Festival pršuta u Tinjanu/ PRVORAZREDNA POSLASTICA SROZANA U JEFTINO VAŠARSKO OZRAČJE

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

KOLIKO MI KAO ZEMLJA KOJA PRETENDIRA DA BUDE VISOKOCIJENJENA TURISTIČKA IMAMO OSJEĆAJ ZA VRIJEDNOSTI OPĆENITO, ZA LIJEPO, PROFINJENO, ELEGANTNO?…

Tinjan, Istra, malo mjesto između Pazina i Poreča: tradicijska, osma internacionalna smotra pršuta, izdanje 2014. Urnebes od posjete! Gužva, kao da je nekakav prosvjed, no ljudi ne prosvjeduju nego mljackaju i pijuckaju. Svega li, i svačega. Veliki vašar, velika gostionica. Pršutu kao protagonistu na ukupnoj površini manifestacije dodijeljen je relativno maleni prostor u šatoru, tako da je to stvorilo veliku gužvu. Prvorazredna i skupa poslastica srozana u jeftino ozračje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAFestival pršuta u Tinjanu, pod šatorom: uokolo stolovi s izlagačima, a u sredini stolovi za posjetitelje koji su htjeli blagovati na licu mjesta

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGužva pred golom, pardon: stolom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUz pršut, i drugi proizvodi, poput špeka, kobasica, bunceka,..

Kažu mi: 38 izlagača pršuta iz osam zemalja – uz Hrvatsku bili su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Italija, Austrija, Španjolska, cijena cijelog pršuta, za ponijeti, do 200 i više kuna po kilogramu, za svjetski čuvenu španjolsku pata negru (od crne svinje) tražilo se 3000 kuna (400 eura), narezani pršut kod nekih domaćih ponuđača stajao je navodno i do 400 kuna za kilogram, bogme rezani jamon iberico trebalo je platiti 100 kuna za 10 dag, odnosno 1000 kuna za kilogram!

OLYMPUS DIGITAL CAMERACijene

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPovrće, zimnica u teglicama

Na popriličnom prostoru blizu zgrade općine postavljeno je nekoliko šatora, u jednome, stisnuti kao pilići u uzgajalištu, proizvođači pršuta te, s druge strane njihova stola, prebrojni posjetitelji, tako da je bilo potrebno svojski gurati se da se dođe do pojedinog proizvođača te vidi što se sve na stolu nudi (uz pršut bilo je tu kobasica, salama, kulena, slanine, sira…) te da se eventualno nešto kupi. Nastup pršutara bazirao se na prodaji rezanog proizvoda za pojesti (i odmah), kao i cijelog proizvoda za ponijeti doma, a što se tiče reklamne degustacije, to je ovisilo o dobroj volji ponuđača, tu i tamo pojedinci su se odlučili ponekom posjetitelju pružiti ficlek kriške pršuta… Iako pršut nije s nježnom cijenom, kupovalo se, znači oni koji su došli ovamo u šator unaprijed su i računali na malo veći trošak… Na žalost, na festivalu pršuta u Tinjanu, kako je naziv priredbi, umjesto da se izlagački dio s jednog šatora, nedovoljno velikoga za ugodan boravak te za mogućnost kvalitetne komunikacije s proizvođačem, proširi i na susjedni šator,  koji je, uzgred, funkcionirao kao birtija. Prostor posvećen pršutu obuhvaćao je tek manji dio ukupne površine interijera i eksterijera priredbe, a protagonist – sušeni odnosno dimljeni pa sušeni svinjski but nije se u ponudi svega i svačega, tj. sira, zimnice u teglicama, fritula i drugih kolača, meda, kestena, češnjaka, brda mandarina, proizvoda tradicijskih zanata, drangulija, vožnje na kakvu se ide u luna-park… (navodno oko 80 izlagača na vanjskome prostoru),  doimao kao glavna zvijezda festivala njemu posvećenoga. Više je ta tutti frutti manifestacija u Tinjanu ličila na kombinaciju kakvog selskog sajma i proštenja, po onome što sam vidio dojam je da je i rađena tek da zadovolji potrebu lokalnog stanovništva za događanjem o jesenskom vikendu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAFini, uistinu okusni, na ocjenjivanju posrebreni hercegovački pršut Ivane i Ante Hercega iz Ljubuškoga    

Pršut kao posebno plemenita i skupa delikatesa zavrjeđuje ipak samostalni, veći i estetski ljepši ambijent od vašarske i birtaške atmosfere.

Nakon moje objave na Facebooku bilo je reakcija na kritički iznesene primjedbe, uz navode kako je ljudi puno, i svi se vesele, kako je riječ o oktoberfestovskoj atmosferi, zatim da smo u nas već pretjerali s nekim ekskluzivnim ambijentima, te da je ulaznica npr. 80 kuna, dakle dosta skuplja od od ove sada od 15 kuna, mnogi sebi ne bi mogli priuštiti dolazak, pa i one kaj fali ovakvom događanju, i jamon iberico se prodaje u Barceloni na placu, čisto je normalno rezati šunku po 100 eur/kg na “neuglednom” mjestu

Što se tiče Oktoberfesta, tamo se i te kako vidi tko je kralj manifestacije (pivo), a cijeli ambijent uređenjem je maltene kao umjetnički paviljon u odnosu na ovo na ledini u Tinjanu! Što se tiče jamona i njegove prodaje na placu u Barceloni – to nije za usporedbu s ovime u Tinjanu, plac – tržžnica – i jeste da se prodaju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, delikatese…

Možda se ne shvaća ili se nedovoljno shvaća potencijal manifestacije posvećene pršutu s kojim se rado hvalimo kao našom vrhunskom delikatesom i koji smo već od prije dugo željeli vidjeti zaštićenime na razini EU u kategoriji istarskog i u kategoriji dalmatinskoga. Festival pršuta trebao bi biti dominantno u znaku pršuta, ambijent bi morao biti profinjen i na višoj estetskoj razini (zar se – barem u nekim sredinama – bojimo nečeg lijepoga oku, ili, možda, ponegdje nema smisla za to?…) te komotan i za izlagače i za posjetitelje. Festival pršuta, kao i festival tartufa (neka se usporedi organizacija festivala tartufa kod restorana Zigante u Livadama i ona pod šatorom na parkiralištu u Buzetu!), visokokvalitetnog maslinovoga ulja, ekstra sira, čokolade… manifestacija je kompleksnog karaktera (mogućnost dolaska kupaca na veliko, turizam, image koji se stvara usmenom predajom i kvalitetnim prilozima u medijima javnog informiranja), pa bi organizaciji/realizaciji trebalo prići s većim ambicijama i većim očekivanjima u krajnji poslovni rezultat na širem frontu i na dugi rok. Koliko se razmišljalo na ovome kolosijeku koji sam upravo naveo govori i činjenica da manifestacija uopće nije imala press-službu, i  da bi novinar došao do nekih osnovnih podataka o sudionicima trebao je najprije naći pa onda maltene za rukav hvatati osobe iz organizacije, a kako se novinarima na ulazu nisu izdavali bedževi bilo je poteškoća sa zaštitarima oko slikanja nekih prizora iz predviđenog programa događanja…

POZDRAV ŠAMPIONIMA

U sklopu festivala pršuta u Tinjanu održava se strukovno ocjenjivanje pršuta, vodila ga je Blanka Sinčić Pulić, predsjednica Udruge senzornih analitičara istarskog pršuta, a, po prvi put, ove godine priređeno je i natjecanje u rezanju pršuta, birana je i kraljica pršuta. Pozdrav i čestitka šampionima ovogodišnjeg strukovnog ocjenjivanja pršuta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠampion u kategoriji istarskog pršuta: Milan Antolović, sa kćerkom (gore). Šampion u kategoriji dalmatinskog pršuta: Miran Pelivan, mesnica MrkiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pobjednikom u kategoriji istarskog pršuta proglašen je Milan Antolović, koji je ne samo pršutar nego je i pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije.

Pobjednik u kategoriji dalmatinskog pršuta je Miran Pelivan iz mesnice Mrki. Njegova pršutana je u Pakovu Selu.

Prva kraljica pršuta je Tony Laganis iz Motovuna, koja je u izboru pobijedila u konkurenciji sedam djevojaka.

Dobra vijest sa smotre pršuta Tinjanu: od šampiona i pročelnika Milana Antolovića a potom i preko razglasa u šatoru čuo sam da je postignut dogovor sa Slovencima oko zaštite istarskog pršuta na razini EU! Je li u našim medijima javnog informiranja to i objavljeno (osobno, na tu vijest nisam naišao!), kao što je svojedobno na malom ekranu u nas na bombastičan način našao mjesto prilog s LOŠIM vijestima i sugestijama da nam opet podmeću? (naš sindrom: za sve su nam uvijek krivi drugi)…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANišta bez Mataša…

Iskoristio sam susret s Milanom Antolovićem da pitam kakva je sada situacija sa ostalim proizvodima hrvatskoga dijela Istre koji su pri zaštićivanju na razini EU naišli na određene teškoće, a to su, uz teran, npr. i maslinovo ulje, sir…

– Što se tiče terana, zasad, unatoč našim nastojanjima da sa Slovencima postignemo dogovor, nema pomaka, a što se tiče ekstra-djevičanskog maslinovoga ulja situacija je dobra, Slovenci su ulje iz svojega dijela Istre zaštitili pod znakom Slovenska Istra, a mi ćemo, sad kad je izrađen pravilnik, ulje hrvatskoga dijela Istre zaštititi kao ekstra-djevičansko s oznakom izvornosti s time da smo području našega dijela poluotoka u toj zaštiti pridružili i neke općine u predjelu povijesne Liburnije, koja inače zalazi u Primorsko-goransku županiju. Što se tiče sira, i to se rješava na zadovoljavajući način, kao nositelj zaštićivanja definiran je Klaster za proizvodnju mlijeka i mliječnih prerađevina Istarske županije – kazao je Antolović.

U Tinjanu je na vidljivo mjesto iznad stolova nekih proizvođača pršuta bila postavljena oznaka Klaster hrvatskog pršuta. Sad očekujemo i poslovne rezultate, kao slijed takve organiziranosti. Saznajem da Klaster broji 27 članova, od kojih ih je 12 učlanjeno u Udrugu dalmatinskih pršutara, sedam u Udrugu Drniški pršut, sedam je pršutara iz Istre i jedan s otoka Krka. Izvršni direktor Klastera je Ante Madir. Među prioritetima zacrtani su osiguranje nabave kvalitetne domaće sirovine po konkurentnim cijenama, suradnja s Ministarstvom poljoprivrede oko donošenja pravilnika vezanog uz zaštitu pršuta na nivou EU, nastupi na sajmovima, promocija općenito.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKlaster hrvatskog pršuta: Vlade Prančić Smjeli (desno)

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrančić u pršutani Smjeli, s netom nasoljenim pršutima u hladnoj komori

Vlade Prančić, voditelj pogona za proizvodnju dalmatinskog pršuta Smjeli iz Dugopolja kod Splita, i član Klastera, rekao je:

– Pršutari se susreću s velikim problemom pri kupnji sirovine, zato što oni traže samo svinjske šunke, a kod nas zasad nema klaonice koja bi im u tom smislu izašla ususret, naime ponuđači žele plasirati i druge dijelove svinje koji nama, specijaliziranima za pršute, ne trebaju, pa to povećava cijenu po kilogramu. Mi u Dalmaciji a i kolege u Istri zbog nedovoljnog uzgoja svinja moramo se snalaziti za šunke drugdje. Voljeli bismo da, dok se ne poveća uzgoj svinja ovdje, to bude naša Slavonija, gdje je uzgoj svinja tradicija. Ipak, Slavonija zasad ne pokazuje da ima dovoljno ponude kakva nama treba. Uz to, problemi su i oko prijevoza, naime on je dosta skup ako je vožnji više a s manjom količinom. U Hrvatskoj jedino PIK Vrbovec ima potrebnu kompletnu logistiku za skladištenje te za kvalitetan prijevoz većih količina dakako hlađenih butova u jednoj turi. Napominjem da od klanja, pa do soljenja na mjestu gdje se obavlja prerada ne smije proći više od 96 sati! Proizlazi da je nabavna cijena sirovog svinjskog buta iz Slavonije kad se iskrca kod mene u Dugopolju oko 20 posto viša po kilogramu od onoga što bi za nas bilo konkurentno i što možemo naći vani, a to se poprilično odražava na maloprodajnoj cijeni. Iz toga razloga pršutari odlaze po butove u inozemstvo, tamo se može ne samo bez problema kupiti samo but nego i birati kilažu, te pasminu svinje. Ne znam zašto se kod nas ne može posvetiti više pažnje upravo tom prvome dijelu procesa, pa, koliko vidim i čujem, interes za pršutom povećava se, zar to nije dovoljan razlog da se učinkovitije poslovno razmišlja i da, kad već govorimo o zaštićenom proizvodu, sirovina bude ne samo iz Hrvatske nego upravo iz regije koja se diči s dotičnom delikatesom, dakle u ovome slučaju iz Dalmacije i Istre?

U Tinjanu susrećem i Dobromira Čovića, predsjednika udruge svinjogojaca i tajnika klastera svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije Cro-Pig sa sjedištem u otoku kod Vinkovaca. Nekih 16 uzgajivača svinja iz okolice Vinkovaca utemeljilo je spomenuti klaster upravo ciljajući na istarske pršutare kao dobre kupce butova.

– Vidjeli smo da Istri nedostaje sirovine za proizvodnju pršuta i planirali smo upravo za potrebe istarskih pršutara godišnje prirediti za početak oko 2000 tovljenika, što bi bilo 4000 butova. U ovome trenutku Istri bismo mogli isporučiti najmanje 1000 butova, od svinja težih od 160 kilograma. S Istranima smo u kontakltu već neko vrijeme, oni govore za jesu zainteresirani, ali do dogovora nikako da dođe. A da bismo mi kao svinjogojci mogli na zadovoljavajući način odraditi naš dio posla, stvari se moraju definirati i znati unaprijed. Tada bismo priredili dovoljno sirovine, i od željene pasmine svinje I po kilaži buta. Mi inače uzgajamo velikog jorkšira, landrasa, duroka i crnu slavonsku svinju – veli Dobromir Čović, u nadi da će nastup Cro-Piga na Festivalu pršuta u Tinjanu ipak rezultirati uspješnom poslovnom suradnjom s Istranima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMilan Buršić, pobjednik u natjecanju u rezanju pršuta

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvanka Dropuljić, PZ Dropi, Zagreb: najfinije izrezane kriške

I, na kraju, rezanje pršuta. Kod natjecanja u rezanju pršuta pravilnik je predvidio fokusiranje ocjenjivačkoga žirija na niz parametara. Šampion u rezanju je istarski pršutar Milan Buršić, koji je u jednome satu u kriške, ili šnite, fete, pretvorio više od jednog famoznog istarskog buta, međutim najfinije fete narezala je – ali, logično, znatno sporijim ritmom – Ivanka Dropuljić iz Zagreba… Uz čestitke Buršiću čule su se i neke primjedbe da su njegove kriške pršuta bile predebele te neujednačene dužine, kao i da je tome tako zbog žurbe da u zadanome vremenu nareže što više pršuta. Natjecanje u rezanju (i serviranju) pršuta ne bi trebalo shvatiti kao nekakav šou samo da bude šoua te, da malo karikiram, kao nekakvo bacanje kamena s ramena pa je pobjednik onaj tko baci teži kamen dalje, nego kao profinjenu disciplinu nužnu da je svladaju svi koji doista drže do pršuta kao delicije par excellence i koji se profesionalno, u ugostiteljstvu, ili privatno nađu u ulozi poslužitelja… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPršut traži piti, pa je u šatoru postavljeno i nekoliko štandova s ponudom vina. Riječki kralj kave Miro Komadina, znan inače i kaovrstan glazbenik, sa suprugom se zaustavio na čaši merlota kod proizvođača Schifflina

             SuČ – studeni / november 2014

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: