČNIH VINA, IZ HRVATSKE ALI I SUSJEDNIH ZEMALJA! 

Ovogodišnji vinski trofeji vinarije Belje

Dragulji  Zlatan otokaMakedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vino uz žlicu

 NICO’s u SRCU ZAGREBA!

U Zagrebu su u novije vrijeme učestale eno i gastro prezentacije različitog tipa, a jednu su na svoj način osmislili zagrebački bloger Mustafa Topčagić Mus (FAMA) i njegova kolegica Renata Cisar, ono što je kod njih drukčije u odnosu na većinu ostalih događanja je to da se akcija uvijek odvija u nekom drugom i s posebnim razlogom izabranom ugostiteljskom objektu te to da spomenuti par u prvi plan uvijek stavlja ne tek vino, nego kombinaciju jela s vinom, Mus će rado će reći kako je program Vino uz žlicu eno-gastronomski projekt kojim se želi promovirati kultura konzumacije vrhunskih vina i vrhunske  hrane.

Poslužena jela, i vina uz njih

U kuhinji: chef Marko Berečić, te voditelj bistroa Ivan Srdar (Marko Čolić)

Najnovije događanje, inače 17. izdanje po redu do sada, bilo je u bistrou Nico’s, u najstrožem središtu Zagreba otvorenom krajem prošle godine. Lijepo i moderno uređeni lokal okrenut je mediteranskom tipu prehrane, njeguje kuhinju blisku talijanskoj, a valja sada istaknuti i to da se novi chef kuhinje Marko Berečić doista iskazao!

Počelo je s vrlo finim zalogajčićima s tartarskim biftekom i s jako dobrim bijelim pjenušcem Enosophia Memoria brut nature (rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca, odležan tri godine na kvascu nakon druge fermentacije u boci, 12,5 vol %), a nastavilo se s osobito ukusnim toplim predjelom – raviolima punjenima sirom ricotta i špinatom u šalši s bosiljkom, pratitelj je tu bio mirni Rizling berbe 2022 iz nove kutjevačke vinarije Consul iz Vetova (12 ha vinograda, njeguju se sorte Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli i Zweigelt). Ossobuco je u čaši popraćen Blatinom Barrique hercegovčkog podruma Nuić.

Malo neuobičajeno, nakon osso buca poslužen je prženi filet od trlje obogaćen bjelanjkom i bademima, pored je servirana krumpirova salata s bijelim lukom, radičem i pestom od rige, uz to jelo točena je viška Vugava 2021 od Vislandera.

Uz jela servirana su vrlo posebna maslinova ulja brenda KuSshh , ona su otkrila zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet su različitih okusa: ekstra djevičansko čisto, pa ona s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavila ravnodušnim.

Zadovoljni uzvanici (Marko Čolić)

Predstavnici bistròa Nico’s, zatim organizatori događanja, te predstavnici vinskih podruma vina kojih su poslužena uz jela

Gastronomska avantura okončana je pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutima kokosovim mrvicama. Ovaj desert popraćen je ne vinom nego osvježavajućim koktelima od Tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 destilerije Sempervivum iz sela Veleniki kod Poreča.  ♣

Kultura: izložba fotografija u Zagrebu, svibnja 2023.

FOTO-GALERIJA MARKA ČOLIĆA

Nema toga, i što, on nije fotogafirao a da uradak nije bio vrijedan pažnje! Programiran da u hipu u motivu pronađe zanimljiv do intrigantan detalj!

S puno radnog staža – što kao honorarac a što kao stalni zaposlenik – provedenog u NIŠP-u Vjesnik, od čega nekih barem tridesetak godina u reviji Studio, tjedniku za radio, televiziju, film, kazalište, glazbu.

Kamerom je pratio glazbene i filmske festivale, od onih na ovim našim prostorima – Pula, Zagreb, Split…, pa do onih u Sanremu i Cannesu (MIDEM), Sopotu, Euroviziji u Haagu, Amsterdamu, Stockholmu… Slikao je i za znanstvene publikacije, pa za vrijedne knjige koje govore o prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim zdanjima Lijepe naše, a i za izdanja na temu eno-gastronomije. Snimao, konkretno, za knjige-fotomonografije – Ščitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja; grupa autora: Konavle; Međimurje; Zagrebačka zelena potkova; tu su i knjiga Hrvatski sabor, knjige Biskupski i kaptolski Zagreb i Kraljevski grad Zagreb, sa svojim fotkama prisutan je i knjigama o eno-gastronomiji. Tridesetak godina bio je jedan od tri stupa prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. MARKO ČOLIĆ!

S otvorenja izložbe: Marko Čolić s nekad glavnim urednikom revije Studio u kojoj je radio, Marijom Bošnjakom (sasvim desno), autorom popratnog teksta vezano uz izložbu fotografija i njihovog autora, te sa Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši, i s prijateljem i kolegom likovnim ujetnikom Antunom Krešićem

Aktivan s kamerom još i sada, u 86., fletan kao da mu je na plećima upola manje. Pokazuje se sa slušnim aparatićem u uhu ne da bi uživao, kako je sada moderno, u glazbi s mobitela, nego stoga što je, logično, oslabjela sluha, a zbunjuje to što, kad se to najmanje očekuje, on nešto… i te kako čuje! Svaka mu čast: čuje, barem se tako dade zaključiti po njegovoj reakciji – ono što mu odgovara! Bravo, valjda je i to – kao, svakako, i to što je velika dobričina u duši – pomoglo da i u ovoj dobi kad se već opasno približava stotKi bude u dobroj kondiciji… Bog mu dal zdravlje!…

U tijeku svibnja  ljubiteljima fotografije bilo je omogućeno druženje s dijelom Markova opusa na izložbi u Narodnom sveučilištu Dubrava u fotogaleriji Dubrava u zagrebačkoj Dubravi 51a. Evo nekoliko fotografija koje je autor Marko Čolić odlučio na ovoj izložbi pokazati široj publici:

Ljepote Trakošćana   i   Jabuka

Ftiček v trsju    i     Graševina

Šarani u vrućem kolu   i    Mrtva trka

Mefistokolo    i    Šuma stoborova

Vallis aurea – Napušeno stablo   i   Ivan Enjingi, foto Čolić 2023: Sretno, uz ročkas, mladjem vršnjaku!

Zvjezdana Josipa    i    Marko papparazzo

Na stazi glagoljaša     i   Zadnja stanica – poluvedra nebesa

U brošuri izdanoj uz izložbu predgovor je napisao novinar Mario Bošnjak, svojedobno višegodišnji glavni urednik tjednika Studio, koji navodi: Marko Čolić, specijalist, postao je majstor opće prakse. Velemajstorski se snalazi u prominentnim fotografskim žanrovima, raznim monografijama, zbornicima… Ta ukoričena izdanja zapravo su pomno filtrirani zbir njegove dugogodišnje prakse foto-ilustriranja, ili, kako je već i zapisano, riječ je o proumljenim foto-esejima o svemu i svačemu u svijetu oko nas…. ♣

_____________________

IN MEMORIAM

BRANKO MIHALJ

Nakon duge i teže bolesti u 72. godini preminuo je poznati kutjevački stomatolog i vinar Branko Mihalj.

U vinski svijet obitelj Mihalj ušla je još 1953. godine nakon što su roditelji s petero djece doselili iz Hercegovine u Kutjevo i kupili kuću s vinograom. Dr. Branko Mihalj vinariju je osnovao 1992. godine, a njegova vina osvajala su brojne nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Dr. Mihalj posebno se isticao s graševinom.

– Svaka bačva ima svoju priču. Vino traži pažnju kao i vinograd. Bitno je da je genetika dobra. Ima ona stara poslovica kako vinograd treba slugu i s time se slažem, ali vinograd mora imati i gazdu – znao je govoriti dr. Branko Mihalj.

Počivao u miru! ♣

____________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-Vin, te Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 05. 2023 – hints to the smart purchase

Pravi izbor čaša – za optimalan doživljaj!

 vrednovanje  – LEGENDA –  kapljice

Ocjenjivački listić mirno vino – Tasting sheet still wine

Ocjenjivački listić  pjenušci-Tasting sheet sparkling wine

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom / u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒- čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands