SVIJET u ČAŠI – 05.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina/World of Wine: Hrvatska na dlanu – 2018-2019 – Croatia at a Glance  ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁ Decanter World Wide Awards 2019 – Winners from Croatia ⦁ Vinistra 2019 ⦁ jelenina vinska škola Pupitres ⦁ Dragulj visinskog vinogradarstva: Terazzas de los Andes ⦁ Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu ⦁ Sigurnost i kvaliteta hrane ⦁ Domaće je domaće ⦁ Jesti na cesti ⦁ Pjenušci, jagode i trčanje ⦁ Uz Majčin dan ⦁ Šišmiši pomažu vinogradarima ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE ⦁

___________________________

Svijet vina – 2018/2019 – world of wine

HRVATSKA na DLANUCROATIA at a GLANCE

Uvod/Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2

Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500

Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years

Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic  

Nacionalnost/Nationality: Hrvati/Croates = 85 %

Manjine u značajnijem broju/Important national minorities: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vjera/Religion: rimo-katolička/roman-catholic = 80 %  

Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic

Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna.

Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000.

Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek…

Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m

Najduža rijeka/The longest river: Sava

Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…

Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2.

Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km.

Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66.

Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…

Parkovi prirode/Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak

Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha.

Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi Hrvatska, ukupna površina/Vineyards, Croatia in total (Arcod): 19.077 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %

Primorski dio/Littoral part: 47,3 %

Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

_____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

______________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250.

Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70.

Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha). MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli/blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73 ha)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – 2018/2019 – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj/Registered annual wine production in Croatia: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 . Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina2018Importation of wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value 30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

Potrošnja – consumption

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d. – Ivica Perak , Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., – Marijan Knežević, Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

____________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018

___________________________________

Decanter World Wide Award 2019

DOBITNICI TROFEJA IZ HRVATSKE – Decanterovo ocjenjivanje vina očito je vrlo popularno u Hrvatskoj i proizvođači iz Lijepe naše ne samo da se nadaju trofejima, posebice onim najjačima kao što su Best in Show, Platinasta medalja, Zlato, Srebro a potom i Bronci, te pohvali/preporuci Commended nego i mnogo očekuju o trofeja, pa čak i kad je npr. riječ o brončanoj medalji, a i oznaci Preporuka. Naime ono što je po Decanterovu pravilniku bronca na nekim drugim istaknutim svjetskim ocjenjivanjima, npr. na Mundus Viniju a djelomice  i na vrednovanju Concours Mondial de Bruxelles…, je srebro, dok je na brojnima, posebice onima u nas –  zlato!  Decanter inače uz oznaku medalje koju je dobilo neko vino stavlja i osvojenu ocjenu izraženu po skali do 100 bodova, pa dobitnik trofeja može izabrati čime da se gdje pohvali, primjerice da li brončanom medaljom ili s dobivenih 88 bodova, koji drugdje osiguravaju srebro ali eto ponegdje i zlato .

Hrvatska je ove godine na DWWA poslala 170 uzoraka, a oko 150 ih je osvojilo neko odličje. Po ovome kako je to obznanio Decanter ne vidi se  da smo za neki uzorak dobili titulu Best in Show, a ni platinastu medalju odnosno odličje koje je na značajnim svjetskim ocjenjivanjima Veliko zlato, međutim iz Londona nam je stiglo nešto zlata, prilično je srebra, najviše je, čini se, bronci, podosta i Preporuka. Evo, u nastavku, dobitnika.

ProducerWine Name  ◾ AwardScoreCountryRegionSub-regionVintageColour

Best in Show (BS); Platinum (P) ; Gold (G) ; Silver (S)Bronze (B)Commended (C)

AB VinaSan Mauro (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red ; AB VinaSan Rocco Teran (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red;  AgrolagunaVina Istria Terra Rossa (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red;  Anđelo BrčićMalvazija (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; Andrea CossettoPrima Luce (S) 90CroatiaCoastalIstria2018White; Ante SladićDebit (B) 86CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2018White; ATCGran Malvazija (B) 88CroatiaCoastalIstria2016White; ATCGran Teran (G); 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BedekovichExtra Brut (B) 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2014White; BenvenutiAnno Domini Malvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiAnno Domini Teran (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; BenvenutiCaldierosso (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017Red;  BenvenutiCorona Grande (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiSanta Elisabetta (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BernobićMalvazija (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; BireDefora Grk (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016White; BireGrk (S) 94CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; BolfanPrimus Riesling (B)  88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2015White; Borna ReljićDr Cabernet Sauvignon (B) 87CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; BrzicaMerlot (C) 84CroatiaContinentalErdut2012Red; Cattunar4 Terre Black Soil Malvazija (S) 91CroatiaCoastalIstria2017White; CattunarCollina Malvazija Istarska (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; CattunarTeran (S) 90CroatiaCoastalIstria2015Red; CmrečnjakPušipel Classic (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CmrečnjakSauvignon (C) 84CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CoronicaCO Merlot (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; CrvikBlasius Malvasia Dubrovacka – orange (B) 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; CrvikNegromant Merlot © 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikPomoet Plavac Mali © 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikSatir Cabernet Sauvignon (B) 88CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red DamjanicMalvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White;

DamjanicSincerus (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; DamjanićClemente (G) 96CroatiaCoastalIstria2016White; De GothoGraševina (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018White; DegrassiContarini Cabernet Sauvignon (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2011Red; DegrassiContarini Riserva Syrah (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2012Red; DegrassiTerre Bianche Cuvée Rouge Riserva © 84CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red; DeklićChardonnay (B) 87CroatiaCoastalIstria2018White;  Denis BarhanovićTerra Spino Plavac Mali (B) 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017Red; Dingač-Skaramuca Elegance Pošip (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; Dingač-SkaramucaReserva Plavac Mali (B) 86CroatiaCoastalDingač2015Red; DK Dvanajščak KozolSauvignon (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvanajscak-KozolPušipel Classic (B) 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvorac BelajMalvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; Dvorac MaruševecSauvignon (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; FakinChamal Brut (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; FakinIl Primo Teran (S) 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; FakinLa Prima Malvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; FakinMalvazija Istarska (G)96CroatiaCoastalIstria2018White; FakinRosé © 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé; FeravinoDika (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018Rosé; FeravinoDika Graševina (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2018White; FeravinoMiraz (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015Red; FlorjanovićŠkrlet © 85CroatiaContinentalMoslavina2018White;

GalicBijelo 9 (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015White; GalicChardonnay (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2016White; GalicCrni Pinot (B) 88CroatiaContinentalSlavonija2016Red; GalicGraševina © 85CroatiaContinentalSlavonija2017White; HažićChardonnay (B) 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2017White; Iločki PodrumiGraševina (B) 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2017White; Iločki PodrumiPrincipovac Traminac (B) 88CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2011White; JakopićGraševina (S) 92CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2012White; JakopićPušipel (S) 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White; JaramŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; JokićDalmatia Cuvee (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; Josip RajakovićGrünwald Brut (B) 88CroatiaContinentalPlešivica2014White; KalandrunBarrique Merlot (B) 88CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; KalazićGraševina (B) 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015White; KalazićGraševina 9 (S) 0CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2016White; KatunarPlavac mali (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; KatunarSveta Lucija Žlahtina © 84CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White; KezeleŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; KocijanSauvignon (B) 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;KolarFrankovka (S) 90CroatiaContinentalBaranja2013Red;KopjarChardonnay (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarCuvée Kopjar Muskat Zuti-Sauvignon-Grasevina (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Kopjar Graševina 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarSauvignon Blanc 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Korta KatarinaPošip 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White KostanjevecBrut Nature 84CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2016White KostanjevecGraševina 85CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White KostanjevecSivi Premium Pinot 83CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2017Rosé KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White KutjevoGraševina 90CroatiaContinentalSlavonija2018White

LectusGraševina 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Mario BankoMalvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Mario BankoTeran 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red MatočecGraševina 86CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatočecPinot Sivi 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatoševićGrimalda 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red MaximoOro Graševina-Chardonnay 86CroatiaContinentalSlavonija2017White MedeaCabernet Sauvignon 88CroatiaCoastalIstria2017Red MedeaChardonnay 83CroatiaCoastalIstria2018White MedeaMalvazija Istarska 87CroatiaCoastalIstria2018White MedeaTeran 89CroatiaCoastalIstria2017Red Medea VinarijaMontiron 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Meneghetti 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red MeneghettiBlack Label 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MeneghettiChardonnay-Pinot Blanc 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MihaljCabernet Sauvignon 86CroatiaContinentalSlavonija2015Red MihaljGraševina 83CroatiaContinentalSlavonija2017White MiklaužićŠkrlet 89CroatiaContinentalMoslavina2018White MikšaŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2017White MikulićDon Josip Postup Selection 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red MikulićPostup 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red Monte RossoMalvazija Istarska 86CroatiaCoastalIstria2017White Monte RossoMonteclassico Dosage Zero 88CroatiaCoastalIstriaNVWhite

OpusPlavac Mali 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red OrahovicaGraševina 85CroatiaContinentalSlavonija2017White OrahovicaIzborna Berba Silvanac Zeleni 88CroatiaContinentalSlavonija2016White OrahovicaSilvanac Zeleni 86CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacGrasecco Brut 83CroatiaContinentalSlavonija2017White  OsilovacGrasecco Extra Brut 84CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacMiraz Frankovka 90CroatiaContinentalSlavonija2016Red PilatoMalvazija Istarska 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White PolettiCabernet Sauvignon 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red PolettiClassica Malvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White PreinerSauvignon 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White ProvićCH Sur Lie Chardonnay 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White ProvićCH Winemaker’s Selection Chardonnay 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White  PZ Maslina i VinoKotar Superior Cabernet Sauvignon 89CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red RavalicoChardonnay 86CroatiaCoastalIstria2018White RavalicoMalvazija 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RitošaTeran 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red  RossiMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RossiMalvazija Templara 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White

SibonBrut 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SibonExtra Brut 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SolumBlanc de Blancs Brut Nature 88CroatiaContinentalZagorje – MeđimurjeNVWhite SolumCabernet Sauvignon 83CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015Red SosichLa Pregiata Malvazija 88CroatiaCoastalIstria2016White ŠtamparPušipel Classic 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White TercoloTerzolo Malvazija Istarska 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Terra MadrePremium Plavac Mali 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red TestamentBabić 93CroatiaCoastalSjeverna Dalmacija2017Red TomazAvangarde Malvazija 86CroatiaCoastalIstria2018White Tomaz WinesBarbarossa Teran 94CroatiaCoastalIstria2016Red Tomaz WinesSesto Senso Istarska Malvazija 85CroatiaCoastalIstria2016White TomšićMuškat Žuti 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina AnđeliniFilomena Malvazija Istarska 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina AnđeliniMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina BeljeChardonnay 84CroatiaContinentalBaranja2016White Vina BeljeGoldberg Graševina 90CroatiaContinentalBaranja2017White Vina BeljeGraševina 89CroatiaContinentalBaranja2018White Vina BeljeGraševina Kvalitetno 84CroatiaContinentalBaranja2018White Vina DeakPošip 89CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White Vina FrankovićKorona Sur Lie Malvazija 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina HorvatPušipel 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina Laguna 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé Vina LagunaFestigia Castello 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina LagunaFestigia Kasna Berba Riserva Malvazija Istarska 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White Vina LagunaFestigia LV Riserva 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red Vina LagunaFestigia Malvazija Vižinada Riserva 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina LagunaFestigia Merlot 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina Mario BankoMuškat Bijeli 86CroatiaCoastalIstria2017White Vina MatoševićAura 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Vina MatoševićGrimalda 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina ZiganteVero Aurora Brut 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Rosé Vinarija RosoDingač 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red Vinarija RosoPostup 92CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red Vinarija RosoProšek 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2014White Vinogorje ErdutGraševina 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Vinogradi VolarevićPlavac Mali Classic 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VinologLectus Cuvée 88CroatiaCoastalIstriaNVRed VinologLectus Plavac 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VolarevićSyrtis Pošip 85CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White Voštinić KlasnićŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2018White VrbnikProšek 83CroatiaCoastalNot Applicable2010White Vron BodPlavac 95CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

MALVAZIJA i TERAN, a … MOMJANSKI MUŠKAT? – Poreč je već godinama kroz tri dana u prvoj polovici svibnja nezaobilazno vinsko odredište. U 2019., uz 140 izlagača od kojih je bilo 80 proizvođača plemenite kapljice i puno ponuđača raznih probranih delikatesa (npr. sireva, istarskih salama i kobasica, istarskog pršuta, maslinovoga ulja, tartufa, bakalara, čokolade… ) uživati je moglo više od 12 tisuća vinoljubaca – među njima značajan broj turista što su ciljano došli – koliko ih je, kako je obznanio organizator a to je udruga Vinistra, posjetilo sajam.

Nagrađeni!

Župan istarske županije mr.sc. Valter Flego bio je na otvorenju Vinistre vidno uzbuđen, i evo što je, među ostalime, rekao: Danas kad se osvrnemo na sve što je učinjeno i postignuto, s ponosom možemo reći da smo odabrali pravi put. Vino je dio našeg regionalnog identiteta i nevjerojatno mnogo je pridonijelo tome da Istra postane prepoznatljiv brend na globalnoj razini. Spoj turizma, poljoprivrede, pa eno-gastronomska scena, vinske ceste i brojne manifestacije vezane uz kulturu vina i kulturu stola pokazale su se kao dobitna kombinacija!...

Na Vinistri su, logično, nastupile gotovo sve relevantne vinske kuće našeg najvećeg poluotoka. Najveće gužve zabilježene su uz štandove osvajača velikih zlatnih i zlatnih medalja te dobitnika ovogodišnjeg znaka IQ (istarska kvaliteta). Uoči sajma održana su strukovna ocjenjivanje vina – malvazije su bile u zasebnoj grupi Svijet malvazija, kako bi se u sklopu sajma, proizvođačima plemenite kapljice koji su to zavrijedili brojem bodova mogli dodijeliti klasične medalje i znak IQ, odnosno istarska kvaliteta za 2019. Pravo na oznaku IQ u kategoriji mladih malvazija (po pravilniku: onih iz berbe 2018) dobilo je 24 vinara, pravo na oznaku IQ u grupi zrelih malvazija (po pravilniku to su na ocjenjivanju 2019. bila vina iz berbe 2017 i starija) dobilo je samo jedno vino odnosno dobio je jedan vinar, a šest nositelja znaka IQ bilo je za teran 2016.

Evo dobitnika IQ za svježu malvaziju:

Benvenuti (Kaldir), AB-vina, Capo (Fernetići Brtonigla), Cattunar (Nova Vas Brtonigla), Damjanić (Poreč), Dešković (Grožnjan), Fakin (Motovun), Franković (Buje), Geržinić (Vižinada), Kozlović (Vale Buje), Legovina Legović (Kaštelir), Matošević (Lovreč), Medea (Pula), Novacco, OPG Peršurić, Pilato (Vižinada), Ravalico (Brtonigla), Rossi (Vižinada), D & D Sirotić (Buzet), Tercolo, Tomaz (Motovun), Zigante Duvilio (Grožnjan), Vivoda (Rovinj),  Zigante Giancarlo (Grožnjan).

Za odležanu malvaziju – Malvaziju istarsku Sesto Senso 2017 – s oznakom IQ zakitio se Klaudio Tomaz.

Popis i laureata u kategoriji terana 2016: Benvenuti Anno Domini, Cattunar, Dešković, Fakin il Primo, Tomaz Barbarossa, Vina Zigante (Duvilio).

A sad i šampioni, a to su vina od autohtonih sorata Istre koja su kao najbolja izabrana nakon što su prošla kroz ocjenjivačku lupu članova svih degustacijskih komisija. Šampion Vinistre 2019 s malvazijama je Marijan Arman, čije su i mlada (2018)  i odležana (2015) istarska malvazija proglašene najboljima. Kao najbolji mladi teran (2018) iskočio je onaj od kuće Valenta Wines (Kaldir, Motovun), a kao najbolji zreli teran Barbarossa 2015 od Tomaza.

Šampion Marijan Arman (desno na slici), te Klaudio Tomaz

VELIKE zlatne medalje – Svijet malvazija (93 i 92/100 bodova):

Malvazija istarska 2015 rezerva – Marijan Arman; Malvazija istarska Templara 2016 – Rossi; Malvazija istarska Katarina 2017 – Benazić; Malvasia delle Lipari Naturale – Cantine Colosi (Italija); Malvasia volcanica Monemvassia 2015 – Monemvassia Winery (Grčka)

Zlatne malvazije istarske, suhe, ocijenjene sa 90,67/100 bodova i, naniže, do 89,67/100 bodova:

Gcru 1 2018 – Marijan Arman; 2018 – obitelj Živolić; 2018 – Matić; 2018 – Dobravac; LagunaVina 2016 – Agrolaguna; 2018 – Benvenuti; Amina Bianca 2016 – Prekalj; Sonata 2018 – Dobravac

Znani istarski tartufar, ugostitelj i vinar Giancarlo Zigante – naveden i u Guinnessovoj Knjizi rekorda kao, svojedobno, pronalazač najvećeg tartufa na svijetu – bio je, zbog osvojenih trofeja na Vinistri a i općenito ove godine, izvan sebe od radosti. U kategoriji prirodno desertnih slatkih vina Malvasia 2015 passito dosegnula je zlato, sa 90 bodova! S Cabernet sauvignonom Riserva 2016 – inače napunjenim u bocu od tri litre (slika) – bio je na pragu zlata. Giancarlu Ziganteu ide dobro: od 2017. njegov restoran u Livadama ima preporuku uglednog vodiča Michelin, njegovo vino Grande Corona Teran gran riserva San Stefano 2015 dobilo je visoke komplimente u talijanskom vinskom vodiču Vini Buoni d’Italia, s maslinovim uljem od buže u Londonu je na svjetskom vrednovanju ulja primio platinastu medalju, izdao je knjigu Naš istarski tartuf, u svoju ponudu uvrstio je i paletu bijelih i tamnih čokolada s tartufom, te neke destilate s aromom tartufa…

Giancarlo Zigante, sjaji od sreće! Na slici je, na svom štandu, s djelatnikom Branimiromk Sovićem (Snimka: Marko Čolić)

Vinistra 2019: ponuda za tijelo i dušu – namaz od bakalara, istarski pršut, istarske salame i kobasice od domaće svinje i od divljači, te sir, i, desno na fotki – izazovi iz carstva čokolade

Istarski pršut

______________________________

BODOVNI PRAGOVI 2019 – Ove godine na ocjenjivanju za Vinistru pooštreni su pragovi za medalje. Raspon bodova za VELIKU ZLATNU medalju bio je od 92 do 100 od 100 mogućih, za zlatnu medalju od 87 do 91,99/100, za srebro od 83 do 86,99/100, te za broncu od 80 do 82,99/100.

______________________________

Zlato Chardonnay – 2018 – San Tommaso; 2018 – Deklić

Zlatne medalje u kategoriji miješanog bijelog vina primili su Nikola i Albert Benvenuti za vino Corona Grande 2016 i Moreno Degrassi za vino Terre Bianche cuvée Blanc riserva Limited Edition 1

Moreno Degrassi dobio je zlato i za Syrah Contarini riserva 2012 (Marko Čolić)

Zlato za Cabernet franc 2012 Contarini Riserva dobio je Moreno Degrassi.

Milan Budinski, glavni enolog i voditelj proizvodnje u porečkoj Agrolaguni

Zlatni cabernet sauvignoni: Contarini 2011 – Degrassi, Festigia 2016 Agrolaguna; 2015 – Pino Rossi; 2016 – Moreno Ivančić; 2015 – AB vina; 2018 – Medea

Zlatni merloti: 2018 – Privitello; Festigia 2016 – Agrolaguna; 2016 i 2015 – AB vina; 2017 – Vivoda; 2015 – Pilato

Zlatni refoški: Rex Fuscus 2017 – Vinakoper; Corpo 2016 – Matej Kralj (Koper); 2016 – R&D Korenika (Izola); Koper 2018 – Vinakoper; Capo d’Istria 2015 – Vinakoper; 2018 – Kralj (Koper)

VELIKA ZLATNA medalja: Teran Santa Elisabetta 2015 – Benvenuti; Barbarossa 2016 – Tomaz; Santa Lucia 2017 – Kozlović

Zlatni terani:  Barbarossa 2017 – Tomaz; Vignanera 2016 – Moreno Ivančić; Anno Domini 2016 – Benvenuti; Fuga 2016 – Dobravac; 2016 – AB vina;  2016 – D&D Sirotić; 2016 – Fakin; 2016 – Dešković; 2016 – Deklić;  2015 – AB vina;  VinaLaguna 2013 – Agrolaguna; 2018 – Valenta; 2018 – Tomaz; 2018 – Deklić; 2018 – Vina Zigante;  2018 – OPG Antonio Tomaz; 2018 – Fakin; 2018 – Kozlović

Zlata za crna miješana vina: Riserva LV 2015 LagunaVina – Agrolaguna; Ghira crna 2015 – Ghira

Tata Livio Benvenuti s dvjema perjanicama kuće – teranima Anno Domini i Santa Elisabeta. Kad se činilo da su su Benvenuti s Anno Dominijem stigli s teranom do špice, obitelj je – ovih dana – lansirala Santu Elisabettu i pokazala da – ima vrh i iznad vrha!… (Marko Čolić)

Aromatični kultivari, VELIKA ZLATNA medalja: Muškat bijeli San Salvatore 2013 – Benvenuti

Zlatni muškat bijeli: 2018 – Dešković

Zlato za muškat momjanski: 2018 – Kozlović; 2018 – Franković

VELIKA ZLATNA medalja: Muškat žuti 2015 – Geržinić

Zlatni muškati žuti: 2018 – Fuhtar; 2018 – Mario Peršurić; 2018 – Deklić

RADIONICE s MALVAZIJOM i CASTELLOM

Jaka strana ovogodišnje Vinistre bile su radionice. Osobito zanimljive – one posvećene vinima od malvazije istarske i crnoj kupaži. Jednu je na temu malvazije i njenu potencijalu za odležavanje vodio znani hrvatski sommelier Filip Savić. Na kušanje su podastrte berbe od 2001. do 2013. iz privatnih arhiva šest poznatih istarskih vinara koje više nisu u prodaji. Malvazije Vina Laguna Festigia iz 2013. Agrolagune, Kozlovićeva 2012., Degrassijeva Bomarchese 2008., Coronikina 2004., Matoševićeva Alba 2001. i Polettijeva iz 2001. pokazale su se lijepo očuvanima i s dosta svježine, pa su se posjetitelji radionice izjasnili da bi se i arhivska vina trebala češće naći u prodaji. Drugu radionicu sa željom da se istakne višestranost sorte, kroz pokaz različitih stilova u kojima je malvazija zasjala – od klasične mirne svježe mlade malvazije preko dozrele duže odležavane i narančaste do pjenušca, vodio je glavni enolog i voditelj proizvodnje porečke Agrolagune Milan Budinski.

Na opće zadovoljstvo: zreli proizvođači, zrele malvazije u visokom sjaju – Kozlović, Budinski, Matošević, Coronica, Degrassi, Poletti… Nakon dugo, dugo vremena skupa barem pred kamerom: Gianfranco Kozlović, Ivica Matošević i Moreno Degrassi, koji su svojedobno bili neraskidivi istarski vinski trio, a onda se Degrassi odvojio. Kozlović, ovdje svojom zaslugom majstora samo-fotografa jednook, i Matošević i dalje na Vinistri nastupaju na istom štandu. Kozlović se može osobito dičiti odličnom crnom Santa Lucijom 2015 (kušao sam, I volio bih ponvno, za najranije pet godina!), a Ivica Matošević, kažu (nisam kušao!), sauvignonom, kojega je jedan vinski novinar u svom napisu ovih dana nazvao monstruozno dobrim. Sommelieri su zacijelo radosni što su dobili novi izraz za opisivanje vina. Zamislite se u ulozi kupca u vinoteci ili gosta u restoranu i u društvu sommeliera koji vam preporučuje monstruozno dobro vino!

Svakako s Vinistre valja spomenuti i promociju podeblje knjige Željka Garmaza iz njegove serije Vinske priče, ova knjga predstavljena u Poreču dakako posvećena je vinu i vinarima Istre i Kvarnera

Budinski je bio i voditelj radionice o uspješnim istarskim crnim blendovima, konkretno o već i te kako etabliranoj Agrolaguninoj marki LagunaVina Castello Festigia. Na kušanje je donio vina Castello Festigia iz sedam različitih godišta od berbe 2007 do berbe 2017. Marka Castello nastala je 2007. još za vrijeme službovanja, u ulozi glavnog enologa,  dipl. ing. Ante Gavranića, koji je htio kreirati vino od vrhunskih crnih sorata iz najboljih vinogradskih pozicija Agrolagune. Tada su se izvrsnim rezultatima na istarskom tlu i u istarskom podneblju osobito isticali cabernet sauvignon i merlot, a onda su se tim kultivarima pridružili i drugi crveni internacionalci – syrah i cabernet franc. Kako je Gavranić bio posebno sklon cabernet sauvignonu i syrahu, njegov Castello iz 2007. sastavljen je upravo od cabernet sauvignona i syraha, po 50 posto od svakoga. U 2009. kao partneri su izabrani merlot i syrah popola, izdanje 2013. je spoj cabernet sauvignona 60 posto, syraha 20 posto i cabernet franca 20 posto, u 2015. igrači su merlot sa 75 posto, cabernet sauvignon sa 20 posto i syrah s pet posto. Iz berbe 2016 Castello Festigia sastoji se od merlota 75 posto, cabernet sauvignona 15 posto, syraha pet posto i cabernet franca također pet posto. Castello 2017 je od merlota 67 posto, cabernet sauvignona 83 posto i cabernet franca 10 posto. Šteta je što se (već) u početnom periodu nije imalo dovoljno povjerenja i u domaći teran, ali nadam se da će s obzirom na ono što u najnovije vrijeme teran u Istri kod nekih proizvođača pokazuje i ta sorta biti i jače uključena u istarsku kupažu, da vinu pojača lokalni karakter…   ♣

Za one s većim i posebnim prohtjevima: istarski pjenušci Peršurić, i visoki slatki predikati Bodren, sa sjevera i iz Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

________________________________

Sandi Chiavalon

KRALJ MASLINOVOGA ULJA – U porečkoj Žatiki, gdje je uz vinare bilo mnogo izlagača delikatesnih artikala, susreo sam i Sandija Chiavalona, uglednog proizvođača maslinova ulja iz Vodnjana. Obitelj Chiavalon je od 2000. godine do danas za svoja ekstra-djevičanska maslinova ulja osvojila mnogobrojna domaća i međunarodna priznanja zlatnga sjaja. Više su puta Chiavaloni nagrađivani zlatnim i velikim zlatnim medaljama na natjecanjima za maslinova ulja u Vodnjanu, na Vinistri u Poreču i na Maslini u Splitu, dobitnici su zlatnih odličija i priznanja na Alma Armonia u Italiji, međunarodnoj nagradi za maslinovo ulje u Zürichu, A.I.P.O. Riva del Garda, L’ Orciolo d’oro u Pesaru, na Olive u Japanu, na Los Angeles Olive Oil Awardu itd.

Od 2005. ekstra djevičansko maslinovo ulje Chiavalonovih je uvršteno u međunarodni katalog Slow Fooda, kao i u renomirani međunarodni vodič L’extravergine iz Rima, danas poznat kao Flos Olei. U konkurenciji s nekoliko tisuća uzoraka maslinovog ulja iz cijeloga svijeta, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis uključeno je u Flos Olei Top 15 svjetskih maslinovih ulja.

Vrlo utjecajni njemački vodič Der Feinschmeker redovito Chiavalone svrstava u najbolje proizvođače ekstradjevičanskog maslinovog ulja nazočne na njemačkom i austrijskom tržištu.

– U 2016. organizacija World’s Best Olive Olis uvrstila nas je među TOP-25 ekoloških proizvođača u svijetu – pohvalio se Sandi Chiavalon. ∎

Na štandu obitelji Ipša na Vinistri 2019: Klaudio Ipša i Tomislav Galović, te Ipšini supruga i sin (Marko Čolić)

ISTARSKO-SLAVONSKA SURADNJA – Ne znam pouzdano u kojoj mjeri teče suradnja između istarskih pršutara i slavonskih uzgajivača svinja za mogućnost uspostave i učvršćivanja koje sam čuo prije nekoliko godina na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, ali ono što znam je da je uspostavljena čini se dosta čvrsta suradnja između Istre i Slavonije na drugom – mesno-vinskom kolosijeku. Jedan od najboljih istarskih a i općenito hrvatskih proizvođača maslinova ulja Klaudio Ipša, koji se prije nešto godina ozbiljno okrenuo i prema vinogradarstvu i vinarstvu i može se sada podičiti s odličnim iskrenim vinom, udružio se s jednim od najpoznatijih slavonskih kulenara Tomislavom Galovićem u proizvodnji salame! Galović daje meso (ono što se inače rabi za kulinovu seku) i začine (sol, ljutu i slatku papriku, šafran) te tehnologiju, a Ipša svoju malvaziju (iz 2015). Na Vinistri je pretpremijerno predstavljena salama Ipša-Galović, nastala na temelju dogovora o suradnji, upravo nedavno. Redovna proizvodnja za tržište kreće, veli Tomislav Galović, ove jeseni, a u prvi napadi na tržište planira se izaći s jednom tonom te salame. Zasad maloprodajna cijena kilogramu još nije definirana. Galović na ovakav način već nekoliko godina vrlo uspješno suraduje s kutjevačkim vinogradarom i vinarom Vladom Krauthakerom koji Galovićevu kobasicu obogaćuje svojom Graševinom Mitrovac, Galović navodi da je ta kobasica na tržištu vro tražena. ∎

Nose se crno, a piju – bijelo! Vrlo aktivno na štandu Franca Armana, gdje su mi se, inače, uz crne kraljice, osobito dopali Cabernet franc 2015 crna etiketa te Merlot Superior 2015 (Marko Čolić)

Dani graševine Kutjevo 2019

Graševina od Bože Metkovića, šampion na Danima graševine u Kutjevu 2019      

Božo Metković

ŠAMPION IZ – KONAVALA! – Ove godine najboljom graševinom na tradicijskom ocjenjivanju vina od toga kultivara koji slovi kao eno-perjanica Slavonije je iz – Konavala! Riječ je o vinu od Bože Metkovića iz Molunta. Metković je mali vinogradar i vinar, prije nekog vremena na našem dubokom jugu pokusno je posadio graševinu kojoj stručnjaci u tom ambijentu nisu prognozirali neki osobiti uspjeh, a sad je Božo, eto, dakako ponosan do neba, na graševinskom tronu prvaka! Njegovom slavonskome pothvatu osobito se veseli i prvi čovjek udruge Konavoski vinari Andro Crvik, koji mi kaže da predlaže Slavoncima da se s obzirom na pobjedu Konavljanina Dani graševine 2020 održe u Konavlima. I ne smo to: predlaže da se umjesto kao što je to bilo svake godine do sada – u Kutjevu, Dani graševine uvijek održavaju u mjestu odakle je te godine nositelj titule šampiona. Dobra ideja, ovo s Konavlima, baš za Slavonce, bez obzira na to što se osjećali (barem donekle) razočarani što je na njihovu terenu utrku 2019. dobio konj koji nije iz njihova dvorišta: Konavle su u susjedstvu Dubrovnika, i same u sezoni prhivate veći broj turista, dakle potencijalno su lijepo tržište baš za graševinu, koja kao piće vrlo odgovara za osvježenje u ljetnim vrućinama te koja će odlično kao pratitelj poslužiti mediteranskoj kuhinji s dosta plodova mora i lokalnog povrća. ♣

 Jelenina vinska škola

OBRAZOVANJE PO BAKHU u PUPITRESU – Pupitres je francuski naziv za izvorno drveni stalak s dva u obliku slova A nakošena kraka s pravilno napravljenim otvorima u koje se – naopačke, dakle s grlićem prema dolje – stavljaju boce s gotovim ali još nedegoržiranim pjenušcem kako bi se malo-pomalo, kroz vrijeme i zahvaljujući svakodnevnom protresanju boca, talog kao jedan od produkata alkoholne fermentacije sav skupio u grliću da bi ga se poslije, smrzavanjem grlića i pretvaranjem taloga u njemu u kruto tijelo poput čepa, moglo pri degoržiranju a pogonjenog pritiskom u boci, također jednim od produkata alkoholne fermentacije, u potpunosti odstraniti iz pjenušca. Međutim u Zagrebu već koju godinu pod nazivom Pupitres postoji i Vinska škola koju uspješno vodi sommelijerka Jelena Šimić Valentić, s dugim radnim iskustvom u ugostiteljskim objektima više kategorije, među ostalima i u restoranu Apetit City u Zagrebu. Vrijedna Jelena objekt Pupitres u središtu Zagreba zamislila je kao kombinaciju wine-bara i vinske škole s tematski posebno pripremljenim edukativnim radionicama, namijenjenima onima što žele vrijeme uz stol, tanjur i čašu provesti što kvalitetnije, dakle kroz punu koncentraciju do punog istinskog užitka.

Pupitres Jelenina vinska škola: Boleslav Mervič JNK, prof. Marin Berovič, Jelena Valentić Šimić, Dušan Humar Constantini, Kristina Mervič JNK

Abeceda vina počinje dakako s radionicom Prvi susret s vinom, u kojoj se dakako objašnjavaju osnove vezane uz plemenitu kapljicu, tj. njeno porijeklo, nastanak u tehnološkom smislu, te se daju preporuke oko izbora vina pri kupovini, oko pravilnog posluživanja vina u konteklstu prigode, pratećeg jela, čaše, temperature servisa…  Ostale radionice idu u određene detalje. Dosad je Jelena, kaže, održala više od 570 takvih vinskih obrazovnih radionica. Neke su posvećene i jakim alkoholnim pićima. Do kraja svibnja na rasporedu su bile sljedeće teme: o ginu i whiskyju, vinima Portugala, a pošlo se i Vinskim putevima svijeta.

Uz radionice tu su i razne ciljane prezentacije vina koje publici mogu biti i te kako zanimljive te korisne s edukativnog aspekta a ponuđaču su pak zanimljive u promidžbenom smislu.

Kako Pupitres, rečeno je, ima i dimenziju wine-bara, Jelena nastoji ne samo na radionicama nego i mimo njih gostima koji navrate na čašicu razgovora ponditi i prikladne pratitelje vina na tanjuru, konkretno razne delikatese poput pršuta, domaće (uglavnom Gligora) i inozemne sireve, naše maslinovo ulja (Chiavačlon i Brist), naše bučino ulje (Finta)… Jelena sebi daje truda u istraživanju, tj. da i kod vina i kod delikatesa uz provjerene marke na karti ima i određene jako doibre proizvode manje znanih ponuđača.

Upravo ovih dana u Pupitresu su na inicijativu prof. dr. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače ocjenjivača na nizu međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, gostovala dva slovenska proizvođača osvajača pak mnogih međunarodnih medalja visokoga sjaja, jedan je Boleslav Mervič JNK iz Vipavskog vinogorja (ukupna proizvodnja: 12.000 butelja godišnje), a drugi Dušan Humar Constantini iz Goriških brda, koji obrađuje 10 hektara vinograda i ne kupuje grožđe. Mervič, koji je okrenut organskoj produkciji te kod bijelih sorata i dužim maceracijama, predstavio je Rebulu 2011 (12 dana maceracije, 12 mjeseci barriquea; mpc. 22 €), zatim Chardonnay 2010 (četiri dana maceracije u kacama, godina dana barriquea, punjeno bez bistrenja i filtracije, 14 vol %; 25 €), Sv. Mihaela 2012 (nazvanog tako po crkvici uz vinograd, riječ je o mješavini sauvignona 60 %, bijelog pinota 20 posto, rebule 10 posto i malvazije istarske 10 posto, četiri dana maceracije, godina dana barriquea i pola godine sve skupa u inoksu; 22€), te izvrstan, po meni i najbolji,  kompleksni i elegantni Merlot 2011 (60 dana maceracije, dvije godine u bačvi od 1000 litara i pola godine u inoksu prije buteljiranja, bez filtracije; 27 €).

Humar Constantini, također na kolosijeku prirodi prijateljskog uzgoja, izašao je s vinima Muse Gold 2015 (chardonnay + sauvignon + furlanski tokaj, maceracija jedan dan na temperauri od 15 Celzijevih stupnjeva, kvasci vlastiti, dozrijevanje 1,5 godina u novom barriqueu od hrastovine – 70 posto,  i bagrema – 30 posto, 21 €), zatim Cabernet sauvignon 2008 (poseban vinograd, maceracija 10 dana, dvije godine barriquea, 14 vol %; 11 €), Cabernet franc 2012 Muse (20 posto grožđa prosušivano je na trsu, 14,5 vol %; 21€) i, kao najbolji, vrlo kompleksni, puni i elegantni Muse merlot & cabernet sauvignon 2008 Eminentno (30 posto grožđa prosušivano na trsu, četiri godine barriquea pa vino iz najboljih barriquea preseljeno u veliku bačvu,  punjeno u bocu 2015., 15 vol %; 49 €). ♣

Austrian Wine Summit 2019

VISOKO UČILIŠTE ZA VINSKI MARKETING! – Posljednji tjedan svibnja – Austrian Wine Summit 2019, u režiji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board ili AWMB). Doista visoko učilište za vinski marketing, dakako marketing vezan vino vlastite zemlje a to je ujedno i marketing za vlastitu zemlju! Austrian Wine Summit treba doživjeti!

Willa Klinger

Cijelo događanje maestralno su pripremili i organizirali djelatnici AWMB-a na čelu s direktorom Willyjem Klingerom, moglo bi se reći rektorom Visokog učilišta, na slici dok pozdravlja sudionike Summita. AWMB je u stanju realizirati ovakve susrete i odličnu promiždbu austrijskih vina i, dakako, s obzirom na lijepi budžet koji mu je na raspolaganju – devet milijuna eura godišnje, od toga milijun eura stiže iz fondova Europske Unije…

AWMB je 2019. pozvao na vinsku turneju Austrijom oko 200 novinara iz cijeloga svijeta. Da bi se svijetu što bolje prezentirala vinska Austrije i Austrija kao zemlja vrlo dobrga vina AWMB se potrudio i u tome da sa svojom kapljicom na raznim predstavljanjima i degustacijama sudjeluje 425 domaćih proizvođača iz svih vinorodnih područja države, koji su na kušanje podastrli oko 860 raznih vina.

Austrian Wine Marketing Board: Willy Klinger i njegov tim

Ove godine naglasak je bio stavljen na vinograde i vinare uz samu državnu grancu Austrije sa nekoliko zemalja – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. Na susretima austrijskih vinara i vinara iz spomenutih Austriji susjednih zemalja mogla su se kušati ne samo austrijska vina nego i vina austrijskih vinara proizvedena na njihovim imanjima s druge strane državne granice, kao i vina čeških, slovačkih, mađarskih i slovenskih pograničnih proizvođača. Od vinara koji nisu iz Austrije predstavilo se njih 20, sa 31 svojim vinom. Moglo se, od historičara, i čuti što-šta zanimljivog iz povijesti vezane vrlo tijesno upravo uz vinogradarska područja s obiju strana sadašnje državne granice što je nekad baš na tim mjestima kojima ide sada i nije bilo. Vino se eto pokazalo kao vrlo učinkovit medij za povezivanje među narodima s obiju strana državne granice.

Susret austrjskih i slovenskih vinogradara/vinara uz Grenztisch ili Pogranični stol u mjestu Leutschach na austrjsko-slovenskoj granici. Od slovenskih vinara nazočan je bio Alojzije Gaube

Pogled s terase proizvođača Tementa – glasoviti južnoštajerski vinogradski položaj Zieregg koji se prostire i s druge strane državne granice, u Sloveniji, tamo mu je naziv Ciringa fosilni breg

Jedna od degustacija različitih austrijskih vina bila je u palači Niederoesterreich u Beču

Palais Hofburg, Vie Vinum! Središte Beča je, inače, puno kočija s konjskom zapregom u kojima uživaju brojni turisti

__________________________________

Šampus Elementar

STEININGER NAKON JAMBROVIĆA! – Svakome tko je malo dublje zavirio ne samo u čašu nego i u vinsku literaturu znano je da su najvažniji načini za dobivanje pjenušca klasična ili tradicijska metoda (Méthode Classique) i metoda Charmat. Prva, koju rabe u Champagnei i pri kojoj valja potrošiti više vremena da se proizvodni proces kompletira, daje znatno kompleksniji produkt, za zahtjevnije nepce, a drugu naveliko rabe Talijani osobito u područjima Conegliano i Valdobbiadene odakle su svijet naprosto preplavili svojim proseccom, i namijenjenime baš široj potrošačkoj masi. U novije vrijeme govori se sve više o još jednoj metodi, nazvanoj Elementar, stoga što taj izraz najbolje oslikava način na koji se izvorno dobivao pjenušac, a to je da se u određenom trenutku zaustavi vrenje u baznome vinu namijenjenom šampanjizaciji te da se vino, koje se ne filtrira, s dovoljnim ostatkom sladora i sa svoijim kvascima utoči na šampanjizaciju u butelju kako bi se u njoj dovršilo alkoholno vrenje, rezultat čega su dakako nešto veći konačni alkoholni stupanj, zatim ugljični dioksid te talog. Osnovni princip jednak je klasičnoj metodi, međutim prednošću kod Elementara smatra se to što se vinu ne dodaju kupovni šećer i kupovni kvasci. Obično se pri degoržiranju odnosno nakon izbacivanja taloga boca samo dopuni istim pjenušcem, ali ekspedicijski liker se ne dodaje.

Karl Steininger u svom šampoanjskom podrumu pri protresanu napako okrenutih butelja s pjenušcem kako bi se talog skupio u grliću da ga se može smrznuti i potm čako izbaciti

Tako eto radi konkretno obitelj Steininger iz Langenloisa u Donjoj Austriji, kuća koja slovi kao jedan od najboljih  proizvođača pjenušaca u Austrji. Kušao sam Riesling Elementar Brut od Steiningerovih (rade još i pjenušce od bijelog pinota te od zelenog veltlinca) – nešto prilično drukčije od klasičnih šampusa rađenih tradicijskom metodom, nekom pilcu će možda trebati nešto više vremena da se prilagodi ovakvom pjenušcu kod kojega su perlice sitne i brojne ali nimalo napasne, peckaju nježno, blagi oksidativni štih fino je pomiješan s aromama zrelog bijelog koštićavog voća i s nešto citrusnih niti dok je okus pun, s dozom kremoznosti, tijelo snažno, završetak vrlo dugačak.

Vrijedi svakako ovdje istaknuti da je još odavno, prije nekoliko desetljeća, na Plešivici hrvatske vinogradare/vinare koji će se poslije razviti u vrhunske pjenušare upravo toj metodi podučavao istaknuti enolog Franjo Jambrović, inače Međimurac i brat Ivana Jambrovića koji je stvorio moderne temelje za vinski uspon Kutjeva i brat Augusta Jambrovića, koji je ostao djelovao u rodnom im Međimurju. U onom davnom razdoblju pjenušci općenito a pogotovu u kategoriji visokokvalitetnog elitnog proizvoda u nas su bili u zametku i možda onda još vrijeme nije bilo dovoljno zrelo za sve dobre ideje koje je svojevrsni vizionar inž. Jambrović iznosio, ali možda će sada u ovo doba i kad pomalo od očeva-veterana vođenje vinskog posjeda preuzimaju mladi, željni dokazivanja i svjesni da je dobro da u portfelju imaju i nešto drugo, što će iskakati posebnošću, biti jačeg interesa za priklon i ovoj elementarnoj tehnologiji… ∎

____________________________________________

Sljedeći Austrian Wine Summit bit će za dvije godine, naime to je bienalna manifestacija, kao što je i vrlo značajan međunarodnih sajam vina i jakih pića VieVinum u organizaciju kojega je AWMB također uključen, a koji se održava u impozantnoj bečkoj palači Hofburg, novo izdanje VieVinuma najavljeno je za 6. do 8. lipnja 2020. godine. (O Austrijskom vinskom summit i o vinskoj Austriji  uskoro detaljno na www.suhiucasi.wordpress.com ) ♣

Haute couture

        DRAGULJ VISINSKOG VINOGRADARSTVA: TERAZZAS DE LOS ANDES – Nekad davno trsje se obvezno sadilo na škrtim tlima na kosinama brežuljaka, i brda sve do velikih nadmorskih visina. Ravnice u nizinama bile su rezervirane za razne prehrambene poljoprivredne kulture. Malo pomalo, kako je vino stjecalo sve viši društveni status i kako se pojačano počelo tražiti te kako su se razvijali strojevi za obradu vinograda, loza se s brda spuštala u ravan i na plodno tlo, gdje je obrada bila lakša i gdje se moglo ići na veći prinos, a što je po jedinici površine proizvodnju činilo jeftinijom, do vrlo unosnom. U novije vrijeme s rastom gospodarstva i s povećanjem platežne moći općenito a posebice pojedinaca te s povećanjem eno-gastro obrazovanosti pa time i podizanjem letvice na skali ukusa i zahtjevnosti potrošača koji sebi žele i mogu priuštiti ekstra-stvari, dio trsja vratio se na brdo i na škrto tlo, što i jedno i drugo vinovoj lozi i odgovara u smislu dobivanja visoke kakvoće sirovine za osebujnu kapljicu. Kapljicu koja s obzirom na niži prinos, kompliciranju obradu vinograda, investicije u suvremenu tehnologiju (znanje, podrumski prostor, podrumarska oprema posebice drvene bačve…) i investicije u vrijeme nužno da vino sazrije u dovoljnoj mjeri, na tržište izlazi po i vrlo visokoj cijeni. Povratak  na padine i na veću nadmorsku visinu koristan je ne samo u komercijalnom smislu određenim pojedincima (trgovcima, aukcionarima…) iz vinskog sektora, nego zapravo i za cijelo društvo, jer širi obradu zemljišta na poljoprivredno moguće vrlo korisne terene koji bi inače ostali zapušteni i neiskorišteni s obzirom na proizvodni potencijal. U današnje doba razvijenog turizma uvelike baziranog i na eno-gastronomiji, s obzirom na magnetsku snagu privlačnosti Bakhova nektara, vina s visina imaju snažan promidžbeni potencijal vezano uz određeni teritorij.

Terazzas de los Andes cabernet sauvignon Los Aromos 2011

Tako se eto sve više govori o vinogradarstvu na velikim visinama, visinskom vinogradarstvu, ekstremnom vinogradarstvu. Talijani najčešće rabe izraze herojsko vinogradarstvo, vigneto in montagna, vino eroico, Englezi koriste izraz altitude winemaking.

Za takvo herojsko vinogradarstvo zainteresirala se svojedobno i grupacija Moët-Hennessy, znana po ekskluzivnoj ponudi mirnih i pjenušavih vina. Preko svoje podružnice u Argentini  1996. osnovala je u Lujan del Cuju u provinciji Mendoza posjed Terrazas de los Andes, koji obuhvaća osam vinograda sađenih na terasama na različitim nadmorskim visinama na istočnom podnožju Anda, te suvremeni vinski podrum nastao preuređenjem vinarije sagrađene još 1898. godine. Vinogradi su na nadmorskim visinama od 980 do 1259 metara, sorte su u najvećoj mjeri malbec i cabernet sauvignon, a ima i chardonnaya i lokalnog torrontèsa. Izbor sorte za pojedinu parcelu bio je po tome kako koja odgovara kojoj sorti s obzirom na nadmorsku visinu, tlo, ekspoziciju, mikro-klimu. Pod budnim okom Hervéa Birnie-Scotta, dvadeset godina je uloženo u istraživanje tla kako bi se odredio točan vinograd i točna nadmorska visina za svaku od sorata. Najniži od tih visinskih vinograda, famozni Los Aromos, pripada cabernet sauvignonu. Razumljivo, naime ta sorta treba više sunca i topline da dosegne zadovoljavajuću zrelost. Najstarija dva vinograda su jedan sađen 1929. godine i drugi iz 1945, od grožđa iz njih proizvodi se mala količina vina što izlazi s oznakama Single Vineyard te Parcel’s Malbec  limited edition (ograničena serija).

Ovdje vrijede neka sasavim druga pravila. Vinogradi koji se nalaze između jednog i dva kilometra nadmorske visine zapravo su iznad većine kišnih oblaka. Ova su područja zapravo sušna i polusušna, pa je opasnost od gljivičnih bolesti svedena na minimum. Kao pomoć za navodnjavanje trsja koriste se drveni kanali koji provode vodu od otopljenih leda i snijega s vrhova Anda i to je jedini izvor vode ovim lozama.

Cheval des Andes 2009

Vina Terrazas de los Andes, inače imanja koje je 1999. bilo partner glasovitom bordoškom Château Cheval Blancu u kreaciji vina Cheval des Andes, premium blendu bordoškog tipa od cabernet sauvignona i malbeca, nalaze se i na hrvatskom tržištu, preko Galerije vina MIVA. Prije stanovitog vremena Gordan Mohor i Vlado Šušak kao partneri u tvrtki MIVA priredili su prezentaciju nekoliko etiketa mirne kapljice koju uvoze od Moët & Hennessyja, među tim etiketama bili su zaista sjajni Terrazas de los Andes Cabernet sauvignon single Vineyard Los Aromos 2011 i Cheval de los Andes 2009…  ♣

Peti Dani hrvatskog pršuta (u Zagrebu)

DELIKATESA PAR EXCELLENCE! – Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski te, dolje, i istarskii pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

__________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

_________________________________

BUTINE ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam čuo da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

– Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim

Pršuti Roca

samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi.

Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

Restoran i terasa Roca

_________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdak

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane. ♣

Između je…, i poštenoga?

            PODRIJETLO GLAVNOG SASTOJKA HRANE BIT ĆE VIDLJIVO NA AMBALAŽI! Zbog mnogih nedorečenosti i mogućnosti označavanja podrijetla glavnog sastojka hrane na nekoliko načina, Hrvatska gospodarska komora je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala edukacije o navođenju zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka kako bi pravovremeno informirala tvrtke koje će od 1. travnja 2020. biti obavezne primjenjivati novu pravila Europske unije.

– Iako Uredba stupa na snagu dogodine, proizvođači u većini slučajeva ambalažu naručuju i nekoliko godina unaprijed, stoga je važno da već sada imaju informaciju na koji način ispravno označiti hranu prema novoj Uredbi. U slučaju bilo kakve pogreške mogli bi imati nepotrebne troškove, stoga ne čudi veliki interes za ovakvim tipom edukacije – istaknula je Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK na edukaciji održanoj početkom travnja u Zagrebu.

Šimić je naglasila kako su Uredbom uzeti u obzir želja potrošača da budu informirani o podrijetlu hrane koju konzumiraju, ali i kompleksnost suvremenih lanaca opskrbe hranom.

– Subjekti se tako mogu odlučiti između nekoliko načina navođenja zemlje podrijetla glavnog sastojka. Mogu navesti konkretno geografsko područje, ili informaciju da se zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka razlikuju od zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U oba slučaja, taj se podatak mora nalaziti u istom vidnom polju s navodom o zemlji podrijetla hrane i biti ispisan propisanom veličinom slova – rekla je Šimić i pojasnila na konkretnom primjeru o čemu se točno radi.

– Ukoliko subjekt navede na ambalaži da je njegov proizvod, recimo koncentrat rajčice, podrijetlom iz Hrvatske, dužan je naznačiti i zemlju ili mjesto podrijetla glavnog sastojka, rajčice – pojasnila je Šimić.

Detaljnu prezentaciju o novim pravilima označavanja održala je Marija Batinić Sermek, voditeljica Službe za informiranje o hrani i temeljne zahtjeve kvalitete hrane Ministarstva poljoprivrede.

– Uz sastav hrane, zemlja podrijetla je informacija koja kupce najviše zanima. Navođenje zemlje podrijetla hrane je obvezno ako bi izostavljanje tog podatka moglo potrošača dovesti u zabludu, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje – upozorila je Batinić Sermek,i dodala kako je problematika označavanja glavnog sastojka vrlo komplicirana pa se pravila praktički moraju određivati od slučaja do slučaja.

Istaknula je da se glavni sastojak određuje po kvantitativnom (čini više od 50 posto hrane) ili kvalitativnom principu (da ga potrošači dovode u vezu s nazivom hrane).

– Određivanje glavnog sastojka može biti dosta subjektivno, ali vodi se praksom poštenog informiranja potrošača. Uzmimo konkretan primjer kobasica koje se proizvode u Hrvatskoj, a meso za njih se dobavlja iz drugih zemalja. Ako proizvođač označava njihovo podrijetlo, onda će morati i označiti podrijetlo mesa, odnosno da njegovo podrijetlo nije Hrvatska – objasnila je Batinić Sermek, i napomenula da se pokušalo što lakše i bezbolnije provesti ove promjene.

Što konkretno to znači za naše kompanije koje posluju s hranom upitali smo Željku Iskru iz tvrtke Zvijezda plus.

– Što se Zvijezde tiče, nama je najveći problem Bosna i Hercegovina koja zahtijeva navođenje zemlje podrijetla za sve uvozne proizvode. Inače, na deklaracijama nije obavezno navođenje podrijetla osim za voće i povrće, meso te ono što je i nama bitno, a to je ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje – kazala je Iskra

O velikom interesu poduzetnika za novu regulativu svjedoče odaziv od više od 120 tvrtki na ovu zagrebačku edukaciju i žustra rasprava koja se povela nakon prezentacije Ministarstva. HGK je edukaciju već održala u Osijeku, a u narednim danima slijede Rijeka i Split kako bi se što više tvrtki diljem zemlje informiralo o novim pravilima. ♣

Trinajsta Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

        NA TAPETI: PREVARE VEZANE UZ HRANU, te BACANJE HRANE Hrvatska gospodarska komora, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede RH organizirala je u Opatiji 13. Konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane u Hrvatskoj. Na njoj su vodeći ljudi nadležnih tijela dali kratak pregled aktivnosti u proteklom razdoblju te najavili novosti.

Ove godine poseban je naglasak bio na reorganizaciji sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj, a govorilo se i o prevarama povezanima s hranom, o navođenjima zemlje podrijetla, o bacanju hrane, o tome kako se nositi s tzv. lažnim novostima (fake news), pesticidima u hrani, produljenju rokova valjanosti hrane, opasnostima od afričke svinjske kuge i o nizu drugih aktualnih problema.

Ova Konferencija je već neko vrijeme neizostavno mjesto interakcije i izravnog kontakta stručnjaka, gospodarskih subjekata i nadležnih tijela, mjesto razmjene znanja i iskustva gdje se predstavljaju novosti, upozorava na probleme, raspravlja o poduzetim koracima u području sigurnosti i kvalitete hrane te se najavljuju daljnje aktivnosti, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je otvorio skup.

Cilj konferencije je pravovremeno obavijestiti o aktivnostima koje naše nadležne institucije poduzimaju u području sigurnosti hrane kako bi se one primijenile u proizvodnji, preradi i distribuciji.

Čulo se, tako, i to da se u Hrvatskoj baci godišnje 400.000 tona hrane! Prema procjenama FAO-a, na globalnoj se razini baci oko trećina proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi i više od milijarde dolara. Od spomenutih oko 400.000 tona hrane bačene u Hrvatskoj, nekih 40.000 tona je zbog, rečeno je, nerazumijevanja označavanja roka trajanja.

Sanja Kolarić Kravar

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Istaknula je da moramo staviti naglasak na odgovorne proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

– U zadnjih par godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja treba rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe te omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo – poručila je Kolarić Kravar, dodajući da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

– U razvijenim zemljama baca se oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto već u fazi proizvodnje. Najviše se bacaju voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva baci se oko čak 1800 dolara hrane. A, inače, to bacanje ima u konačnici utjecaj i na klimatske promjene – naglasila je Darja Sokolić iz Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Darja Sokolić

Prezentirala je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…) ako ih se pravilno skladišti ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza datuma na oznaci najbolje upotrijebiti do. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do dva mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…). Proizvodi s ograničenim kratkim rokom trajnosti uopće se ne bi smjelo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

– Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, to vidim kao priliku za laboratorije, da im pomognu oko toga. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca održavat će se i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo – zaključila je Sokolić.

Među temama Konferencije bilo je predavanje Žaklin Acinger-Rogić iz Ministarstva poljoprivrede na temu Afričke svinjske kuge i mogućim implikacijama te bolesti na sektor trgovine i mesoprerađivačke industrije.

– Bolest se manifestira uglavnom u obliku hemoragijske groznice, najčešće je brzog tijeka pa od pojave simptoma do uginuća životinje prođe tek nekoliko dana, a smrtnost je gotovo stopostotna. Još uvijek nema razvijenog cjepiva niti terapije za prevenciju i kontrolu bolesti pa se uzgajivači moraju osloniti striktno na prevenciju koja uključuje dobre higijenske uvjete, obavezno držanje svinja u zatvorenom prostoru i sprječavanje njihova kontakta s divljim svinjama – kazala je Acinger-Rogić, te dodala kako se, ovisno o broju svinja, u uzgajalištima preporučuju različite mjere poput čišćenja i dezinfekcije objekata, ograničavanja ulaska u objekte sa svinjama te korištenje zaštitne odjeće.

Medijska prezentacija „istina“ o hrani: treba li, i kako, reagirati na fake news? Sare Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozabavila se vrlo aktualnom temom medijskog dezinformiranja koje se sve češće uvlači u područje prehrambenih proizvoda.

– Današnji mediji i društvene mreže su iznimno plodno tlo za lažne vijesti, a taj fenomen se proširio i na hranu, rekla je Mikrut Vunjak pa se osvrnula na konkretne primjere medijskog iskrivljavanja podataka kako bi se privukli klikovi čitatelja: – Jednom sam kliknula na tekst koji je u naslovu govorio kako jedemo opasnu i zaraženu hranu da bi tek nakon čitanja shvatila da se radi o priopćenju koje sam sâma poslala u medije i iz kojega je nekoliko podataka bilo izvučeno iz konteksta. Nakon traženja demantija autori koji sup o svome napisali prilog i stavili ga na društvenu mrežu samo su na kraju naslova dodali upitnik…. ♣

Panel na R&B Weekendu o plasiranju prehrambenih proizvoda u turizmu

KAKO NAHRANITI TURISTE DOMAĆIME, UZ DEFICIT u PROIZVODNJI? – Unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina. Pokrivenost uvoza izvozom je 60 posto, godišnje stvaramo milijardu eura deficita. No, kako nam godišnje dolazi 19 milijuna turista, moramo pronaći način da te brojke poboljšamo. Kako osigurati plasman domaćih prehrambenih proizvoda u najznačajnijoj gospodarskoj grani bila je tema panela Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoga, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, u sklopu prvoga R&B Weekend festivala u Zagrebu.

Tomislava Ravlić

            Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK, istaknula je kako je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nastavak akcije Kupujmo hrvatsko koja traje već 22 godine i kojoj je trebalo čak 18 godina da nam ovdje ukaže na to da potrošači preferiraju domaće proizvode pred onima drugih. Ne tako davno omiljeni trend bio nam je odlazak preko granice u Austriju, Italiju ili Mađarsku u šoping, no zahvaljujući ovoj akciji to se promijenilo, napomenula je Ravlić, i naglasila da je okretanje domaćemu i autohtonom globalni trend. HGK želi olakšati hrvatskim tvrtkama plasman proizvoda kroz turizam.

                Denis Matijević, direktor konzultantske tvrtke Smarter, istaknuo je kako proizvodi Smartera uspješno ulaze u domaće hotele. Problem su nedostatne količine, nemamo lanac prodaje. Logistički je izazov slavonske proizvode kratkog roka trajanja plasirati u Dubrovniku, napomenuo je Matijević. Rješenje je horizontalno povezivanje malih proizvođača istorodnih artikala te vertikalno povezivanje s lancem distribucije koji bi osigurao da ti proizvodi dođu do hotela i restorana. Ozbiljno se moramo pozabaviti demografijom, jer u nekim našim mjestima više nema tko raditi ono što potičemo, naglasio je Matijević.

                Goran Filipović, član Uprave lošinjskih Jadranka Hotela, upozorava kako svaka turistička kompanija u Hrvatskoj nije i hrvatska kompanija i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja. Mi smo u hrvatskom okruženju postali brend za povezivanje malih proizvođača u našu ponudu. Da bismo to ostvarili, morali smo u posljednjih pet godina uložiti puno napora u suradnju s dobavljačima iz našeg najbližeg kruga. Krenuli smo s partnerima sa Cresa i s Lošinja, no većina njih se bavi iznajmljivanjem apartmana tako da one prave poljoprivredne proizvodnje zapravo nema. Radimo sa 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostvarujemo s njima šest milijuna kuna prometa. Kupujemo hranu ali i do prikladne drvene poslužavnike na kojima prezentiramo jela, no to je tek pet posto od svega onoga što nam treba, iznio je Filipović. Dodao je kako je veliki problem u vrućim ljetnim mjesecima dovesti na Lošinj svježi sir i vrhnje iz zagrebačke okolice.

Sudionici panela su se složili kako bi bilo dobro da četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, financija i turizma – dogovore način kako ojačati povezivanje domaćih proizvođača hrane i osigurati bolji distribucijski kanal za njihove proizvode.

R’n’B Weekend Zagreb (Restaurants & Bars Weekend) odvijao se u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Festival je bio namijenjen svim hedonistima i ljubiteljima dobre hrane, pića, kave i zabave, a na jednom mjestu izmjenjivala su se brojna svjetski poznata imena gastronomske scene. Festival je bio tematski je podijeljen na tri kategorije – hranu, piće i kavu, a tijekom festivala dodijeljene su i nove Michelinove zvjezdice te održane brojne radionice i natjecanja u spravljanju hrane i pića. ♣

Jesti i piti razumno, i s razumijevanjem

            DOMAĆE JE DOMAĆE, i VINO UZ ŽLICU… – Da, jesti i piti razumno, i s razumijevanjem! U ovo moderno vrijeme obveza je to svakoga pojedinca prema sebi samome – užitak i zdravlje kroz izvorno lokalno, posebno, svježe, sezonsko, umjerenost, ali naravno i svakog pojedinca prema svojoj domaji – čuvanje i unaprjeđenje okoliša i bioraznolikosti, zadržavanje i učvršćivanje bitnog dijela kulturnog identiteta nacije, rast gospodarstva i svekoliki razvoj zemlje. Bitni su kvalitetni koraci s edukativnom notom koji vode pozitivnim pomacima u enogastronomiji, a ti pomaci u enogastronomiji mogu doći više do izražaja ako  enogastronomija ima dobru podlogu u (količinski dovljnoj) proizvodnji i perspektivu u plasmanu, a glede plasmana to bi morao biti slučaj u Lijepoj našoj kao, kako rado ističemo, istodobno, poljoprivrednoj (zelena Hrvatska) i turističkoj (plava Hrvatska) sredini.

Sofra: begova čorba, klepe, japrag i bosanski lonac

Pametni te kompleksno i na duži rok razmišljajući protagonisti hrvatske eno-gastro scene – pojedini kuhari, vlasnici ugostiteljskih objekata, za hranu, pića i turizam specijalizirani novinari, pa marketingaši… dobro shvaćaju značenje izvornosti i tipičnosti te kakvoće upravo na tanjuru i u čaši, prednosti lokalnih namirnica i raznolikosti u prehrani kao i nužnosti malo više truda u podizanju razine i osebujnosti ponude, pa nastoje osmisliti razna događanja koja bi upravo domaću namirnicu i različita uz maštovitu jednostavnost moderno progotovljena vrlo rafinirana tradicijska jela stavila u prvi plan. U Zagrebu u najnovije vrijeme na eno-gastro planu bilo je nekoliko vrijednih akcija – pohvala ne znači da se one ne bi u detaljima mogle i unaprijediti!, primjerice We Love Local (razumijem uporabu sve i svuda prisutnog engleskoga, ali po nekoj logici koja povećava uvjerljivost moglo se sloganu barem dodati i ono naše LOKALNO, poznato: Domaće je domaće!), pa Vino uz žlicu (hrvatska kapljica kao pratnja jelima uz žlicu), G.E.T. Report-Vinski razgovori na kojima se u više navrata nastojalo pred širu javnost dovesti pomno izabrane znane i manje znane hrvatske vinare autore provjereno visoko-kvalitetne kapljice.  Vrijednost što je treba razvijati u finesama kod ovih događanja s edukativnom notom je to da publika može dosta toga novoga saznati o namirnicama, jelima, prerani, vinu i pićima, a vrijednost je i u tome da su događanja koncipirana ne kao monolog predavača nego kao interaktivna, dakle kao razgovor u kojemu sudjeluje i publika.

Gost na G.E.T.-ovim Vinskim razgovorima bio je i pelješki vinogradar/vinar Boris Violić iz Potomja, koji godišnje proizvede oko 18.000 litara vina, od bijelih što rukatca što chardonnaya, a od crnih što plavca, što dingača, naime na poziciji Dingač ima 1,3 ha vinogradia s oko 13.000 loza (Marko Čolić)

U zagrebačkom Rougemarin Cityju chef Marin Medak na sjajan je način interpretirao projekt We Love Local (Domaće je domaće!), jedan od pokretača kojega je inače marketinška agencija Alert a kojemu punu podršku daje npr. i chef Rudolf Štefan, vlasnik već čuvenog šibenskog Pelegrinija: pripremio je maštovite autohtone delicije od svježih i kvalitetnih lokalnih namirnica i pokazao kako elitni restorani mogu lijepo surađivati s malim lokalnim uzgajivačima i proizvođačima hrane. Nešto prije događanja u Rougemarin Cityju i Esplanadina chefica Ana Grgić izašla je s novim proljetnim jelovnikom s kreacijama također na kolosijeku We love local – domaće je domaće…

Chef Marin Medak, strastveni zagovornik projekta We Love Local, kazao je: Vjerujem u domaći koncept kvalitetne hrane od farme do stola, i zato će se ova premijerno predstavljena jela odsada nalaziti na novom jelovniku Rougemarin Cityja. Servirat ćemo hrvatska jela od probranih lokalnih sastojaka izvedena u street food formi. To je hrabar zaokret u ponudi, ali zagovornik projekta mora povesti primjerom. Očekujem da ćemo ovime pokrenuti trend koji će biti korak u dobrom smjeru za male proizvođače, goste restorana i društvo u cjelini.

Kako bi svi restorani koji podržavaju, kupuju i poslužuju jela od namirnica uzgojenih i proizvedenih lokalno bili lako prepoznatljivi gostima sa željom da jedu kvalitetnije, pokretači platforme We Love Local pripremili su naljepnice kao znak da se u dotičnom lokalu na čijim je ulaznim vratima postavljena naljepnica priprema i poslužuje nutritivno bogata, svježa i ukusna lokalno uzgojena hrana.

Pomeri!

Iako možda na prvu to ne sugerira, i Pomeri je na strani domaćega. Pomeri je naziv novog zagrebačkog bistroa, naziv nema veze ni s glagolom pomeriti tj. pomaknuti, a niti s nazivom glasovite šampanjske kuće Pommery. Vlasnik Sergej Bulić odlučio se za izraz Pomeri po početnim slovima osnovnih namirnica kao protagonista na tanjuru: Po(vrće)ME(so)Ri(ba), inače, riba je u glavnoj ulozi u većini jela s menua Pomerija. Mus Topčagić iz zagrebačke tvrtke Fama došao je na zamisao da u ambicioznijim ugostiteljskim objektima u Metropoli – prvi nastup bio je u restoranu Sofra –

Chef Goran Sertić

prezentira menu u kojemu bi se hrvatska jela što se konzumiraju pretežito sa žlicom bila prikladno sljubljena s plemenitom kapljicom. Najnovije događanje Mus je uz pomoć eno-gastro novinara Domagoja Jakopovića Ribafisha priredio u suradnji s Pomerijem gdje je sada chef sa Goran Sertić, kuhar koji je stigao iz zvjezdanog zagrebačkog Noela i koji je iskustvo stjecao s istaknutim kuharskim majstorom Dinom Galvagnom. Sertić znalački i s minimalnim dodavanjem začina svježe sezonske namirnice spaja u nova zanimljiva jela, i moguće je da će se prezentacije Vino uz žlicu i nastaviti u Pomeriju.

Kristina Pinkert – sada voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu

Menu je u Pomeriju počeo s – barrique gljivama! Za vino iz barriquea svi već znaju ali – gljive barrique!? Riječ je o jelu sastavljenom od gljiva vrste shitake, kozjeg sira i dimljene ribe. Slijedili su tartar od tune praćen crnim pinotom iz 2017 plešivičke obitelji Damir Drago Režek, zatim juha od šparoga. Specijalno za ovu priliku stigao je Naš brudet (bijela riba, rak), a izvrsno ga je dopunio korčulanski Merga Victa Pošip 2018 iz Smokvice, vino o kojem će se zacijelo tek čuti pravi hvalospjevi. U neformalnom glasanju koje su se jelo i koje vino najbolje našli, ova kombinacija pokazala se pobjedničkom.

Iz Dalmacijavina, koje se nakon duge agonije diglo iz pepela, na stol je uz sipu s bobom, melisom i špekom stigao Merlot barrique 2015, a predstavila ga je enologinja Kristina Pinkert, odnedavno voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu. Kristina se odlučila na hrabar potez, i ostavila uhodan obiteljski vinski biznis u Baranji, da bi se posvetila razvoju novih i njegovanju starih etiketa Dalmacijavina….   ♣

Jesti na cesti

        PARK FOOD FEST i ISTRIAN WINE & WALK – Sve se više i javno pokazuje ono što već dugo slušamo kroz izreku kako sve dolazi kroz želudac! Više nije dovoljno blagovati u kući, restoranu i u neko za to uobičajeno vrijeme dana primjerice oko podneva (ručak) i u sumrak (večera). Hrana i piće, nakon što su se, kao jedno od obilježja modernog života, svojedobno u većem obujmu posebice u većim gradovima i u jeftinom obliku pojavili na ulici kroz razne sendviče, peciva i prigriske iz domene brze prehrane i, kad je riječ o piću, kroz pivo, žesticu, vino u litrenoj boci kao čisto ili miješano s malinovcem (tzv. musolini), u najnovije vrijeme nastoje se na cestu, u turističkim krajevima, uključiti na vrlo ambiciozan način, povezano sa sportskom rekreacijom – primjer je Istria Wine & Walk a to je šetnja kroz vinograde s time da su na stazi postavljene okrepne stanice, odnosno okupljanjem oko gurmanskih poroka na značajnijim trgovima u gradovima – primjer je Park Food Fest s ponudom u nekom parku, protagonist je hrana što je od sezonskih i lokalnih namirnica na otvorenome i uživo pripremaju znani restorani, neki i okićeni Michelinovom zvjezdicom odnosno preporukom.

Tako u Istri već pet godina postoji spomenuti Istria Wine & Walk, a ovog svibnja – 4. 05. 2019. – sjeverozapadni dio istre obogaćen je za Park Food Fest, u parku ni manje ni više nego  Novigradske biskupije. Park Food Fest je manifestacija s tzv. show cookingom na licu mjesta a za koju su za Noivuigrad bili najavljeni chefovi znanih restorana Badi, Buščina, Čok, Damir i Ornella, Marina te Morgan… Na popisu vinara bili su  renomirani istarski proizvoiđači kao Clai, Coronica, Cuj, Degrassi, Ghira, Moreno Ivančić, Leonardo Palčić, Pervino, Veralda i Vina Demark, a vodilo se brigu da tu bude i piva, i to onih u kategoriji craft, od istarskih proizvođača Bruman, Bura Brew, Kampanjola, Suxo i Vergal. Događanje u parku bilo je u znaku i glazbenog programa i prodajne izložbe lokalnih proizvoda te izvornog istarskog suvenira.

Istria Wine & Walk predviđen je bio za subotu 18. svibnja, s polazištem u Bujama i vinogradu Santa Lucia, staza koju je trebalo prohodati bila je dugačka oko 11 km. Istria Wine & Walk svake godine donosi sve bogatiju ugostiteljsku ponudu – posjetitelje na ovogodišnjoj šetnji na sedam okrepnih stajališta u razmacima od po dva kilometra čekalo je devet vrhunskih istarskih vinara i devet lokalnih proizvođača delikatesa i ugostitelja. Za gourmet ponudu zaduženi su bili Oštarija Rondo, Aminess, OPG Radošević, OPG Duniš, All event, Primizia food & wine, Konoba Morgan, Buršić i Veralda, dok su svoja vina ponudili Kozlović, Franković, Celega, Bassanese, Ravalico, Coronica, Cattunar, Cuj i Veralda.

                Istria Wine & Walk spoj je rekreacije i odlične gourmet-ponude. Činjenica da smo došli do petog izdanja i da se za ovaj događaj uvijek traži mjesto više najbolja je potvrda uspjeha projekta. Svake godine privučemo velik broj domaćih i stranih turista. Uvijek preporučujem svim šetačima da pripreme svoja nepca za uživanje te fotoaparate kako bi ovjekovječili uspomene s Wine & Walka, istaknula je Michelle Babić, direktorica TZ Brtonigla.

                Ponosni smo što našim sugrađanima i gostima možemo ponuditi novi festival koji prati suvremene gastronomske trendove. Svi posjetitelji imali su prilike uživati u zaista impresivnim jelima, vrhunskom piću i dobrom ambijentu. Street food koncept istaknuo se kao jedan od najuzbudljivijih trendova u industriji hrane. Želja nam je u budućnosti rasti te organizirati ovakva događanja i na širem području klastera sjeverozapadne Istre, istaknula je Vesna Ferenac, direktorica Turističke zajednice Grada Novigrada. ♣

Pjenušci, jagode i trčanje u plešivičkome kraju

PETI MARATON i PRVI FESTIVAL PJENUŠACA i JAGODA! – Istrani  na proljeće kao organizirani program za rekreativce i zaljubljenike u Bakhov nektar imaju svoje pješačenje uz vinograde, poznatije pod, dakako, nezaobilaznim plemenitim  engleskom nazivom a to je Istria Wine & Walk, te organizirano uživanje u hrani na javnim površinama, pod uzvišenim engleskim nazivom Park Food Festival (ove godine u Novigradu kao poprištu), a Jaskanci, znani po pjenušcima i po jagodama, što se tiče rekreacije ubacili su u veću brzinu od Istrana pa se kod njih ne hoda uz vinograde nego se utrkuje (Bubbles Run) i na okrepnim stanicama puni se pjenušcem kao gorivom za dalje, ove godine krenuli su, i to uz Majčin dan!, i s prvim festivalom pjenušaca i jagoda.

Za poklonike zdravog života (trčanje, tekućina – treba se čuvati dehidracije! – i voće) i one koji će to postati evo par riječi o događanju u gradu Jastrebarskom i na brdu uza nj a sve to na pola (auto)puta između Zagreba i Karlovca i dosta blizu granice sa Slovenijom.

Kod Šemberovih pjenušavo trčanje počinje i završava. Zdenko Šember pokazuje pobjednicu ovogodišnjeg petog kola trčanja, a to je Dina Kuiš. U kategoriji muškaraca najbolje je trčao Kristijan Rubinić. Prvaci su na dar dobili po bocu pjenušca od Šembera i Tomca

Jedna od idealnih okrepnih stanica Na Bubbles Runu na Plešivici ponad Jastrebarskoga mogla bi biti i na vrhu brežuljka vinogradima okružena krasna kuća obitelji Šoškić. Ali taj objekt, koji bi kao lokacija i u ambijentalnim smislu svakako TREBAO kao promocijski medij biti u žiži a na žalost nije, često zamišljam kao nešto što se susreće u vinogradarskim područjima niza vinska etabliranih zemalja – kao regijsku vinoteku i neku vrstu banke ponajboljih vina kraja, u ovome slučaju Plešivice. Mogućnost je tu i ponude narezaka i tople hrane, prostor je idealan za skok s gradskog asfalta (Zagreb, Karlovac, turisti štoautocestom voze prema moru i s mora natrag i traže mogućnost ugodnog predaha) u krasnu prirodnu oazu

Bubble Run ima svaki put po nekoliko kola, u petak uoči Majčinog dana (Majčin dan je 12. svibnja) održano je peto kolo utrkivanja, šesto je predviđeno za tjedan dana poslije Majčinog dana. Za utrku, oko organizacije koje brinu Atletski klub Jastrebarsko te obitelji Šember i Tomac, u petak se prijavilo stotinjak trkača iz raznih krajeva Hrvatske, neki i iz Slovenije (lani je sudjelovao i jedan ugledni vinar iz francuske doline Loire!), staza je dugačka 6,5 kilometara, start i cilj su u dvorištu vinogradarsko-vinarske obitelji Šember u Donjim Pavlovčanima, a okrepna stanica s tankanjem je negdje na pola rute, u vinogradu obitelji Tomac. Da bi se moglo sudjelovati u utrci i popratnom programu valja platiti kotizaciju od 20 kuna po osobi, a ta uplata daje pravo sudionicima da omaste brk roštiljem kod Šembera te da uživaju u vrhunskom plešivičkom pjenušcu po prigodnoj cijeni, nižoj od redovne u maloprodaji. Protokol predviđa i svečanost podjele nagrada najboljem trkaču i najboljoj trkačici (dar šampionima  je po  jedna boca pjenušca kuće Šember i kuće Tomac, a sada u ovogodišnjem petom kolu šampioni su bili Kristijan Rubinić, te Dina Kuiš, na koju ovdje na slici domaćin Zdenko upire prstom) i proslavu za sudionike utrke, uz vrlo vrijedan izbor glazbe (ponajviše rock i blues ponajboljih svjetskih izvođača) koju Zdenko Šember čuva na brojnim gramofonskim pločama što ih je dosad skupio.

Inače, za šesto kolo, na rasporedu u petak potkraj svibnja, najava je bila, nakon trkačkoga dijela, velikog bubble & music tuluma, zamiljeno je bilo, naime, da uz prštanje pri otvaranju pjenušaca, u dvorištu kod Šemberovih pršti i glazba, i to sa dva gramofona, što se tiče muzičkih brojeva izbor je bio ograničen na samo oko 3000 gramofonskih ploča, a što se tiče trajanja veselja predviđalo se oboriti dosadašnji rekord i dočekom zore…

Pjenušci Korak, predstavnik kuće na slici je Bernard Korak, chef koji se dugo kalio kod svjetski glasovite slovenske kuharice Ane Roš te i u uglednim restoranima u Italiji. O vinima Korak brinu brat mu Josip i otac im Velimir. Obitelj Korak uskoro na Plešivici otvara velebni restoran

Mlade Šemberove snage: Lucija i Klara, te, dolje, predstavnici kuće Tomac – mama Martina i sin Martin, te rođak im i pomagač na imanju Lovro Tomac

Pjenušci Kurtalj i Coletti

Prvi  festival pjenušaca i jagoda Jaskanci – konkretno Grad Jastrebarsko i Turistička zajednica Jastrebarskoga – uveli su na dan neposredno prije Majčinog dana s time da se priredba produži i na Majčin dan, pozornica je perivoj dvorca Erdödy gdje su postavljeni otvoreni šatori sa stolovima uz koje su proizvođači nudili pjenušcac i jagode. Kao izlagači-ponuđači sudjelovale su vinske kuće Kolarić, Kurtalj, Jagunić, Korak, Tomac-Bajda, Šember, Tomac, Ivančić, Kunović, a jagode su ponudili članovi udruge Jagoda-prsten kojih je inače 19 i koji sa svojim nasadima jagode pokrivaju ukupno 18 hektara zemljišta sa 657.500 različitih sorata jagode.♣

Uz Majčin dan

        BLAGDANI u TURISTIČKOM SMISLU – Ne samo ljeto kad su nesnosne vrućine i godišnji odmori, nego i razni pa i jednodnevni praznici mogu se ne samo prefrigano nego i lijepo i decentno komercijalno iskoristiti kroz turizam. Jedan od takvih praznika svakako je i Majčin dan. Posebna je to prigoda kojoj jako dobro, posebice za onoga tko stanuje na velegradskom betonu, odgovara ambijent sela. Vrlo lijepo – prijedlozima za pješačenje, zatim za jahanje, pa, ako to trenutačne meteo-okolnosti dopuštaju, i plivanje u bazenu, pa potom i s mogućnošću uživanja na seoskom gospodarstvu u tipičnim tradicijskim gastronomskim speclijalitetima i odličnom vinu – kao domaćin upravo za Majčin dan organizirala se vinska kuća Fattoria Lavacchio iz Toscane,  ekipa koje je, na čelu s vlasnicom Faye Lottero (središtu fotografije), ovdje na slici.

            Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću. Svoje korijene Majčin dan ima u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis 1865. godine organizirala je Mothers Day Meetings da bi majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima. Kao osnivačica današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. godine u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. godine majke su u 45 država SAD slavile majčin dan, a američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio je 1914. godine Majčin dan nacionalnim praznikom. Nedugo nakon SAD, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.),  Švedskoj(1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji  (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu. Toga dana se majke i bake uglavnom darivaju cvijećem (bijeli i crveni karanfili su uglavnom zaboravljeni), te čestitkama i malim poklonima koje su izradili njihova djeca i unuci. ♣

Životinje-partneri

        ŠIŠMIŠI POMAŽU BORDOŠKIM VINOGRADARIMA – Bordoški vinogradari ohrabruju šišmiše – smatrajući ih prijateljima i saveznicima u borbi protiv štetočina – da se gnijezde u njihovom trsju!

Prije dvije godine u suradnji s Ligom za zaštitu ptica potaknuli su kontrolirano naseljavanje šišmiša u vinogradima. Allan Sichel, čelnik poslovne udruge Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux (CIVB), navodi kako se u akciju privlačenja šišmiša uključilo zasad oko 20 vinskih bordoških châteauxa i kako su projektom dosad pokrivene 23 vinogradarske parcele. U Francuskoj inače živi 33 vrsta šišmiša, od toga 20 vrsta prisutno je u departmanu Gironde, otkriva Felicity Carter, glavna urednica uglednog njemačkog časopisa Wine & Business International, u izdanju kuće Meininger Verlag.

Sichel je dodao da su znanstvena istraživanja pokazala da šišmiši kao leteći glodavci uništavaju moljce Eudemis i Cochylis, koji pak hranu za sebe nalaze na vinovoj lozi. Moljac je omiljeno jelo šišmiša, svaki šišmiš svake noći pojede čak oko 2000 moljaca, dakle šišmiši su vrlo korisni u regulaciji populacije tog insekta. S više šišmiša kao saveznika u vinogradima koristit će se bitno manje pesticida koji se uobičajeno rabe protiv moljca.

Problem je u tome što šišmiš među širom publikom ima slabu reputaciju, i bitno je uvjeriti brojne vinogradare da šišmiš može i te kako biti poslovni prijatelj. Šišmiši su u najvećoj mjeri prisutni u bordoškim vinogradima u tijeku ljeta, i sada se uvelike radi na tome da se njihova nazočnost osigura kroz cijelu godinu, i svaku i sljedeću godinu. Da bi se to postiglo sugerira se vinogradarima da na svojim parcelama ne krče, nego ostave, oštećeno i praktički već mrtvo stablo te da ne ruše stare posebice drvene kuće, jer one su idealne za utočšte-stanište šišmišima.

Projekt o poticanju šišmiša da ostaju u bodroškim vinogradima jedan je od koraka CIVB-a da svoje vinogradare u snažnoj mjeri usmjeri prema održivom uzgoju. U želji da se u vinogradarstvu ide što više u eko.smjeru bordoški vinogradari prilično su se angažirali i u tome da privuku u svoje trsje što više insekata-oprašivača. Upravo o koristi prisutnosti insekata-oprašivača u trsju, CIVB u lipnju ove godine organizira veliku znanstvenu konfrerenciju, najavio je Sichel. Insekte oprašivače Bordožani se nadaju privući zatravljivanjem između redova, ali i živicama, kojih je u bordoškim vinogradima krajem prošle godine posađeno oko 23 kilometra.

I još nešto: bordoški vinogradari u većem su broju krenuli ne samo u zatravljivanje svojih vinograda nego i u sadnju stabala između vinogradskih redaka. To, ističe Sichel, potiče vraćanju insekata a i ptica u vinograde te pomaže očuvanju bioraznollikosti. Stručnjaci kažu kako stabla u vinogradima imaju pozitivan učinak i na regulaciju mikroorganizama u tlu. Efekti tih novih pristupa pokazat će se u punom svjetlu, kažu u Bordeauxu, tek nakon 10 do 15 godina kad novozasađena stabla budu dovoljno visoka da mogu imati utjecaj na tlo. ♣

_____________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣  – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2017 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica, zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2017 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay (muškatni?) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: mlado, svježe, s dosta arome ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PINOT CRNI 2016 Križevac & Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac & Čimbuščak • kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI Drago Režek 2016 – Damir Drago REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Pjenušci/sparkling wine

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) ANITA brut – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay, riesling, kraljevina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: brut • 12,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljniji pjenušac, punog tijela ■ SERVIS:  ⇑

Dalmacija

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) GRK DE FORO REVENTON 2016 sur lie – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: grk ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) POŠIP ČARA 2017 – PZ POŠIP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Čara • sorta/variety: pošip ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2012 Grand Select – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina, južne pozicije/southers slopes • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: više od/more than 30 godina/years • prinos po trsu/yield per vine: oko/about 0,5 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • barrique (225 l) – hrvatski, francuski, američki hrast/croatian, french, american oak ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno ali i elegantno/powerfull red, but also elegant  ■ SERVIS: ⇗

Alen Sušić Jokan

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) JOKAN 2015 Grande Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko • suho / dry • 15,0 vol%  (600 boca) ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno, gusto, toplo, lijepo zaobljeno, još premlado / powerfull read, thick & dense, rounded, still to young  ■ SERVIS: ⇗ • ⇒

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL) ZLATAN CRLJENAK 2011 – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: crljenak/zinfandel ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 Ponos – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho / dry • 15,8 vol% (5000 lit) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2012 – HILIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho/dry • 14,8 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) JOKAN 2015 Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah & plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% (3000 boca) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) CAPLAR 2011 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % kasnija berba/a bit later harvest • proizvodi se samo u najboljim godištima/produced only in the best vintages ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) REBELION 2016 – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot, syrah, alicante bouschet & plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 – BORIS VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Dingač • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) PLAVAC MALI 2013 barrique – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 selekcija – BEZEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Janjina • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 supreme – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač & Potomje • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,6 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE:  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ILLYRICUM 2015 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sjeverne pozicije/northern expositions • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % • mlade loze/young vines ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Desertno slatko /sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) MERLOT IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA 2017 – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: slatko / sweet • 14,0 vol% (2500 boca à 0,375 l) ■ SERVIS: ⇗

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) MALVAZIJA 2013 Festigia riserva LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bagrem/acacia ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) CASTELLO 2013 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, syrah 20 % i cabernet franc 20 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2015 Superior – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CABERNET SAUVIGNON 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗ •

Slavonija & Podunavlje

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) BIJELO VENJE 2008 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • sorta/variety: graševina, rizling rajnski, traminac, sauvignon, pinot sivi • kasna i izborna berba/late harvest • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • vrhunsko • suho / dry • 14,7 vol% ■ SERVIS: ⇗

AUSTRIJA   ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER BURGENLAND RESERVE 2017 – Franz & Elisabeth LENTSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot sivi/pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,5; AC 5,2  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) CHARDONNAY LEITHABERG DAC 2018 – Birgit BRAUNSTEIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD Leithaberg • sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2; AC 5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried JOISER FREUDSHOFER LEITHABERG DAC (Districtus Austriae Controllatus) 2017 – Hans & Anita NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD  Joiser Freudshofer Leithaberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland, Leithaberg DAC • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,0; AC 5,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GEMISCHTER SATZ Ried UNGERBERG  Alte Rebeben 2017 – BERNTHALER + BERNTHALER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 3,9; AC 4,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH Ried Hochberg 2017 – HANS IGLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC 5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH HOCHBERC 2015 – GESELLMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Burgenland • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1; AC  5,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried DÜRRAU 2017 – KERSCHBAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC 5,8  ■ SERVIS: ⇗

Odlične frankovke Juliane Wieder, ovdje na slici u rukama njenoga sina

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2011 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2015 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,1; AC  5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried HOCHÄCKER 2016 – WENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho /dry • 12,5 vol%, RS 1; AC  6,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp) BLAUFRÂNKISCH RESERVE Ried ALTENBERG 2017 – Hans NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • blaga kosina/gentle slope • tlo/soil: sedimentarno, s dosta vapnenca/sedimentary, with much lime • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH GOLD 2016 DAC RESERVE – K & K KIRNBAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC  Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  6,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH DAC Ried GOLDBERG 2016 – Silvia HEINRICH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Goldberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried MITTERBERG 2016 DAC RESERVE – GAGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitterberg • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,4; AC  5,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) ZWEIGELT 2015 – KRACHER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Illmitz ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Carnuntum

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WEISSER BURGUNDER Ried GOTTELSBRUNN 2017 – NETZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gottelsbrunn • sorta/variety: pinot blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,5 vol%, RS 5,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE CUVÉE Ried BÂRNREISER 2015 – Philipp GRASSL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt, frankovka/Blaufränkisch, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM CUVÉE Ried AUSBÜHL 2016Michael AUER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch 85 %, zweigelt 15 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1g/lit,,, AC. 5,6  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried KIRCH WEINGARTEN 2015 ARTNER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,,, AC. 5,1  g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:   ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried HEIDACKER 2015 Meinrad MARKOWITSCH • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,4 g/lit,,, AC. 5,0  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried PRELLENKIRCHENER SPITZERBERG 2016 Johannes TRAPL • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE BLAUFRÂNKISCH Ried Spitzenberg 2015 – DORLY MUHR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Spitzenberg • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:L) PINOT NOIR Ried SCHEIBNER 2015 – Gerhard MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Scheibner • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,1 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 4,6 g/lit:  ■ SERVIS: ⇗ ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Alte Reben Ried ALTENBERG 2017 – GLATZER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • sorta/variety: St.Laurent/Lovrijenac ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried HEIDACKER 2015 CARNUNTUM KABINETT – Lucas MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Heidacker • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Kabinett  • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried BÂRNREISER 2016 – TAFERNER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) ZWEIGELT RUBIN CARNUNTUM 2016 – NADLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Rubin • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Kamptal

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried GRUB KAMMERN IÖTW 2016 – HIRSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Grub Kammern • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KÄFERBERG IÖTW 2016 – JURTSCHITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Käferberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC 5,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING Ried SEEBERG LANGENOIS IÖTW 2016 – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Seeberg • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol%, 3,0 RS, 6,6 AC ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried ZÖBINGER HEILIGENSTEIN IÖTW 2016 – Willy BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zöbinger Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 12,5 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC  7,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Krems

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KIRCHENBERG HERZSTÜCK 2017 – NIGL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kirchenberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER KALK & STEIN 2018 – FORSTREITER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARd: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,6 g/lit,; AC. 5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Niederösterreich / Donja Austria

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR Ried SATZEN 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, Satzen • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR RESERVE 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR 2013 – BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUBURGUBNDER RESERVE 2016 – SCHLOISS GOBELSBURG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT 2015 – ALLRAM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 12,5 vol% TIP VINA/TYPE of WINE: za svaki dan/every day ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT reserve LA CHAPELLE 2015 – WANDRASCHEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

Pjenušci   /Sekt

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/pp: ) NV BLANC de BLANCS BRUT SEKT GROSSE RESERVE  – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Grosse Reserve Brut • 12,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 7,7  g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) RIESLING BRUT SEKT GROSSE RESERVE Ried HEILIGENSTEIN – STEININGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois VINOGRAD/VINEYARD: Ried Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brur Grosse Reserve • 13,5 vol%, RS 4,8 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

Steiermark / Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried NUSSBERG GSTK 2011 – GROSS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Nussberg GSTK • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣   mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried KRANACHBERG GSTK 2017 – Hannes SABATHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg GSTK • suho/dry • 14,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried OBEGG 2015 – Walter SKOFF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Obegg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Obegg • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried ZIEREGG 2007 – TEMENT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zieregg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Zieregg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,7 g/lit,, AC  6,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried EDELSCHUH 2015 – WOHLMUTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Edelschuh • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2013 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/Vulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious, a bit sweety ■ SERVIS: ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried HOCHGRASSNITZBERG GSTK RESERVE 2015 – POLZ ERICH & WALTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochgrassnitzberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Hochgrassnitzberg Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2007 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: SudostSteiermark/Jugoistočna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südoststeiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 5,3 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, malo sladi/serious, a bit sweety ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER Ried OBERBURGSTALL 2017 – HARKAMP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Oberburgstall • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, mature ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) MORILLON Ried KRANACHBERG RESERVE 2011 – Peter SKOFF DOMÄNE KRANACHBERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg, Reserve • suho/dry • 14,5 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, amsture ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried ROSENBERG 2017 – FRÜHWIRTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/JVulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Rosenberg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,4 g/lit,, AC  5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Thermenregion

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CHARDONNAY RESERVE 2017 – ALPHART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: )  CHARDONNAY RESERVE 2017 – KRUG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 4,0 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – AUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS  1,4 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – HARTL HEINRICH III ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE Ried WEISSES KREUTZ 2016 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,6 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Ried FRAUENFELD 2016 – JOHANNESHOF REINISCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) St.LAURENT RESERVE 2016 – Johann GISPERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,1 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ SERVIS:  ⇗

Wachau

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER SMARAGD Ried STEINERTAL 2017 – ALZINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried ACHLEITEN 2017 – DOMÂNE WACHAU ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Achleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  14,0 vol%, RS  4,0 g/lit,, AC. 7,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried OFFENBERG 2017 – Johann DONABAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗ •

Wagram

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – WALDSCHÜTZ WEINHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Weinviertel

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Leitstall 2016 – PRECHTL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Privat 2016 – Christoph BAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,9 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH RIESLING Ried AICHLEITEN 2017 – SCHWARZBOCK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aichleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 5,1g/lit,, AC. 8,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH BLAUBURGUNDER Muschelkalk Selection 2016 – ZUSCHMANN – SCHÖFFMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH PINOT NOIR Ried KAPPELENBERG 2015 – Rudolf FIDESSER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kapellenberg • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 Wien/Beč

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried LANGTEUFEL ROTES HAUS DAC 2017 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Langteufel Rotes Haus ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried ULM „IÖTV“ DAC 2017 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ulm ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried STEINBERG „IÖTV“ DAC 2017 – COBENZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY NUSSBERG ROTES HAUS 2016 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIEN RESERVE CUVÉE DANUBIS GRAND SELECT 2013 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 40 %, merlot 40 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE ANTARES GRANDE RESERVE 2016 – ZAHEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent 70 %, zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 5 %, merlot 5 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 13,5 vol%, RS 0,9 g/lit,, AC. 5,8 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE KOMPOSITION FIDELIO 2016 – FUHRGASSL-HUBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent, frankovka/Blaufrankisch, cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR SELECT 2016 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS: ⇗

ITALIA  ITALY

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) ASSO di FIORI LANGHE CHARDONNAY 2016 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho/dry • 12,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) Il FIORE DELLE LANGHE BIANCO 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 70 % & nascheta 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inox ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

 

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) RE di FIORI LANGHE riesling 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

SLOVENIJA  SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) MUSE MERLOT i CABERNET SAUVIGNON 2008 Eminentno – CONSTANTINI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • kosina/slope • sorta/variety: merlot, cabernet sauvignon • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine: 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: 4 godine/years barrique – selekcija najboljih barriquea preseljena u veliku bačvu na sljubljivanje/selection of the best barriques transferred into the big barriel • punjeno/bottled in: 2015 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

 

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • maceracija/maceration: 60 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – velike bačve/big barrels 1000 l – 24 mjeseca/months • prije punjenja u inoksu/before bottling in stainless steel: 6 mjeseci/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2004 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja)  • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2001 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2005 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXXL) CHATEAU LATOUR 1993 Grand Vin de Bordeaux – CHATEAU LATOUR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Bordeaux, Pauillac ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • sorta/variety: cabernet saucvignon, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: aoc • suho / dry • 12,5 vol%  SuC 05.2019

 

 

 

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: