Vapaj za revitalizacijom / RAPSODIJA KADARKE

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAHVALJUJUĆI VOJVOĐANSKOM HRVATU IGNACIJU TONKOVIĆU ZASJALO JE VINO OD STARE NAPUŠTENE i UGLAVNOM ZAPUŠTENE SORTE

 Kuša se kadarka. Eh, tu se neki odmah mršte… Zašto? Da li zato što to nije merlot a niti cabernet sauvignon?…

U čaši su Fantazija 2012 i Rapsodija 2013 – reakcije i te kako pozitivne. Osobito na Rapsodiju. A ti Fantazija i Rapsodija su – kadarka!… E, pa – tu smo: pojedini pilci skloni su, pogotovu stoga što se na tržištu teško mogu naći pažnje vrijedna vina od te i takvih raznih svjetski slabije znanih i manje popularnih kultivara, od sorte što nema neki bjelosvjetski pedigre i što je dotični osobno slabije poznaju – à priori deklasirati vino. Međutim lako je moguće da će vino od te iste sorte ako ga piju pod nekim fantazijskim nazivom – rado – dakako ako je dobro napravljeno –  pohvaliti…

Ignacije Tonković

Kadarkin je usud da ona danas kod većine pilaca pod svojim nazivom teško prolazi kao nešto zanimljivo i dobro. Kadarka kao sorta, ma koliko ona slovi kao tipična za sjeveroistok Hrvatske, za Bačku u Srbiji te za mađarski jugoistok, nosi taj predznak općeg apriornog odbacivanja. Ima tu i logike: danas u segmentu crnih vina od kultivara kao špice naprosto dominiraju oni francuski, koji posjeduju ne samo visoku vrijednost s obzirom na kakvoću vinskoga grožđa što je praktički posvuda pružaju, nego koji na temelju toga, ali i noble-francuskoga, imaju i visoku marketinšku vrijednost.

U današnje vrijeme tržišne dominacije raznih crnih sorata, ponajviše, ponavljam, francuskih – što zasigurno nešto i govori! – kadarka se nalazi u proizvodnom smislu i glede medijske eksponiranosti posve u zapećku do mjere da je najjači hrvatski stručnjaci za vinovu lozu na čelu s prof. dr. Edijem Maletićem a koji su zajednički objavili knjigu o raznim i manje znanim lokalnim sortama prisutnima (i) u Hrvatskoj, smatraju ugroženom, i to s visokim rizikom od iščeznuća.

Šteta je da je došlo do tog visokog rizika od iščeznuća, i doimlje se to i uvelike nepravednome – stoga što kadarka kad je sve kako treba posloženo može pružiti i te kako veliki užitak. Problem je u tome što je zaljubljenika i onih sa strašću te na dovoljnoj intelektualnoj razini da shvaćaju važnost pripadnosti proizvoda teritoriju kao i onih koji ne samo žele nego i mogu investirati u projekt danas bezimenih sorata poput kadarke na visokoj razini – premalo.

Srećom, početkom ovog stoljeća i tisućljeća pojavio veterinar Ignacije Tonković, koji je svoje mirovinsko razdoblje htio posvetiti vinovoj lozi. I – on je u Paliću u Bačkoj u Vojvodini pokazao kako se od najobičnijeg aktualnog loznog autsajdera može, ako postoji dobra volja, učiniti velika stvar. Kadarka iz podruma Tonković nešto je već čemu treba skinuti kapu, a nije rečeno da ako sad, nakon što unatrag nekoliko mjeseci na žalost više nema Ignacija, stvar i dalje, pod vodstvom njegove kćerke Gordane i zeta liječnika dr. Mire Reljanovića, bude išla uzlaznim smjerom, kadarka kao sorta neće u čaši i snažnije zasjati od ove sada.

Eto, uostalom jednog stiha Miroslava Krleže:

… Loza se tiho, i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje: iz blata postati čista, vinom što u čaši blista!…

____________________________________________

KADARKA i FRANZ LISZT i La CITE du VIN u BORDEAUXU – Kadarku je jako volio skladatelj Franz Liszt. Nazivao ju je szekszardskim nektarom. Bila mu je inpiracija za glasovitu skladbu Trout Quintet. Liszt je iz osobnih razloga svake godine slao kadarku papi Piju IX. a Tonkovići su obnovili to darivanje 2009. godine i poslali svoju kadareku papi Benediktu XVI.

Danas se kadarka od Tonkovića nalazi i u novootvorenome Gradu vina (la Cité du Vin) u Bordeauxu, u vinoteci Latitude 20 i u restoranu Le 7 ∎

____________________________________________

Ignacije Tonković osmislio je Projekt Kadarka. Cilj mu je bio – kao što je rekao Tonkovićev zet dr. Reljanović – revitalizacaija sorte na cijelom području Panonske nizine. U tome smislu želio je prenositi svoja iskustava u proizvodnji drugima, osobito Mađarima koji je posjeduju u vinogradima znatno više nego mi ali od nje, kako je govorio, uglavnom rade samo mlada brzopotrošna vina. Kadarka se u Mađarskoj uvelike uzgajala u 19. stoljeću, a u novije vrijeme tek nekoliko mađarskih proizvođača posvećuje joj se ambiciozno. Pomalo su je istiskivali drugi kultivari, od frankovke pa do onih francuskih. Inače, ipak Mađari imaju već više od dva desetljeća i ocjenjivanje baš kadarki, javlja mi to kolega Joszef Kosarka, član ocjenjivačkih žirija na raznim i najpoznatijim svjetskim vrednovanjjima plemenite kapljice. U Kiskorosu je uprqavo nedavno održano 22. međunarodno ocjenjivanje kadarki, i tu je Grand prix dodijeljen Kadarki 2015 vinarije Borka iz okolice Villanyja…

– Moja kadarka zasađena je sva na pjeskovitome tlu, na Subotičko-horgoškoj pješčari.  Ne znam nikoga tko se baš ovako, strastveno poput mene, odlučio samo za jednu autohtonu sortu, i to baš za kadarku. Na Decanterovom ocjenjivanju, od 17 srpskih medalja ja sam jedini dobio dva brončana odličja i jednu preporuku za lokalnu sortu – znao se pohvaliti Ignacije, koji se potrudio ustrojiti lijepi salaš s vinskim podrumom ukopanime u pijesak, te koji je, da bi mu strukovnim iskustvom pomogli dobiti moderno vino, angažirao savjetnike iz vana, jednog iz Mađarske a drugoga iz Španjolske, iz svjetski glasovite vinorodne Rioje.

Imanje Tonković, Bački Vinogradi

Kadarke Tonkovići proizvode u četiri etikete – kao Fantaziju, Rapsodiju, Icon i Rosé, a namjeravaju napraviti i slatku kadarku!

Imamo vinograd od 7,5 hektara a želja je proširiti se na 10 ha.  Godišnje proizvodimo od 40.000 do 50.000 butelja, to je sasvim dovoljno da vino možemo čuvati i njegovati. Beremo oko 6,4 tona grožđa po hektaru. Više se ne smije, po pitanju kvalitete nema kompromisa! Naš koncept je da Fantazija i Rosé svake godine izdržavaju podrum, a Simfonija i Rapsodija da budu čista dobit. Ljudi se moraju ponovo naučiti što je kadarka. Brojne prekooceanske zemlje već su se nametnule svijetu svojom kapljicom, a za 20 godina i Kina će preplaviti svijet jako dobrim vinom, I, logično, profit u vinima će padati. Šansu da ostanu pošteđena imat će jedino vina od lokalnih autohtonih sorata, ona koja karakterom i vjerno odražavaju svoj terroir. Kadarku ne možeš premjestiti u Kinu zato što je tamo jeftinije, ona je odavde i samo tu može dati maksimum, govorio je Ignacije Tonković.

Evo i nešto o sorti kadarka iz Zelene knjige izvornih sorata prof. dr. Edija Maletića i njegove strukovne ekipe sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta:

Sinonimi su stara branićevka, branićevka, modra kadarka, skadarka. Homonimi (pogrešni nazivi): nisu poznati. Kategorija ugroženosti: vrlo ugrožena (VU).

_______________________________

Dr. Miro Reljanović i Marija Vukelić, organizatorica prezentacije u Bornsteinu

VIŠE LICA u BORNSTEINU – Nedavno je u zagrebačkoj vinoteci Bornstein predstavljena kadarka u nekoliko lica – kao ružičasti pjenušac rađen klasičnom metodom i s devet mjeseci na kvascu, proizvedeno je pokusno ukupno stotinjak butelja, zatim kao mirni Rosé 2016, sa čak 14,7 vol % alkohola (te s nedostatkom kiselosti koja bi dala živost), pa kao crno vino Fantazija 2012 (mpc 90 kn) i Fantazija 2013, potom kao Rapsodija 2013 (mpc. 130 kn) – jako dobro, puno, skladno, 13,5 vol %, i kao Ikona 2014, još premlado, s jačim utjecajem drva. Moj apsolutni favorit u toj konkurenciji: Rapsodija 2013 (mpc. 130 kn) ∎

________________________________

Gordana Tonković

Podrijetlo sorte i povijest uzgoja: Najpoznatija hipoteza o njezinu podrijetlu govori kako je sorta nastala uz Skadarsko jezero, po čemu je i dobila naziv. Po toj pretpostavci govori se kako je kultivar u 17. stoljeću, nakon prodora Turaka, prenesen na područje Podunavlja gdje se značajno proširio. Ali, najnovija genetička istraživanja kažu da je sorta nastala križanjem mađarskog kultivara Totika i turskoga Papaskarasi. Međutim zasad ipak još nije isključena točnost hipoteze povezane sa Skadarskim jezerom, tj. jugom Balkanskoga poluotoka. Sorta je prije filoksere bila značajno zastupljena u uzgoju u podunavskim zemljama, međutim nakon obnove vinograda poslije filoksere uvelike se smanjio njezin uzgoj. U Hrvatskoj njezin je uzgoj vezan uz istočni dio. Zbog naziva branićevka, koji se koristio na tom području, često se smatralo kako nije riječ o kadarki, međutim genetičkim je istraživanjima potvrđeno kako je riječ o sinonimima (Škala, 2009). Sorta je zbog visoke rodnosti korištena za proizvodnju masovnih crnih vina slabije obojenosti ili u proizvodnji ružičastih vina tzv. šilera.

Rasprostranjenost: Danas se kadarka može naći na području istočne Hrvatske, Mađarske i Srbije, međutim, ponavljam, u znatno manjoj mjeri nego u predfiloksernom razdoblju. U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, u uzgoju na tek nešto više od šest hektara (APPRRR, 2013). Ima je, ali u tragovima, i na području sjeverozapadne Hrvatske.

Biološka i gospodarska svojstva – fenološke karakteristike: s vegetacijom počinje srednje rano, cvate kasno, a dozrijeva u III razdoblju. Bujnost: visoka. Osjetljivost prema biotskim i abiotskim čimbenicima: na pepelnicu i plamenjaču srednje, a jače na sivu trulež. Osjetljiva je i na niske je zimske temperature. Rodnost: visoka i uglavnom redovita. Kakvoća: sorta općenito nakuplja srednji sadržaj šecera u moštu, te srednje visoki do visoki sadržaj kiselina, što je posebno izraženo u slučaju veće rodnosti, i tada su vina i slabije obojena. Kontrolom tj. bolje reći obuzdavanjem rodnosti može se postići znatno bolja kvaliteta ploda, pa onda i vina. U fazi pune zrelosti vrlo brzo dolazi do prosušivanja bobica zbog iznimno tanke kožice.

Praktična iskustva i gospodarska važnost: kako bi postigla zadovoljavajuću kvalitetu, sorta, zbog osjetljivosti na niske zimske temperature i na sivu plijesan, zahtijeva dobre, povišene i prozračne vinogradarske položaje. Prikladna je za siromašna, pjeskovita tla gdje i postiže najbolje rezultate. U slučaju kišne jeseni, zbog iznimno tanke kožice može doći do naglog razvoja sive plijesni, i gubitka uroda. Kvalitativni potencijal ove sorte, dakle, jako ovisi o uvjetima položaja, ali i o meteo-uvjetima u pojedinim godinama. U toplim i sušnim godinama može dati vina jako dobre kvalitete, obojenosti i arome, srednje jakosti, ali mekana i bez izraženih tanina, tj. trpkoće, zbog čega je prikladna i za proizvodnju ružičastih vina. Kvaliteti u takvim uvjetima može bitno pridonijeti prosušivanje bobica. U lošijim se godinama preporučuje grožđe preraditi samo u bijelo ili ružičasto vino.

Populacija (veličina i trend populacije): iako joj je trenutačno populacija mala, ne poduzimaju se značajne mjere za revitalizaciju uzgoja ove sorte te valja očekivati daljnje smanjenje njena uzgoja. Ugroženost i mjere zaštite: smatra se da bi bilo potrebno sačuvati hrvatsku populaciju sorte zbog moguće unutarsortne varijabilnosti.   ♣   SuČ – 03/2017

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: