SVIJET u ČAŠI – 02.2023

_____02.2023 ____

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIKalways young to ROCK’n’ROLL …  never to old to… FLY AWAY

Poreč calling 2023!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vještičja posla: PLUTO, UKRAS, NAKIT, EKOLOGIJA ⦁ Graševina 2022 u Esplanadi: MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA ⦁ En Primeur Vinistre: MALVAZIJA, ŽLAHTINA i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE / MALVAZIJA & TERAN IQ ⦁ Svijet Refoška: REFUSCUS MUNDI u IZOLI ⦁ Vinart 2023 u zagrebačkoj Laubi: GRAND & PETIT TASTIGS, DISCOVERY & ICONS ⦁ Velika svjetska ocjenjivanja vina / Poreč calling 2023:  CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI ⦁ Bezalkoholna vina: KYLIE MINOGUE SPARKLING 0,0 vol% ⦁ ŽIVJETI ZDRAVO I ŽIVJETI VESELO ⦁ Klimatske promjene: ŽIVOT LAVA i LAFA

⦁ In Memoriam: ZVONIMIR TOMAC i MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ

Ulica žeđi/POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2023 – consumer’s BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Vještičja posla!

PLUTO, UKRAS, NAKIT i – EKOLOGIJA!

     Na spomen pluta obično se misli na čepove za vino ili neka druga pića, međutim od nekog vremena svoj doprinos da se, barem u nas, ta percepcija vezana uz pluto promijeni daje mlada i poduzetna k tome i eko-osvještena Ivana Pranjić s nadimkom – gle ti to! – Vještica!…

Ivana Pranjić Vještica tijesno je vezana uz Moslavinu i tamošnjeg proizvođača vina – na eko-kolosijeku! – Antuna Glavicu. Ona je odlučila krenuti u proizvodnju ukrasa i nakita upravo od pluta, i to onoga uglavnom iskorištenog kroz primarnu namjenu, dakle kao čepa. Tako u svom poslu estetskoj i umjetnčkoj dimenziji pridodaje i onu pogotovu danas i te kako važnu – ekološku! Ivana je vlasnica obrta Cork Croatia/Cork craft design koji – primjećuju predstavnice nježnog spola – čuda stvara od korištenih vinskih čepova, i nedavno je sa svojim kreacijama izašla pred brojne predstavnike medija javnog nformiranja na skupu u zagrebačkom novootvorenom diWINE vinskom klubu, gdje ju je spomenuti prijatelj Glavica popratio sa svojim tekućim  proizvodima što su, vrlo uvjerljivo i na – za stvaranje dobre atmosfere – najbolji mogući način, poduprli događanje.

Ivana Pranjić Vještica uz stol sa svojim nakitima a na nedavnoj prezentaciji za javnost u klubu diWINE u Zagrebu (Marko Čolić)

Kako je Ivana došla na to da se bavi plutenim čepovima kao sirovinom za svoje kreacije u domeni ukrasa i nakita? Evo što kaže:

– Tijekom lockdowna, vino, u kojemu  inače uživam, pila sam, kao i svi,  kod kuće, a plutene čepove sam stavljala u zdjelu. Nakon što mi je dragi prijatelj Antun Glavica poslao nešto butelja svog vina i kad sam u zdjelu ubacila još jedan čep, bila je to svojevrsna kap koja je prelila čašu, naime čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je stigao trenutak da od njih napravim nešto lijepo, pa sam, žensko k’o žensko, odabrala ukrase i nakite. Vrlo sam zadovoljna time što se ova moja radna aktivnost odlično uklopila i u segment ekologije  – veli Ivana o svojim počecima u bisinessu, koji, srećom, eto, poprilično cvate.

Od pluta – pločice za igranje domina

Ivana dodaje:

– Pijem i recikliram može postati i vaš moto! Imate li kod kuće viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWINE bara, gdje se možete usput okrijepiti čašom Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji su od veljače na vinskoj karti lokala. Proizvode Cork Croatia, osim putem web stranice, možete pogledati i kupiti u zagrebačkom diWINE Baru, kao i u sklopu Projekta Ilica Q’ART koji se održava četiri puta godišnje.

Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene ljupkosti, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju pečat svojim poklon-paketima. Logično bi bilo da se ostvari i kakva čvrsta i dugoročna suradnja između Cork Croatije i proizvođača i distributera čepova…  Proizvode Corka Croatia naručuju i privatni, pojedinačni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi s personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u akciju, pa za nju i sâmi prikupljaju čepove nakon što popiju vino.

Razlog zbog kojega je brend Cork Croatia popraćen vinima Glavica je ne samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, nego i ekološka osviještenost kao nit poveznica. Naime, Antun Glavica, pripadnik nove generacije, prvi je moslavački vinar koji, od 2022., posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Važno je napomenuti i to da Antun, inače s vinogradima na Mramornom brdu (Marmor Collis) između Kutine i Popovače, ne slijedi slijepo stope drugih vinara, nego sam utire svoje puteve za (zelenu) budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti pa njih nije potrebno klasično prskati da bi se na kraju dobili izvrsni rezultati.

Naglasiti vrijedi i to da je u eko-smislu u brigu o svojim vinogradima  Glavica uključio ovna i dvije ovce, te jato gusaka i pataka, trave se dakle ne rješava herbicidima, popasu je spomenute životinje, koje se poslije pobrinu i za to da, eto, na zdrav način, pognoje vinograd. Glavica proizvede oko 15.000 boca vina godišnje I, rado će se pohvaliti – sve vrlo brzo proda.

Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu. Dolje: prizor iz Glavičinog vinograda

Na prezentaciji u diWine Baru Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu.

Obitelj Glavica, čija se vinarija nalazi u blizini Repušnice, odlučila je razviti ekološko seosko gospodarsko ne samo vezano uz vinovu lozu i vino, nego i šire, npr. i u turističkom segmentu. Nakon uređenja kušaonice i impresivnog podruma, sa amforama i arhivom, sada je u planu i obnova nekoliko malih okolnih kućica koje uskoro – očekuje se već za ovu sezonu –  trebaju postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju. ♣

__________________________

UKLETI TJEDAN

In memoriam

ZVONIMIR TOMAC u NEBESKOM PLAVETNILU

Bezbrojne razigrane perlice i osmijesi na licima braće Zvonimira i Tome Tomca nisu ni po čemu dali naslutiti skorašnje posljednje putovanje…

 A otišao je, zauvijek, ZVONIMIR TOMAC, veliki čovjek, vizionar, maksimalno sklon prirodi i prirodnome, pionir suvremenog hrvatskog pjenušca i pionir jantarnog vina na ovim našim prostorima, veseljak, dobričina, osoba za vječno pamćenje…

 Bezbrojne razigrane perlice najednom su se pretvorile u bezbrojne suze…

 Dragi Zvonac, počivaj u miru, to si zavredil, ali NISI zaslužil prejti tak puno, puno prije vremena!… ♣

Zvonko Tomac (desno) s bratom Tomom

Dvorište obitelji Tomac u Donjoj Reki, novi podrum – istinski Spomen-park ZVONIMIR (suhiucasi)

Živio u vinogradu s trsjem i za trsje, pokopan uz trsje… Kapelica uz vinograde I grobnice u Pavlovčanima (Zoran Lutz)

———- 00000 ———-

On Route 88

OPORUKA KAO SJAJ ZA KRAJ

 Dragi ĆIRO, treneru svih trenera, majstore, šampione… utabao si cestu gdje ti je svaka bila na mjestu. Nakon silnh trijumfa u sportu, eto, i za kraj – za sve nas, dakle i za one izvan sporta – tvoja oporuka-dragocjena preporuka kao sjaj:

SINE, UPOZNAJ STRUKU, i ŽIVI OD SVOJIH RUKU!

Uspomena na Ćiru iz daleke 1982, i iz prostorija popularnog tjednika Vikend

Uspomena na Miroslava Ćiru Blaževića, iz daleke 1982. godine. Redakcija popularnog tjednika Vikend, u kojoj sam, prije rođenja revije Svijet u Čaši, radio i ja. Ćiro nas je posjetio, a u društvu Drage Bujana, jedno vrijeme zamjenika glavnog urednika Vikenda a potom i glavnog urednika, kolega Zlatko Vrabec, član Tehničkog dijela redakcije i zadrti dinamovac, popularnom treneru predaje svoj autorski rad – original kratko vrijeme prije toga objavljene karikature trenera svih trenera.

– Slika je nastala 1982. godine kad je Dinamo osvojio prvenstvo Juge. Imali smo članak o Ćiri u Vikendu, a ja sam nacrtao njegovu karikaturu. Ćiro se javio da bi volio imati original i da će doći upoznati mladog crtača i navijača Dinama. I, zamisli, došao je i donio mi maskotu Dinama, pepeljaru, neki tanjur i … godišnju kartu za ložu na zapadnoj tribini. Naravno da sam se raspametio i nikad mu to nisam zaboravio, niti ću zaboraviti – rekao je Zlatko Vrabec, uz poruku Ćiri: R.I.P. ♣

_____­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­__________________________

Graševina 2022 i drugo, u zagrebačkoj Esplanadi

MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA

 Promenadno kušanje bilo je, kao što je bivalo i prije, u najvećoj i elitnoj Smaragdnoj dvorani, s time da se, da se izbjegne prevelika gužva, u prvome dijelu tj. od 12 do 16 sati u dvoranu puštaju samo prethodno za ovu prigodu prijavljene stručne osobe iz svijeta vina i gastronomije, a od 16 sati da se vrata otvaraju i za šire pučanstvo.

Enolozi Miodrag Hruškar i Krešimir Hren u prvom planu, iza su Samir Nađ i Slavko Kalazić (suhiucasi)

Jedna od Smaragdnoj dvorani susjednih manjih prostorija najavljena je bila kao poprište rasprave o tržištu vina u Hrvatskoj s naglaskom na trendove koji se ukazuju za 2023 godinu, u planu je bilo da se poslije predstavi nova generacija Graševine croatike, međutim – neobično! – na ulazu u službeni prostor događanja kad sam na jednom od stolova zamolio da mi kao priručni podsjetnik daju vremenski raspored tih događanja u manjim zatvorenim prostorima dobio sam samo listu i satnicu radionica kao jedino što je bilo od popratnog programa tako da sam, misleći da je došlo do promjene, na žalost propustio raspravu o tržištu, a – inače uobičajeno – naknadno priopćenje nije mi stiglo, posebno sam ga poslije priredbe tražio međutim – opet ništa. Toliko o poslovnosti udruge Graševina Croatica

Vinske radionice bile su vrlo dobre.

Mladen Papak, Vina Papak iz Iloka

Kad već u segmentu Graševina nije bilo službene prezentacije vegetacijske sezone 2022 i karakteristika berbe 2022 po područjima Slavoninje, od Daruvara prema istoku preko Zlatne doline (Požega, Kutjevo), pa Đakova i osječkog dijela do dubine Baranje i Iločkog područja, propitao sam se o tome kod stučnjaka što sam ih kao izlagače i posjetitelje susreo na ulazu u Smaragdnu dvoranu, konkretno kod enologa Miodraga Hruškara i Krešimira Hrena pa kod enologa Mladena Papka iz Iloka te kod baranjskog enologa Samira Nađa i proizvođača Slavka Kalazića. Kutjevčanin Mićo Hruškar za Vallis Aureu veli kako je vinogradarska godina bila dosta komplicirana, klimatske promjene sve se jače vide, kroz češće i duže suše, sada sve više do izražaja dolazi to na kojim je pozicijama i na kojim nadmorskim visinama sađen koji vinograd. Što se baranjskog dijela tiče, rečeno mi je da je 2022. bila godina puna sunca, s time što oborine ipak nisu nedostajale a k tome bile su, iskaknuli su i Nađ i Kalazić, kroz sezonu jako dobro raspoređene. Nađ naglašava kako je 2022. bila sjajna za proizvodnju upečatljivog crnog vina, a i on i Kalazić navode nešto što je logično kad je riječ o bijelim kultivarima ali je, ovdje, istodobno i svojevrssni kuriozitet: Graševina, znana kao kasna sorta, brala se u 2022. u Baranji – najprije od svih kultivara!

Smaragdna dvorana prihvatila je, uz brojne posjetitelje, i brojne vinare kao izlagače i – brojna vina. Iznenadilo je to što su izlagači uz naglašeno najavljivanu novu mladu graševinu en primeur donijeli i razna druga vina tako da je na stolovima stolovala različitost glede kultivara, tipologija /mirna vina, bijela, ružičasta, pa i crvena, pjenušci, slatka desertna.  Smaragdna dvorana – još jednom velika gužvovita pijačnica ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

En Primeur Vinistre

Na radionici s kojom je počela prezentacija u Esplanadi istarske malvazije i berbu 2022 prezentirali su dr. sc. Kristijan Damijanić i sommelier Fillip Savić (suhiucasi)

MALVAZIJE, ŽLAHTINE i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE

Udruga Vinistra imala je svoje (pret)premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu dan prije Valentinova.

Da podsjetim: Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala manifestaciju En Primeur, po uzoru na ono što u ovo doba, dakle početkom kalendarske godine, rade Francuzi. Događanje je ove godine Vinstra počela u podne masterclassom u tijeku kojega su Istrani htjeli prezenirati novu berbu i pokazati najbolje istarske malvazije 2022.  s različitih pozicija i tala našeg najvećeg pluotoka. Radionicu su vodili dr.sc. Kristijan Damijanić, te sommelier Filip Savić.

– Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala i svi oni koji su bili sada na En Primeuru mogli su uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem u Metropoli otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge, posebno bih istaknuo da u tu seriju važnih priredbi spada, dakako, i ona na kojoj smo domaćini Concours Mondiala de Bruxelles, prestižnog svjetskog ocjenjivanja vina što će u svibnju u Poreču okupiti brojna bijela i crna vina iz čitavoga svijeta te više od 350 vinskih degustatora/ocjenjivača sa cijelog planeta – kazao je u Zagrebu Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i dodao:  – Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama, ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da će javnost nakon En Primeura 2023 još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije.

Na radionici je predstavljeno sedam, kako je rečeno, najboljih novih mladih vina od Malvazije istarske 2022, slijeva prema desno su butelje Vivoda, Festigia Laguna, Kadum, Franković, Dešković, Valenta i Benazić (suhiucasi)

Uoči Dana zaljubljenih u glavni grad stiglo je više od 60 vinara s istarskog poluotoka. Ove godine manifestacija u zagrebačkom hotelu Esplanade obuhvatila je i novu mladu kapljicu iz podruma dvadesetak proizvođača (uvelike žlahtine!) s Kvarnera, te proizvođača članova udruge Bregovita Hrvatska. Izlagači s Kvarnera smješteni su bili uklopljeni uz istarske vinare u Smaragdnoj dvorani, svojom nazočnošću podržao ih je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Marino Markežić Kabola, Dario Sirotić, Vina Tomaz, Valter Valenta (Marko Čolić)

Bregovita Hrvatska – Međimurci (pušipel!) i Moslavac (škrlet!) Marko Miklaužić, donedavno predsjednik udruge Bregovita Hrvatska a sada član Upravnog odbora (Marko Čolić)

Podrška svojima – istarski župan Boris Miletić i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina (Marko Čolić)

Ponuđači iz udruge Bregovita Hrvatska, prisutni u (neočekivano?!!) malome broju, našli su se odvojeni u manjoj prostoriji tik uz spomenutu središnju Smaragdnu. Aktualng predsjednika Josipa Tržeca nije bilo ali nazočan je bio donedavni predsneskik a sada član Upravnog odbora Bregovite udruge Marko Miklaužić. Hrvatsko zagorje, očkivano, zastupao je proizvođač Prekratić, ali, sasma neočekivano, nisam vidio i još neke druge bitne kajkavske protagoniste – Borisa Vugleca s Vuglec-brega i Tomislava Bolfana s Vinskog vrha…

– Impresionira me kako Istrani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tome smislu je genijalno to da se Concours Mondial de Bruxelles održava ovdje kod nas gdje se Istra uz to što je kvalitativno značajna proizvođačica Bakhova nektara i maslinovoga ulja ima prigodu prezentirati i kao osobito atraktivna turistička destinacija – istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Boris Miletić, istarski župan, također je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo.  ♣

______________________________

MALVAZIJA IQ

Već godinama od čelnika udruge Vinistra pokušavam saznati suštinske  detalje vezane uz zaštitu Malvazije istarske i Terana istarskoga kao robnih maraka s odgovarajućom oznakom na tržišu kao pouzdanim jamstvom teritorijalne autentičnosti i pune kakvoće (detalji vezani uz izbor vinogradarske pozicije, sadnju u smislu minimalno nužnog broja trsova po hektaru, podrobnosti u radu u vinogradu, podrumu, dužini i načinu dozrijevanja, o najranijem mogućem termin izlaska na tržište… kontrole) slično onome što, bazirano na određenim vrlo konkretnim pravilnicima što ih se moraju pridržavati svi proizvođači željni da svojukapljicu plasiraju pod tom određenom oznakom zaštićene isprofilirane robne marke a koje imaju u Italiji konzorciji za vino pojedinog teritorija a u francuskoj međuprofesionarlni uredi za vina pojedinih područja, međutim moja nastojanja ostala su bezuspješna, konkretno na temu malvazije istarske a i na temu  terana odgovori su bili da postoje oznake IQ odnosno istarska kvaliteta, pa, evo, donosim to što je službeno objavljeno kao Malvazija istarska IQ i Teran IQ-

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska

Opće odredbe Članak 1: Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska. Vino Malvazija istarska u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Malvazija istarska. Vinom Malvazija istarska u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju vina za odležavanje, predikatna vina i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Malvazija istarska, kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Malvazije istarske na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. 2 Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Proizvodnja i kvaliteta vina Malvazija istarska Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Malvazije istarske, odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju proizvodnju na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji će se saditi nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru iznosi 9.000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,25 kg, osim na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,75 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake “Istarska kvaliteta” mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 3 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se mora prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. U iznimnim slučajevima, kada vremenski uvjeti u razdoblju dozrijevanja grožđa nisu omogućili nakupljanje uobičajenih količina šećera, masulj, mošt ili mlado vino u vrenju se mogu doslađivati sukladno člancima 29. – 31. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03). Za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Malvaziju istarsku. Članak 13. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 30. travnja u godini nakon berbe. Vino se u prometu može nalaziti najviše jednu godinu i šest mjeseci od godine berbe. Članak 14. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati sljedeće karakteristike: Bistroća: bistro; Boja: žuto-zelena do svijetlo žuta; Miris: čist, sortni; Okus: voćni, harmoničan s laganim tonom gorčine; Alkohol: od 11,5 vol %; Ukupna kiselost: isto kao u Pravilniku o proizvodnji vina NN 2/2005 (min 4 g/l); Suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 18 g/l; Slobodni SO2: 30 mg/l; Ukupni SO2:170 mg/l; Organoleptička ocjena vina: najmanje 81 bodova. Članak 15. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama od 0,75 litara . Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osiguravati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta se može dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina.

4 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake“Istarska kvaliteta” za vino Malvazija istarska Članak 17. Sustav dodjele oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava Vinistru i IDA-u, utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. 5 Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake „Istarska kvaliteta“. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). 6 Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg predlaže Savjet, a usvaja IDA. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 15. svibnja do 1. kolovoza na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. Osim toga, podnositelj zahtjeva mora u razdoblju od 1. do 10. travnja u godini nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. 7 Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake Istarska kvaliteta: prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. 8 Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta. Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. 9 Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; – neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. 10 U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG POGLAVARSTVA: Ivan Jakovčić, dipl.oec.

TERAN IQ

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Teran

Opće odredbe Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran. Vino Teran u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Teran. Vinom Teran u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju predikatna i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Teran kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Terana na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta za vino Teran kao i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. 3 Proizvodnja i kvaliteta vina Teran Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku “Istarska kvaliteta” može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Terana odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji su sađeni nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 8 000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,0 kg, osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos po ha od 8.000 kg i na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,5 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake “Istarska kvaliteta”. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 4 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. Za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Teran. Članak 13. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu. Članak 14. Vino Teran s oznakom “Istarska kvaliteta” u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike: bistroća: bistro; boja: rubin-crvena do različitih nijansi crvene boje; miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva; okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova trpkoće i nijansama aroma drva; alkohol: od 12,5 vol; ukupna kiselost: najmanje 5,0 g/l; suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 22,0 g/l; slobodni SO2: najviše 30 mg/l; ukupni SO2: najviše 140 mg/l; ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod. Članak 15. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina. Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osigurati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na vino Teran.

5 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran Članak 17. Sustav dodjele oznake “Istarska kvaliteta” za vino Teran djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); – Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Teran dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i IDA. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet: 1. odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te 2. o tome obavještava Vinistru i IDA-u, 3. utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, 4. odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, 5. utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, 6. predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, 7. predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, 8. predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, 9. posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, 10. surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, p 11. redlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te 12. rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar 6 korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake Istarska kvaliteta. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. 7 Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg donosi Savjet. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 01.do 15. srpnja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. 8 Osim toga, podnositelj zahtjeva mora, za Teran, u razdoblju od 1. do 10. studenog dvije godine nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; – uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Podnositelj zahtjeva može zatražiti naknadnu provjeru o vlastitom trošku. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. 9 Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake “Istarska kvaliteta”: – prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika 10 Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; 11 – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; – nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake “Istarska kvaliteta”. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. Župan Istarske županije. ♣

Svijet Refoška

REFUSCUS MUNDI 2023 u IZOLI!

U prvoj polovici veljače putevi su vodili i u – Izolu!  U subotnje u popodne u Manziolijevoj palači u Izoli odvijao se međunarodni vinski festival Refuscus Mundi, posvećen Refošku!

 Je li to, nakon što se već nekoliko godina u Makedoniji i Crnoj Gori održava velika manfestacija vezana uz sjajnu sortu Vranac i vina vranac,  neka nova istinska najava da se mi na ovim našim prostorima jugoistočne Europe doista napokon počinjemo buditi/truditi u smislu da danas-sutra svijetu napokon efikasno pokažemo velike (i na svjetskom nivou!) vrijednosti nekih kultivara odavde, konkretno eto baš i Refoška, uglavnom, riječ je o sortama zasad u  tržišnom smislu debelo – a glede kakvoće posve nepravedno! –  u sjeni bjelosvjetskih Chardonnaya, Sauvignona, Rizlinga, Caberneta, Merlota, Syraha?… Pa, zar nije krajnje vrijeme – kad se već kroz priču toliko, i rado, hvalimo s njima, da Graševina, Pošip, Grk, Teran i Refošk, Vranac, Trnjak… na međunarodnoj sceni VEĆ stoje čvrsto uz bok globalno proslavljenim upravo spomenutim internacionalcima?

 Nije međutim dovoljno to što je sve više proizvođača odavde koji su kroz svoje eno-uratke pokazali visoke domete navedenih sorata rodom iz ovog našeg šireg područja, potrebno nam je svima raditi energično i ispravno na zaštiti robnih marki vina po područjima, te na pravi način organizirati i provoditi marketinšku aktivnost. Francuzi i Talijani npr. s time su bili krenuli prije jednog do dva soljeća i zato na svjetskoj sceni i jesu tu gdje jesu, a mi ovdje oklijevamo i treba nam, sada, na neki način nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

Baš ovo što sam upravo naveo bitan je dio temelja svjetskog uspjeha i globalne visoke popularnosti Chardonnaya, Sauvignona, Caberneta, ali i, da tu dodam, i Furminta i Zinfandela/Primitiva, te dvije zadnje iznesene sorte koje su, inače, i te kako vezane i uz ovaj naš prostor, planetarno su jako poznate i cijenjene, ali na žalost vani ih u percepciji (gotovo) nitko ne spaja s područjem Slovenije (Šipon), Hrvatske i Crne Gore (Moslavac, Pušipel, Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Trnjak, pa i Vranac…). U više sam navrata pisao i o Frankovki, koja je uspjela probiti se na svjetsku vinsku scenu po izvrsnim vinima Blaufränkisch (austrijski Burgenland, tj. Gradišće) i Lemberger iz njemačkih vinorodnih područja pokrajine Baden/Württemberg, te donekle kao Kekfrankos iz dijela Mađarske kod Pečuha i Villanyja  uz državnu granicu s Hrvatskom. Slovenci će rado kazati kako je Modra Frankinja tijesno i od samog početka vezana uz njih, a i mi glede Frankovke imamo što za reći. Što se tiče Frankovke, tradicija proizvodnje upravo frankovke u Hrvatskoj dugačka je u Feričanačkom vinogorju a veliki, do zavidni uspjesi s njom se ostvaruju osobito u novije vrijeme i u hrvatskome dijelu Baranje, posebno na području kod Belja.

Refošk slovi kao najvažnija lokalna crvena sorta  Slovenske Istre, jedna je od najvažnijih u susjednoj talijanskoj pokrajini Furlanija Venecija Julija, a ima je i u Hrvatskoj Istri, samo ovdje kod nas je prema javnosti eksponirana manje nego kod Slovenaca, nekako je kod nas od lokalnih crnih kultivara Istre više u žiži Teran. Slovenci tvrde da je Teran zapravo varijanta Refoška, a naši stručnjaci kažu da je ipak riječ o dvjema sortama makar s dosta sličnosti. Kod Terana i Refoška, za neke, dakle, u suštini jedne sorte a za neke ipak dviju sorata ali s puno zajedničkih svojstava, u smislu internacionaliziranosti naziva situacija je nešto povoljnija jer i Teran i Refošk, uz to što su sađeni u hrvatskom i slovenskome dijelu Istre te na Krasu, nalaze se i u pograničnim vinogradima u Furlaniji Veneciji Juliji u susjednoj Italiji, vina su tu znana pod nazivima terano i refosco, maltene identičnima našim izrazima.

U posljednjim godinama na više vinskih sajmova i festivala općeg tipa u Hrvatskoj i Sloveniji i kroz posjete nekim vinarima u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre uvjerio sam se u zaista visoku kakvoću vina od Refoška, dakle ponuda  bisera postoji, samo s poslovnog aspekta iznimno je važno pitanje u kojem količinskm opsegu dostupnome na tržištu, naime mala butikna produkcija, bitna da pokaže kvalitativne dosege, nije dovoljna za širi i kompleksni komercijani odjek. Bitan faktor u smislu poslovnog uspjeha proizvoda je, ponavljam, i stupanj cehovske organiziranosti proizvođača/ponuđača, tj. organiziranosti na način kako je to u znanim nam talijanskim konzorcijima za vino svake pojedine regije odnosno francuskim interprofesionalnim uredima za vino svakog određenog kraja, i te kako aktivnima i pedantnima u razvoju kakvoće svojih zaštićenih robnih maraka i u maketinčkim aktivnostima.

Iz Hrvatske na festivalu Refuscus Mundi 2023 u Izoli  nastupio je I Moreno Degrassi. Uz klasično crno vino od Refoška izloženi su bili mirni rosé i ružičasti pjenušac od te sorte

Posjet festivalu Refuscus Mundi bio je prilika ne samo kušati nesumnjivo fina vina nego, i saznati više upravo i o tom organizacijskom aspektu proizvođača refoška u Sloveniji.  Ozbiljne manifestacije posvećene svakoj od spomenutih sorata s ovog našeg šireg prostora svakako mogu puno pridonijeti tome da ih svjetska publika bolje upozna i potom i prikladno prihvati na tržištu. Bitno je, po meni, istaknuo bih i to, da festival odnosno manifestacija bude i realizirana tematski posve u duhu najavljenoga, smatram da ne bi bilo korisno da se Refuscus Mundi na kraju pokaže tek kao još jedna tutti frutti pijačnica.

U sklopu manifestacije Refuscus Mundi predviđen je bio razgovor s uglednim stručnjacima o neiskorištenom potencijalu dviju najvažnijih domaćih crvenih sorata u Sloveniji, a možemo reći i osobito važnih i u Hrvatskoj – sredozemnog Refoška i srednjeeuropske Frankovke.  Frankovka je odabrana kao gost u raspravi i stoga što te sorte ima i u Iastri, pogotovu hrvatskome dijelu, tu joj je naziv Borgonja.  U raspravi su pozvani da sudjeluju  Matej Zaro (Zaro 1348), Boštjan Zidar (Vinakoper), Primož Lavrenčič (Burja), Uroš Valcl (Marof), Janko Kobal (Kobal 1931) i Guillaume Antalick (Šuklje). Valcl, Kobal i Antalick su se, sa svojim frankovkama ali sa sjevera i sjeveroistoka zemlje (vaja reći da frankovke ima i u Istri, posebuice Hrvatskoj, a tu je ona znana pod nazivom Borgonja!), predstavili, prigodno, i kao izlagači.

Za smotru u Izoli organizator je najavio nastup 40 vinara iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Evo imena izlagača: Aleksi Jakomin – Besednjak – Bordon – Brič – CV Colja – Čotova klet – Degrassi – Durcik-Petelin – Emil Tavčar – Fedora – Galliussi – Hreščak – Ipša – Jogan Damijan – Korenika&Moškon – Kralj – Krmac  – Lah – Livio Felluga – MonteMoro – R&D Korenika – Rakar – Ražman – Refosco di Faedis – Rojac – Sancin  – Santomas – Simčič Karol&Igor&Marjan  – SteraS – Širca-Kodrič – Štemberger – Štoka – Valenčak – Veralda – Vinakoper – Vinakras  – Vistorta – Zaro. Dakle, iz Hrvatske su uz Degrassija bili prisutni Ipša, i Veralda. Šteta što na sužbenom popisu pozvanih i najavljenih izlagača nije bilo iz Lijepe naše Franka Radovana pa ni Rina Prelca a ni Giorgia Claija, koji imaju sjajne uratke baš i od Refoška, posebice bih tu istaknuo famozni Brombonero od Claija.

Degrassi te Klaudio Ipša nose lijepe utiske s manifestacije, kažu da su imali prilike kušati niz odličnih uzoraka u različitim tipologijama – klasično crno mirno vrlo ozbiljno vino prikladno i za duže čuvanje, zatim ružičasta mirna vina, pjenušce, a bilo je i mješavina Refoška s drugim sortama, Ipšu su posebno zanimale baš kombinacije sorata, naime i njegova odlična Santa Elena crno  sastoji se od Refoška i Merlota. S obzirom na to da je na priredbi bilo dosta vrsta vina bilo samo od Refoška bilo u kombinacijama s drugim kultivarima Refuscus Mundi nekako ipak kao da pokazuje kako nije primarno manifestacija za podizanje sorte Refošk na pijedestal ozbiljnog i dugovječnog specifičnog crnjaka Istre, a možda bi je u tom pravcu, zajedno sa zaštićivanjem, pod prepoznatljivom oznakom, takvog ozbiljnog crnog vina od refoška  trebalo usmjeriti jače na to.

U skladu s navedenim mojim razmišljanjem da trebamo svi ozbiljno poraditi na GLOBALNOJ promidžbi vrlo vrijednih vinskih kultivara iz srednje-jugoistične regije Europe, predlažem prof. Ivanu Dropuljiću, koji je kao osnivač i direktor apsolvirao 15 izdanja svojeg festivala Zagreb Vino.com, da na ovogodišnjoj manifestaciji krajem studenoga predvidi neki prostor na kojemu bi se – kroz kušanja u društvu s proizvođačima I kroz nekoliko radionica – pokazali crni kultivari snažni aduti ovog dijela Europe prema svijetu, a to bi bili i Refošk / Teran i Frankovka i Crljenak/Tribidrag/Kratošija, Plavac mali, Vranac, Trnjak…  Što će biti, vidjet ćemo.   ♣

Vinart Lauba 2023 od 23. veljače do 4. ožujka!

GRAND TASTING, PETIT TASTINGS, DISCOVERY & ICONS TASTINGS

Vrijeme leti i, eto, tik smo pred trenucima otvaranja prve ovogodišnje a inače ukupno osme očito vrlo ambiciozno manifestacije VINART GRAND TASTING LAUBA 2023. Program se, kaže direktor tvrtke Vinart Saša Špiranec, sastoji od tri dijela, a to su:

Direktor Vinarta Saša Špiranec pred brojnim novinarima prezentira ovogodišnju manifestaciju Grand Tasting i Petit Tasting u Laubi te u hotelu Dubrovnik (Marko Čolić)

PRVI DIO – Vinart Grand Tasting radionice u hotelu Dubrovnik, one počinju već u četvrtak 23. veljače u 14 sati a odvijaju se i u petak 24. veljače, utorak 28. veljače i u srijedu 1. ožujka. Na slici je popis radionica svih spomenutih dana s navoima početka svake od njih. Treba priznati, vrlo su su intrigantne! Dobro je da se Vinart odlučio radionice prirediti datumski odvojeno od središnje priredbe Grand Tasting u Laubi, tako zainteresirani imaju prigodu vremenski dovoljno te koncentrirano prisustvovati svim programima.

Velike stvari najavjuju Gianfranco Kozlović, na slici sa kćerkom, oni na radionici predstavljaju svoja najbolja bijela i crna vina s glasovite pozicije Santa Lucia, te njegov istarski kolega Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić, oni pak kane na svojoj radionici prezentirati velika vina podruma Degrassi iz berbi 2011. do 2015.

Na prezentaciji u Vitrini uz Nuića juniora je naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, veliki wein-schmecker koji se instantno zaljubio u trnjak… (Željko Novaković)

Na festivalu Lauba 2023 nastupa i obitelj Nuić iz Crnopoda iz Hercegovine. Aduti te kuće uz žilavku su svakako crnjaci od sorata Trnjak, Cabenet sauvignon, Merlot, Syrah… Uvod u Laubu 2023 i u kakvoćom upečatljivo vinsko carsvo Nuić u Zagrebu je nedavno napravio Vlatko Nuić, koji studira enologiju u Austriji i koji je ponajbolji dio proizvodnje Nuićevih predstavio u zagrebačkoj vinoteci Vitrina u programu što ga subotom priprema sommelijerka Manuela Maras. Vlatko Nuić sudjelovat će, u sklopu Laube 2023. i na masterclassu o zvijezdi u punom usponu – sorti i vinu Trnjak, po vodstvom Monike Prović

DRUGI DIO – Vinart Petit Tasting Discovery & Icons također je u hotelu Dubrovnik i to 25. veljače. Najprije će se na degustaciju ponuditi pomno izabrana mlađa kapljica s velikim potencijalom za budućnost i koja je na putu da s vremenom dostigne vrhunske za divljenje, dakle ona s kolekcionarskom vrijednosti, a potom slijedi degustacija vinskih ikona, tj. vina koja su već uglavnom dostigla te vrhunce i koja više nisu na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara.

⦁ Majstorski ciklus – DISCOVERY session: od 13h do 16h

Milan Budinski, do nedavno glavni enolog porečke Agrolagune, sad je privatni proizvođač i na više mjesta enolog savjetnik, stoji iza vina Malvazija OMO 2020 i, od crnjaka i jednog refoška, te Juraj Sladić, koji će prezentirati Pošip 2021 Crna Ovca

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020;  Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019;  Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

⦁ Majstorski ciklus – ICONS session: od 17h do 20h

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević –  Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvee J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;  Markus –  Babić 2018;  Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel 2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Dosta je vina starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano veliki broj vina još vrlo/relativno mladih godišta  u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce, zapravo ih više nema na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara…)

TREĆI  DIO – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Za radionice i za kušanje Discovery & Icons treba se prijaviti, evo linka: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Inače, cijena ulaznice za Grand Tasting u Laubi je 30 € po osobi, u tu cijenu je uključen vaučer u iznosu od 5€ za korištenje u Pop-up vinoteci. ♣

Svjetska vinska ocjenjivanja: Poreč calling/poziva 2023

GLASOVITI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI

Start je bio davno, davno u Belgijii, i veliko međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles  (Unitd Nations of Fine Wines) u organizaciji agencije Vinopres dugo je godina sjedište imalo u metropoli što se, eto, danas smatra na određeni način glavnim gradom ujedinjene Europe. Prije nekih dvadesetak godina otprilike, manifestaciji koja je ubrzo po svom startu stekla visoku međunarodnu reputaciju i sa svakim svojim novim izdanjem obarala je rekorde po broju prijavljenih uzoraka s čitavog našeg planeta, odlučeno je – u raznim metropolama svijeta, inače smještenima uz neko poznatije vinorodno područje – naći za svako daljnje novo izdanje nove gradove domaćine, i to ne samo one u Europi nego i na drugim kontinentima. Unatrag nekoliko godina CMB se održava i u gradovima nekadašnjeg tzv. istočnog bloka, debut je bio u Bratislavi, potom se išlo u Plovdiv, sad je domaćin naš Poreč.

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, te IWSC-u, Mundus Viniju, ali ostao je jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji bi okupljao sve tipove vina krene u nekoliko vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Prisjećam se da sam u više navrata osnivača CMB-a Louisa Havauxa i potom njegovog sina Baudoina koji je s vremenom preuzeo vodstvo pitao jesu li razmišljali o tome i kakve su šanse za to da kao jedan od gradova što bi ugostio CMB nađu i neki u Hrvatskoj, odgovori su bili kako bi to svakako bilo zanimljivo ali tada se Havauxi ipak nisu i ozbiljnije pozabavili na temu CMB-a u RH. Trenutak zaokreta i prema Lijepoj našoj počeo je, rekao bih, nakon uspješno održanog gostovanja CMB-a u Bratislavi, kao prvom gradu-domaćinu izvan Zapadne Europe, namjere su se intenzivirale potom i na boravku CMB-a u Plovdivu. I, evo, došao je,ponavljam, trenutak da i mi ugostimo Concours Mondial, za domaćina ocjenjivanja izabrano je vrlo jako naše turističko središte Poreč u snažnoj vinorodnoj regiji Istri.

Ocjenjivanje CMB u Poreču bit će od 11. do 14. svibnja ove godine. Iz CMB-a mi javljaju da se očekuju najmanje oko 7000 uzoraka i 350 degustatora iz raznih dijelova svijeta, nekih tridesetak pozvano ih je iz Hrvatske. Prijave za ovo ocjenjivanje primaju se na

www.concoursmondial.com

Inače, ove godine od 8. do 10. ožujka u francuskom Montpellieru CMB će na tapeti imati ružičastu kapljicu, a nakon porečkog svibanjskog ocjenjivanja koje će obuhvatiti mirna bijela i crna vina i koje se smatra najvažnijim susretom u godini, od 31. svibnja do 4. lipnja u Ageroli u Campaniji  u Italiji na redu su pjenušci. Posljednje ocjenjivanje u ovoj godini odvijat će se nakon ljetnog predaha – datum i mjesto održavanja još nisu definirani, međutim zna se da će se za kraj na kušanje ponuditi slatka desertna vina.

Inače, u sklopu ocjenjivačkih aktivnosti agencije Vinopres,  mimo ovih općih vrednovanja Concours Mondial de Bruxelles postoji još jedno, specijalizirano natjecanje a to je Concours Mondial de Sauvignon, u 2023. ono će se odvijati od 14. do 16 ožujka  u Franschhoeku u Južnoj Africi.

Za vodeće ljude Concours Mondiala, konkretno za Baudoina Havauxa i direktora degustacije enologa Thomasa Costenoblea, imao sam nekoliko pitanja vezano uz eventualne promjene i novosti glede pristupa degustaciji i vrednovanju te dodjeli medalja. Jedno od njih bilo je koje su svjetske ocjenjivačke zvijezde radno prisutne sada na ocjenjivanjima CMB-a, a jedno hoće li se s obzirom na ipak manju svjetsku razvikanost pa i poznatost nekih vinskih sorata što rastu ovdje (i znaju dati odličan rezultat!), primjerice  Graševine, Malvasije dubrovačke, Grka, Žilavke, Terana, Refoška, Vranca, Trnjaka, Babića… sada u Poreču formirati više ocjenjivačkih komisija s članovima porijeklom naglašenije iz šire ove naše regije a koji dobro poznaju te ovdašnje kultivare i njihova vina. Evo i nekih drugih pitanja: osjeti li se, i ako da, u kojoj mjeri u posljednje vrijeme otkako hrvatski uzorci osvajaju medalje vrlo visokog sjaja na DWWA, možda pad u broju prijavljenih hrvatskih uzoraka na Concoursu? Ima li kakvih promjena u formaciji ocjenjivačkog listića CMB-a u smislu npr. izmjena (nabolje!) predviđenih količina bodova po točkama-sastavnicama ocjenjivačkog listića (boja, bistroća, jačina mirisa, izvornost, kakvoća mirisa, jačina okusa, izvornost vezana uz okus, kakvoća okusa, ukupni dojam…), kao i ima li kakvih promjena glede pragova (nužnog minimuma) skupljenih bodova za osvajanje brončane, srebrne, zlatne i velike zlatne medalje.

Evo nekih već dobivenih odgovora: što se tiče hrvatskih ocjenjivača ove godine, još se ne može dati pouzdani podatak o imenima, naime još se čekaju odgovori-potvrde nekih od pozvanih da dođu kao degustatori. Što se tiče prijava uzoraka od strane hrvatskih proizvođača, zasad se, kao rezultat svakako i vrlo dobre suradnje između CMB-a i udruge Vinistra i Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara na čelu s Leom Gracinom, vidi veliki interes za sudjelovanjem u Poreču. Treba istaknuti kako je u stvaranju čvrstih kontakata i dobre suradnje CMB-a posebice s Vinistrom osobito pomogao Saša Špiranec, koji je kroz protekle godine postao redoviti i vrlo cijenjeni član ocjenjivačke ekipe Concours Mondiala. CMB je bio posebno aktivan i u tome da dobijemo relevantan broj vinskih kuća i uzoraka iz Hrvatskoj okolnih država kao Slovenije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Mađarske. I iz tih zemalja pozvali su ocjenjivače na CMB u Poreč. Što se tiče uzoraka od domaćih sorata spomenutih u pitanjima a koje zasigurno stići na CMB u Poreč, jamstvo da će degustatori jako dobro odraditi svoj posao svakako bi trebalo ružiti to što među degustatorima imamo vinske novinare iz čak 52 zemlje, te to što će u Poreču CMB  na temu tih specifičnih lokalnih kultivara, navedenih u pitanjima, dan prije službenog početka ocjenjivanja za degustatore prirediti stručno vođene radionice na kojima će se na pet različlitih jezika – engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i njemačkome – predstaviti ti specifični kultivari i kroz degustaciju na licu mjesta neka vina s tim kultivarima. Detaljno, o bitnim pojedinostima vezanim uz ovogodišnje porečko ocjenjivanje hrvatski mediji za javno informiranje bit će obaviješteni na press-konferenciji 14. travnja 2023. u Zagrebu.

Baudoin Havaux (sada Glavni), Louis Havaux (tata koji je u mirovini), te direktor ocjenjivanja enolog Thomas Costenoble

Što se tiče usporedbi Concours Mondiala s DWWA i s Mundus Vinijem: prvi je u svojem ocjenjivanju prvenstveno usmjeren na britansko tržište, s time da treba i ponovno podsjetiti da je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU, a što se tiče Mundus Vinija, on je pak, logično, usmjeren ponajviše prema potrošačima i kupcima u Njemačkoj. Medalje Concours Mondiala međutim imaju veliku važnost u zemljama Beneluxa, Skandinavije, Poljske, Češke, Slovačke te u zemljama velikim proizvođačima i velikim tržištima poput Francuske, Italje, Španjolske I Portugala. Iako se naročito u posljednjim godinama vidi da na DWWA u Londonu dosta medalja visokog sjaja ide i u zemlje Srednje Europe, ipak britanskim vinskim tržišteme debelo dominiraju vina iz najcjenjenjih i najvećih zemalja svjetskih proizvođača te, pogotovu, iz zemalja što su nekad bile engeske kolonije, primjerice Južna Afrike, Australije i Novog Zelanda. CMB smatra  se europskim ocjenjivanjem okrenutime Europi, tu bi trebalo vidjeti prednosti CMB-a, dakle Concours  se ne treba bojati da će mu ostala spomenuta ocjenjivanja ma kako bila ugledna i svjetski glasobvita preoteti neki znatan broj proizvođača-sudionika na vrednovanju Bakhova nektara. ♣

Nisko-alkoholna i bezalkoholna vina

KYLIE MINOGUE – PJENUŠAC 0,0 vol %

I dok se u Irskoj brinu zbog prevelike konzumacije alkoholnih pića i kod zakonodavca nastoje ishoditi to da se na buteljama uz vinsku etiketu obvezno nađu i upozorenja o štetnosti alkohola po zdravlje, s druge strane stižu vijesti kako je kategorija bezalkoholnih odnosno vrlo nisko alkoholnih vina sve traženija na tržištu, po nekim istraživanjima sada na globalnoj razini bilježi prodaju u vrijednosti od gotovo 10 milijarda dolara godišnje (podatak za 2022.!). Predviđa se da bi svake godine, do 2026., plasman takvih vina mogao na svjetskoj razini rasti po stopi od sedam posto godišnje,  a u Velikoj Britaniji navodno i stopom od gotovo 30 posto. Kroz inozemni tisak provlači se objašnjenje da je to rezultat promjene navika kod potrošača, mentalno zdravlje je, kaže se, sada na prvome mjestu na popisu čimbenika smanjenja potrošnje alkohola! Da čovjek ne povjeruje!…

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i  s drugim alkoholnim pićima

Ima onih koji likuju nad vijestima o tom snažnom uzlaznom trendu potražnje za bezalkoholnim vinom, ali to nije baš iz nekih iskrenih razloga zabrinutosti za zdravlje ljudi, nego stoga što shvaćaju da bi se proizvodnjom i plasmanom bezalkoholnog vina moglo napraviti odličan biznis. Jedna od osoba već neko vrijeme vrlo aktivno uključena u produkciju i plasman bezalkoholnog vina je i znana pjevačica Kylie Minogue, koja je izašla sa svojim brandom Kylie Minogue Wines s devet etiketa i prisutna je na tržištu u 21 zemlji. Njena vina Signature Rosé i Prosecco rosé što se u Velikoj Britaniji prodaju preko njenog londonskog distributera Benchmark Drinksa nakon manje od dvije godine prisutnosti u Engleskoj ostvarila su od prodaje 21,6 milijuna funti. Sa samo 22 kalorije na 100 ml,  Sparkling Rose 0% alcohol lansiran je u listopadu 2022. u 700 prodavaonoca Tesco u Ujedinjenom Kraljevstvu po cijeni od sedam funti za butelju.

Kylie Minogue Wines

– Interes i želja za bezalkoholnim vinom sve su evidentniji. Primila sam bila puno poruka od mladih obožavatelja i mnogih osoba koje se klone alkoholnih pića, uglavnom svi koji su mi pisali izrazili su želju da se uključe u veliku KMW Family odnosno obitelj Kylie Minogue Wines – kazala je slavna pjevačica u intervjuu za medij Drink Business, i dodala da su upravo ta potpora njenim niskoalkoholnoj kapljici i prijedlozi upućeni joj da se potrudi lansirati i vino bez alkohola bili snažan poticaj da se glumica uključi i u keiranje vina s 0,0 vol % alkohola.

Kylie je rekla da je stvaranje Kylie 0,0 vol% alcohol bilo najzahttjevniji pothvat u njenom poslovnom druženju s vinom. Navodi kako je nekoliko verzija svojedobno degustirano u New Yorku, ali da ona nije bila zadovoljna niti s jednim od prezentiranih uzoraka, naime, svi ti eno-uradci bili su preslatki, pa je ona, kaže se, inzistirala da se slatkoća u velikoj mjeri ukloni. Službeni izlazak njenih vina s 0 vol % alkohola pokazao se začas punim pogotkom u smislu plasmana u zemlje s muslimanskim stanovništvom, naime dosta je muslimanskih zemalja u kojima s obzirom na uspješan plasman nafte kola vrlo mnogo novaca. Kylie i njena ekipa posebno su pazili na detalje u opremanju tog pjenušca, od posebnog izgleda butelje preko dizajnerski luksuzne etikete do sitnih ukrasnih pojedinosti od srebra, i bogataši, kojima cijena nije bila problem, nisu morali ustručavati ni po pitanju vjere. Dakako da se Kylie pobrinula i za reklamiranje načina kako posluživati taj njen pjenušac 0 vol %, konkretno pazilo se da se uvijek naglašava kako taj pjenušac treba popiti iz najboljih, najskupljih šampanjskih čaša, i ta briga i te kako se lijepo dodatno pokazala na bankovnom računu poduzetne i promućurne glazbene zvijezde …  ♣

________________________________________

ŠTO SU TO NISKOALKOHOLNA i BEZALKOHOLNA VINA?

Što su to nisko-alkoholna i bezalkoholna vina? Upravo to što im govori naziv – ona s vrlo malim količinama alkohola, tj. niskim volumnim postotkom alkohola (vol%). Zagovornici tih vina veličaju ih time da ih se, logično, može popiti dosta više nego onih klasičnih a pri tome u organizam unijeti osjetno manji sadržaj alkohola od onoga pri potrošnji iste količine klasičnoga vina.

Iako zasad još ujednačene službene kategorizacije nema, kad govorimo konkretno o kategoriji nisko-alkoholne kapljice riječ je o vinima što sadrže do oko 6 vol% do najviše 11 vol% alkohola. Za ta vina njihovi pobornici – želeći uvjeriti nevjerne Tome koji takvoj kapljici osporavaju gastronomsku vrijednost – tvrde da su i ona sa samo 5 do 6 vol% alkohola još uvijek s obzirom na arome što ih pružaju gastronomski vrlo vrijedna i lako prikladno sljubljiva s hranom. U svakom slučaju, vina s nižim stupnjem alkohola korisna su za jače žedne osobe i, istodobno, za osobe osjetljivije na alkohol naime – sljedeći dan i uz koju popijenu čašu više te osobe neće (ne bi trebale) imati problem s glavoboljom, omamljenošću i osjećajem stanovite opće slabine.

Kod klasičnih vina podatak o sadržaju alkohola trebao bi se nalaziti na etiketi od 8 vol%, a ako je sadržaj alkohola niži onda je to pod posebnim okolnostima, primjer je tu pijemontski Moscato d’Asti. Ostali proizvodi s manje alkohola od 8 vol% ne bi se smjeli službeno nazivati vinom, moguće je međutim za njih legalno rabiti izraz napitak baziran na vinu. U moderno vrijeme počeli su se pojavljivati termini nisko-alkoholno odnoso low alcohol wine, za kapljicu što sadrži i tek 1,2 vol% alkohola a i manje, te izrazi bezalkoholno (non alcoholic), dezalkoholizrano – riječ je o uzorcima kod kojih je alkohol ekstrahiran i koji ga još ipak sadrže do 0,5 vol%, te alcohol free kad su maligani gotovo posve izvučeni i kad napitak u mjerenjima pokaže najviše do 0,05 vol% alkohola. U Njemačkoj postoji propis po kojemu je dopušteno i za vino sa do 0,5 vol% alkohola rabiti oznaku Alkohol Frei Wein ili alcohol free wine, a dojam je da su izgledi da se takva odluka uskoro potvrdi i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zagrebački sommelier i vinski trgovac Igor Grubač s dvama vinima (nisko-alkoholno te 0,0 vol%) koja se u nas mogu dobiti i preko njega (suhiucasi)

Bezalkoholno vino unatrag koji mjesec je i u Hrvatskoj! Kako čujem, uvoznici su, zasad, kuće Vrutak i Vinolog, a nabaviti ga se može i preko Igora Grubača, vlasnika i voditelja zagrebakog poduzeća za distribuciju i prodaju vina, jakih pića i piva Enofilia d.o.o. iz Zagreba. Grubač u vinskom bisznisu ima gotovo 30 godina iskustva, prije nego što se u vlastitoj režiji uključio u trgovinu radio je kao sommelier u našim boljim restoranima i hotelima te na kruzerima, ali i kao direktor Odjela za hranu i piće u hotelima. Predstavio mi je dva bezalkhoholna vina – mirni Riesling (Rizling rajnski) Alkohol Frei (0,0 vol%) kuće dr. Zenzen iz Njemačke (cijena: € 7,65), te pjenušac Medbubbles mediterranean sparkling alcohol free kuće Cofarna vins iz Barcelone, uz koju se nalazi znano vinoodno područje Penedes (cijena: € 9,5). Na etiketi rizlinga stoje podaci: bezalkoholno vino od sorte Riesling, sastojci: bezalkoholno vino (Alkohol Removed), ispravljeni (?) koncentrat mošta od grožđa, CO2, prirodne arome, konzervans, SO2. Oznaku berbe nisam našao. Kušavši ga osjetio sam umjereno iskazanu tipičnu sortnu aromu rajnskog rizlinga, te vrlo izražene kiselost i slatkoću, tijelo se pokazalo vitkime, okus se izgubio dosta brzo, ipak vino je imalo svoju glavu i (makar ne baš i dugi) rep... Pjenušac podsjeća na voćni sok, vrlo je izraženih kiselost i slatkoće, sklad je uvelike zaostajao za onime kod rajnskog rizlinga… (suhiucasi)

Pa, onda – što su, konkretno, bezalkoholna vina i kako se ona proizvode?  Važno je odmah reći: bezalkoholna vina isprva prolaze tehnološki proces kao i sva druga, klasična vina, to znači nakon berbe grožđa gnječenje i alkoholnu fermentaciju pa određeno barem neko minimalno vrijeme dozrijevanja.            

S obzirom na to koliko se o tome već mnogo govorilo i pisalo, svima je zacijelo posve jasno da alkohol u vinu nastaje pri fermentaciji, odnosno pri pretvaranju šećera iz mošta u maligane u vinu. Viši sadržaj sladora u grožđu i moštu znači potencijalno veći postotak alkohola u vinu. O stupnju alkohola u gotovome vinu odlučuju vinogradar i vinar, po tome gdje su im – u kojoj klimatskoj zoni i na kojoj nadmorskoj visini te na kakvoj ekspoziciji trsjem zasađene parcele – vinogradi, pa po tome koje sorte rabe (neke šećer nakupljaju bolje i brže a neke obratno), zatim po tome kad se odredi termin berbe – kasnija berba znači veći sadržaj sladora u grožđu, ali i o tome pojačava li se mošt dodanim šećerom ili nekom količinom osjetno ugušćenog dijela mošta. Ključni čimbenik su i kvasci, tj. mikroorganizmi koji u alkoholnoj fermentaciji slador u moštu pretvaraju u etanol i ugljični dioksid u budućem vinu. Neki kvasci nemaju sposobnost uhvatiti se u jači koštac sa sladorom i pretvoriti ga posve u etanol i CO2, pa se njihova aktivost spontano ugasi, a neki su kvasci visoke moći, međutim čovjek ih može kontrolirati i u nekom željenom trenutku, kako bi ostvario željenu količinu alkohola u vinu i istodobno sačuvao slatkoću, zaustaviti u radu prije nego što konzuimiraju sav slador. Fermentacija je eto vrlo složeni process u tijeku kojega kod početne mase/sirovine dolazi do više bitnih promjena.

Mikroorganizmi kroz konzumaciju sladora proizvode ne samo alkohol nego, kako je rečeno, i ugljični dioksid, ali i cijelu paletu aroma i okusa, a stvara se i drukčija tekstura u odnosu na onu s početka postupka.  Glavni izazov u produkciji nisko-alkoholnih bezalkoholnih vina je kako kroz postupak eliminacije alkohola u vinu – a koji se može kretati i do visokih 13 i 14 vol% – ne izgubiti arome, okuse, balans, a to znači dakako i kakvoću.

Neki vinari odlučuju se na podešavanje, tj. snižavanje alkoholnog stupnja u vinu i drastičnim načinima, tj. raznim tehnološko-tehničkim procesima. Tri su najčešća načina takva interveniranja – vakuumska destilacija, vrtnja stupova stošca, te reverzna, odnosno obrnuta odnosno povratna osmoza.

Vacuum distillation odnosno vakumska destilacija postupak je kod kojega se za evaporizaciju alkohola iz vina koristi nešto viša ali ne i baš previsoka temperatura, na kraju procesa moguće je da ne ishlapi baš sav alkohol ali ono što ga ostane praktički je tek u tragovima. Vakuumskom destilacijom moguće je, prema objašnjenju, vino osloboditi alkohola i odvojiti neke hlapljive elemente na relativno nižim temperaturama konkretno od 25 do 30 Celzijevih stupnjeva, kasnije se arome mogu vinu vratiti natrag, umiješati u njega. Drugi je način djelovanja – tzv. spinning cone columns odnosno vrtnja stupova stošca, tu se također ne ide na jako visoke temperature ali se postupak evaporacije te, potom, uz obrnute stupove i centrifugalnu silu, i kondenzacija ponavljaju nekoliko puta. I ovdje je moguće kvalitetno odvojiti alkohol i hlapljive elemente, te kasnije arome vratiti vinu. U oba ova postupka rabi se vrlo vrlo skupa oprema. Financijski prihvatljivija tehničko-tehnološka alternativa je obrnuta odnosno povratna osmoza, sofisticirani cross-flow filtracijski sustav kojime je moguće odvojiti sastavne dijelove neke mase na temelju različitosti u molekularnoj veličini, pa onda masi vratiti natrag one koje se želi. Najčešće se pri postupku povratne osmoze, radi dobivanja osjeta veće punoće u dezalkoholizirano vino dodaju slador odnosno koncentrirani mošt od grožđa, u nekim slučajevima i arome raznih voćnih sokova, zelenog čaja, pa i – neki derivati konoplje…  ♣

____________________________________________

Živjeti zdravo, i živjeti zadovoljno

BIRANE EKO-NAMIRNICE, VITAMINI, REDOVNI OBROCI, DOVOLJNO TEKUĆINE, MIR u KUĆI

Hrvatski (slavonski) doručak, biljni račići, hranjive ribice, patka za one koji inače ne vole meso

Varaždinsko zelje i B-vitamin

Literatura za tijelo i dušu, zaštitna anti-covid maskica, najjeftiniji izvor energije, čudesna moć zelenog čaja protiv virusa, te, dolje: mir u kući – konačno sve funkcionira kako treba. Ispod: korisne vježbe, naročito za gibljivost prstiju

KRAFNE U PROLAZU IZ PROLAZA

U prolazu i kod prolaza

Slatki krafni i uvijek vedra Lila

Fašnik u Samoboru, tko zna koje već izdanje, toliko je već dugačka (i svijetla!) tradiija! Znaju to, bogme, tamošnji dečki i cure organizirati!  A domaći ugostitelji, koji su imali razloga da veselo trljaju ruke do usijanja, to i sjajno dodatno začiniti. Primjerice i krafnima u glavnoj ulozi. Na središnjem samobrskom trgu pred prodajnim punktovima dugački redovi, ali čekanje je na ukusnu i za fašničko vrijeme primjerenu deliciju, na lijepom i toplom vremenu i uz bogat program na golemoj pozornici, bilo ugodno. Pogotovu u predvečerje kad je zapjevao glasoviti Zvonko Bogdan! Mnoštvo u muvingu, grickajući krafnu i pjevušeći. A krafne U hitrom PROLAZU  iz PROLAZA ispred kojega se u dva kraka ispružilo barem 50 metara dugački red nestrpljivih. Da ne spominjem vrlo veliku gužvu zadovoljnika između pozornice i kafića TIN gazda kojega, nadaleko poznati samoborski ugostitelj s dugačkom tradicijom i u vinskoj proizvodnji Marijan Žganjer , je uz pomoć Tinove ikone konobarice Lile, ponudu popratio proširenom ponudom Bakhova napitka uz Bogdanov pjev…  ♣

Klimatske promjene…

ŽIVOTI LAVA i LAFA

U novije vrijeme mnogo se govori o klimatskim promjenama na Zemlji i mogućim njihovim posljedicama.  Svijetom kruži priča, popraćena fotografijama, kako je upravo – i to bez imalo primjene sile! –  detronoziran čuveni Simba, lav kao, na svjetskoj razini,  dugo dugo godina simbol snage, moći, poštovanja…  danas nešto sasvim drugo. Njegovu poziciju pomalo kao da zauzima znani laF Željac iz Osijeka, na slici u šetnji i u pratnji svojih očito krotkih afričkih prijateljica, koje je, navodno, osvojio bouquetima slanine, kulina i frankovke…. ♣

Osječki laf lavova i njegove umiljate afričke prijateljice

__________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 02. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ