NAJUTJECAJNIJE ŽENE VINSKOGA SVIJETA / Gaia Gaja

VESELKA NA KORMILU MOĆNOG PIJEMONTSKO-TOSKANSKOG BAKHOVA CARSTVA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

SUSRET, u MONTALCINU, S GAIOM GAJOM KOJA SLUŽBENO NASLJEĐUJE LEGENDARNOG OCA ANGELA NA ČELU GLOBALNO GLASOVITOG VINSKOG IMPERIJA GAJA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Gaia Gaja

Ime joj je Veselka, vedra i vesela i jeste, ali ovdje je iz sasvim drugog razloga: Britanska revija The DrinksBusiness (http://www.thedrinksbusiness.com ) objavila je nedavno rang-listu 50 žena s najvećim utjecajem u svijetu vina i ona je na njoj na 12. mjestu, k tome nedavno je, nasljeđujući u službenome smislu oca, ona i zasjela na tron jednog od najuglednijih vinskih carstava u svijetu.

Koje su to najmoćnije žene vina u svijetu i o kojemu se imperiju radi? Evo liste i redosljeda:

1. GINA GALLO (Gallo); 2. JANCIS ROBINSON MW; 3. ANNETTE ALVAREZ-PETERS; 4. barunica PHILIPPINE de ROTHSCHILD (Château Mouton Rothschild); 5. LALOU BIZE-LEROY; 6. DANIÈLE RICARD; 7. DEBRA MEIBURG MW; 8. JUDY LEISSNER; 9. CORINNE MENTZELOPOULOS (Château Margaux); 10. LAURA JEWELL MW; 11. SERENA SUTCLIFFE MW; 12. GAIA GAJA (Gaja); 13. JEANNIE CHO LEE MW; 14. ANNE-CLAUDE LEFLAIVE (Domaine Leflaive); 15. LISA PERROTI- BROWN MW; 16. SYLVIE CAZES; 17. MIREIA TORRES (Torres); 18. ALBIERA ANTINORI; 19. CECILE BONNEFOND; 20. THE FEMALE COLUMNIST; 21. SANDRINE GARBAY; 22. ALEXANDRA & STEPHANIE DE NONANCOURT; 23. MELANIE TESSERON (Château Pontet-Canet) 24. LYDIA BOURGUIGNON; 25. FEMALE CELEBRITIES; 26. PRUE HENSCHKE; 27. MARGARET CALVET; 28. VANYA CULLEN; 29. HELEN TURLEY; 30. SUSANA BALBO; 31. CHRISTINA FORNER; 32. TOP FEMALE SOMMELIERS; 33. MARIÁ JOSÉ LÓPEZ DE HEREDIA; 34. CELIA WELCH; 35. ZELMA LONG; 36. HEIDI PETERSON BARRETT; 37. CAROL DUVAL-LEROY; 38. EILEEN CRANE; 39. SARAH MILES; 40. GENEVIEVE JANSSENS; 41. ANNE PARENT; 42. VITALIE TAITTINGER; 43. MAUREEN DOWNEY; 44. LOUISA ROSE; 45. ANN C. NOBLE; 46. DANY ROLLAND (supruga Michela Rollanda); 47. ISABELLE LEGERON MW; 48. SU BIRCH; 49. ALISON LEVETT; 50. DAPHNE GLORIAN.

Gaia Gaja i Suhadolnik

S Gaiom Gajom, jednom od 50 najmoćnijih i najutjecajnijih žena u svijetu vina, uz Brunello Rennina i Brunello Sugarille, u podrumu Pieve Santa Restituta u Montalcinu

Eto me u Montalcinu uz Gaiu (po hrvatsku: Veselka) Gaja, 34-godišnju kćerku glasovitog kralja barbaresca Angela Gaje (72) na njihovu toskanskome posjedu Pieve Santa Restituta gdje proizvode odličan brunello Rennina i Sugarille. Gaia je, koliko sada čujem, službena nasljednica vinske dinastije Gaja, naime tata se odlučio službeno u mirovinu i trebao je nominirati osobu koja će dalje, barem oficijelno, voditi tvrtku.

Angelo Gaja zasigurno nije pogriješio što je Gaiu predvidio za budućega vođu vinskog carstva koje obuhvaća vinograde i podrume u Barbarescu u Pijemontu, te u Toscani u oblasti Bolgheri (Ca’ Marcanda) i u Montalcinu (Pieve Santa Restituta). Gaia Gaja sada nadzire produkciju ali i plasman ukupno oko 770.000 butelja vina tvrtke Gaja proizvedenih sa ukupno 225 hektara vinograda u općinama Barbaresco i Barolo, Montalcinu i u Bolgheriju. Ima karizmu, kao i njen otac Angelo. Gaia je prije nego li se pridružila obiteljskom gospodarstvu Angelo Gaja studirala ekonomiju na sveučilištima u Paviji, ali i u Kaliforniji.

Boravak u Montalcinu na promociji nove berbe Brunella (2008.) koja je stekla pravo izlaska na tržište bio je lijepa prigoda za razgovor sa simpatičnom Gaiom, koja je pozvala na kušanje izravno na posjed.

UPALJENI REFLEKTORI
Uz oca Angela, sad ste na carstvu Gaja, eto, vi, barem to tako izgleda, najeskponiranija osoba prema javnosti. K tome, uvršteni ste i na rang-listu 50 najjačih i najutjecajnijih žena u vinskome svijetu, i to na visoko 12. mjesto. Kako se osjećate?

Gaia

Reflektori upaljeni taman kad je zatrebalo: na startu velike karijere

– Sigurno je velika stvar biti na čelu takvoga posjeda kakav je kuća Gaja, a imponira naravno biti i na toj listi 50 najutjecajnijih vinskih žena svijeta. Ali, to je i velika odgovornost. Iako moj otac Angelo i majka Lucia imaju iza sebe nekih 50 godina karijere u vinskom sektoru, oni, bez obzira na svoj sadašnji službeni radni status, nikad neće biti u mirovini, oni su, jednostavno, nezamjenjivi. Naša tvrtka je obiteljskoga tipa, kod nas nema upravnog odbora, menadžera itd., odluke donosimo svi skupa, kao obitelj. Mi mladi naraštaji Gaja stasali smo, i sazreli da preuzmemo dobar dio obveza i da oslobodimo roditelje od svakodnevnih zadataka koje je nužno hitro operativno rješavati – odgovorila je Gaia Gaja.

Angelo Gaja osoba je s neizmjernima energijom i popularnosti, iznimno uvažavana. Osjetite li ponekad pomalo i strah od toga što ste njegov nasljednik u poslu i vođenju tvrtke?

– Ne. Školovala sam se za to, a i osoba sam puna optimizma, i smiješim se budućnosti. Uostalom, ako baš nešto sada, na početku, i zaškripi, tata će uvijek priskočiti upomoć.

Kako je napravljen taj izbor 50 najjačih i najutjecajnijih žena, što se sve uzimalo u obzir: veličina posjeda, godišnji novčani promet i prihod koji tvrtka ostvaruje, vrijednost imanja na burzi, visina cijena koju postižu butelje tvrtke na tržištu, razne inicijative i djelovanje vlasnika u sektoru vina odnosno općenito u društvenom životu?… Ima li i još nešto?

– Statistike treba gledati i kao na neku vrstu igre onoga tko ih provodi. Vrlo sam, ponavljam, zadovoljna što sam se našla na toj listi DrinksBusinessa, ali svjesna sam i toga da bi, da je neki drugi časopis radio anketu, od 50 sada objavljenih žena na listi vrlo vjerojatno bilo čak 25 drugih imena. Žene koje je uvrstio DrinksBusiness na svoj Top-50 vrlo su različite, neke, poput npr. Jancis Robinson i Jennie Cho Lee, su s titulom Master of Wine, neke su pak čelnice divovskih vinskih kuća kao Pernod Ricard, Gallo, Costco, a neke pak vode sasvim mala imanja, kao primjerice Anne Leflaive. Uvrštenje na listu i redosljed napravljeni su na temelju ankete provedene među čitateljima.

Uz ono emotivno, dakle privatno, što, konkretno, u poslovnom smislu za vas znači biti na toj listi?

– Značajno za mene u profesionalnome smislu je to da su se prema meni nakon te objave uperili relektori koji su prije toga bili ugašeni. U današnje vrijeme sjajno je imati takav medijski odlično poduprti start u poslu. No, ponavljam: redosljed nema apsolutnu vrijednost, a ona uporabljena riječ najjačih, dakle 50 najjačih i najutjecajnijih žena u vinskome svijetu, nekako i ne odgovara mojemu karakteru.

Gaja

Voli planinariti, putovati, fino papati, u poslovnom segmentu nadasve degustirati, da točno zna što ima za ponuditi tržištu

OSOBNA KARTA
Vaša osobna karta, ukratko?

– Dob 34 godine, završila klasičnu gimnaziju u Albi i studij ekonomije/odsjek vođenja tvrtke u Paviji, naukovala u Kaliforniji, nisam u braku ali sam sretno u vezi, što se tiče djece još nisam počela s tim poglavljem života. Privatno, rado boravim u prirodi, planinarim, nastojim putovati posebice Italijom koja je bogata vrijednostima, od onih u prirodi do onih kulturnih i umjetničkih, te koja je bogata i znamenitim ličnostima. Smatram da svoju domovinu još ne poznajem dovoljno, i to putovanjima i čitanjem nastojim ispraviti. Volim se družiti, rado poslušam priče o životu uspješnih osoba i o njihovim pothvatima. Uživam u finoj papici i kapljici. Obožavam kuhati, ali čini mi se – veli Gaia kroz smijeh – da je premalo dobrovoljaca koji rado jedu to što kuham. Moje najmilije jelo su kruh, maslac i usoljeni inćuni, ringlice. Od vina preferiram naš barbaresco, on predstavlja cijelu našu povijest, a od drugih proizvođača dopada mi se vino od Gianfranca Soldere, riječ je o brunellu. Soldera nam je, inače, ovdje u Montalcinu i prvi susjed. U poslovnome smislu zanima me sve, od tehnika rada u vinogradu i u podrumu preko načina etiketiranja i pakiranja proizvoda, plasmana na tržište, pa do degustacija. U svome poslu međutim nisam tijesno i izravno vezana uz enologiju, ali degustacije su mi obvezna disciplina, mnogo slušam od stručnjaka. Da biste znali što imate u podrumu i što nudite tržištu jednostavno morate biti vrlo verziran u to kako neko vino nastaje te u kušanju. Na zajedničkim degustacijama, unutar obitelji i sa ekspertima, raspravljamo o vinu ali ne u sommelijerskome stilu nego znatno šire od opisa onoga što je u čaši, razgovaramo o tome što bi još bilo dobro napraviti u vinogradu i podrumu da vino bude i bolje.

Neka vrsta osobne karte imanja Gaja, toliko da čitatelji vide dimenziju posjeda i njegovo značenje u poslovnome svijetu…

– Gaja u Pijemontu, to su 100 hektara vinograda, 80 stalnih zaposlenika, 13 etiketa vina, 300.000 butelja vina u boljim godištima. Pieve Santa Restituta u Montalcinu, to su 25 hektara pod trsjem, 16 stalnih zaposlenika, tri etikete vina i 70.000 butelja godišnje. Ca’Marcanda u Bolgheriju, to su pak 100 hektara, 50 stalno zaposlenih, četiri vina i oko 400.000 butelja. Što se tiče prometa i prinosa: tvrtke se po vrijednosti obično mjere po tome koliko fakturiraju i koliko im ostaje novca. Ali za poljoprivredne posjede to nije pravi način prikaza, jer npr. vinski posjedi moraju stalno i mnogo ulagati u vinograde, podrume, stoga prinos ispada znatno manji…

Postoje li kod vas planovi za širenje s vinogradima, možda i u drugim još nekim područjima Italije ili pak u inozemstvu, primjerice istočnoeuropskim državama, kao Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, kamo su već ušli Talijani, Francuzi, Španjolci?… Možda neko razmišljanje o formiranju imanja u susjednoj Hrvatskoj, koja zasigurno ima vinogorja i lokacije dovoljno zanimljive i dostojne imena Gaja…

– I ovo što imamo sada već je i više nego dovoljno. U ovome času ne pomišljamo o širenju, a pogotovu ne u drugim zemljama, ne osjećamo se spremnima za druge krajeve.

INFORMACIJA i PODUKA, DOBAR ODNOS CIJENE i KAKVOĆE
Svijet se hitro mijenja, znatno brže nego što je bio ritam promjena prije. Mladi ljudi svakako su bliži onome što zahtijeva moderno vrijeme. Što vi kao predstavnica mladih i suvremenih dinamičnih osoba smatrate nužnim za eventualne promjene u kući Angelo Gaja? Kako vidite radnu budućnost kuće Gaja neposredno sada, a kako na duži rok?

– Mi vino proizvodimo kako ga proizvodimo, po našoj filozofiji, i uvijek ćemo se držati toga. Ono što mislimo da u hodu treba popraviti, ispravit ćemo. Mislim da su potrošači, baš zato što više vode računa o tome kako trošiti novac, sve jače zainteresirani za proizvod koji kupuju, dakle nastoje biti dobro informirani o vrijednosti, kakvoći, da, na neki način, sami pred sobom znaju opravdati trošak. To je dobro, jer govori i o određenoj zahtjevnosti kupca i konzumenta. Prikladnu informaciju im treba i pružiti, na tome ćemo uvijek raditi. Marketing je u današnje vrijeme vrlo moćan alat, ali ako pod marketingom smatramo puko komercijalno podilaženje s proizvodom, blještavo pakiranje, sponzorstva i ustroj puboiciteta da se proizvod nametne više zahvaljujući snazi novca nego svojom istinskom vrijednsoti, tada smatram da marketing, ma kako možda uspješan na prvu loptu, nije uspješan na dugi rok. Promatra li se marketing kao oblik širenja informacija vezanih uz način proizvodnje i istinsku kakvoću proizvoda, pa kao organiziranje degustacija za potrošača popraćenih objašnjenjima što omogućuju bolje razumijevanje filozofije proizvođača i njegova izbora na prirodnim postupcima bazirane kreacije produkta, to je nešto sasvim drugo. Najbolji način za uspjeh nekoga vina su njegova istinska kakvoća i kompleksnost te, u organoleptici, pripadnost teritoriju, kao i širenje dobroga glasa o njemu od usta do usta…

U vremenu kad porošač više puta prevrne novčanicu u ruci prije nego li je potroši za nešto, pa i kad se, da bi prošao jeftinije, nerijetko odlučuje za tehnički jako dobro vino koje može već dobiti po vrlo prihvatljiuvoj cijeni, kako gledate na šanse na tržištu ekskluzivnih i skupih etiketa među kojima su svakako i one od kuće Gaja?

Gaia Gaja

Dobar odnos, kaže, između cijene i kvalitete. Važni su pravilna informacija i edukacija potrošača

– Makar će se to možda nekome učiniti čudnime, ipak smatram da mi nudimo vina s jako dobrim odnosom između cijene i kvalitete. Baš naš barbaresco je lijepi primjer toga. Imamo i druga vina, primjerice, Barolo Dagromis, pa Sito Moresco, Rossj Bas, Promis, Magari, koja, istina, nisu jeftina ali im je svejedno za ono što pružaju cijena razumna. Ona su prioizvedena od grožđa s povijesnih visokokvalitetnih vinogradarskih položaja, proizvedena su našom filozofijom i izlaze van samo u najboljim godištima. Potrošači su sve to u dobroj mjeri prepoznali i na tržištu, gledajući općenito, jako smo dobro prihvaćeni. Vjerni su nam kupci iz zemalja koje su ekonomski snažne, primjerice SAD, Velike Britanije, nordijskih država Europe, Njemačke, Švicarske, te Japana. U posljednje vrijeme bilježimo jače zanimanje za naša vina u zemljama istočne Europe, pa, u Aziji, osim u spomenutome Japanu i u još nekim drugim zemljama, ali i u Južnoj Americi.

U mnogim zemljama istočne Europe pa i nekima u Aziji veliko je zanimanje za ekskluzivne proizvode potaknuto više zbog svjetske fame proizvođača nego time što se potročač koji je imućan i spreman potrošiti razumije u kvalitetu. Riječ je o potrošačima iz kategorije novih bogataša, koji su se pojavili primjerice u Rusiji, Kini. U kojoj mjeri iskorištavate u plasmanu svojih proizvoda upravo tu pojavu novih bogataša, koji bez problema obilato troše?…

– Nismo se bavili nikakvim dodvoravanjem tim novim bogatašima. Veliki je potencijal za visokokvalitetna i elitnija vina na tržištu Europe, gdje je danas možda i tri petine svjetskih potrošača vina i gdje je kultura vina vrlo razvijena. Dakako da vrlo značajna tržišta postaju Rusija, Kina, Brazil, koji ekonomski osjetno jačaju. Nama je u ovome času od tih novih tržišta možda najinteresnatnija Rusija, jer tamo je veliki interes za talijanskim proizvodima, za stilom života, pa eto tu dobro prolazi i naše vino.

POGLED NA HRVATSKU, i MODE
U kojoj mjeri ste okrenuti manjim zemljama, koje su dakako i manja tržišta? Konkretno evo primjer Hrvatske, kamo su vaše butelje već bile prodrle, pa je onda nastao zastoj. Od 1. srpnja ove godine Hrvatska je a članica Europske Unije i trgovina je sada znatno pojednostavljena u odnosu na prije. U kojoj ste mjeri zainteresirani i u kojoj mjeri radite na tome da vaše etikete budu opet vidljive na policama vinoteka u Hrvatskoj?

– Rado bismo svakako bili, ne nužno nekom velikom količinom, ali ipak čvrsto prisutni u Hrvatskoj. Hrvatska nam je susjed, preko mora, i ona je kao i Italija mediteranska zemlja, i ona privlači mnoge turiste iz cijeloga svijeta pa nam je svakako zanimliva kao tržište. Nadam se da ćemo ubrzo naći neko dobro rješenje u tome smislu. Razmišljala sam o putovanju Hrvatskom i susretima s hrvatskim uvoznicima i distributerima ali i s krajnjim potrošačima, da iz prve ruke osjetim njihova razmišljanja pa da onda na temelju toga razradimo strategiju našeg budućeg nastupa na hrvatskome tržištu.

I, još nešto vezano uz vino i klimatske promjene: u najnovije vrijeme svjedoci smo raznolike ćudi prirode s velikim vrućinama i sušom ali ponekad i s obiljem kiše i poplavama, tučom možda žešćom nego prije, te fenomena koji se spominje kao globalno zatopljenje. Uz fizička oštećenja trsova u vinogradu, posljedica su i vina s jačom alkoholnom gradacijom, manjim sadržajem kiselina, s manje svježine, sa zelenim notama osobito kad se ide u berbu nešto ranije da se izbjegnu pekući alkoholi, s manje izraženim lijepim voćnim aromama, s dosta nota pečenoga, skuhanoga. Kako ste se vi u kući Gaja priredili na te nove okolnosti, bilo u vinogradu bilo u podrumu?

– U posljednjih 15 godina bitno je promijenjen naš način pristupa u vinogradu. Nekad su bili problem višak vode i manjak svjetlosti i topline, a sad moramo misliti na to kako da očuvamo dovoljno vlage u tlu i kako da zaštitimo grožđe da ne izgori na žestokome suncu. Kod sadnje vinograda pažljivo s obzirom na nove okolnosti razmišljamo o izboru terena, dakle nisu više kao što je to bilo prije najbolje samo pozicije okrenute jugu i jugozapadu, pazimo i na nadmorsku visinu položaja, zatim drukčije radimo na njezi lisne mase, idemo i u zatravljivanja, već kod prve rezidbe idemo na manje prinose, a tu je još i tzv. i zelena berba, prilagođavamo datum berbe naime i te kako nam je bitna i fenolna zrelost.

Gaja podrum Pieve Montalcino

Barrique u podrumu Pieve Santa Restituta u Montalcinu

Po vama, s obzirom na suvremeni sve komercijalniji pristup u proizvodnji, s uporabom puno opreme, s obzirom na stvaranje moda, s obzirom i na, rekao bi,h formiranje novih ukusa potrošača baziranih na svemu ovome modernome čime nas, s obiljem blještavila i jeftinih reklama, bombardira suvremena industrija hrane i pića, ali i s obzirom na te spomenute nove klimatske, meteorološke okolnosti – kamo, zapravo, ide vino ako današnjice i kakva će mu biti sutrašnjica?

– U svijetu vina oduvijek su prisutne mode. Kao da je pravilo da se naprave tri koraka naprijed, pa da onda slijedi povratak, s dva koraka natrag. I onda idu ponovno tri koraka naprijed, pa tako dalje. Prije nekih 40 godina vina su vrlo često bila ne samo rustikalna nego i tehničkim greškama, enološki neispravna, dakle nečista, s manjom ili jačom dozom okdsidacije, s jako visokom hlapljivom kiselosti, s notom po pljesnjivome, s osjetom lošeg drva, kiselina i tanini su bili grubi. S vremenom, s prikladnijim radom u vinogradu i berbom posve zreloga grožđa, kao i s apotekarskom higijenom o podrumu te s novim bačvama stvari su se bitno poboljšale. Kasnija berba te oprema u podrumu zasigurno su odigrale veliku ulogu u poboljšanjima, ali onda je trebalo vratiti se malo unatrag jer vina su postala ispeglana i previše tehnička, zbog kasnije berbe s manjkom, ispeglana, zbog novih bačava s prejakim utjecajem drva i paljenoga, uglavnom: počela su bivati dosadnima. Ubrzo je kao reakcija na to slijedio trend prema eleganciji i trend prirodnih vina. Enolog, koji je, uz aghronoma, svakako u cijelooj proizvodnoj priči uvijek i te kako nužan, te koji je u osamdesetim i devedesetim godinama bio nošen maltene na dlanu pomalo je gubio na imageu, naime počelo ga se smatrati manipulatorom. Težište se s podruma vratilo u vinograd a s enologa vratilo na vinogradara. Što slijedi sada kao nešto novo, eh, to doista ne mogu predskazati, međutim mogu reći da je važno da uvijek bude novih ideja, bez obzira na to što će tu svakako biti i onih lošijih do neprihvatljivih. Jedino uz konfrontaciju mišljenja ide se naprijed i razvija se, to dakako vrijedi kako općenito u životu tako i u svijetu vina – kazala je Gaia Gaja.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: