KROZ SVIJET u ČAŠI – 05.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS & ON a PLATE

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

VIDIM ZVIJEZDE: BUBBLES s PLEŠIVICE • FERAVINO: KNEŽEVIĆ OBEĆAVA EFEKTNE ZGODITKE • FRANKOVKA u SEVNICI • BENVENUTI DECANTERS • ĐURINSKI ŠAMPION ZAGREBAČKE ŽUPANIJE • ALHAMBRA OD FRANCUSKOG DO TALIJANSKOG BORDEAUXA • CHEF KAO NOVINAR • IL PICCHIO i KUBANKA • NUMANTHIA, ILI KREPÁT MA NE MOLÁT • TRAMONTANA WOOD CRAFT & BOUTIQUE POD ORLOVIM GNIJEZDOM • GRAĐE-VINAR DUBRAVKO • SAMOBORSKO LJETO • KADARKA vs. PINOT NOIR • HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA • VINEXPO NA PRAGU: SLATKA VINA SVIJETA • KRAUTHAKER, STINA, JAKOPIĆ, CORONICA NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU • ESPLANADE = HOTEL IZVRSNOSTI • PARMEZAN OD CRVENE KRAVE

_______________________

Od tri, prema mogućih šest i više tenora

VIDIM ZVIJEZDE: PJENUŠCI S PLEŠIVICE – Jako dobar svibanjski uvod u Bubbles 2017 festival pjenušavih vina u Zagrebu početkom lipnja: radionica Vidim zvijezde/Pjenušci s Plešivice, u Klovićevim dvorima na zagrebačkom Gornjem Gradu. Moderatori: Ivo Kozarčanin i aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu Filip Savić iz Istre. Prisutni šampanjeri sa svojim uradcima: Korak, Tomac, Šember, Jagunić, Kolarić, Kurtalj.

U zagrebačkim Klovićevim dvorima: plešivički pjenušari s Ivom Kozarčaninom i Filipom Savićem, pridružio im se na čašici mjehurića i novi stari gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel

Dvorana popunjena, atmosfera vedra. Kušalo se popriličan broj pjenušaca, ali se i diskutiralo. U jednom trenutku u priči su dotaknuti organoleptički profil plešivičkih pjenušaca i pravila u proizvodnji (kvasci, minimalna dužina odležavanja na talogu u boci…), te najranije mogući izlazak pjenušca na tržište.

Pojavio se i novi stari gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel. Možda je, šire gledano, najveća vrijednost ovog događaja bilo to što su se službeno na jednome mjestu u poslovnom i vedrom druženju okupili plešivički značajniji proizvođači vina i pjenušaca, i u dobroj atmosferi pokazali da se znaju i zajednički veseliti, pa – je li to, napokon, korak bliže prema i nekakvom kvalitetnom poslovnom udruživanju i boljoj suradnji s lokalnim društveno-političkim strukturama a sve radi unaprjeđenja proizvodnje, boljeg marketinga teritorija i gospodarskog napretka kraja? Kad već neke stvari nisu odradile starije generacije, bilo bi dobro da ih što prije počnu odrađivati sada ovi mlađi naraštaji. Kroz promidžbu teritorija – do općeg i pojedinačnog jačeg prosperiteta. Ako je Franciacorta, između Brescije i Bergama u Italiji, postala talijanska Champagnea, zašto Plešivica, nadomak prijestolnici Zagrebu, ne bi bila u široj javnosti prihvaćena kao hrvatska Champagnea?    ♣

Ivan Ergović, vlasnik Feravina (desno) i glavni enolog Marijan Knežević

FERAVINO: KNEŽEVIĆ OBEĆAVA EFEKTNE ZGODITKE – Kao u nogometnom svijetu: Marijan Knežević (na vrijeme) je prestao igrati u Agrokorovoj momčadi (Belje), i postao je kapetan Feravina. U novoj sredini godinu 2015. tek je doigrao, a s 2016. krenuo je ispočetka. Upravo je u prijestolnici predstavljen njegov kompletni osobni feričanački debut – vina 2016. iz kategorije Dika (ponos!), konkretno graševina, pa chardonnay, bijeli pinot, rosé, a doneseni su i frankovka i merlot iz 2015 što ih je Knežević, od kojega Feravino očekuje da postigne mnogo efektnih zgoditaka, tek (do)njegovao. Na prezentaciji, na kojoj je otkriven i novi dres Fera-vina – boce u izboru i etikete u kreaciji slovenske dizajnerice Zarje Vintar – i poseban gost iz Amerike: Mile Rupčić, glumac i pjevač koji se u Zagrebu našao ne samo po umjetničkim i estradnim pitanjima nego i kao vinski prezenter i trgovac, naime on već godinama tijesno surađuje s uvozničkom i distribucijskom kućom Wine World što je u SAD vodi Sam Ramic, a koja u svom portfelju ima i butelje od Feravina (Feravino će se pohvaliti da svoju kapljicu izvozi u 15 zemalja!), te od bračke Stine… Kao prezenter vina Rupčić nastupa u okviru tijela zvanog Educational Wine Masters.

Na promociji vina Dika najnovije berbe i na prezentaciji novih etiketa bio je i naš glumac i pjevač Mile Rupčić, koji već godinama živi u SAD gdje nastupa i kao prezenter vina

Graševina Dika 2016: ugodna, s lijepom svježinom i s jedva zamjetnim dodirom drva, chardonnay Dika 2016 vrlo živ, ima stanovitu pikantnost, po meni malo opterećen drvom, pinot bijeli 2016 Dika uredan i pun, bez iznenađenja, rosé Dika 2016, od frankovke, taman na vrijeme za (toplo) vrijeme što nam neposredno slijedi. Frankovka Dika 2015 nekomplicirana, s dodirom rustikalnoga, ali čista te puna, u skladu s tržišnom kategorijom u koju je pozicionirana, merlot 2015 Dika – pun, dotjeran, čist, mekan, osjeti se u njemu ta prednost od godine više.

Što se tiče boca, Feravino je odlučilo uvrstiti kod sebe i burgundijski model za vina od pinotnih kultivara (pinot bijeli, chardonnay) odnosno model Rhône za syrah. Taj Fera-potez valja pozdraviti jer i preko boce, tradicijske za određenu sortu i podneblje odakle originalno dolaze sorta i njeno vino, govori se o određenoj pripadnosti.

Dizajnerica Zarja Vintar, autorica novih etiketa za vina Feravina

Etikete modernije od onih prije, primjerenije današnjem vremenu, moja osobna primjedba je da je font riječi DIKA na prednjoj etiketi nepotrebno ipak malo prevelik te to da i na prednjoj etiketi ne stoji riječ Feričanci kao vrlo bitna oznaka što govori o porijeklu vina, kao i to da je taj vrlo važan navod porijekla (Feričanci) na stražnjoj etiketi napisan premalim slovima. Koliko god je nužno raditi na reklamiranju vlastitog proizvoda, toliko je danas, u moru ponude, korisno raditi i na reklamiranju prostora – kao bitnog dijela identiteta – gdje se dotično vino rađa…

Glavni enolog Marijan Kneževic veli da je novost u Feravinu glede vina u tome što se sada i te kako značajnije radi na tome da vino i kroz duže vrijeme sačuva više svježine te da bude i ljepše pitko od onoga prije. Knežević napominje da maksimalno radi na tome da se posve sjedini s vinogradom, tj. da temeljito upozna sve položaje kako bi točno znao, i to u svakoj godini – a godišta s obzirom na meteorološku situaciju znaju biti različita – s kojih pozicija može računati na arome i svježinu, a s kojih pozicija pak više na strukturu.

Feravino je stvorilo svoju piramidu kakvoće kod koje se najdonji i najširi dio odnosi na bazna vina, srednji i nešto uži dio piramide je Dika, a špica su Miraz i visoki slatki predikati. Intencija je, navodi enolog Knežević, u organoleptici od baze prema vrhu piramide kvalitete jače izraziti kakvoću i osebujnost. Nastojanja idu i u pravcu da se frankovka snažno istakne, pa se uz vrhunsko monosortno vino od nje želi izaći i s mješavinom sorata u kojoj bi bilo najmanje 50 posto frankovke, a ostatak bi činile, u omjeru što bi svake godine ovisio o stupnju kakvoće vina pojedine sorte, od drugih crnih kultivara kuće a to su cabernet sauvignon, merlot, syrah. To naravno ne znači da se u ponajboljim godištima uz cuvée neće proizvesti i nešto crnjaka od spomenutih sorata samostalno.

Upravo mješavina crnih sorata s frankovkom kao nositeljem trebala bi biti jedan od netom spomenutih efektnih pogodaka kapetana Kneževića.  A kao drugi bitni zgodici spominju se pjenušac i visoki predikati. Feravino već proizvodi i predikate i pjenušavo vino ali, objašnjava Knežević, ambicije kuće su se osjetno povećale u oba segmenta. Želja je, prema Kneževiću, krenuti u znatno ozbiljniju produkciju pjenušca i slatkog desertnog vina tako da Feravino stvori cijelu paletu etketa s kojima je moguće raskošno popratiti čitav (svečani) ručak, dakle da ponuda feričanačke vinske kuće obuhvati komplet od aperitiva (pjenušac) preko mirnih svježih jednostavnijih bijelih i roséa te ozbiljnijih bijelih vina, kao i svježijih mlađih ali i onih ozbiljnijih i zahtjevnih odležanih crnjaka sve do visokog predikata za veliko finale gurmanskog užitka za stolom. S obzirom na od nedavno prilično povećanu potražnju za pjenušcima što se konzumiraju ležerno za osvježenje pogotovu kad krenu vrućine, Feravino se sprema, uz ozbiljan pjenušac rađen klasičnom šampanjskom metodom, tržištu ponuditi i jednu manje zahtjevnu i jeftiniju varijantu mjehurića, dobivenu metodom drugog vrenja u cisterni, dakle, metodom charmat.   ♣

Najplaviji festival u Sloveniji, a i šire

FRANKOVKA u SEVNICI – Sedmi festival vina posvećen frankovki održava se 8. lipnja u dvorcu u Sevnici. Početak je u 17 sati a završetak u 22 sata.

Organizator i ove godine najavljuje sjajno eno-gastronomsko druženje u lijepom ambijentu i u kasnije (pro)ljetno popodne i večer. Za ponudu specijaliteta na tanjuru kao partnera frankovki u čaši pobrinut će se Grajske mesnine s mesnim prerađevinama te chefovi ugostiteljskih objekata gostionice Repovž, gostionice Kunst i hotela Splavar koji će nuditi i topla jela. Manifestacija je zamišljena i kao kulturno događanje, naime program obuhvaća i nstupe glazbenika, a za zainteresirane posjetitelje predviđen je vođeni obilazak dvorca.

Uz festival frankovke uvijek ide i stručno ocjenjivanje vina od te sorte. Ono je u Sevnici održano nedavno. Sedmeročlani žiri bio je međunarodni, uz slovenske kušače Jožea Simončiča, Mojmora Wondru, Klemena Lisjaka i Stašu Cafuta Trček sudjelovali su Ana-Marija Jagatić Korenika iz Hrvatske (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta), zatim Brigitte Riener iz Austrije, te Joszef Kosarka iz Mađarske.

Vina su podijeljena u tri kategorije – mlada, tj. ona iz 2016. i iz redovne berbe, zatim zrela, tj. ona iz 2015. i starija i ona njegovana u barriqueu, te posebna. Ocjenjivalo se po tablici do 20 bodova. Na ocjenjivanju je bilo i hrvatskih uzoraka.

Šampion ove godine je vino Modra frankinja 2015 premium podruma KZ Krško.

Prva tri plasirana po kategorijamamlada vina iz 2016: 1. Modra frankinja 2016 V 2, Kobal Family Wines (18,08/20 bodova); 2. Modra frankinja 2016, klet Šuklje (18,06 bodova); 3. Modra frankinja 2016, Štefan Smolič (18,06)

Zrela vina iz 2015. i starija: 1. Modra frankinja 2016 premium, klet KZ Krško (18,18/20 bodova); 2. Modra frankinja 2011 prestige, klet KZ Krško (18,16 bodova); 3. Modra frankinja 2014, Robert Jarkovič Gadova peč (18,12).

Frankovka 2015 Miraz od Feravina završila je po bodovima (18,02) na sedmome mjestu. Rosé Dika 2016 od Feravina osvojila je 17,69 bodova. Inače, prošle godine Feravino je s crnjakom bio šampion festivala.

Posebna vina: 1. Modra frankinja 2010 vino iz sušenega grozdja sladko, Josef Prus (18,63); 2. Modra frankinja 2015 suhi jagodni izbor sladko, Vinska klet Metlika (18,37); 3. Modra frankinja 2012 vino iz sušenega grozdja sladko, Vinska klet Metlika (18,25). ♣

DOBRODOŠLI: ČESTITKE! – Benvenuti: Auguri! Ili, po hrvatski: Dobrodošli: Čestitke! A ima se i zašto čestitati: Benvenuti iz istarskog Kaldira kod Motovuna prva je hrvatska vinska kuća koja je u istoj godini osvojila najviša priznanja na dva od najznačajnijih svjetskih natjecanja. Malvazija Anno Domini iz 2015. okitila se ne samo zlatnom medaljom nego i trofejem najboljeg vina u kategoriji na londonskom International Wine Challengeu 2017, a Teran 2013 nagrađen je priznanjem Platinum – best in category na natjecanju Decanter World Wine Awards također nedavno u Londonu. Za zlatnu medalju na oba iznimno cijenjena natjecanja potrebno je osvojiti minimalno 95 bodova od mogućih 100. Trofej ili platinasta oznaka dodjeljuje se najboljima od najboljih, odnosno vinima koja su odabrana između zlatnih medalja ponovnim kušanjem.

Benvenuti su i lani, a za Muškat San Salvatore 2011, dobili zlato i nacionalni trofej na International Wine Challenge-u. To priznanje bilo je i povod za sudjelovanje, zajedno s još 100 najboljih vinarija iz cijeloga svijeta, na konferenciji Wine Vision u Kaliforniji krajem prošle godine.   ♣

Ocjenjivanje vina Zagrebačke županije 2017

Stjepan Đurinski, majstor predikata

NAKON DUBROVNIKA, DjURINSKI ŠAMPION i ZAGREBA!Stjepan Djurinski iz Zaprešića silovito je u prvoj polovici ove godine krenuo prema tržištu: nakon što se u travnju okitio šampionskim naslovom na internacionalnom ocjenjivanju vina Dubrovačko-neretvanske županije u sklopu Dubrovnik FestiWinea 2017, sredinom svibnja postao je i vinskim prvakom Zgarebačke županije! Pobijedio je s visokim slatkim predikatom Traminac 2015 izborne berbe prosušenih bobica. U kategoriji slatkih predikata u posljednje je vrijeme dobio nekoliko visokih odličja i eto nametnuo se kao značajna konkurencija predikatašu Borisu Drenškom Bodrenu iz Hrvatskog zagorja.

Josip Rajaković slavi svoja odličja u društvu s vinskim kraljicama Zagrebačke županije

Medutim taj trijumf na ovom, 14. vrednovanju što ga tradicijski svakog proljeća organizira Zagrebačka županija, ostvaren je vrlo tijesno, naime za vratom je Djurinskome opasno disao Josip Rajaković ŽeMa, poduzetnik iz Krašića koji je na ocjenjivanju, također s visokim predikatom – tramincem izborne berbe prosušenih bobica ali iz 2016 – osvojio jednaki broj bodova: 91, i veliku zlatnu medalju, u doigravanju je za dlaku u korist Djurinskoga presudila veća zrelost i razvijenost njegovog godinu dana starijeg uzorka. Na slikama su ovogodišnji šampion Stjepan Đurinski, te, među vinskim kraljicama Zagrebačke županije, Josip Rajaković, koji je i lani, s obzirom na osvojene medalje, bio jedan od najuspješnijih sudionika na ocjenjivanju u Zagrebačkoj županiji, zatim članovi novinarskog žirija i kuća u kojoj je nova kušaonica obitelji Čegec, mjesto gdje su ovogodišnja ocjenjivanja i održana.

Po broju osvojenih medalja visokoga sjaja Rajaković je poprilično nadmašio ne samo Djurinskoga nego i druge vinske kuće-sudionice, naime uz titule prvaka u kategoriji vina iz posljednje godine berbe (2016) te šampiona u grupi pjenušaca (2015; 86 bodova), kući je ponio jedno veliko zlato (91/100 bodova), te devet zlatnih medalja (jedan predikat od traminca iz 2014. – 90 bodova, jedan predikat od muškata žutoga – 87 bodova, dvije graševine iz 2016 – svaka po 86 bodova, traminac 2016. – 86 bodova, te još dva pjenušca iz 2015. i jedan iz 2014 – 86 i 85 bodova, a i sauvignon iz 2016 – 85 bodova), k svemu tome pripala su mu i dva srebra! Može se reći da je on najuspješniji sudionik ovogodišnjeg ocjenjivanja kojemu je, inače, predsjedala Ana Jeromel sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskig fakulteta i na kojemu su pragovi ta medalje bili 91-100 za veliko zlato, 85-90 za zlato i 80-85 za srebro.

Ostali prvaci po kategorijama su, u grupi bijelih suhih, obitelj Puhelek-Purek sa Sauvignonom 2016, zatim Voštinić-Klasnić u grupi ružičastih i crvenih vina, s mješavinom crnih sorata 2016., kao i Mato Vrbanić iz Voloder-Ivanić-Grada s uzorkom iz 2013. u grupi aromatiziranih vina. Inače, medju zlatnim odličjem nagradjenim vinarima, uz netom navedene, u najviše navrata spominju se još i imena Šimanović, Jarec-Kure.

Ocjenjivanje županijskih vina bilo je u kušaonici zelinske obitelji Čegec. Dolje na slici je žiri novinara koji je birao najbolji chardonnay i najbolji rajnski rizling

Zagrebačka županija uz glavno vrednovanje organizira i posebno ocjenjivanje vina od sorata chardonnay i rizling rajnski, koje smatra svojim uzdanicama, a žiri tu čine novinari koji pišu o vinu. Na kušanju se našlo po 10 vina što su od tih dvaju kultivara za finalnu degustaciju, održanu u novoj kušaonici obitelji Čegec u Obrežu kod Zeline, stigla kao ocijenjena za zlatnu medalju. Uzorci se općenito baš i nisu iskazali kakvoćom, a chardonnay se ukupno pokazao u za nijansu boljem svjetlu od rajnskog rizlinga. Novinarski sud u sastavu Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin, Martina Miličević, Tomislav Radić i Dražen Kopač kao prvaka u chardonnayima izabrao je onaj iz 2015, suhi, od obitelji Jarec Kure, a kao prvaka medju rizlinzima onaj iz 2016 (suhi) od Branka Crnića iz Zaprešića.    ♣

Sudionici Masterclassa s predavačem Herveom Gouinom, na rivici ispred Alhambre, i s bocama Chateaua Mouton Rothschild u ruci (Dean Dubokovič)

Za degustacije vina Chateau Mouton Rothschild u lošinjskoj Alhambri i prigodom nedavnog mog ponovnog posjeta Bordeauxu – prisjećanje na susret s Philippine de Rothschild, koja je u ono vrijeme bila na čelu Chateaua Mouton Rothschild

LOŠINJSKA ALHAMBRA: OD FRANCUSKOG DO TALIJANSKOG BORDEAUXA – Lošinjska Jadranka ne posustaje u organizaciji ekskluzivnih vikend-programa u kojima sudjeluju najpoznatiji hrvatski te svjetski protagonisti vinske scene. Nakon uspješnog vikenda s masterclassom te sa svečanom večerom uz vina glasovite grupacije Philippe de Rothschild, s podrumima Château Mouton Rothschild, Clerc Millon i Armaillhac – prezentaciju je vodio komercijalni direktor Hervé Gouin, najava nove zvijezde – toskanske Tenute di Biserno markiza Lodovica Antinorija, znanog kao osnivača glasovitoga podruma Tenuta dell’Ornellaia u području Bolgherija, a inače i kao brata markiza Piera Antinorija sjedište kojega je u oblasti Chianti Classico južno od Firenze prema Sieni.

Čavrljanje s markizom Lodovicom Antinorijem, koji je s vinima svoje Tenute di Biserno u Alhambri gost krajem lipnja

Markiz Lodovico Antinori, inače strastveni jahtaš, ljubitelj riba (na tanjuru!) i do prije koju godinu česti gost na našemu dijelu Jadrana, dolazi u Mali Lošinj sa svojom Tenutom di Biserno (uvoznik za Hrvatsku je tvrtka Vivat Fina Vina) za vikend od 30 lipnja do 2. srpnja… ♣

CHEF KAO NOVINAR – Kuhar s perom umjesto s kuhačom! Alhambra, Mali Losinj, masterclass s nazivom Château Mouton Rothschild. Uoči masterclassa i svečane večere sa čuvenom bordoškom kapljicom među novinarima se našao znani i vrlo cijenjeni chef Andrej Barbieri, koji je, inače, pred Novu godinu s Jadrana doselio u Zagreb i tu otvorio restoran. U Alhambru međutim nije došao da u pripremanju jela bude u tandemu s tamošnjem chefom Melkiorom Bašićem, nego je stigao, doista – kao novinar. Da napiše dojmove s događanja u kojemu su protagonisti bili jela njegova kolege Bašića i vina Château Mouton Rothschilda, Château d’Armailhaca, Château Clerc Milona što ih je prezentirao komercijalni direktor grupacije Baron Philipe de Rothschild Hervé Gouin. Chef Barbieri veli da povremeno uskače u ulogu novinara a za publikaciju Story Gourmet…   ♣

S Alessandrom Francoiseom, vlasnikom Castella di Querceto, za njegova nedavna boravka u Zagrebu

IL PICCHIO i KUBANKA! Alessandro Francois vlasnik toskanskog vinskog posjeda Castello di Querceto, dobitnik je ovih dana posebne nagrade kubanskih ljubitelja kubanskih cigara. U izboru najboljeg spoja između vina i glasovite kubanske cigare najcjenjeniji sommelijeri Kube opredijelili su se za brak između famozne kubanske cigare i crnjaka il Picchio  2012 Castella di Querceto.  To vino, koje se preko Vrutka uvozi i u Hrvatsku, upravo od nedavno je na kubanskome tržištu i eto već je ušlo u žižu…

Maria Antonietta Francois uz cigaru slavi trofej dobiven na Kubi

Uh, kako bi naši proizvođači vina Zdravko Ilija Jakobović (s vinogradom u brodskom Stupniku) i Mladen Siber iz Osijeka s vinogradom u Erdutskom vinogorju cvali da se i njihova vina proglase idelanim pratiteljima uz najfiniju kubansku cigaru. Ovako, zasad, samo – … smoke get in your eyes… with The Platters   ♣

Mladen Siber i Zdravko Ilija Jakobović: Smoke get in your eyes

NUMANTHIA, ili: KREPÁT, MA NE MOLÁT! – Povijesni izrazi, vezani uz život, mentalitet ljudi u pojedinim sredinama. Španjolski numancia, nešto kao naš istarsko-primorski krepát, ma ne molát, radije umrijeti nego predati se, dakako, ne samo u ratu nego općenito u životu, u teškim trenucima.

Antikni grad Numancia poznat je po svom legendanom otporu rimskim osvajačima. U silovitim napadima rimskih legija 134. godine prije Krista stanovnici grada borili su se do posljednjeg čovjeka, izabirući radije smrt nego predaju. Jednako tako žilavo, ali s većim uspjehom nego žitelji nekadašnje Numancije, u teškim meteorološkim uvjetima ekstremnih ljetnih vrućina i suše te zimske hladnoće, u španjolskom vinorodnom području Toro, smještenome na sjeverozapadu Španjolske na brežuljcima i visoravnima na velikoj nadmorskoj visini uz rijeku Duero (portugalski = Douro), i od globalno znatno poznatijeg vinogorja Ribera del Duero prema Portugalu, bori se vinova loza, s panjevima sorte tinta de Toro (vrlo kvalitetan klon tempranilla) nerijetko i znatno starijima od 100 godina, a koji su izdržali i napad filoksere, trsne uši što je u 19. stoljeću naprosto poharala europske vinograde! U spomen na Numanciju i kao počast njenim nepokolebljivim stanovnicima ali i kao divljenje žilavosti i izdržljivosti vinove loze na tome prostoru Toroa nazvan je vinski posjed (bodega) Numanthia, ustanovljen još 1880. godine, a koji se, u skladu sa spomenutom baštinom i prirodnim okolnostima, svjetskoj javnosti predstavlja na najbolji mogući način: odličnim, kompleksnim i karakternim, koncentriranim i krepkim ali i elegantnim vinom, s dosta voćnosti (zrelo tamno bobičasto voće, smokva…), i fino integriranih začina, dugačkog finala u ustima. Kapljicu Numanthia 2011 posjeda Numantia, koji pripada grupaciji Moet Hennessy, u Zagrebu je prezentirala Wendy van der Schrick, ambasadorica te znane grupacije koja se eto bavi i mirnim vinima i mirne podrume ima u Novome Zelandu – Cloudy Bay (sauvignon bijeli), Australiji – Cape Mentelle (syrah i cabernet sauvignon), Argentini – Terazas de los Andes (malbec i cabernet sauvignon) i Španjolskoj – Numanthia. Prezentaciju je organizirala zagrebačka uvoznička i distributerska kuća MIVA, i kušalo se osam vina, od spomenutih kuća i sorata.

Wendy van der Schrick, brand ambasadorica Moet et Chandona, i Lana Mohor iz kuće MIVA

Na prezentaciji je velikim posterom debelo naglašeno kako je Malbec 2015 posjeda Terazas de los Andes ove godine na nedavnom Decanterovom ocjenjivanju osvojio 95 bodova, ali on ipak nije bio zvijezda popodneva. Uz, po meni, šampionsku Numanthiju 2011, osjetno bolji dojam od ovoga 95/100 Malbeca ostavili su Cabernet sauvignon 2011 single vineyard Los Aromas od Terazas de los Andes iz Mendoze, a pogotovu vrlo vrlo kompleksno vino Cheval de los Andes 2009, od malbeca 60 posto, cabernet sauvignona i cabernet franca 36 posto kao i začinske mrvice od četiri posto petit verdota. To vino bordoškoga tipa na određeni je način inačica glasovitog Château Cheval Blanca, naime za nj je zaslužan Pierre Lurton iz Château Cheval Blanca koji je tražio – i u Vistalbi u Mendozi u Argentini našao – pogodnu lokaciju izvan Francuske a za uzgoj kultivara malbec što je svojedobno i stigao u Argentinu s francuskog jugozapada.

Baš nešto mislim vezano uz ocjenjivanja: u odnosu na spomenuti Malbec DWWA 95/100, za Numanthiju 2011 i Cheval de los Andes (Konja s Anda) preponu za ocjenjivanje trebalo bi podignuti sa 100 bodova…  ♣

Igor Zlatkov u svom izložbenom prostoru često prima turiste oduševljene njegovim radovima. Na slici je s gostom iz čak – Bordeauxa!

TRAMONTANA WOOD CRAFT & BOUTIQUE  POD ORLOVIM GNIJEZDOM… – Tamo negdje na sjeveru otoka Cresa, ispod impresivno letećih bjeloglavih supova a na nadmorskoj visini od oko 330 metara nalazi se zaselak Filozići, s tridesetak kuća od kojih ih je nekoliko sasma dobro uščuvano a od kojih ih je u novija vremena kroz cijelu godinu puna samo JEDNA. U toj jednoj, unutar kompleksa što obuhvaća još nekoliko kućica, zatim skladište/zrelište drveta, poljoprivrednu površinu za vlastite potrebe, živi obitelj Zlatkov. Prije nekog vremena Igor Zlatkov odlučio je napustiti urbanu atmosferu i Rijeku i preseliti se ovamo, gradski život zamijeniti robinzonskime, i formirati svoj mali raj na proplanku okruženom brojnim vrstama drveća bogatom šumom, punom divljači (jelen, divlja svinja…). Tu Zlatkov ima atelje Tramontana wood craft u kojemu drvo od čak 25 biljnih vrsta svojim umjetničkim talentom oplemenjuje u jedinstvene elegantne – i skupocjene! – stalke za pršut i šunku, daske za rezanje mesnih prerađevina i sira te pladnjeve za posluživanje delikatesa i čaša s pićima. Uz atelje za pladnjeve smještena je i Igorova radionica za mesne preradjevine – sušena ovčetina, kobasice od divljači… – s kojima se, prije nego li se u njima počne uživati kroz nos i usta, dakako mora i demonstrirati elegantan način posluživanja…

Igorova radionica, te eksponati: crna daska za posluživanje Black magic – najskupolji njegov proizvod, te ukrasna figura na dvorištu

U Filozićima se uz hrvatski podjednako tečno govori i engleski, naime iako je lokacija što se kaže bogu iza nogu, u originalni boutique Tramontana u zabit pod orlovim gnijezdom naiđe puno i stranih turista koji lutaju Cresom u potrazi za posebnostima, veru se strmim liticama prema mjestu gdje misle da mogu lijepo promatrati supove, a onda završe i kod poduzetnog Zlatkova, koji u skladu s lokacijom na kojoj se nalazi ali i zahvaljujući svojoj mudrosti – ne prima kartice…

Tramontana wood craft: pladnjevi za posluživanje

Igor Zlatkov doista je majstor za obradu drveta u uporabne predmete visoko estetske do umjetničke vrijednosti. Veli da čak 90 posto drveta kao sirovine za njegove uratke potječe s Cresa, pa je eto tako on svojevrsni brand ambasador otoka na kojemu živi. Najviše rabi  drvo od masline, koje drži godinu i pola na otvorenome na kiši i suncu, potom ga reže i komade još ostavlja na zraku ali sada pod krovom, ovisno o veličini/debljini, od jedne do četiri godine, tek potom drvo ide u finu obradu. Nešto drveta dovozi sa sjevera Hrvatske, uglavnom je riječ o hrastu lužnjaku s područja blizu Save i Drave. Upravo od te hrastovine izrađuje jedan od svojih najskupljih proizvoda a to je pladanj Black Magic odnosno crna magija. Taj elegantni pladanj i jeste pune guste crne boje, poput sipina crnila. Riječ je tu o hrastovini koja je doslovno zaglibila u riječnom mulju i tu, nakon puno godina, posve pocrnila. Zlatkov veli da takav lužnjak može biti star 4000 pa i 7000 godina. Inače, sve daske zaštićene su makovim uljem, koje je certificirano kao podobno za dodir s hranom.♣

Kuća u kojoj živi Igor Zlatkov s obitelji (gore), te kućica u kojoj se nalazi njegova radionica. Sasma dolje: igraonica za djecu, izvana i iznutra

GRAĐE-VINAR DUBRAVKO – Struka mu je i profesija te strastveni hobi – građeVINARSTVO! Dubravko Moravec u Župi Dubrovačkoj ima lijepu kuću s podrumom u kojemu se rađaju crnjaci uglavnom od merlota, cabernet sauvignona i syraha, te različite rakije i likeri. Dubravko sebi daje dosta truda oko vina, reklo bi se kao da i živi od njega, a on će radije reći da živi – za nj!

Vinograd nema, nego grožđe kupuje, ali na vrlo mudar način: pomoć u izboru onoga ponajbolje kakvoće u aktualnoj berbi potraži od stručnjaka koji po dužnosti obilaze teren i koji mu signaliziraju koji vinogradar na tržištu grožđa te godine nudi visoku kakvoću. I u podrumu Dubravko ne radi napamet nego za eno-kreaciju traži pomoć enologa. Vina se nakon perioda dozrijevanja napune u butelju i etiketiraju a i etiketa nije improvizacija, naime dizajn je osmislio i u njega ukomponirao svoj autorski likovni rad Stjepko Mamić, inače pomorski kapetan.

Moravec vino radi ne za prodaju nego za uživanje u krugu obitelji, rodbine i prijatelja a Dubravkovu vinarsku strast vrijedi istaknuti kako po tome što je kapljica vrlo ukusna i što, ovako enološki i dizajnerski dotjerana, na stol dolazi sa stilom… Iako crna, i mlada – Moravec je ponudio berbe 2016 i 2015, odlično je prijala uz velike na gradele nakratko bačene škampe što ih je donio Moravčev prijatelj i jedan od najjačih ribara s područja od Dubrovnika do Splita….   ♣

SAMOBORSKO LJETO – Nije ni tanjur nije ni pladanj, nego površina stola u vino-kafiću Tin na središnjem samoborskom trgu. Informativno (vino na čašu, sorte), živahno, veselo, ljetno. Tin bi bio zadovoljan!  ♣

KADARKA vs. PINOT NOIR – Kadarka vs. Pinot noir. Interesting idea. One of the ways for a newcomer on the market to attract the consumers’ attention can be also comparing himself/itself with someone or something having already a high reputation – but one has to have a lot of courage to do that. Kadarka is the ancient vine variety, once quite spread mostly on the sand soils in north-eastern Croatia (Podravina, Slavonia, Danube area), Serbia (Vojvodina) and in Hungary, today into the deep shadow of the other, international varieties, among them also of Pinot noir. Ignacije Tonković from Vojvodina fell in love with Kadarka and, once retired, he went vine growing and dedicated himself to the mentioned traditional and almost fully forgotten variety. He hired a Spanish oenologist (from Rioja, a guy who has worked with the Lopez Heredia!) to help him create the serious and modern wine out of it. In Zagreb’s fine restaurant Vinodol the Kadarka Rhapsody 2013 and the Kadarka Fantasy 2013 as well as the Kadarka Fantasy 2012 have been put on the blind tasting with the three 2015 pinot noirs from the three of the best best Croatian wine producers (Korak, Šember, Tomac), from the Zagreb surroundings (Plešivica vinegrowing area). The tasters: three in Croatia estimated sommeliers and one wine journalist. The result: the three Kadarkas scored a bit more than the three pinot noirs… Yes, the comparison would have been better if the pinot noirs were also from the 2013 vintage, but important is that the tasting showed that kadarka can give a serious wine and that as a LOCAL JEWEL is really worth of growing…

The final scores: Tonković Rhapsody (Rapsodija) 2013 – 89,25/100; Tonković Fantasy (Fantazija) 2013 – coming to the market in a few months! = 89/100; Tonković Phantasy (Fantazija 2012) = 88/100; Tomac Crni pinot 2015 = 87,5, Korak Crni pinot 2015 = 85; Šember crni pinot 2015 = 84,25/100. I was there unofficially, the best wine for me was Tonković Fantasy 2013 (89/100).    ♣

HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA – U kulinarskom studiju majstora kuhara Branka Ognjenovića snimljen je spot vezan uz knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja autora Mladena Horića, a u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-VIN. Knjiga je ne samo kuharski informativna nego je i edukativan eno-gastronomsko-turistički vodič. U njoj se našlo vrlo mnogo ponajboljih hrvatskih kuhara sa svojim receptima za tipična i tradicijska jela raznih krajeva Lijepe naše, s time da su uz recepte chefovi predložili i odgovarajuća hrvatska vina. Branko Ognjenović predstavio se s istarskim specijalitetom – janjećim zgvacetom uz koji je preporučio njemu posebno drage malvazije od Coronike i Kabole.

Chef Ognjenović, koji je nekad vodio više renomiranih restorana u Hrvatskoj i u Austriji, sada je vrlo aktivan na edukaciji mladih kadrova u kuharstvu. Utemeljio je Školu kuhanja, i veli da je zanimanje vrlo veliko, toliko da Branko sad traži novi veći prostor za odvijanje nastave. Ognjenović radi i kao konzultant u kuharstvu, a uspješno vodi i udrugu Renato – kuhari bez granica, što je osnovao nakon tragedije u kojoj je stradao njegov sin. Udruga je postavljena na humanitarnu osnovu i brine o tome da skuplja sredstva za pomoć djeci s posebnim potrebama i da povezuje potrebite mlade s odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. Sredstva se, veli chef Branko, skupljaju najviše na večerama posebno organiziranim u humanitarne svrhe, a na kojima se kao kreatori jela odazivaju brojni Ognjenovićevi kolege-prijatelji iz Lijepe naše ali i iz inozemstva.

Na pitanje o aktualnom stanju u hrvatskom kuharstvu chef Ognjenović odgovara:

– Kad mi se svojedobno dogodila tragedija sa sinom odmaknuo sam se od raznih funkcija u Hrvatskom kuharskom savezu. Nažalost, vidim da među kuharima nema neke osobite sloge i spremnosti za kvalitetnu suradnju na poslovnome planu a koja bi mogla hrvatsku gastronomiju dignuti na vrlo vrlo visoku međunarodnu razinu. Kad bismo imali kako treba poslovno ustrojenu organizaciju mogli bismo dobiti i dovoljno novaca od raznih fondova i raditi mnogo toga korisnoga ne samo za poboljšanje kvalitete prehrane i podizanje eno-gastronomske svijesti u, ne zaboravimo, turističkoj Hrvatskoj nego i za bolje pozicioniranje hrvatske gastronomije u svijetu. Predlagao sam primjerice da Hrvatski kuharski savez kao tijelo koje bi obuhvatilo SVE vrijedne kuhare u zemlji krene u stručno ispitivanje kvalitete i originalnosti namirnica što se proizvode u Lijepoj našoj, i da nakon laboratorijskog i organoleptičkog ispitivanja onim namirnicama koje to zavrjeđuju dodijelimo znak Majstor kuhar kao strukovnu potvrdu i jamstvo kakvoće i izvornosti, ali, dok mi iz branše nismo svi zajedno, teško je tako nešto i ostvariti i da bude vjerodostojno…

A na pitanje što bi rekao o češćem otvaranju, u zadnje vrijeme, restorana koji teže ekskluzivi i elitizmu, Ognjenović veli:

– Drago mi je da se otvaraju restorani s visokim ambicijama u eno-gastronomiji. Hrvatska kao zemlja s velikim potencijalom za proizvodnju kvalitetnih namirnica te kao turistička zemlja to zavrjeđuje, zaspravo to se od Hrvatske i očekuje. Svim poduzetnim i dobro mislećim ljudima i kolegama želim puno razuma u poslu i puno uspjeha s kontinuitetom! ♣

Vinexpo ante portas

SLATKA VINA SVIJETA – Odličan, već tradicijski uvod u skorašnji najznačajniji svjetski sajam vina Vinexpo u Bordeauxu: festival Sweet Wines of The World ili Slatka vina svijeta. Piredbu, koja se odvija u subotu 17. lipnja od 14 do 18 sati, organizira u svojim prostorima Château La Tour Blanche premier grand cru (1855.) classé iz Bommesa u Sauternesu u bordoškoj regiji. Ova jedinstvena manifestacija otvorena je za degustaciju isključivo za profesionalce iz svijeta vina. Odlična je, jer okuplja velika imena svjetske vinske scene i odlična vina, uvjerio sam se u to i osobno prije nekoliko godina. Već neko vrijeme na tom festivalu prisutna je i Hrvatska, stalni gost unatrag nekoliko izdanja je Vlado Krauthaker, a ove godine uz njega nastupa i Stina-Jako Vino sa Brača.

Ovo je inače deveti po redu festival, i okupit će 29 izabranih proizvođača iz 10 zemalja, konkretno Austrije, Kanade, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Južne Afrike, Španjolske i, po prvi put, Grčke.

Zainteresirani vinski profesiolnalci mogu se prijaviti za posjet priredbi do 9. lipnja na sljedeću adresu: www.tour-blanche.com/ldm

Evo i popisa izlagača:

Austria: Weinlaubenhof Kracher (Burgenland); Kanada: Inniskillin (Ontario) ; Hrvatska: Krauthaker i Stina, Jako Vino d.o.o.; Njemačka: Weingut Dr. Loosen (Mosel) ; Grčka: Gerovassiliou (Epanomi) ; Mađarska: Disznókő (Tokay) ; Italija: Donnafugata (Passito di Pantellaria) ; Južna Afrika: Klein Constantia Estate (Constantia Valley) ; Španjolska: Compania de Vinos Telmo Rodriguez (Malaga) ; Francuska: Domaine Zind-Humbrecht (Alsace), Château Climens i Château La Bouade (Barsac), Domaine Pierre Gaillard (Condrieu), Domaine Delesvaux (Coteaux du Layon), Domaine de Bouillerot (Côtes de Bordeaux Saint-Macaire), Domaine Rotier (Gaillac), Clos Uroulat, Domaine Cauhapé i Camin Larredya (Jurançon), Château du Cros (Loupiac), Château Tirecul La Gravière (Monbazillac), Château La Tour Blanche i Château Guiraud (Sauternes), Château du Mont i Château La Rame (Sainte Croix du Mont), Domaine Huet (Vouvray), Châteaux Montus i Bouscassé (Pacherenc du Vic-Bilh), Clos des Fées (Roussillon).   ♣

Hrvatska vina u bordoškom wine-baru La Ligne Rouge

KRAUTHAKER i STINA NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU – Izvesti vino u Francusku je, nerijetko se čuje, kao i pokušati izvesti pijesak u Saharu! Ipak, Kutjevčaninu Vladi Krauthakeru već nekoliko godina polazi za rukom plasman vina u Francuskoj. I to, konkretno, u baš po vinu – ne samo crnome nego i bijelome, uglavnom od sauvignona i semillona, ponegdje uz dodatak muscadeta – famoznome Bordeauxu. Bio sam u Bordeauxu sad u svibnju, naišao na Krauthakerova vina npr. u wine-baru la Ligne Rouge i u restoranu Le Chiopot! Evo fotki. Uz Krauthakera, u wine-baru La Ligne Rouge smještenome na vrlo frekventnoj poziciji na obali uz rijeku Garonu, bila su od našh i vina od Stine, Coronike, Jakopića, Plenkovića…   ♣

ESPLANADE = HOTEL IZVRSNOSTI– Hotel Esplanade ovih je dana primio čak dvije prestižne nagrade: ugledni Luxury Travel Guide proglasio je Esplanadu najboljim klasičnim hotelom za 2017. godinu, dok je Trip Advisor prema odličnim recenzijama svojih korisnika i ove godine uvrstio zagrebačku ljepoticu u svega jedan posto najboljih hotela u svijetu, te mu uručio Travellers’s Choice Award za 2017. godinu. Ivica Max Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade, cvate. S pravom. A bogme cvate i Ivan Dropuljić, koji u Esplanadi već 11 godina organizira jedan od najjačih ako ne i najjači srednje-europski vinski festival Zagreb vino.com.

Svečarska ekipa zagrebačke Esplanade na čelu s direktorom Ivicom Maxom Krizmanićem, šeficom kuhinje Anom Grgić i voditeljicom PR-a Sandom Sokol

Luxury Travel Guide ekskluzivni je informativni resurs bogatih svjetskih putnika koji dodjeljuje LTG-nagrade samo najboljim hotelima i smještajnim kapacitetima u Europi i to na osnovi strogih kriterija usmjerenih na inovacije, dizajn, kvalitetu soba, gastronomska postignuća, izvrsnost usluge, upotrebu tehnologije, brigu o održivom razvoju, marketingu, brendingu, zadovoljstvu zaposlenika i lokaciji. Ova prestižna publikacija u svijetu luksuznih putovanja navela je u svojoj objavi kako je zagrebačka Esplanada prepoznata upravo po tome što objedinjuje klasiku i glamour art decoa s tradicijom i suvremenim dizajnom 21. stoljeća prilagođenu modernom putniku. Kerry Payne, predstavnica Luxury Travel Guidea, komentirala je nagradu uručenu Esplanadi: U hotelijerstvu sam više od pet godina i nikad nisam naišla na toliko elegantan hotel kao što je Esplanade Zagreb Hotel. Pročitala sam mnoge osvrte gostiju i baš svi su bili za 5.

Trip Advisor najveći svjetski turistički servis za ocjenu kvalitete usluga u turizmu dodjeljuje jednom godišnje svoj Travellers’s Choice Award i to vrlo maloj grupi najboljih smještajnih kapaciteta u svijetu prema recenzijama svojih korisnika. Esplanade već nekoliko godina zaredom ima čast primati ovu nagradu, a na Trip Advisoru od samog početka drži visoku ocjenu kvalitete zajedno sa svojim restoranima čime dokazuje dosljednost u pružanju vrhunske usluge.   ♣

PARMEZAN OD CRVENE KRAVE –  Dva su sira iz Italije poznata kao jako dobra i za jelo u grumenima i za ribanje – parmezan odnosno parmiggiano reggiano, te grana padano. Mnogi su konzumenti diljem svijeta oduševljeni podjednako i jednim i drugime, ali šmekeri ipak parmezan odnosno parmiggiano reggiano u kontekstu kakvoće stavljaju daleko ispred grana padana. Za razliku od grane padano, za proizvodnju parmiggiana reggiana koristi se obvezno samo mlijeko krava koje žive i hrane se na pašnjacima na brežuljcima u području Reggio Emilije u talijanskoj regiji Emilia Romagna. Ali ima tu još nešto: mlijeko za autentični parmiggiano reggiano daje tzv. crvena krava vrste zvane reggiana. Ta krava nudi manje mlijeka (od 19 do 20 litara dnevno) od drugih (30 i više litara) ali je njeno mlijeko znatno bolje kakvoće. Zbog manje količine, vrsta reggiana pomalo je na žalost bivala zapostavljana, čak do mjere da joj je prijetilo iščeznuće. Godine 1986. izbrojano je samo 600 grla, a 1950. bilo ih je 250.000. Srećom shvatilo se da bi bilo grozno kad bi reggiana nestala pa se vrsti počela ipak posvećivati dužna i nužna pažnja. Danas već eto postoji oko 3000 grla i u 2015. od mlijeka crvene reggiane proizvedeno je 15.000 kolutova sira parmezana. No to je još uvijek, u usporedbi s ukupnom produkcijom parmezana (parmiggiano reggiano) od tri milijuna i 300 tisuća kolutova, mizerni postotak. Tih oko 15.000 kolutova na tržištu su proizvod iz niše. Parmezan od mlijeka crvene krave posebno je označen izrazima Parmigiano reggiano vacche rosse. Komparirajuci organoleptiku toga sira dozrijevanoga 24 mjeseca i takodjer 24 mjeseca dozrijevanoga parmezana od mlijeka što nije od crvene reggiane uočava se da je sir od reggiane svjetlije boje, zatim da je s izraženijom aromom, malo je manje slan ali je kremozniji u ustima.

Tehnoloski postupak za dobivanje sira od mlijeka crvene krave jednak onome pri dobivanju sira od mlijeka krave koja nije crvena, tek parmezan od mlijeka crvene krave žig PDO (ZOI) koji mu dopušta izlazak na tržište dobiva ne već nakon jedne godine dozrijevanja nego nakon dvije godine dozrijevanja. Smatra se naime da posebnosti u svojstvima mlijeka crvene krave naprosto traže barem godinu dana duže čekanje sira u zrionici. Dobri poznavatelji materije uvjeravaju da je sir parmezan od mlijeka crvene krave reggiane najbolji nakon minimalno tri godine sazrijevanja.

Pravilnik proizvodnje parmezana iz Reggio Emilije nalaže da se krave drže na širem otvorenom prostoru i da se hrane svježom travom, tek zimi kad ne mogu van daje im se sijeno, medjutim – nikad i smjesa predvidjena za prehranu stoke. Za sir od reggiane bitno je reći i to da se on dužim dozrijevanjem, kroz koje se aromatski razvija i dobiva na kompleksnosti, ne suši… ♣

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: