Svijet vina – 2018/2019 – World of Wine/ HRVATSKA NA DLANU – CROATIA AT a GLANCE
______________________________________
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
UVOD/INTRODUCTION
Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) / Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)
Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)
Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.
Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik
Površina/Surface: 56.542 km2; Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500; Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years; Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic; Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 %; Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans; Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %; Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic; Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000; Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Najduža rijeka/The longest river: Sava; Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…; Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2; Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km; Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66; Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj; Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…; Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak; Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha; Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381; Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral
VINOGRAD & VINO/VINEYARD & SWINE
Vinogradska područja Hrvatske / Vine-growing territories in Croatia
Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side
Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia
Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.
Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)
U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too
Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.
Površina/Surface
Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 19.077 ha; Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %; Primorski dio/Littoral part: 47,3 %; Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860
___________________________________
Povijest
Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.
History
The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.
___________________________________
Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:
- Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before there were 2214 ha)
Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980
Sorte/Varieties
Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250; Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70; Glavne domaće sorte/Most important local varieties:
GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.
Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.
Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli /blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet (73)…
U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.
Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!
Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali; Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha;
Pelješac, južna strana, s Dingačem / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m
Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.
TRŽIŠTE – 2018/2019 – MARKET
Prijavljena godišnja proizvodnja vina/Registered annual wine production: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl; Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties:
1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl
20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)
Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %
Export-Import 2018
Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.
(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)
Uvoz vina – 2018 – Importation of the wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value € 30.477.299.
(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of: 28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija
POTROŠNJA/CONSUMPTION
Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit
Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac
Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik
NAJPOZNATIJI PROIZVOĐAČI/MOST RENOWN PRODUCERS
Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, te dolje/and down: Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević
Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…
Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure…
Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)
______________________________________
Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan
Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ; OIV • Zagreb, 05. 2018.
Suhi u čaši 