SVIJET u CASI – 02.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina – 2021/2022  – World of wine: HRVATSKA NA DLANU ⦁ Gault & Millau u Zagrebu i okolici: LUKSUZ JE u KVALITETI a NE u CIJENI ⦁ VAPT -Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting: REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA  ⦁ Lauba 4. i 5. ožujka 2022: SEDMI VINART ⦁

_____________POTROŠAČKI PUTOKAZ 02.2022_____________

Svijet vina – 2021/2022 – World of wine 

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) /  Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border).

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourisme) ⦁ Desno: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2 ♣ Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.800.500 ♣  Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic ♣ Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 % ♣ Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans ♣ Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %  ♣  Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic ♣ Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna ♣ Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000 ♣ Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… ♣ Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m ♣ Najduža rijeka/The longest river: Sava, dužina kroz Hrvatsku oko/through Croatia cca 900 km; izvor/source: Zelenci Kranjska gora Slovenija, ulijeva se u Dunav u Srbiji, prije Beograda/born in Slovenia,joining Danube river in Serbia, close to Belgrade ♣ Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna… ♣  Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2  ♣ Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km ♣  Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 ♣ Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj ♣ Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… ♣ Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak ♣ Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha ♣ Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 ♣  Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Četiri hrvatske vinske regije/Four Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia  ♣ Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

______________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

_________________________________

Površina pod lozom / Surface under the vines

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.177 ha ⦁ Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %  ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ♣ Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 67.369

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2867 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2201 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2033 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha) ♣ Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 34.574

Slavonija – vinograd zimi/wintertime

Ilok: podrum / cellar – lijevo/left, a desno/and right: Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232,

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250. ♣ Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih /Indigenous: cca 70

 Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.425 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.586 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.397 ha. ⦁ Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7408 ha.

Graševina – Malvazija istarska – Plavac mali

   Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (809 ha), Cabernet sauvignon (662 ha), Chardonnay (574 ha), Plavina (559 ha), Rizling rajnski (Riesling) (527 ha), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (442 ha), Debit (338 h), Pošip (poship) (332 ha), Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (302 ha), Babić (babich) (301 ha), Sauvignon bijeli/blanc (291 ha), Teran (237 ha), Syrah (222), Trbljan = kuč (195), Kraljevina (189),  Pinot crni/noir (183),  potom su  Vranac,  Pinot sivi/gris, Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Žlahtina, Pinot bijeli /blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Moslavac = Šipon,, Tribidrag = Zinfandel,  Škrlet…

Stara Krapinska belina velika ili Heunisch Weiss ili Gouais blanc, te Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija ili Zinfandel ili Primitivo

_______________ ֍ CASANOVA GOUAIS BLANC – U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  ֍

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 78,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja  grožđa – 2021. – Registered annual grape production: 72.736,46 tona ⦁ Prijavljena godišnja proizvodnja  vina – 2021. –  Registered annual wine production: 484.601.92 hl , od čega bijelo/out of it white: 374.167 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 110.435 hl   * *) Ovo još nije i službeno konačno, prijave se još obrađuju/these are not yet the officialy final datas…

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja = 106.745 hl; 2. Vukovar-Srijem = 81.736 hl; 3. Istra = 75.296 hl; 4. Požega-Slavonija = 53.092 hl; 5. Dubrovnik-Neretva 39.621 hl

Najviše vina proizvedeno po sortama, podaci za 2019. godinu / Quantity od wines produced per varieties, the datas are for the 2019. harvest:  1. Graševina/Welsh Riesling = 197.360 hl; 2. Malvazija istarska = 53.243 hl; 3. Plavac mali crni = 39.221 hl; 4. Rizling rajnski/Riesling = 19.009 hl; 5. Cabernet sauvignon = 17572 hl; 6. Chardonnay = 17.369 hl; 7. Merlot = 17.289 hl; 8. Frankovka/Blaufränkisch = 15.398 hl; 9. Pošip = 12.396 hl; 10. Žlahtina = 12.336 hl.  Ostale sorte / Other varieties = ispod/bellow 10.000 hl. Od 20 sorata na listi s najmanjom proizvodnjom je / among the 20 varieties on the list the lowest production is of  Babić  = 3.995 hl.

Export-Import 2019, 2020, 2021

Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 ⦁ Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 ⦁ Izvoz –2021 – Exportation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 ♣  Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919 ⦁ Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376 ⦁ Uvoz – 2021 – Importation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111

Izvoz po zemljama, podaci su za 2020. Godinu / Exportation by the countries, the datas are for the 2020: 1. Bosna & Hercegovina = 1.340.455 lit, po prosječnoj cijeni po litri/at the average price per liter at: 2,57 €; 2. Njemačka/Germany = 641.620 lit, à 4,22€; 3. Češka / Tchekia = 280.472 lit, à 0,72 €; 4. Austrija = 136.190 lit à 3,13 €; 5. USA = 134.006 lit à 6,89 €; 6. Srbija/Serbia 125.180 lit à 5,51 €; 7. Crna Gora/Montenegro = 124.338 lit à 5,14 €

Uvoz po zemljama /Importation, by countries: 1. Sjeverna Makedonija/Northern Macedonia = 11.126.812 lit à 0,72 €; 2. Kosovo = 3.285.200 lit à 0,55 €; 3. Bosna & Hercegovina = 2.472.407 lit à 0,70 €; 4. Italija = 2.287.608 lit à 1,52 €; 5.Mađarska/Hungary = 1.566.249 lit at à 0,47 €; 6. Slovenia = 1.059.913 à 1,53 €                                                                                                              .

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimation: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

 Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Benvenuti, Coronica, Bibich, Jakob, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Škaulj, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Afriica

____________________________________

Pripremio/prepared by:   Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora /Croatian Chamber of Commerce;  OIV ___________________________

Gault & Millau u Zagrebu i okolici

LUKSUZ JE u KVALITETI, NE u CIJENI!

            Dan 15. veljače 2022. u Zagrebu i okolici počeo je vedrinom i suncem, a onda se naglo namrgodilo i zaprijetilo je kišom. Ali za pet restorana Zagrebačke županije upravo je tada – zasjalo!

Ugledni svjetski vodič ugostiteljskim objektima Gault & Millau, neki kažu: uz glasoviti Michelin najznačajniji te vrste na globanoj razini, proglasio je i svojim priznanjima i kuharskim kapicama (toques) što se kao oznaka kakvoće postavljaju na ulaz u dobitnički eno-gastro hram, nagradio najbolje od popriličnog broja zagrebačkih i županijskih (Zagrebačka županija) ugostiteljskih objekata uvrštenih u famoznu žutu knjižicu, ovaj put (po prvi put nakon pet godina prisutnosti vodiča u Lijepoj našoj!) koncentriranu samo na Metropolu i županiju oko nje. Izdanje G & M 2022 za cijelu Hrvatsku najavljeno je za travanj ove godine.

Gault & Millau Zagreb & okolica 2022: uz direktoricu Gault & Millau Croatia Ingrid Badurina Danielsson i direktoricu Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivanu Alilović – dobitnici priznanja i kuharskih kapica kao znaka kvalitete iz zagrebačke okolice, slijeva na desno su chef Bernard Korak Korak Family Estate, chefica Vlasta Šander Potkova Trajbar team, chefica Marija Šintić Gabreku 1929, Morana Zibar s priznanjem za restoran Karlo, i chef Marko Beus Mon Ami (Marko Čolić)

Županijski laureati 2022 su sljedeći: najboljime je proglašen izgledom i koncepcijom ponude te kakvoćom hrane i vina plešivički biser Korak Family Estate, s inovativnim mladim chefom Bernardom Korakom što je naukovao kod više kulinarskih zvijezda po Europi. Nagrada Gault & Millaua – koji se, inače, vodi sloganom: Luksuz je u kvaliteti a ne u cijeni! – za taj objekt smješten na malom proplanku na brdu Plešivica i u selu Plešivica sastoji se od 16 od mogućih 20 bodova i triju (od mogućih pet) kuharskih kapica. Drugoplasirani je samoborski restoran Gabreku 1929 sa cheficom Marijom Šintić (13,5/20 i dvije kapice), treći je opet Plešivičanec – Karlo, sa chefom Karlom Navojem (također 13,5/20 i dvije kapice), pa je onda Mon Ami iz Velike Gorice sa chefom Markom Beusom (13,5/20 i dvije kapice), a petoplasirana je zaprešićka Potkova (Trajbar Team) sa cheficom Vlastom Šander (13/20 i dvije kapice).

Promocija vodiča za Zagreb i okolicu najprije je održana u glavnome gradu I tada su u prvom planu bili nagrađeni restorani iz Metropole, a potom je promidžba knjige, za ugostiteljske objekte u zagrebačkoj okolici/Zagrebačkoj županiji organizirana na imanju Korak Family Estate na Plešivici. Taj je restoran jedini osvojio priznanje s tri kuharske kapice. Evo nešto od onoga što je chef Bernard Korak ponudio na prigodnom domijenku nakon dodjele priznanja – tradicijski copanjek, puževe, doma izrađeni beskvasni kruh, savijaču od sira te, dakako – slavljenički pjenušac (Marko Čolić)

Očekivalo se, rekli su mi neki, da će među lauretaima s nekoliko kapica biti i restoran Kod Špilje u Otruševcu, Stjepana Grgosa i Ivanke Grgos, međutim on se morao zadovoljiti s 12,5/20 bodova i s jednom kapicom. Po jednu kapicu G&M u Zagrebačkoj županiji osvojili su i Cowboy Western Ranch iz Markuševca Turopoljskog, samoborski Zeleni papar, pa Ampelos hotela Princess u Jastrebarskom, Blaž Etno-farma iz Mirnovca  iz Samoboru, Taverna 1960 , Suhina iz Rakitja, Pri staroj vuri i Samoborska klet iz Samobora, seoski turizam Stara preša iz Šenkovca, i Dva potoka iz Luke.

Promocija G&M 2022 za Zagrebačku županiju održana je na imanju Korak, dok je ona vezana samo za grad Zagreb već bila prije, u gradskim restoranima Bistro Apetit i Balon. Dobitnicima su u oba slučaja čestitali Ingrid Badurina, direktorica Gault & Millaua Hrvatska, Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, zatim suradnica na projektu Dubravka Tomeković Aralica i prevoditeljica (vodič je izdan na hrvatskom i engleskom jeziku) Morana Zibar. Ingrid Badurina iznijela je ukratko metodologiju kojom se Gault & Millau služi pri izboru ugostiteljskih objekata što će ih uvrstiti u vodič i nagraditi kapicama, naglasila je posebno da se klasifikacija svuda u svijetu provodi na jednak način tako da bodovi i broj kapica imaju istu težinu u svim zemljama svijeta u kojima Gault & Millau operira.

Kako li se lijepo poklopilo: znani zagrebački sommelier i aktivni djelatnik u ugostiteljstvu Mario Meštrović, inače nekad voditelj (ove godine nagrađenog) velikogoričkog restorana Mon Ami a sada vrhovni kapetan restorana Kaiser na zagrebakoj Kajzerici, taman je bio proslavio rođendan, a onda je neposredno poslije uslijedilo je priznanje Gault & Millaua 2022 s jednom kuharskom kapicom! Šef kuhinje u Kaiseru je Mateo Pus, a slastičarka Laura Čavić. Kuhinja nudi fine male zalogaje na bazi mesa i mliječnih proizvoda i na bazi ribe kao predjela, te i mesne i riblje delicije kao glavna jela, svakako treba spomenuti lijep izbor vrhunskih vina znalački sljubljenih s jelom. Gavunčići I račiči dok se čeka glavno jelo (Marko Colić)

Gavunići i račići Kaiser

– Izbor lokala koje preporučuje Gault & Millau temelji se na objektivnoj procjeni ocjenjivača. Kao suradnici kritičari-ocjenjivači angažiraju se jako dobri poznavatelji hrane a i pića, gurmani, te vrlo zahtjevne osobe. Ocjenjivači Gault & Millaua ulaze u ugostiteljske objekte anonimno, kao i svaki drugi gost. Računi konzumirane hrane uredno se plaćaju. Uvrštenje u vodič nije moguće postići potplaćivanjem. Svake godine procjene se ažuriraju i tako se dobiva dobar pregled nad stalnošću u kakvoći – rekla je Ingrid Badurina. – Kod donošenja konačne ocjene vezane uz neki restoran onosno ugostiteljski objekt, uz raznovrsnost ponude i kakvoću hrane i pića u obzir se uzimaju i neke opće informacije koje mogu dati prevagu u završnoj ocjeni, a riječ je o mogućnostima pristupa za invalide, posjedovanju vanjske terase, dopuštenju pristupa kućnim ljubimcima, prosječnoj cijena triju obroka, mogućnosti plaćanja i karticoim. Evo i bodovnih rangova po kojima se određuje broj kapica što se dodjeljuju objektu: za pet kapica za oznaku kuhinja iznimne kakvoće treba osvojiti od 19 do 20 bodova, za četiri kapice – oznaka kuhinja vrlo visoke kvalitete – od 17 do 18,5 bodova, tri kapice simboliziraju kuhinju visoke kakvoće i razumijevaju 15 do 16,5 osvojenih bodova (od mogućih 20), dvije kapice su znak autorske kuhinje i bodova od 13 do 14,5 a jedna kapica znak je dobre kuhinje i stečenih 11 do 12,5 bodova od mogućih 20.  Restorani koji zavrjeđuju da se spomenu u vodiču ali ipak nisu osvojili dovoljno bodova niti za jednu kapicu predstavljeni su kao dobre adrese – objasnila je pobliže Ingrid Badurina Danielsson. – Gault & Millau je francuski vodič kroz restorane koji su još 1965. godine osnovala dva kritičara – Henri Gault i Christian Millau. Gault & Millau ocjenjuje po skali od 1 do 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju na temelju kvalitete hrane, na temelju komentara o usluzi, cijeni i atmosferi u lokalu. Na osnovi ove ocjene, restorani visokog ranga mogu kao znak visoke vrijednosti na ulazu i unutra u lokalu istaknuti jednu do pet osvojenih kuharskih kapica-toquea. Gault&Millau potiče održivi turizam odnosno to da mali proizvođači hrane i vina i restorani ostanu posvećeni namirnicama i jelima svoga kraja.

– A Zagrebačka županija ima bogatu tradiciju upravo u gastronomiji, stvorenu na temelju velikog broja proizvoda s oznakom izvornosti – istaknula je direktorica Zagrebačke županije Ivana Alilović.

– Gastronomska scena Zagreba i okolice posebno se razvila posljednjih godina. Cijeli taj dio, a narčito Zagreb, dobio je mnoštvo novih restorana s bogatom i raznovrsnom atraktivnom ponudom. Uz ove u vodič uvrštene lokale sigurno i još neki objekti zaslužuju mjesto u vodiču, ali zbog ograničenog broja nisu mogli biti uvršteni u ovogodišnji izbor tiskanog izdanja. No, bit će predstavljeni na G&M webu na kojemu je dostupan i sadržaj vodiča za cijelu Hrvatsku, a koji godišnje bilježi 2,5 milijuna korisnika i šest milijuna pregleda. Tiskano izdanje Gault&Millau Croatia 2022 za Hrvatsku izlazi 5. travnja. Stoga je ovo posebno izdanje za Zagreb i okolicu prava najava onoga što nas tada očekuje –  istaknula je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault&Millaua za Hrvatsku.

Poslije svečanog dijela promocije vodiča te objave najboljih i podjele priznanja kuharima iz objekata u Zagrebačkoj županiji chef Bernard Korak ispred obitelji Korak kao domaćina iskazao se, logično, svojim kreacijama na tanjuru i pjenušavim kreacijama tate Velimira i brata Josipa u butelji.

• Naš restoran njeguje tradiciju i kulinarstvo ne samo kao ponudu već kao kulturu življenja i stvaranja jedinstvenih priča. Spoj naše bogate baštine i znanja rezultira autentičnim gastronomskim doživljajima prepoznao je Gault&Millau. Ovo priznanje je veliki poticaj našem radu i trudu. Napravili smo veliki iskorak od prošle godine i nadam se da ćemo nastaviti još napredovati – kazao  je chef Bernard Korak.

Vodič Gault & Millau za Zagreb i okolicu obuhvatio je recenzije i fotografije ukupno 100 po kakvoći izdvojenih i rangiranih restorana i POP lokala i slastičarnica Zagreba i okolice. Evo, da podsjetim, iz vodiča 2022 i liste najboljih restorana u gradu Zagrebu: Nav (17,5/20 bodova i četiri kapice), Zinfandel’s (17,20 i četiri kapice), ManO, ManO2 i Noel  (sa po 16,5/20 i tri kapice), te, i dalje sa po tri kapice – Bistro Apetit by Marin Rendić, Dubravkin put, Tač (po 16/20), pa Balon, Baltazar, Le Bistro i The Atrium by Filho (po 15/20 bodova) .♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, veljača 2022

REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA

Bombastično i za veljaču 2022. najavljivana prije dvije godine na svom prvom, i vrlo uspjelom izdanju APT (Acrobat Portfolio Tasting) 2020 u Zagrebu, druga revija ponajboljih proizvođača i vina i jakih pića svijeta, sada organizacijski pojačana i s nazivom VAPT (Vinotrade-Acrobat Portfolio Tasting)  održana je u Opatiji, u legendarnom tamošnjem hotelu Kvarner (sajam), te u hotelu Ambasador (vinske radionice), a i po raznim restoranima (vinske večeri s večerom i s ponajboljim vinima prezentiranima na sajmu). Okupila je sedamdesetak vrlo renomiranih izlagača s našeg planeta, većma je riječ o globalno glasovitim vinskim kućama, njima su se u manjem opsegu pridružile i zvijezde jakih alkoholnih pića kao konjaka, rakije, ruma, whiskyja, zatim sudjelovali su i ponuđač čuvenog španjolskog pršuta i kuća što plasira različite vode za piće, te danas valjda najspominjaniji (najrazvikaniji?!) svjetski proizvođač čaša. I najrafiniraniji i najzahtjevniji ljubitelji Bakhova nektara i plemenite kapljice, koji su bili u mogućnosti prisustvovati ovome događanju, ponudom u smislu i količine različitih etiketa i u smislu zastupljenosti uradaka iz svih najvažnijih vinskih područja na Zemlji kao i u smislu zastupljenosti razčitih vrsta/tipova Bakhova nektara doista su mogli biti oduševljeni.

Gotovo odmah pored ulaza u Kristalnu dvoranu: sjajni baroli različitih godišta a od pijemontske zvijezde Roberta Voerzija, te odličan amarone i jako dobra valpollicella superiore kuće Dal Forno Romano iz Veneta. Iako je bio najavljeno da će biti i osobno prisutan, Roberto Voerzio nije stigao u Opatiju (suhiucasi)

Nakon što sam na sâmom dolasku najprije brzinski obišao dvoranu da se svojim očima uvjerim gdje je tko od izlagača smješten i što nudi, prve dvije stvari koje su mi pale napamet bile su da se upravo nalazim u pravom salonu dragulja, a čak i u nekoj vrsti vinskog Fort Knoxa, kao i to – kolika li je ukupna aktualna tržišna vrijednost u novcu svih tih ovdje na jednome mjestu i u isto vrijeme okupljenih čuvenih etiketa vina i destilata. S obzirom da se organizatori VAPT-a i sami profesionalno bave plasmanom vina i jakih pića pa i sami imaju dobar uvid u kretanje cijena, baš su se, kad su već eto krenuli u drugi po redu sajam ovakve vrste (već se spominje i treći, ponovno za dvije godine!), mogli pobrinuti za taj podatak. Možda će ih ove moje riječi potaknuti na naknadnu objavu ovog kurioziteta…

Evo, za ilustraciju popisa gotovo svih izlagača čija su vina i pića posjetitelji mogli kušati iz skupocjenih čaša kuće Zalto (kaucija za čašu bila je 200 kuna!):

Iz Pijemonta s barolom, nebbiolom, barberom predstavila se odlična kuća Vietti, za koju je, inače svoje crteže stilski iz domene naivne umjetnosti dao naš znameniti Ivan Lacković Croata, a koju je u Opatiji zastupao direktor prodaje Urs Vetter (lijevo, s kartom koja ilustrira vinorodno područje barola). A iza znamenitih francuskih proizvoda – bordoških crnjaka Château Pontet Canet te konjaka Tesseron stajao je Noé Tesseron iz obitelji Alfreda Tesserona, vlasnika (suhiucasi)

                Louis Roederer, Piper Heidsieck, Deutz, Valentin Leflaive Champagne, Billecart- Salmon, Ornellaia, Biondi Santi, Gaja, Vietti, Jermann, Jean-Marc Brocard, Delas Freres, Roberto Voerzio, Marchesi di Barolo, Stefano Accordini, Château Pontet Canet, F.Thienpoint, Château de Pez, Joseph Drouhin, Baron Patrick de Ladoucette, Dušan Kristančič, Le Macchiole, Dal Forno Romano, Duclot/ Gazin, Figeac, Baron Pichon de Longueville, Cos d’Estournel, Château Angélus, pa Olivier Leflaive, Pascal Jolivet, Clarendelle, Marchesi di Frescobaldi, Vega Sicilia (koja je na kušanje nudila i suhe i slatke tokajce iz svojega pogona Oremus s područja mađarskog Tokaja), Lopez Heredia, Elena Walch, Château La Nerthe, Miguel Torres, Marimar Torres, Castello di Ama, Bibi Graetz, Château Latour, dr. Loosen, Marjan Simčič, Bastianich, Ramos Pinto, pa Delamain i Tesseron (konjaci), jaka pića destilerije Berta, pršuti Blasquez… Tko se ne bi obliznio?!

Zvijezde Bordeauxa, butelje s maltene galaktičkim cijenama na tržištu: Château Gazin Pomerol, Château Figeac St. Emilion, Château Pichon Longueville Pauillac i Cos d’Estourne St. Estephe, Maloprodajne cijene ovim buteljama kreću se, ovisno o etiketi, od 150 do 250 €!

No, šetnjom kroz dvoranu vidio sam i par dobro mi znanih imena s ovih naših prostora primjerice Josipa i Maru Barundić Vina Barun iz Hrvatske i Andreja Markulina iz kutjevačkog posjeda Galić kao jedine izlagače iz Lijepe naše, zatim vrlo cijenjeni Chateau Kamnik, kao jedinog predstavnika Makedonije, i kuću Verus, iz Slovenske Štajerske, kao jednog od pak triju predstavnika Dežele. Nejasno je zašto su izostavljeni s popisa sudionika što sam ga, inače, dobio tiskanog sićušnim slovima na akreditaciji-ulaznici na sajam, naime očekivane prezentacijske publikacije vezane uz sajam, uobičajene za takve prigode,  s listom izlagača a i s raznim prigodnim informacijama žalost nije bilo. Izostanak kataloga (iako je riječ ovdje o priredbi što je u Opatiji okupila crème de la crème svjetske vinske produkcije nije rečeno da je publikacija trebala biti u nekom elitnom i ekstra skupom izdanju) s, kako je to svuda, popisom izlagača i navodom etiketa što ih je svaki od njih nudio, ozbiljan je propust.  Svakako je propust i to što nije bilo biltena. Izostavljanje sa spomenute neugledno tiskane liste sudionika sajma, makar bilo možda i sasvim nehotično, kamnikovci i verusi ali i galićevci zacijelo nisu najbolje prihvatili, a najvjerojatnije ne bi, da im je to upalo u oči, bili zadovoljni ni Barundići kao jedni od tek dvoje predstavnika zemlje-domaćina. Inače, oni su se, kad sam ih nazvao da čujem kako su u poslovnom smislu zadovoljni  s ovim svojim za naše razmjere poprilično skupim nastupom, izrazili vrlo povoljno naglašavajući da su sa strane ugostitelja imali mnogo vrlo obećavajućih kontakata pa bi to da nisu spomenuti na listi izlagača možda donekle smanjilo nezadovoljstvo time što ih nema na popisu izlagača.

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno predstavlja novitet iz produkcije vinske kuće Barun – crni pinot iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal (suhiucasi)

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno je predstavila novitet iz produkcije vinske kuće Barun bračnog para Josipa i Mare Barundić. Riječ je o crnom pinotu iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal. Grožđe je iz vinograda na parceli koja je nekad pripadala Alojziju Stepincu, i u to vrijeme bila je zasađena također vinovom lozom. Nakon Stepinčeve smrti brigu o vinogradu preuzela je Župa Krašić, a onda je teren na 25 godina od Župe unajmila obitelj Barundić, koja je odmah staro i dotrajalo trsje zamijenila novim sadnicama biranih klonova Pinota crnoga. Vino je napunjeno u 215 velikih boca  volumena 1,5 litre i pakiranih u elegantne crne drvene kovčege. Zašto baš 215 boca? Zato što je po službenim podacima te, 2016. godine kad je obavljena berba, u svijetu bilo 215 aktivnih kardinala, rekla je Mara Barundić.

Skopski Chateau Kamnik: uz Ikija na slici su Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing, te Karlo Ljubić, kao predstavnik u Zagrebu. Zvijezde makedonske ponude za ovim stolom svakako su bile osebujni vranac i kratošija (crljenak) (suhiucasi)

S više od 10 etiketa svojih vina u Opatiju je stigao Iki Malinkovski, vlasnik renomiranog skopskog vinskog posjeda Chateau Kamnik, znanog ne samo po sjajnom vinu nego i po visokoj gastronomiji u svom prostranom restoranu.

Iz Slovenije su kao izlagači sudjelovali Dušan Kristančič iz Medane u Goriškim brdima, pa Marjan Simčič iz Cegla kod Medane, te vinski podrum Verus iz Ormoža, Simčič je održao radionicu na temu svoje  prestižne linije Opoka (=lapor) rađene od grožđa od različitih sorata ali s trsja s ponajboljih tzv. cru pozicija u Brdima. Pročulo se da se Slovenci spremaju uskoro zaštititi svoje najbolje vinogradske pozicije u kategorijama 1er i grand cru, na moje inzistiranje I kod Kristančiča i kod Simčiča i kod Grabovca da dobijem detalje – odgovori su ostali zasad škrti i općeniti, uglavnom se svode na to da je stvar još u pripremi

Nešto a što me, pogotovu kad sam već bio kod pojma draguljarnica,  neugodno iznenadilo a što organizatori VAPT-a kad su dogovarali pozornicu zbivanja za svoju manifestaciju zacijelo nisu ni pomislili da bi se moglo dogoditi na ovoj lokaciji, a to je da hotel Kvarner očito više nije na nivou kakvom ga pamtimo od prije, konkretno brojni posjetitelji kojih je u inače sada u prostranoj Kristalnoj dvorani bilo poprilično – navodno ih je, po službenoj objavi, kroz to popodne dvoranom prošlo nekih 700, nisu imali gdje, osim tek na dvjema drvenim vješalicama uz ulazna vrata što su odmah po otvorenju priredbe bile prenakrcane, ostaviti svoje kapute i kišobrane, na ulazu mi je bilo rečeno da – garderobe nema! I još nešto: na rijetkim izlagačkim stolovima vidio sam  posude za odlijevanje viška vina, a te koje su postavljene bile su vrlo male zapremnine i začas bi se napunile, pa bi tako dugo stajale jer očito nije bilo osoblja da ih prazni, to je eto morao činiti izlagač kad bi, u predahu razgovora s posjetiteljima, uhvatio malo vremena …

Dušan Krisrtančič iz Medane, sa suprugom, te, na štandu ormoškog Verusa – Božidar Grabovac, inače s imoćanskim krvnim zrncima, osvojio je Zagrepčanku Irenu Lučić sa sauvignonom! Irena Lučić u Opatiji se našla u predahu priprema za konferenciju o vinskom turizmu VinMarKon početkom ožujka u Metropoli (suhiucasi)

_____________________

ZVIJEZDA TRAJNOG SJAJA – Svijet nam nudi, ne samo na nebu nego i u raznim segmentima, zvijezde koje naglo bljesnu i isto se tako naglo i ugase, one srednje trajnosti sjaja i one s trajnim sjajem. Jedna od zvijezda trajnog sjaja svakako je slovenski vinogradar i vinar Marjan Simčič iz Medane u Goriškim brdima. Poznajem ga,što se veli,  od davnina, još z vremena kad mu se sjaj postupno razvijao da bi u nekom trenutku intenzitetom dostigao visoku špicu, Marjan je poslije pokazao dovoljan stupanj mudrosti i angažmana da sjaj, koji se s ovih naših prostora europskog jugoistoka proširio na dobar dio svijeta, i ostane na tom visokom stupnju.

Marjan Simčič na radionici na temu svoje linije vina Opoka. Slika dolje: Iznimno kvalitetan Cru Jordano u Goriškim brdima a gdje Marjan Simčić ima poprilično vinograda s trsjem od kojega nastaju vina Opoka. Nalazi se na 250 metara nadmorske visine, tlo je laporasto (=opoka, po slovenski) brežuljak je osunčan cijeli kroz cijeli dan, vjetrić stalno pirka što znatno smanjuje opasnost od razvoja gljivičnih bolesti i ide u prilog eko-uzgoju. Govori se da bi pozicija mogla uskoro biti zaštićena u rangu onoga što Francuzi imaju kao Grand Cru

Simčič Marjan (ima, inače, više Simčiča, k tome i djelatnih i u vinskom biznisu), brine o 24 vlastita hektara vinograda smještenih na samoj državnoj granici Slovenije s Italijom kod Nove Gorice/Gorizije. Većina njegovog trsja je na slovenskoj strani zvanoj kao vinogorje Goriška brda gdje se ukupno nalazi, kako mi je sada u Opatiji rekao, oko 2100 hektara pod vinovom lozom, a ostatak Simčičeva trsja nalazi se na talijanskom dijelu Brda, u vinogorju pod oznakom Collio goriziano, tamo je pak ukupno nekih 1500 hektara pod trsjem. Teren je izrazio brežuljkast, dobro osunčan posebice u najgornjem dijelu brežuljaka gdje sunčevih zraka ima sa svih strana po cijeli dan. Tlo je, kako sam već naveo, laporasto. S obzirom na lokaciju između Tršćanskog zaljeva na jugu i Julijskih Alpa na sjeveru, klima je mješavina alpske i mediteranske. Dodatna prednost za vinogradara/vinara: područjem konstantno pirka vjetrić koji sprječava stvaranje vlage, kao polazišta za razne bolesti.

Godišnje Matjan Simčič proizvede oko 130.000 boca vina. On je peta generacija vinogradara i vinara u obitelji. Prva i osnovna znanja o vinovoj lozi i vinu te o radu u trsju i u podrumu stekao je od svojega oca Salka, koji je slovio kao vrlo pedantna osoba i u životu općenito i među trsjem i bačvama.  Već kao vrlo mlad, u dobi kad se mladićima glavom motaju sasvim druge stvari, shvatio je značenje predanosti u poslu, moć znanosti u struci i korist učenja kako izravno oko loze i vina tako i glede marketinga, sposobnost zapažanja i usvajanja određenih inicijativa i praksi ali ne i pošto-poto nego na način da se u vlastitom okruženju one realiziraju prikladnom prilagodbom. Vino kao proizvod sa zemlje koji, ako će biti doista uvjerljiv i osebujan  – što je bitno za njegov plasman ali i komercijalno uspješan plasman čitavog kraja – mora nositi obilježja vlastitog teritorija, bitno je da ima snažno izraženu osebujnost i upečatljive osobnost, identitet. Da bi upio što više spoznaja i iskustava iz raznih sredina počeo je putovati i obilaziti najjača svjetska vinorodna područja. Preuzeo je i počeo primjenjivati neka korisna iskustva viđena u drugim sredinama, radu u trsju i u podrumu obogaćivao je određenim, možda i sasvim malim ali važnim zahvatima koje je moguće vidjeti u praksi na licu mjesta a teško ih se susreće u školi, i sve se jače priklanjao ekološkoj produkciji. Simčič sada rabi grožđe isključivo iz vlastitih nasada smišljeno raspoređenih na jako dobrim položajima. Po uzoru na Francuze u istome slučaju, svoje je imanje je nazvao Domaine Marjan Simčič. Što se pak tiče podruma, barrique je uglavnom već izbacio i zamijenio ih i još ih zamjenjuje velikim hrastovim i ne tostiranim bačvama zapremnine od po oko 2500 litara. Danas  njegova vina iz najgornje kvaltativne kategorije osvajaju u osvrtima i ocjenjivanjima vodećih svjetskih vinskih kritičara redovito po iznad 90/100 bodova, a izvoze se u više od 50 zemalja, Simčič vodi i te kako računa o tome da se u sredinama u koje izvozi butelje nude kupcima iz krugova za koje je poznato da se dobro razumiju Bakhov nektar.

Nakon uspješno odrađene radionice – poziranje za sliku za uspomenu: Marjan Simčič u drustvu s opatijskim hotelijerom i ugostiteljem Krunom Kapetanovićem, vlasnikom hotela Navis, te sa sommelierom Filipom (suhiucasi)                              

____________________

Sajam je inače bio otvoren od 10 do 18 sati, paralelno s njime u hotelu Adriatic odvijale su se vrlo relevantne vinske radionice, a nakon sajma kasnije uvečer po raznim restoranima u Opatiji i najbližoj okolici organizirane su večere s time da se na svakoj od njih posluživalo vino bilo od jednoga bilo od nekoliko sajamskih izlagača.  ♣

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART

                Kao kad sam nedavno, a za drugu polovicu veljače 2022., najavljivao međunarodni opatijski vinski spektakl VAPT, tako sada mogu  najaviti sedmi međunarodni poslovni sajam Vinart Grand Tasting 22, predviđen za početak ožujka 2022. u Zagrebu: s obzirom da je, da podsjetim, neposredno nakon i jedne i druge spomenute priredbe početkom 2020. buknula corona-pandemija i totalno poremetila naš ustaljeni način življenja, sada, dvije godine kasnije, neposredno nakon održavanja i VAPT-a i Grand tastinga nekako kao da se očekuje da se ta pošast napokon  smiri i nestane te da se vratimo u normalan život, bilo bi to i te kako poželjno!

S pressice za Grand Tasting 2022: Ana Supić i Saša Špiranec, suvlasnici i voditelji firme Vinart (Marko Čolić)

Grand Tasting 2022, koji će po tradiciji (lani prekinutoj upravo zbog corone pa se priredba odvijala u ljetnim danima i na otvorenome na terasi Muzeja suvremene umjetnosti!) u organizaciji firme Vinart biti u zagrebačkoj Laubi, na programu je 4. i 5. ožujka 2022. u terminu od 12 do 19 sati. Osnivač Vinart Grand Tastinga u Laubi Saša Špiranec, te njegova kolegica Ana Supić, inače suvlasnici firme Vinart, na pressici su istaknuli da se cjelokupno događanje sastoji ne samo od dvodnevnog  poslovnog sajma u rečenom terminu i u vremenu od podneva do večeri, nego i od vrlo značajnih popratnih sadržaja što trajanje manifestacije produžavaju na – sedam dana i šire ga i na druga područja grada!

________________________

Jelena Šimić Valentić u Pupitresu

Kulinova seka

TESTAMENT, i BABIĆ u TRIMA RAZLIČITIM IZRIČAJIMA –  Blizu mjesta održavanja pressice za sedmi Vinart Grand Tasting nalazi se wine-bar Pupitres (franc: püpitr; naziv za tradicijski drveni stalak s rupama u koje se stavljaju naopačke okrenute butelje mladog pjenušca da bi se s vremenom u grlić spustio sav taklog nastao u tijeku drugog – šampanjskog – alkoholnog vrenja baznog vina od kojega je nastao pjenušac) koji eto već punu petoljetku na ovoj adresi u Frankopanskoj kod Ilice s uspjehom vode zagrebačka sommelijerka Jelena Šimić Valentić i njen suprug. U ukupno osam godina postojanja Pup-i-tresa Jelena je u svojoj Maloj vinskoj školi odradila 922 radionice te kroz to vrijeme izbrojala oko 40.000 posjetitelja-vinoljubaca! Upravo tog dana kad je bila pressica Jelena je u jednoj od svojih brojnih dosad održanoih vinskih radionica kao gosta-sudionika primila Juraja Sladića, enologa nove dalmatinske vinske kuće Testament, a Sladić je, uz to što će nastupiti na tzv. promenadnom kušanju na  Grand Tastingu, predviđen i za opširniju prezentaciju portfelja kuće na radionici 1. ožujka u hotelu Dubrovnik. Jelena je na kušanje ponudila sortu Babić interpretiranu u vinariji Testament u tri različite varijante – kao sasvim blago ružičasti pjenušasc Opolo brut, zatim kao klasično suho crno vino, te kao prošek (14,0 vol %; 0,50 lit), rađen od grožđa iz berbe 2018 i prosušivanoga gotovo 12 mjeseci te s gotovo dvije godine dozrijevanja u novoj hrastovoj bačvi. Doživljaj je posebno začinio Jelenin suprug Darko, inače rodom Slavonac iz Osijeka, majstor za delikatese s kolinja, uz spomenuti prošek ponudio je svoj rad – vrlo pikantnu kulinovu seku…  ⦁

_______________________

Riječ je o vrlo atraktivnim radionicama s kojima se starta već 25. veljače i nastavlja 26. veljače te potom 2. ožujka, one se odvijaju ne u Laubi nego u hotelu Dubrovnik u srcu Metropole, ukupno ih je 25. Evo i nekih tema:  Chablis, Cuvée Zagorski bregi, sljubljivanje istarskih malvazija s plemenitim sirevima President, restrospektiva graševina Kutjevačkog podruma pa Kaiken – najbolji crnjaci s Anda, zatim Ščurek i esencijalna vina Goriških brda, Testament kao moderna tradicija Dalmacije, najbolji makedonski vranci, vino Sicilije kroz svjetski afirmiranu kuću Planeta, slovenska velika lega (Slo-grand cru; grupa slovenskih vinara ušla je u nešto što postoji ne samo u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj nego i u Njemačkoj, Austriji… u nas nikako da se krene).

____________________________

BABA DRAGA i VUČJAK! – Među izlagačima na Grand Tastingu 2022 je i znani plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember. Ima on što-šta za pokazati, od novog mladog portugisca preko mirnih klasičnih bijelih i crnih vina, pa bijelih vina rađenih uz polugodišnje maceracije u amfori i višegodišnje dozrijevanje u drvenim bačvama, do rasnih crnjaka i kompleksnih pjenušaca po šampanjskoj metodi… Šember će, kako čujem, izlagati i u Laubi, ali i na Petit Tastingu u hotelu Dubrovnik, tu će najvjerojatnije nastupiti u grupi Stars Tasting a jednim svojim specijalnim rajnskim rizlingom, ali s obzirom da sam baš ovih dana imao prigodu kušati neka njegova vina, mogao bi, bogme, sudjelovati i na Talent Tastingu, naime iz berbe 2020. ima upečatljiv i za odležavanje pogodan Crni pinot Vučjak (naziv pozicije vinograda). Vino je od starijeg trsja i s prinosom od 0,5 kg po lozi, te s godinom dana dozrijevanja u novim bačvama Seguin Moreau, Adur i Trust, napunjeno je nedavno u butelju ali još nije na tržištu, Zdenko ga ima namjeru još neko vrijeme čuvati, da dobije i dodanu vrijednost.

Zanimljivo kod Šemberovih (sad je u punoj snazi aktivan i Zdenkov sin Nikola, koji je završio studij vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu!) je i novi pjenušac nazvan Baba Draga, po Zdenkovoj baki, naime ona je kad se udavala za Zdenkova djeda u miraz dobila vinograd koji je sada star 96 godina. U njemu su zasađeni samo kultivari koje Plešivičanci rado nazivaju plešivačkim starim sortama (tu npr. spadaju Kraljevina, Graševina, Šipelj, Silvanac zeleni, razne beline, Plavec žuti, Veltlinac crveni, Neuburger….), upravo od 10 od tih starih sorata dugo prisutnih na Plešivici Šemberi su odlučili proizvesti bazno vino od kojega bi klasičnom metodom nastao pjenušac Baba Draga. U ovome slučaju riječ je o berbi 2018. Pjenušac je u butelji na kvascu proveo oko 30 mjeseci, odnosno oko 2,5 godine. Ovih dana slijedi degoržiranje dijela proizvedene količine, a prve butelje od 2000 predviđenih za prodaju na tržite bi, kaže Zdenko Šember, krenule potkraj svibnja…⦁

__________________________

PETIT TASTING, za rafinirane ukuse!!! Ali, to nije i sve! Vinart,  uz Grand tasting u Laubi 4. i 5. ožujka, priređuje 3. ožujka, opet u prostorima hotela Dubrovnik, i Petit tasting, promenadno kušanje s dodatnom oznakom Majstorski ciklus, to znači da su predviđeni znatno manji broj izlagača i vina i kraće vremensko trajanje od onoga što će biti na Grand Tastingu u Laubi, taj Petit Tasting zamišljen je kao prikaz ponajboljih uradaka (creme de la creme!) pojedinog proizvođača. Taj Petit Tasting bit će u dvije varijante  –  Star’s Tasting i Talent Tasting. U prvoj grupi dakle nudit će se na kušanje iznimne pažnje vrijedne etikete, uglavnom kapljica odležana od 10 do 15 i više godina a koje inače više i nema u redovnoj prodaji, eventualno se koja butelja može nabaviti izravno iz arhive vinske kuće-kreatora. U ovdje navedenoj drugoj grupi (Talenti) ponudile bi se na degustaciju etikete iznimnih uradaka koje još na plećima nemaju baš puno godina ali koje su svakako vrijedne dužeg čuvanja u boci, gdje s vremenom stječu zavidan stupanj razvoja i kao posljedicu toga mogu podnijeti i osjetno višu prodajnu cijenu od one po kojoj se nude dok su još relativno mlada. Špiranec objašnjava kako je Petit Tasting uveden zato što se i kod nas vidi sve jače zanimanje vinoljubaca upravo za dovoljno dozrelim i odležavanjem maksimalno razvijenim vinima te za stvaranjem visokokvalitetne vinske arhive, takvi kolekcionari hedonisti a moguće i, dodatno, i vješti  biznismeni koji svoju vinsku arhivu stvaraju i radi daljnje prodaje vina što s vremenom postaje sve skuplje pa se daljnjom prodajom butelje može ostvariti lijep profit, zasad se najviše vrte oko burgundijskih i bordoških vina, cilj je s Petit Tastingom skrenuti im pažnju na to da i u ovome našem zemljopisnom području postoje eno-uradci u koje se, stvaranjem arhive, i te kako isplati investirati. U svakoj grupi Petit Tastinga (Stars i Talent) predviđeno je po trosatno trajanje kušanja, cijena ulaznice po posjetitelju je po grupi po 150 kuna. jednako toliko cijena je i dnevnoj ulaznici za Grand Tasting u Laubi. Cijene radionicama kreću se, ovisno o temi i vinima, od 70 do 100 kuna pa do nekoliko stotina kuna. Podrobne informacije i za rezervacije i upis na radionice na www.grandtasting-vinart.com

Vinart kao organizator Grand Tastinga 2022 vodio je brigu i o promidžbi Hrvatske kao vinske i turističke zemlje i hrvatskih vina u inozemstvu, pa je na manifestaciju poznao grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca za koje je predvidio studijsko putovanje po našim vinorodnim područjima.   ♣

_____________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 02. 2022 – hints to the smart purchase 

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

  (XL) DINGAČ 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 16,0 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XXXL) DINGAČ RISERVA 2015 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,0 vol %; ZOI Dingač; 0,75 lit; 500 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) DINGAČ 2017 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 17,0 vol %; 0,75 lit;  20.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇒

.  (L) PLAVAC MALI Burino ždrilo 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Burino ždrilo, Plavac mali, grožđe je fermentiralo na tropu sačuvanog od prethodno branog grožđa s Dingača a za vino dingač (ripasso); suho, 17,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) POSTUP 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit;  30.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XL)  CUV_____ÉE 2017 – BORA ■ Sjeverna Dalmacija, Posedarje, Merlot,  Cabernet sauvignon, Syrah, suho, 13,5 vol %; vrhunsko; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

____________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

!ooooooooooooooooooooooooooooooooo

SRBIJA SRBIJA

(L-XL)  MORAVA 2020 – DEURIĆ ■ Sjeverna Morava, Morava  (križanac između Rizlinga rajnskog te kombinacije sorata Bianca, Traminac i Kunbarat), 48 sati maceracije, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

(L-XL) KADARKA KANIA 2017 – SEGMEISTER ■ Fruška gora, Kadarka, organska proizvodnja, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16-18 °C ■ ⇗

SLOVENIJA  SLOVENIA

. (XXL)  CHARDONNAY OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano; Chardonnay; dva dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu uz bâtonage; 13,5 vol %;  suho, mineralno, elegantno; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON BLANC OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano, Sauvignon blanc, suho; 13 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON VERT OPOKA Zegla 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Zegla; Sauvignon vert/Sauvignonasse/Jakot, ex Tokai friulano; elegantno, mineralno, bez  raskoši te privlačno i bez nekih poboljšivača, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.  (XXXL)  REBULA OPOKA Medana Jama 2018 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Medana Jama; Rebula žuta (zlata); maceracija s fermentacijom 18 dana u betonskim posudama oblika jajeta ali nije zamišljeno da bude klasično jantarno vino, slijedi prešanje, potom je na redu dozrijevanje u drvenim bačvama od po 500 litara zapremnine, rekao bih da mu nedostaje još vremena, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL)  MERLOT OPOKA 2016 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda; Merlot; 14,0 vol %; suho, gusto, mineralno, elegantno;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

(XXXL) PINOT NOIR OPOKA Breg 2017 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Breg; Pinot crni; 13,5 vol %; suho;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

ITALIJA  ITALIA

(L) INCROCIO TERZI n. 1 2020 – CANTINA BERGAMASCA ■ Bergamo, Terre dei Colleoni, doc; Incrocio Terzi n.1 (križanac Riccarda Terzija a između Barbere i Cabernet franca), suho, 12,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

ARGENTINA  ARGENTINA

(L-XL) INDOMITO CABERNET FRANC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza  Cabernet franc, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL) MALBEC MAI 2016 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

(XXL) MALBEC ULTRA 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

.  (L_XL) INDOMITO MALBEC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

(M) TERROIR SERIES CUVÉE MALBEC & BONARDA & PETIT VERDOT 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, Bonarda, Petit verdot, suho, 14,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

LEGENDA

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

     – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

__________________________

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 01.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška 2022: dok je Martinje, s kojim je godina pri kraju, nekako više ušlo pod kožu stanovnicima zapadnoga dijela Lijepe naše, a  Vinkovo, s kojime godina starta, jače je na srcu Slavoncima. Ova godina veselo je počela, uz obilje tradicijskih specijaliteta vezanih uz kolinja, vidjet ćemo što nam donosi nastavak…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Pod blagoslovom sv. Vinka: OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA – Vuglec, Petrač, Bodren, Bolfan, Krauthaker, Tolušić Apolitico Terre Slavonia, Zlatno brdo ⦁ In Memoriam: AKI RAHIMOVSKI ⦁ Kineski paradoks: BAKHO PROTIV COVIDA ⦁ VAPT u Opatiji: EKSKLUZIVNO DOGAĐANJE ZA DUGO PAMĆENJE ⦁ Dalmatinska vinska reprezentacija: CRNA JEKA SNAŽNA ODJEKA ⦁ Tko zna, zna: NASTAVA OD TRSA DO STOLA ⦁ Vinart 2022 u ožujku ⦁ VinMarKon 2022: SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA ⦁

__⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2022 – BUYING GUIDE ⦁__

__________________________

Početak 2022. u znaku sv. Vinka, veselo,  ali istodobno i  – osobito tužno!…

OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA

Visokocijenjeni chef Branko Žufika (hotel Esplanade Zagreb!), unatrag koju godinu umirovljenik, sâm svoj majstor: proizveo, o trs objesio i, zalijevajući bijelim vinom za Vinkovo, trsje i kobase blagoslovio…

Bolje da propadne selo nego običaji, stara je izreka. Usprkos nevoljama i raznim ograničenjima što su nas snašli u posljednje vrijeme, zaštitnik vinogradara i vinara Sveti Vinko na mnogim mjestima u kontinentalome dijelu Lijepe naše okupio je u vinogradima i vinskim podrumima uz 22. siječnja poprilično Bakhovih vjernika i svojih štićenika i poklonika, a neki obredi odvijali su se i u vinskim klubovima u urbanim sredinama i podalje od trsja te već i prije tog famoznog datuma kad se blagoslivljaju vinova loza i na njene čokote ovješeni plodovi netom završenog kolinja te kad se, kako se veli, i službeno počinje s radovima u vinogradu u tekućoj kalendarskoj godini.

Evo prizora s tradicijskih obreda i veselja iz nekoliko mjesta gdje se obilježavalo Vinkovo. Od Hrvatskog zagorja prema Hrvatskom podunavlju.

BORIS VUGLEC, HRVOJE PETRAČ, BORIS DRENŠKI BODREN i TOMISLAV BOLFAN, Vuglec-breg i Hršak-breg ponad Krapinskih Toplica:

Unatrag već koju godinu četvero spontano udruženih uspješnih vinara Hrvatskog zagorja priređuju prigodna događanja zajedno, i tako je bilo i sada za Vincekovo. Motor skupine je Boris Vuglec. Okupljalište za Vincekovo 2022: proplanak kod malene kapelice sv. Antona na Hršak-bregu, gdje većinu vinograda i podrum ima poduzetnik Hrvoje Petrač, u neposrednoj blizini mu je Boris Vuglec na susjednom Vuglec-bregu.  Pridružili su se, i oni u svojstvu domaćina, Boris Drenški Bodren, majstor za visoke predikate, te Tomislav Bolfan s Vinskog vrha.   Nakon dočeka i pozdravne riječi organizatora te djakona kod kapelice, dakako sve uz na vatri pečene kobasice na štapu i Zagorske brege cuvée kao novu robnu marku vina Krapinsko-zagorske županije, klasičan obred s blagoslovom trsja odvijao se u većem vinogradu pored.

Okupljanje kod kapelice sv. Antona na Hršak-bregu i ceremonijal blagoslova vinograda (Marko Čolić)

Pogled na vinograd i podrum Hrvoja Petrača na Hršak-bregu te, dolje, Boris Drenški iznenadio je novitetima – mirnim vinima od Rizlinga rajnskog i Chardonnaya te – zanimljivim rakijama! (Marko Čolić)

Vinogradi Hrvoja Petrača na Hršak-bregu. Ta je vinska kuća, za razliku od drugih zagorskih podruma, vrlo znana i po jako dobrom crnom vinu nazvanom Karizma.  Boris Drenški Bodren, afirmiran preko svoje visoko-predikatne kapljice,  iznenadio je novitetima – rajnskim rizlingom i chardonnayem kao mirnm vinima redovne berbe, inače, on ima još i suhe bijeli pinot, sauvignon i traminac…), ali i vrlo zanimljivim rakijama dobivenim destilacijom predikatnih vina, jedna rakija zlatne boje je slatkasta i vuče na liker, dok se kod druge ne osjeti slatkoća ali se i te kako osjeti oplemenjenost dodanim aromatičnim travama i biljem…

Mljac, mljac! Tradicijska jela u restoranu Vuglec-breg: češnjovke, krvavice, buncek, restani krumpir, kiselo zelje, štrukli (Marko Čolić)

Domaćini su uz vina marke Zagorski bregi na kušanje ponudili, dodatno i spontano, i neke svoje posebne specijalitete, primjerice Bolfan sjajne Rajnski rizling 2013 i Pinot noir 2017, Petrač jako dobru Karizmu 2018, Vuglec ugodno barikiranu mješavinu Passion 2019 (crni pinot, frankovka i cabernet sauvignon), pa Cabernet sauvignon 2020 i osobito dobar dugo odležani Cabenet sauvignon 2011 reserve, a Bodren predikatni Chardonnay 2016 ledeno vino. Na slici su Tomislav Bolfan, Jasminka Šaško – enologinja kod Vuglec-brega, Boris Vuglec i Boris Drenški Bodren (Marko Čolić)

VLADO KRAUTHAKER, Kutjevo:

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. Krauthaker je obred organizirao u trsju ispred svoje kuće. Isprva je namjera bila blagoslov održati u njegovom novom vinogradu od 3,2 ha na poziciji Podgorje na visini izmedu 340 i 400 metara a gdje su posađeni Pinot crni, Nebbiolo i Graševina selekcija, tj, četiri najbolja klona te sorte izdvojena nakon dužeg znanstvenog proučavanja. Krauthaker na Podgorju ukupno sad ima oko 17 ha pod vinovom lozom.

Vincelovo kod Krauthakera je ne samo feštanje nego i susret s mogućnošću dobrog upoznavanja s novim mladim Vladinim vinima i za svojevrsno učenje vezano uz organoleptiku pojedinih sorata, a Vlado ih u svom sortimentu ima, što bijelih što crnih, oko 40! Svaki put za Vincelovo Krauthaker u svojoj kušaonici priredi mogućnost degustacije, u miru, novih mladih vina najvažnijih kultivara iz njegova nasada, k tome i vina istih sorata iz više različitih cisterni…

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. (suhiucasi)

Vlado Krauthaker među bačvicama u svom vinskom podrumu, međutim ovo su bačvice ne za vino nego za – stari vinjak, za koji manji dio publike i Vladinih obožavatelja ne zna da također postoji a odličan je! Desno na slici Krauthaker je s visokim priznanjima za svoja vina s glasovitih međunarodnih ocjenjivanja Chardonnay du Monde, Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles te s poveljom Viteza hrvatskog vina što mu ju je 2008. dodijelio vinski časopis Svijet u Čaši. Krauthaker je, inače, u izboru revije Svijet u Čaši dva puta proglašavan i Vinarem godine u Hrvatskoj, prvi put to je bilo 2002. (suhiucasi)

Na slici su Vlado, njegova kćerka enologinja Martina koja pomalo preuzima vodstvo nad vinarijom, zatim znani zagrebački chef (još iz hotela Intercontinental Zagreb!) Miro Dolovčak, te uzvanik Vlado Horina iz Velike Gorice (suhiucasi)

Mato Violić Matuško, s bratom Borisom te, desno, s pelješkim vinarom Ivicom Radovićem, s kojim je nekad, kao enolog te dok je Radović radio kao direktor, bio u PZ Dingač. Pelješani su obišli i vinariju Kutjevo d.d., afirmiranu po visokim predikatima a naročito u najnovije vrijeme i osobito uspješnu s amcioznije rađenim bijelim vinima, ali koja se, opet u najnovije vrijeme – malo smiješno za vinsku kuću što bi htjela da je smatraju ozbiljnom – jako hvali sa svojim najnovijim proizvodom – Traubi-vinom!…

TOMISLAV TOLUŠIĆ APOLITICO TERRA SLAVONIA, i ZLATNO BRDO, Vinski klub Zagreb:

Desetak dana prije 22. siječnja u zagrebačkom Vinskom kubu, novom vrlo popularnom okupljalištu ljubitelja plemenite kapljice u Metropoli, Vincelovo odnosno Vincešku 2022 najavili su na osobito konkretan način bivši ministar poljoprivrede a sada, u vinariji Apolitico Terra Slavonia, proizvođač vina Tomislav Tolušić iz Virovitice, te nova – kažu: vrlo ambiciozna – vinarija na domaćoj Bakhovoj pozornici Zlatno brdo (Mons Aureus) sa sjedištem u Zmajevcu. U oba slučaja najprije su na programu bile vrlo profesionalno odrađene prezentacije kapljice, a potom su, u nastavaku pijuckanja, glad utažili kobasice, kulen, špek i sir a atmosferu dobrano ugrijali tamburaši.

Tomislav Tolušić, donedavna ministar poljoprivrede a sada – Apolitico. Uz pomoć enologinje Ivane Nemet proizvodi vino. Desno je sommelier Tomo Jakpović, voditelj kroz program u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Vinarija Apolitico, u kojoj u smislu stvaranja plemenite kapjice glavnu stručnu riječ vodi vrijedna slavonska enologinja Ivana Nemet, predstavila je najnovije etikete kuće iz gornjeg kvalitativnog ranga a koje su izazvale veliku pažnju nazočnih s jedne strane stoga što se, iako je bilo očito da su vina još premlada za razred kamo su ovom prigodom svrstana u najavi (naknadno je objašnjeno da još nisu na tržištu!), i te kako prepoznalo nastojanje autora u kvalitativnom pomaku znatno prema gore, a s druge strane zbog kontraverznih naziva četiriju na kušanje ponuđenih vina: Maestoso 2020 (Chardonnay), Andjeo s greškom bijeli 2020 (Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto), Andjeo s greškom crni 2020 (Cabernet sauvignon, Merlot, Frankovka i Cabernet franc svaki po 25 posto) te Čaruga (Cabernet sauvignon i Merlot po 50 posto). Uz Tolušića i Ivanu Nemet o kapljici je govorio i sommelier Vinskog kluba Tomo Jakopović.

Evo malo detaljnije o projektu Apolitico bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te o prezentiranim vinima u smislu tehnologije kojom su rađena. Za četiri na ovome kušanju Apolitico predstavljena vina odmah je na prvi dodir bilo očito da su ambicije vlasnika vinarije glede kakvoće i osebujnosti kod kreacije tih etiketa bile osjetno veće.

Tomislav Tolušić od ministra poljoprivrede postao – Apolitico! Dva andjeoska vina s greškom i kao finale – Čaruga! (Marko Čolić)

Tolušić dolazi iz Virovitice i iz obitelji koja ima stanovitu tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu, međutim riječ je bila ne i o angažmanu na profesionalnoj razini. Osobno i vrlo ozbiljno kao registrirani proizvođač Terra Slavonia i s projektom APOLITICO u vinsku produkciju uključio se profesionalno tek 2020. godine, kada je osobno preuzeo brigu o pripremi loze i kad je obavio prvu berbu. Uspio se bio organizirati glede vinograda tako da je brao s površine od ukupno oko šest hektara što u obiteljskom vlasništvu što u najmu a što vezano uz otkup grožđa. Sirovinu za bijelo vino osigurao je sa spomenutih šest hektara koji se nalaze u Kutjevačkom vinogorju, uglavnom na pozicijama Kaptol i Vidim, a sirovinu za crna vina kupuje od vinogradara i vinara Pinkerta i Kolara u Pordunavlju. Stručnu pomoć dobio je u iskusnoj i predanoj slavonskoj enologinji Ivani Nemet. Uz, kako kaže, obradom trsja priređeni maksimalni urod od oko maksimaln 1,5 kg do 2 kg po trsu,  proizvodi oko 60.000 litara bijelog i crnog vina godišnje i kapljicu plasira pod ukupno 11 etiketa. Veći dio otpada na svježa mlađa vina. Tolušić je imao dovoljno ambicije da najbolje grožđe s najboljih pozicija i s maksimalnim urodom od nekih 0,7 kg po trsu u prosjeku izdvoji za kategoriju pretencioznije kapljice, pa su, u suradnji s Ivanom Nemet i zahvaljujući uvelike njenom znanju i iskustvu te pojačanom zalaganju nastala i četiri vina višeg kvalitativnog ranga, riječ je o bijelima gore spomenutih neobičnih i intrigantnih naziva Maestoso i Anđeo s greškom bijeli, te Anđeo s greškom crni i Čaruga u grupi crnjaka.

Maestoso 2020, 13,0 vol %,  nastao je od grožđa sorte Chardonnay zasađene u vinogradu Radovanci kod Velike, a smještenome na kosini na 350 nadmorske visine. Prinos po trsu bio je, rekla je enologinja Ivana Nemet, oko 0,7 kg. Vino je rađeno metodom sur lie, tj. njegom na finom talogu. Alkoholna fermentacija odvijala se u novim hrastovim bačvama zapremnine od po 500 litara. Nakon prvog pretoka pročišćeno vino vraćeno je u iste hrastove bačve i tu je dozrijevalo godinu dana na finom talogu, uz svakodnevni batonage (miješanje štapom) i okretanjem na stalku smještenih bačvica a radi podizanja taloga. Malolaktična fermentacija odrađena je u kontroliranim uvjetima. Nakon 12 mjeseci boravka u drvu vino je pretočeno u inoks-cisternu i nakon određenog vremena napunjeno je u butelju.

Andjeo s greškom bijeli 2020, 13,0 vol %, od sorata je Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto. Dobiveno je maceracijom i fermentacijom dijela masulja od 20 dana u gruzijskoj amfori zapremnine 1500 litara, ali ne s ciljem dobivanja jantarnog vina. Nakon završene fermentacije vino je dozrijevalo 12 mjeseci u barrique bačvicama od hrastovine, proizvodnje nove bačvarije Auric iz Našica. Želja je bila drukčijom tehnologijom od uobičajene proizvesti, kako je rečeno, ozbiljnu graševinu punog tijela, s lijepom svježinom a bez neke gorčine. Iz berbe 2020 napunjeno je u butelje oko 3200 litara toga vina. Kao prodajna cijena za butelju u podrumu predviđeno je za svaku od četiri etikete što se ovdje spominju, kako smo čuli na prezentaciji, 100 kuna plus PDV.

Anđeo crni s greškom 2020, 14,0 vol %, mješavina je četiriju crnih sorata , bordoških Cabernet sauvignona, Merlota i Cabernet franca, te ovdašnje Frankovke, u omjeru od po jedne četvrtine. I ovdje je u procesu proizvodnje bitnu ulogu odigrala gruzijska amfora. Svaka sorta vinificirana je u svojoj amfori, maceracija praćena alkoholnim vrenjem trajala je 20 dana. Uz alkoholnu fermentaciju provela se i malolaktična. Nakon što je vrenje završilo i vino se smirilo, sorte su pomiješane u jednu cjelinu i potom je cuvée, radije nego u drvenu bačvu, vraćen u amfore na dozrijevanje, koje je trajalo oko godinu dana.

Čaruga Cabernet sauvignon i Merlot 2020, 14,5 vol %, mješavina dviju bordoških sorata u omjeru pola-pola. Vinifikacija je bila u vinimaticima u kontroliranim uvjetima. Istodobno s alkoholnim vrenjem provodilo se i malolaktčino vrenje i kroz to vrijeme vino je više puta pretakano iz bačve u drugu bačvu i odmah vraćano natrag. Nakon burnog vrenja vino je pretočeno i tiho vrenje te njegovanje provođeni su bili u hrastovim bačvama zapremnina 225 i 500 litara te dijelom i u bačvicama od 225 litara od kestenova drva. Njega u drvu trajala je godinu dana, potom je vino napunjeno u butelju i tu je nastavilo, i još nastavlja, odležavanje, radi daljnjeg razvoja

MONS AUREUS

Zlatno brdo/Mons aureus – prezentacija u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Zdravica za nastavak dobrih rezultata: Goran Matijević, vlasnik posjeda Zlatno brdo, i enolog Samir Nadj (Marko Colić)

Gold Cuvee Mons Aureus – bogato vino, ima svega – jedino mu nedostaje, u ovome trenutku, vremena (Marko Čolić)

Novak na vinskoj sceni je i kuća ZLATNO BRDO/MONS AUREUS iz Zmajevca u Baranji a koju vodi Goran Matijević, inače šumar po struci, ali veliki zaljubljenik u plemenitu kapljicu. Na predstavljanju u zagrebačkom Vinskom klubu Matijević je rekao da kad se posve upoznao s potencijalom Baranjskog vinogorja, posebice predjela oko Zmajevca, nije mogao odoljeti i upustio se, i to s velikim ambicijama u smislu kakvoće, u vinsku produkciju. Baranja je prostor s nekih između 2400 i 2500 sunčanih sati godišnje, te s dosta dobro raspoređenim oborinama količina kojih uglavnom ne prelazi 700 mm godišnje, istaknuo je Matijević.  Na terenima koji pripadaju Matijeviću tlo je ocjedito, mahom pjeskovito i na podlozi od stijene od granita, prikladno za produkciju elegantnih vina. U vinogradima koje je kupio, s trsjem starime između 15 i 17 godina, stalno pirka vjetrić što je jako dobro jer prevenira stvaranje/širenje bolesti i bitno smanjuje potrebu za većim brojem zaštita, dakle okolnosti su podesne za ekološki pristup. S obzirom da teži visokokvalitetnim uradcima sposobnima da duže traju dakle predviđenima da određeno vrijeme dozrijevaju na finom talogu u bačvama i odležavaju u boci, kako bi se dodatno razvijali, Matijević je kao stručnog konzultanta angažirao enologa Samira Nađa, znanog i kao suradnika nekoliko uspješnih baranjskih vinskih podruma, primjerice onoga od Slavka Kalazića i onoga od obitelji Kolar, a kao drugo, opredijelio se i kod bijelih sorata za maceracije, uz kontroliranu temperaturu, u dužini od 12 do  i  24 sata, to je korisno jer iz pokožica se izvuče i prebaci u mošt određena količina polifenola koji i sa svoje strane vinu pružaju određenu zaštitu i pomažu mu da kvalitetno podnosi vrijeme neophodno za rafinman bouqueta i okusa.

Zlatno brdo izašlo je u Vinskom klubu pred zagrebačku javnost s ugodnom svježom voćno-cvijetnom Graševinom 2020, zatim s kompleksnom i dosta gustom Graševinom Panonicom 2018 (13,5 vol%), sa vrlo složenim i također dosta gustime Gold cuvéeom 2020 a to je neobična mješavina sorata i stilova (rajnski rizling, chardonnay njegovan u hrastovoj bačvi, sivi pinot izbrne berbe i traminac izborne berbe bobica; 14,0 vol%), mješavina kojoj treba još vremena (čemu tolika žurba s izlaskom?!!!) ali koja i te kako obećava! Slijedili su ugodan i skladan, unatoč ne i posve ispeglanom taninu lijepo pitak Cabernet sauvignon 2017 (13,0 vol %) rađen s dva mjeseca maceracije i proizveden samo u inoksu (šteta je što nije bio i u drvu, Matijević i Nađ obećavaju da će sljedeće izdanje njihova caberneta biti njegovano u hrastovoj bačvi, pa ćemo vidjeti rezultat za koju godinu!). Predstava na akademskom nivou završena je s dva slatka desertna vina – Sivim pinotom izborne berbe 2020  te Cabernet sauvignonom 2015 kasne berbe, a onda je uslijedilo Vincelovsko raspoloženje raspašoj s tamburašima…. ♣

________________________________

In memoriam

I AKI RAHIMOVSKI … NA PLAVOM NEBU IZNAD ZAGREBA

Iznenada je, baš uz dan sv. Vinka, otišao Aki! Donedavno zvijezda samo na ovome planetu sada zvijezda što kao nova iz centra svemira obasjava trajnim sjajem! Što je život: prije nekog vremena Zagreb je privremeno zamijenio Novim Mestom, da bi se, puno puno PRIJEvremeno, opet preselio na novo mjesto, ovo sada za stalno!

Na plavom nebu iznad Zagreba… još jedna naša legenda rocka sja. Vječna mu slava! ♣

Slika sjećanja na veselo druženje na prezentaciji makedonskih vina Bovina i Dudina, u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina, 2015. godine: uz Akija, koji se, inače, bio okušao i kao ugostitelj, njegovi su prijatelji Tihomir Pop Asanović i Gligor Dudin, te vlasnik vinoteke Boris Ivančić i odvjetnik-vinoljubac i ljubitelj rocka Mladen Vukmir (suhiucasi)

______________________________________

Nakon Francuskog paradoksa – Kineski paradoks? OIV podupire stanovište da vino treba prihvatiti kao dobrodošlo u stilu življenja

BAKHO PROTIV COVIDA!

Jesmo li sada ponovno pred senzacijom, slično kako je bilo svojedobno kad je ekipa francuskih liječnika i znanstvenika nakon niza proučavanja objavila da popiti par čaša vina, posebice crnoga, uz obrok npr. uz ručak može biti vrlo korisno za zdravlje? Naime, nakon znanog Francuskog paradoksa (French Paradox) evo nam sada nešto vezano uz Bakhov nektar i ono što nas trenutačno i te kako muči – Covid-19! Je li to sada pred nama – Kineski paradoks?!

Grupa znanstvenika iz Kine, zemlje iz koje je ta famozna Corona i krenula na svoj grozni pohod svijetom, na temelju detaljnog analiziranja podataka nađenih u zapisima s naučnih istraživanja i pohranjenih u engleskoj BioBanci (UK Biobank) a o konzumaciji različitih alkoholnih pića i o mogućim novim i još nedovoljno ispitanim utjecajima (rizicima) te potrošnje vezanima uz zdravlje, izašla je ovih dana u javnost s viješću da umjerena – štaviše i nešto povećana konzumacija vina i od onoga što je danas uvriježeno kao umjereno  (navedeno je: DO pet čaša) – za 17 posto smanjuje izglede zaraze Covidom-19, dok npr. konzumacija piva i drugih alkoholnih napitaka može za 28 posto povećati opasnost od dobivanja Covida!

Tvrdnje o tom pozitivnom utjecaju umjerene potrošnje vina grupa znanstvenih istraživača iz Shenzhena iz bolnica Kangning i Jugozapad (Southwest Hospital) temelji, kako kažu, i na rezultatima proučavanja gotovo pola milijuna osoba prosječne dobi od 69 godina, među njjima bilo je nešto manje od 17.000 covid-pozitivnih. Unutar tih gotovo 500.000 osoba određeni broj bio je onih koji uopće nisu nikad trošili alkoholna pića, zatim onih koji su nekad pili pa su onda prestali, i dakako onih koji redovito piju, a ti pilci razvrstani su bili u više grupa, konkretno po tome troše li alkoholna pića redovito barem po tri puta odnosno više od tri puta tjedno, one koji ih uzimaju praktički svakodnevno, formirana je bila i grupa s potrošačima svih raspoloživih vrsta dakle vina, piva i jakog pića, ali i grupa onih koji rado piju ali ipak izbjegavaju jaka alkoholna pića. Naglašavajući, dakako, kako pretjerana konzumacija bilo kojeg pića što sadrži alkohol ne može biti dobra, kineski znanstvenici iznijeli su, na temelju spomenutog proučavanja, mišljenje kako crno i bijelo mirno vino te pjenušac uzimani u umjerenoj količini mogu imati značajan učinak u smanjenju rizika od zaraze Covidom-19. Za razliku od tvrdnji izrazito u korist crnjaka što su se svojedobno čule u French Paradoxu, kineski znanstvenici vele da crno vino uzimano redovno i u razumnoj ukupnoj količini ima i znatan pozitivan učinak na smanjenje rizika od zaraze Covidom, ali i to da u slučaju Covida-19 vrlo dobar zaštitni rezultat daju i bijelo vino i pjenušac, posebice ona bijela kapljica kod koje je u tijeku proizvodnje provedena  barem kraća maceracija, dakle ne veli se da treba biti riječ baš o tzv. jantarnom vinu što se dobiva i sa po pola godine dugim maceracijama praćenim i s alkoholnom fermentacijom! Javlja mi to kolega novinar i, inače, predsjednik Indijske vinske akademije Subhash Arora, s kojim se dobro znam s niza prezentacija vina po Europi i s jednih od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini gdje smo bili i zajedno u žirijima.

Crno vino već odavna je službeno priznato kao zdravo, a sad se spominje i na neki način kao blagotvorno protiv Covida_19! Nakon službene degustacije Vinske zvijezde u biblioteci zagrebačkog restorana Vinodol, u društvu s domaćinom Damirom Tomićem koji se brinuo o odgovornom točenju, grupa degustatora različitih generacija ali podjednao vesela uz čašu dobrog crnjaka … (Julio Frangen)

Eksperti vjeruju da fenomen zaštite počiva na polifenolima i njihovom pojačanom sadržaju u vinu, oni bi bili u stanju biti dosta učinkoviti u suzbijanju negativnih posljedica koje virusi mogu prouzročiti, posebice na respiratornom traktu. Rečeno je da potrošači skloni bijeloj plemenitoj kapljici u odnosu na one koji uopće ne piju, imaju oko osam posto veće izglede da izbjegnu teškoće s virusom.

Znanstvenici su objavili i to da, za razliku od vina, konzumacija piva, cidera te različitih žestica povećava rizik od zaraze Covidom-19 neovisno o tome troše li se ta pića u umjerenoj dozi ili u većim količinama.

43.Svjetski kongres OIV – Of Wine and Wine – održat će se od 31. listopada do 4. studenoga 2022. u Meksiku, Baja California

Uz glavnog direktora OIV-a Pau Rocu su Barbara Iasiello, direktorica OIV-ova Odjela za zdravlje, te Jean-Claude Ruf, koordinator za znanost pri OIV-u

Iz Međunrodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV (Office International de la vigne ed du vin), koja – što je na svoj način i normalno s obzirom da se bavi vinom! – stalno naglašavaju kako je nužno da se pije odgovorno i kako vino kao piće u tom slučaju može, uz pozitivan psihički učinak baziran na tragu hedonizma za stolom i na ugodnom druženju, imati određene pozitivne učinke na zdravlje u kompletu, zasad još nije stiglo službeno i javno očitovanje o ovome što su sada kazali Kinezi na temu vina i Covida-19, ali upravo mi je stiglo priopćenje OIV-a o tome da je nedavno održan sastanak predstavnika OIV-a s predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, WHO) na temu konzumacije alkoholnih pića općenito i zdravlja, naime, na osnovi izvještaja BECA-e a to je Beating Cancer (Borba protiv raka) kao specijalni ured Europskog Parlamenta, počeli su se širiti glasovi o tome da alkoholna pića, i to ne samo ona jaka, mogu pogodovati – razvoju raka, tako da je za 14. veljače 2022. u Europskom parlamentu predviđeno glasanje o uvođenju takvog upozorenja na etikete pa bi se, ako se inicijativa prihvati, sva pića na tržištu EU a što sadrže alkohol, tu je i vino, u kontekstu opasnosti od širenja karcinoma officijelno svrstala u istu neželjenu skupinu s duhanom i duhanskim proizvodima. Najnoviji sastanak stručnjaka OIV-a i WHO-a u Ženevi održan je upravo u nastojanju da se ipak izbjegne poistovjećivanje vina s drugim alkoholnim pićima, posebice onima iz industrijske produkcije, te s duhanom.

OIV je, na temelju brojnih dosad objavljenih rezultata iz niza znanstvenih istraživanja što govore o pozitivnim efektima umjerene konzumacije vina na čovjekovo zdravlje, sklon i dalje podupirati svoju tezu da je ODGOVORNA potrošnja vina u ukupnosti ipak zdravstveno korisna. Stvar je i te kako delikatna i OIV, logično, nastojeći biti u tijesnm kontaktu i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, želio bi s podacima s više relevantnih strana znanstveno utemeljeno i prihvaćeno promovirati i dalje zdrav način života vezan s umjerenom konzumacijom vina. Da bi to funkcionirlo kako treba, pomoć u smislu ponude kakvoće i, posebno, iskrenosti proizvoda mora stizati u velikoj mjeri i od samih vinogradara/vinara…♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting 2022

EKSKLUZIVNI FESTIVAL, UZBUDLJIVE RADIONICE, i VEČERE ZA DUGO PAMĆENJE

Još malo, pa nam – ako u međuvremenu Corona, razni Omikroni i Omege i jače ne podivljaju pa posve ne pomute stvar – nakon dvije godine evo ponovno elitne vinske priredbe u Hrvatskoj, organizator se, kako kaže, dobro pripremio u smislu važećih protuepidemioloških mjera, i kao da se čak nekako, makar i potajno, i javlja nada da bi te subote u drugoj februarskoj polovici moglo biti slavlja i općenito – kao neka vrsta početka rastanka od pandemije što se, inače, bila silno razbuktala upravo u veljači neposredno nakon prvog ovako zamišljenog događanja, održanog 2020. u Zagrebu.

S pressice u vinoteci Vinum/Vinotrade: Juraj Dusper i Dino Kušen kao organizatori VAPT-a (na slici su desno), te Danijel Čečavac kao voditelj nekih radionica, i novinar Bakhov sin Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

Za  subotu 19. veljače 2022. najavljen je Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, ekskluzivni festival vina s vrsnim izlagačima, s uzbudljivim radionicama i tematskim vinskim večerama za dugo pamćenje, lokacije su sada Opatija i nekoliko objekata u njenoj najbližoj okolici, s time da je za glavninu sadržaja predviđeno da se dogodi u već legendarnom hotelu Kvarner. Svekoliku potporu VAPT-u u organizaciji dale su Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Turistička zajednica Opatije.

Juraj Dusper – Vinum Vinotrade, te Dino Kušen, Acrobat Svijet vina

Zagrebačka tvrtka Acrobat, koncentrirana na vrhunska vina ne samo iz Hrvatske nego i na ona iz vana prema javnosti okrenuta s buticima Svijet vina a koja je organizirala spomenutu zagrebačku priredbu prije dvije godine, našla je saveznika u renomiranoj zagrebačkoj kući Vinotrade eksponiranoj široj javnosti preko vinoteke Vinum, također sa zavidnom ponudom hrvatskih i svjetskih etiketa, i s puno optimizma ušlo se u pripremu i realizaciju ovogodišnjeg opatijskog spektakla u čast boga Bakha, a za one najsretnije koji će imati mogućnost prusustvovanja. Kad spominjem te najsretnije treba kazati kako je riječ samo o pozvanima kao publikom, naime u ovome slučaju nema klasičnog prodavanja ulaznica za šire pučanstvo na blagajnama i po agencijama, a prednost da budu uzvanici dobili su, kako je objašnjeno, u prvom čisti profesionalci – najznačajniji uvoznici i distributeri vina, određeni ugostitelji i sommelieri, vinski pisci…, neki hedonisti.  Svi koji su pozvani trebali su odnosno trebaju potvrdu o dolasku s uplatom svote za ulaznicu poslati orgnizatoru putem prijavnice preko interneta.

Izlagači najavljeni kao već potvrđeni sudionici među najsjajnijim su zvijezama globalne vinske scene, to diže ne samo renome priredbe nego i trošak organizacije, stoga su i cijene ulaska na festival i na neka popratna događanja poput vinskih radionica i tematskih vinskih večera, iznad onoga na što smo ovdje naviknuli. Primjerice ulazak  na festival pozvani koji su potvrdili dolazak plaćaju 1000 kuna, a zakup čaše za degustaciju je 200 kuna (čaše su Zalto!), prisustvovanje masterclassovima, kojih bi trebalo biti osam ili devet, stoji po 2000 kuna po svakoj radionici i po osobi, a nazočnost na tematskoj vinskoj večeri košta, ovisno o restoranu i o tome koja i čija su vina u prvome planu, između 600 i 1200 kuna po osobi.  U kontekstu Corone i Covida, najavljene cijene su dakle već poslužile kao određeni regulator veličine skupa u nekom zadanom prostoru, no što tiče Corone evo i podatka da je organizator VAPT-a dobio dopuštenje nadležnih da u hotelsku festivalsku dvoranu, koja inače bez problema prima oko 1000 osoba, smije primiti tek oko 200 posjetitelja.

Na pressicama u zagrebačkim vinotekama Svijet Vina tvrtke Acrobat i Vinum–Vinotrade kao suorganizatora ovogodišnje priredbe govora je bilo i o tome tko će od vinara biti prisutan u Opatiji, te o radionicama u sklopu manifestacije.

Josip i Mara Barundić

Od hrvatskih proizvođača do sada se za nastup na festivalu u hotelu Kvarner prijavila SAMO kuća Vina Barun Josipa i Mare Barundić iz Krašića! Mnogi će se zacijelo pitati kako to da nitko drugi od brojnih hrvatskih proizvođača plemenite kapljice nije zagrizao i prijavio se iako već ovdje  imamo i te kako vina što kakvoćom svakako spadaju u elitnu svjetsku skupinu i iako je organizator najavio da na priredbi očekuje i vrlo ugledne svjetske vinske trgovce a mi smo turistička zemlja i nastup barem nekih ponajboljih hrvatskih vinara mogao bi autorima možda pomoći da svoju kapjicu u skoroj budućnoasti plasirjau i po boljoj cijeni nego što je mogu ostvariti za butelju sada i iako bi nama kao (turističkoj) zemlji ovakav pokaz svijetu te visoke kvalitete što izlaze iz nekih hrvatskih podruma mogao biti odliča reklama…  Valjda će do javnosti s vremenom izaći pojašnjenje…

Josip Stjepan odnosno Joseph-Stéphane Barundić (dugo je u mladosti s roditeljima živio u Francuskoj!) i supruga mu Mara Barundić iz Krašića hrabro su odlučili da – pokušaju, i okušaju se u ovoj jedinstvenoj prigodi pruženoj im praktički na kućnom pragu… Joža kaže da je za Vina Barun ovakav nastup u elitnom društvu svjetskih vinara vrlo izazovan. U planu je da u Opatiji predstave svoj novitet – crni pjenušac, od crnog pinota. Iako još količinama dosta mali, Baruni su prije nekog vremena počeli izvoziti nešto butelja u Njemačku i Francusku, a smiješi im se i Tajvan kao moguća vrata za tržište Dalekog istoka. Barundići stalno napreduju u kakvoći a planiraju i širiti se s vinogradom, imaju i bijelo i ružičasto i crno, ali i pjenušce, pa – poželimo im sreću!

Što se tiče stranaca, kao izlagači nastupit će većina od onih koji su izlagali prije dvije godine u Zagrebu, uz imena spomenuta dalje u ovome tekstu to su npr. i Marchesi di Barolo, Le Macchiole, od debitanata se očekuju Philippomat, Castello di Ama… Potvrđeni su dolasci u Opatiju osobno Roberta Voerzija, pa Pabla Alvareza, vlasnika Vega Sicilije, Noela Tesserona iz Pontet Caneta, šampanjera Antoinea Rolanda Billecarta, zatim Pascala Joliveta, te Bibija Graetza…

Barolo Cerequio i fino elaborirana tamna čokolada?…

U planu su – ali ne u Kvarneru nego u hotelu Ambasador – vrhunske radionice kao npr. ona u režiji pijemontskog vinogradara-vinara Roberta Voerzija, zatim ona u znaku čuvenog bordoškog Châteaua Angélus, ona vezana uz sjajne kreacije također bordoškog Pontet Caneta, ona s potpisom glasovite španjolske Vega Sicilije, te ona vezana uz Marjana Simčiča iz Goriških brda i njegovog projekta OPOKA – vina terroira, pa one o šampanjcima Roederer i toskanskom crnjaku Brunello kuće Biondi Santi,vinima Torres…

Možda u Opatiju na VAPT navrati i Hubert de Boüard de Laforest, vlasnik glasovitog Château Angélusa….

Priču o Barolu, ali i o Barberi vodit će Roberto Voerzio, iskazao bi se sa svojih devet čuvenih barola i s dvije izvanredne barbere, konkretno riječ je o Barolu Rocche dell’Annunizata 2017, Barolu Torriglione 2016, Barolu Fossati 2015, Barolu Cerequio 2014, Barolu Sarmassa 2013, Barolu Fossati Case nere 2011 te Barolu Fossati Case Nere 2007 i Barolu La Serra 2004, a od barbera bit će tu Barbera Pozzo dell’Annunziata 2014 iz butelje i, za izravnu usporedbu, iz magnuma. Što se tiče Châteaua Angélus moderator bi bio naš majstor Danijel Čečavac, ali nada postoji da bi se osobno mogao pojaviti i vlasnik kuće enolog Hubert de Boüard de la Forest. Château Angélus planirao je donijeti svoje berbe 2011, 2012, 2015 i 2016 te vina Carillon d’Angélus 2015 i 2016. Predviđena je i vertikala Sassicaije. Nju bi vodio također Čečavac. Pontet Canet prikazat će svoje berbe iz desetljeća s kraja prošlog stoljeća konkretno 1990, 1994, 1995, 1996, 1998, 1999 te 2000. Louis Roederer izlazi s Cristalom iz berbi 2006, 2009, 2012, 2013 i 2014, a Biondi Santi s Brunellom iz Montalcina iz berbi 2009, 2011, 2013 2015 i Riserva 2015. Talijan Jermann prezentira Vintage Tunina iz 2012, 2014, 2015, 2017 i 2018, a španjolska kuće Torres Jean Leon vinya la Scala gran reserva iz berbi 2000, 2013, 2015, te magnume Torres Jean Leon le Havre reserva iz 2001, 2004, 2016. Marjan Simčič želi pokazati kako na njegovoj jedinstvenoj vinogradskoj poziciji bogatoj laporom (=opoka) sjajno uspijevaju i lokalna Rebula i međunarodne zvijezde poput Chardonnaya i Sauvignona.

Organizatori su u subotu 19. 02. uvečer odlučili organizirati i šest tematskih vinskih večera. Prva će biti u restoranu Kukuriku gdje će gosti imati priliku uživati u vinima Marjana Simčiča. Druga večer trebala bi biti u hotelu Navis, a vinski protagonist bit će toskanski Frescobaldi. Mjesto održavanja treće večere je restoran Molo, tu će u glavnoj ulozi biti vina Gaja. Četvrta večera predviđena je u Yacht clubu u Opatiji, kušat će se vina Kristančič i vina Torres. Peta večer je u hotelu Ambasador, tu su pak zvijezde pijemontski Vietti, te Jermann. Šesta večera je u restoranu Nobilion hotela Ikador, glavni s vinom je Burgundijac  Olivier Leflaive.   ♣

Dalmatinska vinska reprezentacija

CRNA JEKA SNAŽNOG ODJEKA!

DanijlČečavac s Jekom 2016

Ima jedna Jeka toliko puna snage i zanimljivosti da ima doista nadaleko odjeka! A riječ je o crnome vinu što ga je iz berbe 2016 i s dvogodišnjim sazrijevanjem u izabranim bačv(ic)ama kreirao i s kojim je nedavno u nakladi od 1000 butelja izašao pred javnost – bila je prilika kušati ga na pressici u povodu skorašnjeg VAPT-a u Opatiji – dalmatinski vinski konzultant i trgovac vinom Danijel Čečavac iz Baške Vode. Čečavac je spojio dvije (k)rasne sorte s ovih naših prostora – Plavac mali od grožđa iz vinograda na južnim pozicijama Hvara te s pelješkog Dingača, i od loza starih 80 godina, i Vranca iz brdskog vinograda Vučja Draga imoćanske obitelji Grabovac, sve s trsova na najboljim pozicijama. Hvale vrijedan i skupi projekt (nizak rod po trsu i poseban izbor grožđa, oranizacija berbe, prijevoz grožđa do vinarije, skupe bačve, dužina dozrijevanja…), kojime se želi kako pružiti užitak na visokom nivou tako i pokazati i konkretno dokazati svijetu nešto što, eto, i ja rado ističem u svojim napisima posljednjih šest do sedam godina a nakon što sam obišao i Hercegovinu te Crnu Goru i Makedoniju gdje Vranac bez konkurencije caruje, a to je da i mi u ovome dijelu Europe, Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji, imamo u sortimentu i te kako rasne konje za utrku. Nakon što je svijet okupirao nas sa svojim sortnim adutima, sada je već debelo vrijeme da mu mi odavde uzvratimo barem vinom, za početak upravo npr. postavom plavac, vranac, trnjak a i – naš zinfandel!

Čečavčevo vino Jeka 2016 od Plavca malog i Vranca

Čestitke Čečavcu na hrabrom realnom ulasku u projekt, ali i obitelji Grabovac što ga je na odgovarajući način podržala, k tome i posebno poštovanje Danijelu što namjerava ići i dalje, na način da će za koju godinu izaći s idućom Jekom, ovom pak od Plavca maloga s južne strane Hvara konkretno Medvid Boda, zatim Vranca je iz Imotskoga s pozicije Ričice Bušanje na oko 600 metara nadmorske visine iznad Zelenog jezera, prinosi manji od 0,5 kg, kao i s Trnjkom koji  je iz suradnje s proizvođačem Darijom Gašparom iz Vrgorca.

Mišljenja sam da bi u nekom narednom izdanju Jeke bilo prikladno sortiment upotpuniti još s Crljenkom odnosno, kako sam upravo naveo, našim Zinfandelom, možda bi u nekom trenutku bilo zanimljivo tu dalmatinsku priču u narednom koraku zaokružiti npr. i Babićem i Dobričićem…

U svakom slučaju, Čečavac ima namjeru napraviti i Jeku s bijelim dalmatinskim sortama, tu u finalnom vinu od grožđa s našeg obalnog juga s otoka računa dobiti na snazi, dok što se tiče svježine računa na grožđe iz Dalmatinske zagore.   ♣

Tko zna, zna!

NASTAVA OD VINOGRADA DO STOLA

Slušajući, često sasvim nenamjerno i nehotice, nešto glasnije pojedince koji čavrljaju s prijateljima i(li) poznanicima u grupicama okupljenima na nekom javnom prostoru na otvorenome npr. u središtu grada ili pak po kafićima, ali i slušajući preko radija ili malog ekrana komentare na različite u nekom trenutku ili pak dužem razdoblju aktualne teme od osoba što ih povremeno intervjuiraju novinari stječe se donekle dojam da u Hrvatskoj – svi o svemu sve znaju.

A, ne znaju da – NE znaju. Jednostavno je nemoguće da svatko o svemu zna najbolje.

prof. Edi Maletić PhD sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (suhiucasi)

Kad je u tijeku uzbudljiva i neizvjesna završnica nogometnog prvenstva, ili ako je riječ o utakmici reprezentacije, posebice ako rezultat nije po volji, ispada da je selektor Dalić amaterčina, kad su u pitanju pandemija, cijepljenje i preporučene mjere opreza, epidemiolozi su na temu bolesti mačji kašalj (pokazalo se, doduše, i to treba reći, da se oni nisu dobro snašli odnosno nisu imali sreće u izboru suradnika za kvalitetno komuniciranje sa širom javnosti), a bogme i kad je riječ o vinu brojni amateri rado se postave kao sveznalice.

Zato me, s obzirom na moju dugogodišnju novinarsku prisutnost na vinskoj sceni, posebno razveselila vijest što sam je primio sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, jer, eto, nudi se znanje i onima koji jesu svjesni da bi bilo dobro da (još) nešto nauče o temi, i onima što se rado postavljaju kao sveznalice!

– Obavještavamo vas da Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počinje s provedbom programa cjeloživotnog učenja, odnosno strukovnog obrazovanja odraslih, pod nazivom Grožđe i vino: od vinograda do stola. Program podrazumijeva stjecanje osnovnih znanja iz vinogradarstva i vinarstva, a namijenjen je široj publici. Ciljana skupina su manji i srednji proizvođači grožđa i vina kako za vlastite potrebe, tako i ako su okrenuti i tržištu. Dijelovi predviđenog nastavnog programa mogu biti zanimljivi trgovcima, ugostiteljima, novinarima ali i krajnjim potrošačima, ljubiteljima vina, željnih znati više. Obučavanje bi se izvodilo kontinuirano, tijekom cijele godine, u unaprijed planiranim terminima, s blokovima predavanja, najčešće bi to bilo vikendom, tj. u petak popodne i u subotu ujutro. Blokovi teorijske/praktične nastave kao određene tematske cjeline planirali bi se u najprikladnijem razdoblju godine, kada i inače za nekim poglavljima unutar glavne teme vlada jači interes, i smatramo da to dodatno pridonosi atraktivnosti programa. Nastava bi bila na Fakultetu, a praktični dio na pokušalištu Jazbina i na terenu, kod proizvođača grožđa i vina – kaže mi prof. Edi Maletić PhD, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Upravo prof. Maletić bit će voditelj programa.

Dakle, na znanje i ravnanje – za znanje!

Još nešto bitno: s uspješnim završetkom programa stječe se kvalifikacija-Uvjerenje o osposobljenju za poslove vinogradara i vinara, dokument se upisuje u radnu knjižicu, i to može biti vrlo poticajno za neke skupine potencijalnih polaznika.

– Očekujemo dobar odaziv i, iz organizacijskih razloga, molimo i prijave što prije, kako bismo na odgovarajući način i na vrijeme mogli formirati grupe. Broj polaznika je ograničen – dodao je još Edi Maletić.

Više_na: https://www.agr.unizg.hr/hr/1172/Program+cjelo%C5%BEivotnog+obrazovanja+%E2%80%9EGro%C5%BE%C4%91e+i+vino+%E2%80%93+od+vinograda+do+stola%E2%80%9C  ♣

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, i uljar i vinari iz istre Klaudio Ipša kao izlagač, prošlog ljeta na Vinartu 2021

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART GRAND TASTING  – TJERA CORONU i COIVID19?!

             Sedmi Vinart Grand Tasting 2022, na kojemu će se u ekskluzivnom ambijentu zagrebačke Laube predstaviti odabrane hrvatske i inozemne vinarije sa svojim najboljim vinima,  održat će se u petak i subotu 4. i 5. ožujka 2022. s  trajanjem od 12 – 19 sati.  Posjetitelji, koji, inače, trebaju uz osobnu kartu poredočiti i važeću COVID potvrdu, ulaznice će moći kupiti po cijeni cijeni od 150 kn (uključuje i vaučer u iznosu od 40 kn za korištenje prigodom kupovine butelja u Pop-up vinoteci). ♣

VinMarKon, po drugi put (3.ožujka, hotel International Zagreb)

SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA

Posljednjih godina živimo u vrlo izazovnom vremenu u kojemu je društveno-političko ozračje u najmanju ruku rečeno – osobito složeno, zatim u kojemu smo prošli potrese te upali u pandemiju i našli se u okolnostima (namjerno u ovoj situaciji ne rabim, kao što bi to, lako moguće, učinili mnogi u nas, izraz situacija, jer situacija je takva da sam tu riječ ostavio za trenutke kad se nađem u situaciji da sam druge moguće prikladne sinonime već iskoristio!), što baš i ne idu na ruku gospodarstvu, naime dobar dio privrednih djelatnosti od velikog značenja ne može se, zbog raznih ograničenja, odvijati kao prije, dakle kao u onome razdoblju što je, nakon što smo u svakodnevni govor uveli izraz novo normalno, postalo – staro normalno.

Irena Lučić iz organizacijske ekipe VinMarKona 2022

Jedna od glavnih i najvažnijih gospodarskih djelatnosti, ako ne i glavna, u nas  je turizam. A jedan od glavnih segmenata u turističkoj djelatnosti je eno-gastronomija. Unutar eno-gastronomije jedan od glavnih proizvoda je vino, koje baš kroz turizam dolazi u sjajnu priliku da se, osim kroz klasičnu dućansku maloprodaju te ugostiteljstvo osjetno bolje plasira – što je proizvođaču vrlo drago – i na sâmome kućnom pragu. Ali, da bi pojedina etiketa i pojedini proizvođač-ponuđač vina došli do punog izražaja u nekom ne predugačkom roku nužna je, uz dakako zadovoljavajuću kakvoću i tzv. kritičnu tržišnu količinu proizvoda, kao promptno i tijesno prateća, i dobro osmišljena promidžba. U cijeloj priči bitan je i kvalitetan ustroj (vinske) branše. S druge strane, vino koje se nametne kakvoćom odličan je – s obzirom da je riječ o proizvodu sa zemlje što u sebi nosi specifično obilježje pozicije-terena na kojemu raste grožđe (tlo, ekspozicija, nadmorska visina klima i mikroklima…) medij za promidžbu svojega teritorija. Logično je da od takvog proizvoda odgovarajuću dobit ima ne samo proizvođač, nego i zajednica, koja pak onda ima, odnosno mora imati, obvezu osigurati odgovarajuću potporu vrijednim i ozbiljnim proizvođačima iz svojega kraja. Lijepo zatvoreni krug!

Moglo bi se reći da u nas marketing vina a ni ustroj vinske branše na žalost nisu na onoj razini (visini) na kojoj bi mogli i trebali biti, bilo da je riječ o potencijalno boljoj prodaji pojedine etikete bilo da je riječ o adekvatnoj promidžbi pojedinog teritorija kroz vino rođeno na tom teritoriju. Na važnost vinskog marketinga svako toliko – organizacijom odgovarajućih skupova/konferencija s nastupima stručnjaka – nastoje ukazati pa i ponuditi određena rješenja za boljitak, tvrtka diWine j.d.o.o., specijalizirana za realizaciju vinskih događanja, te kao poslovni pratitelj udruga Vinoljupci iz Zagreba. One su organizatori događanja nazvanog VinMarKon 2022. koje će se održati 3. ožujka u zagrebačkom hotelu International. Noseća tema VinMarKona 2022 baš je vinski turizam.

– Predviđeno je da ove godine uz domaće predavače u radu sudjeluju i delegacije vinara iz susjednih zemalja. Postoje i naznake da bi konferencija mogla uskoro poprimiti regionalni karakter. Očekivanja su da će se u Internationalu okupiti više od 80 sudionika, prvenstveno vinara, vinskih profesionalaca i sommeliera – kaže Irena Lučić iz udruge Vinoljupci, i dodaje: – Koliko su snažno povezani Bakhov nektar i turizam pokazuje primjer upravo Hrvatske,  u gospodarstvu koje turizam u BDP-u sudjeluje s više od 20 posto. Hrvatska, kao i cijela regija, svjedoče uzlaznom trendu razvoja vinarstva i vinskog turizma što, logično, rezultira formiranjem sve većeg broja sve zahtjevnijih potrošača i snažnom konkurencijom, i iz svega toga valja izvući pouke vezano uz što bolju valorizaciju u segmentima obiju spomenutih djelatnosti.

Irena Lučić još obavještava da je konferencija sastavljena od uvodne panel-diskusije te niza zasebnih predavanja na temu problematike vinskog turizma na nacionalnoj, regionalnoj i individualnoj razini.

Program predavanja

            Predavanja su interaktivna i dinamična, a teme prezentiraju govornici s bogatim iskustvom u navedenom području. Na popisu osoba koje će svoja znanja i iskustvo prenijeti sudionicima nalaze se npr. lica već otprije poznata iz svijeta vina i svijeta turizma, to su primjerice dr.sc. Žarko Stilin, voditelj udruge Vina Kvarnera, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, hrvatski vinski bloger, po struci marketingaš, Nenad Trifunović Vinopija, pa vlasnik kultnog restorana Boškinac Boris Šuljić s Paga….

                 Fokusirani smo na prijenos postojećih iskustava, isticanje primjera dobre prakse i iznošenje drugih korisnih elemenata u potpunosti primjenjivih u poslovnoj stvarnosti, poručuju iz organizacije, i dodaju: Prilika je to za edukaciju, konstruktivnu diskusiju, razmjenu ideja i networking.

Prijave za sudjelovanje moguće su do 25. veljače 2022. putem linka https://forms.gle/kX9Rbu47fAP5q2ik8. Sve informacije o konferenciji, sufinanciranju i programu potražite na https://www.diwine.com.hr ili na FB stranici https://www.facebook.com/DiWineProjectCroatia.

Dakle: Hrvatska i vinski turizam! Čulo se u nas već prigovora da smo se možda i prejako oslonili na turizam umjesto da usporedno prikladno razvijamo i neke druge opcije, naime baš turizam je vrlo osjetljiv na nestabilnosti bilo koje vrste i izrečene su bojazni da usljed određenih duže trajućih nepovoljnih okolnosti može i jače zakazati, međutim sudeći barem po izvještajima što ih slušamo preko medija javnog informiranja zasad se kod nas neki pribojavani pad nije dogodio, čak naprotiv ostvareni su, koliko čujemo, neočekivano i dosta bolji rezultati od onih od kojih smo se u nekom trenutku bili strahovali.

Jako dugo nam je trebalo da shvatimo da turizam nisu samo kupanje u moru i izležavanje na osunčanim plažama duž našeg Jadrana, srećom se to ipak još koliko-toliko na vrijeme počelo shvaćati, tako da su malo-pomalo osmišljeni i drugi sadržaji što mogu privući gosta i to ne samo domaćega nego, dapače, i onog inozemnoga, a u okrilje turizma u nas, zahvaljujući tim drugim sadržajima u ponudi, počela se uvrštavati – iako to još zasigurno nije i u dovoljnoj mjeri s obzirom na potencijale! – i unutrašnjost zemlje.

Turizam je nešto iznimno složeno, i da bi on (relativno) dobro funkcionjirao i u ne baš sklono mu vrijeme, nužna je i bitna dosjetljivost domaćina oko toga kako optimalno formirati ponudu, bolje reći lepezu ponude, ovisno o potencijalnim izvornim jedinstvenim a ako i kad treba za plasman oplemenjenim adutima pojedinog kraja, zatim ovisno o godišnjem dobu, ovisno o stupnju kulturne zrelosti i o  tome kojem segmentu zahtjevnosti i platežne moći a i dobne grupe gosta se domaćin obraća… Ni dugo vruće ljeto više nije najvažniji magnet za goste primarno motivirane mogućnošću kupanja, sunčanja, vožnje brodom te ribolovom. Već veliki broj tzv. suvremenih nomada, osobito onih sklonih planiranenju, te uvelike onih nešto vremešnijih, upravo u ljetnim vrućinama traži spas u svježem ambijentu planina, dok se u zimsko doba dobar dio gostiju, posebice onih u poznijoj dobi i umirovljenika nastoji, radi boravka na zdravom svježem morskome zraku, skrasiti negdje na jadranskoj obali. Na primjerima zemalja i regija iznimno bogatim kulturno-povijesnim sadržajima, spomenuo bih eto Toscanu i Italiju, opaža se da više ni te znamenitosti nisu nužno debelo primarno u fokusu turista kad izabire odredište putovanja u terminu svog nekog slobodnog vremena i/ili godišnjeg odmora. Primat su uvelike preuzeli lokalno proizvedena ali i svjetski afirmirana vina te proizvodi poput raznih dugo i na specifične načine odležavanih i dozrijevanih sireva, pa neke mesne prerađevine jako karakteristične za kraj… To nipošto ne znači da su povijest i njena remek-djela zaboravljeni i istisnuti, no sad se često događa da turist u neko područje najprije dođe baš radi eno-gastronomije, čak prvenstveno vina toga kraja, a tek kad namiri želudac zalogajima i kapljicom iz reda delikatesa i za kraj specifičnih etiketa tada kreće u šetnju i obilazak starina i umjetnina. Takve orijentacije turista-potrošača na takve, neke, da se tako izrazim, moguće i kraljevske vrijednosti naših raznolikih izvornih domaćih delicija kao i nužnosti postojanja tzv. tržišno dostupne kritične količine takvih ekstra proizvoda determiniranih lokalnih vrijednosti i stilski ujednačenih organoleptičkih karakteristika vezano uz oznaku na etiketi i užu geografsku pripadnost, čini se da – mada se u reklamiranju Hrvatske nekad dosta forsirala kombinacija izraza Zeleno (poljoprivreda) i Plavo (more) – još nismo postali dovoljno svjesni. Naime ne čini mi se da smo konklretno baš kod vina, rafiniramnih vrsta sira te suhomesnatih proizvoda iz kategorije delikatesa adekvatno organizirani u smislu proizvodnje, promidžbe, istinske kontrole i plasmana onoga iskreno visoko-kvalitetnoga te dovoljne dostupnosti na tržištu upravo toga domaćega što zaista i s punim pravom zavrjeđuje oznake poput ZOI i ZOZP praćene zemljopisnim nazivom prostora, dakle šepamo u ponudi onoga što nam kao maloj zemlji ali visokih mogućnosti treba biti potentan adut visoke vidljivosti i magnetske snage za privlačenje potrošača, gosta (i najdubljeg džepa!)  ♣

_____________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado istarsko maslinovo ulje, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

Vina Laguna, maslinovo ulje Ol Istria Agrolaguna i sirevi Spin dostupni su u Agrolaguninom boutiqueu TRI KANTUNA na Trešnjevačkom placu u Zagrebu

________________________________

..…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2022 – hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

. (M) SILVANAC ZELENI 2019 – D & D REŽEK ■ Plešivica ZOI, Silvanac zeleni (Sylvaner, Gruner Silvaner), suho, 13,5 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

.(M) PINOT CRNI 2019 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot crni (Pinot noir), vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

.(M -L) URBAN RED 2017 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje,  Cabernet sauvignon & Gamay crni, s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

. (M) MERLOT MAĐERKA 2018 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Mađerka,  Merlot, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 °C ■  ⇑

Jantarno/amber

.(XXXL) AMFORA RAJNSKI RIZLING 2016 – TOMAC ■ Plešivica, položaj Šipkovica, Rizling rajnski (Riesling), maceracija šest mjeseci s alkoholnom fermentacijom u guzijskoj amfori zakopanoj u zemlju, dozrijevanje 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama, suho, 13,0 vol %; ZOI Plešivica,  0,75 lit ■  Poslužiti na: 15- 16 °C ■ ⇗

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

.(XL) TERAN il PRIMO 2018 – FAKIN ■ Hrvatska Istra, Teran, suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 – 17°C ■ ⇗

.(XL) SYRAH CONTARINI RISERVA 2012 – DEGRASSI ■ Zapadna Istra, Contarini, Syrah, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18°C ■ ⇑⇗

Dalmacija / Dalmatia

.(XL) IVAN DOLAC BARRIQUE 2015 – SVIRČE-BADEL 1862 ■ Hvar, Ivan Dolac, Plavac mali, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(L) CABERNET SAUVIGNON KORLAT 2017 – BADEL 1862 ■ Benkovac, Korlat, Cabernet sauvignon, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(XL) POSTUP DON JOSIP 2017 – MIKULIĆ BOUTIQUE WINERY ■ Pelješac, Postup, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(XXL) TRAMINAC 2016 izbrna berba prosušenih bobica – ILOČKI PODRUMI ■ Hrvatsko podunavlje, Ilok, Traminac, slatko, 13,0 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje, 0,375 lit ■  Poslužiti na: 13-14 °C ■ ⇗

.(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (M) GRAŠEVINA POMALE 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Pomale, Graševina, suho, 13,0 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

.♣ ♣ (M) CUVÉE MS 2017 – SIBER ■ Hrvatsko podunavlje, Erdut, Sauvignon, suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (XL) ANĐEO S GREŠKOM 2020 crno – APOLITICO-TERRA SLAVONIA ■ Istočna kontinentalna Hrvatska ZOI, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Frankovka, maceracija i alkoholno vrenje: svaka sorta po dva mjeseca u amfori, nakon što je napravljen blend vino je vraćeno u amforu na dozrijevanje, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑⇗

_____________________________

… i početna postava u Vinodolu

NAJBOLJE OCIJENJENI UZORAK: ILOČKI TRAMINAC 2016 izborna berba prosušenih bobica

Vrednovanje vina s tržišta – Vinske zvijezde – upravo je održalo je svoju prvu ovogodišnju akciju, a  nakon dugo vremena ponovno se zajedno našla i gotovo kompletna prva postava – inicijator osnutka te ocjenjivačke akcije novinar Vitomir Andrić te jedan od suosnivača Željko Suhadolnik, na žalost Bakhov sin novinar Ivo Kozarčanin, također jedan od suosnivača, nije bio prisutan, ispričao se problemom vezanim uz zdravlje. Zbog problema sa zdravljem nazočna ovaj put nije bila ni prof. Marija Vukelić, koja je Zlatnim riječima 2018. godine preuzlela vođenje Vinskih zvijezda i koja je uvela simpatičan i vrlo dobrodošao novitet – mogućnost da uz žiri, inače sastavljen od profesionalaca s dužim stažem na vinskoj sceni, sjednu i studenti smjera Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu te da se upoznju s brojnim etiketama aktualnima na tržištu i da stječu nova iskustva kroz to svoje sudjelovanje u panelu utemeljenom da bude koristan praktičan savjetodavni servis potrošačima kad biraju vino za svoj stol.

S prvog ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinske zvijezde u Vinodolu  (Julio Frangen)

U uglednom restoranu Vinodol u središtu Zagreba uz predsjednika žirija Sašu Zeca, dipl.ing.agr, nekadašnjeg kadra Badela 1962 a sada voditelja firme Vina Mosaica, te enologinju (Vuglec-brega)  Jasminku Šaško dipl.ing. agr, pa spomenute Andrića i Suhadolnika, vina su imale prigodu kušati i Ana Šišak, studentica pete godine Vinogradarstva i vinarstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Andrea Pančur s diplomom Hrvatskog sommelier kluba prve razine, inače vinska blogerica.

Na ocjenjivanju je bilo 26 uzoraka, iz različitih krajeva Hrvatske, a nekoliko njih i iz inozemstva. Pet vina osvojilo je po četiri zvjezdice (zlatno priznanje, 90 i više bodova), a 12 vina dobilo je tri zvjezdice (srebrno priznanje, 85-89 bodova), ostala su vina ocijenjena od 80-85 bodova. Niti jedno vino nije ocijenjeno s manje od 80 bodova. Vina je točio sommelier Vinodola Damir Tomić.

Šampionipredikatni ločki traminac

Najboljim se, sa 93 boda, na ovome ispitu pokazao Traminac IBPB 2016 Iločkih podruma.

ČETIRI zvjezdice **** (90-94,9) osvojila su vina:

Traminac IBPB 2016, 13% – Iločki podrumi, cijena: 200kn;  Il Primo teran Fakin 2018, 14,5% – Fakin vina, cijena: 150 kuna;  Cabernet Sauvignon Korlat 2017, 14% – Badel 1862, cijena: 100kn;  Ivan Dolac Barrique 2015, 14% – Svirče-Badel 1862, cijena: 120kn;  Postup Don Josip 2017,15,5 % – Mikulić Boutique Winery, cijena:130kn

TRI zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9)

Chardonnay 2020, 13% – Iločki podrumi, cijena: 60kn;  Pošip Sv. Ivan 2020, 13% – Vinarija Šain-Marelić, cijena: 82kn;  Pošip Sv. Ivan Selekcija 2020, 13%; Vinarija Šain-Marelić, cijena:100kn;  Dominium 2018, 13,2% – Kurija Budinščak, cijena: 40kn;  Čaruga 2020,  13% – Apolitico vina, cijena: 125kn; Plavac mali Pelješac 2019; 13%, – Pelješki vrhovi- Vinarija Drače, cijena: 60kn;  Dinotte red blend  2018, 13% – Mezzacorona, Italia (Trentino), cijena: 45,00kn;  Blatina Premium  2018, 13% – Keža, cijena: 90kn;  Teran Terra Mare 2018, 13% – Trapan, cijena: 150kn; Barbarossa Teran 2018, 14,5% – Tomaz, cijena: 105kn; Dranče Plavac mali  2017, 13,0% Pelješki vrhovi – Vinarija Drače, cijena: 90kn; Plavac mali Sagul Selekcija 2017, 14,5% – Sagul OPG Darko Violić, cijena: 105kn.

U ovoj godini Vinske zvijezde planiraju još pet zagrebačkih ocjenjivanja, po jedno splitsko i zadarsko te veliko hvarsko ocjenjivanje –  4. Jelsa Summer Wine Tasting na tradicionalnoj Jelšanskoj fešti vina, potkraj kolovoza.

_____________________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SLOVENIJA  SLOVENIA

.(XL) OLJEVINA 2018 belo – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Chardonnay 50 %,  Riesling & Sauvignon 50 %, dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) OLJEVINA BELI PINOT 2018 – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Pinot bijeli,  dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 13,5 vol %;  kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑⇗

. (XL) OLJEVINA 2018 rdeče – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Cabernet sauvignon  70 %,  Merlot 30 %, dozrijevalo u barriqueu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

_________________________________________________

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but lacking of identity & character, and not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  nisko-prosječno, jednostavno, bez nekih prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, donekle možda prihvatljivo za ležernu uporabu / average, low average to smple ordinary, with not to strong flaws, eventually acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Loše, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 12.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_____

SVIJET u ČEŠI u 30. godini! Tvorci: MLADEN HORIĆ, direktor (u sredini), ŽELJKO SUHADOLNIK, glavni urednik (lijevo), te MARKO ČOLIĆ , urednik fotografije (Zoran Lutz, Indugraf)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Razdoblje svođenja računa i slavlja: U PRVOM PLANU – ŠKAULJ IZ NADINA NA ŠVEDSKOM KRALJEVSKOM DVORU;  ZDENKO MILAS – TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA; VINA SENJANOVIĆ – NAPOKON VIS, i VUGAVA; LUVIJI u METROPOLI; FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU OLEANDERICE; PLEŠIVIČKI MASTERCHEF BERNARD i VINAR GODINE VELIMIR u OČEKIVANJU BOŽIĆA ⦁ BRAIDA ZIMSKE RADOSTI – BARBERA i BIJELI TARTUF PLEŠU NA SNIJEGU ⦁  BEST OF CHILE, POD HRVATSKIM PREDSJEDNIKOM ⦁ ANTUN KATUNAR – FEŠTA OD MEDAJ’  ⦁ MJEHURIĆI NA KRAJU i NA POČETKU GODINE – ISTENIČ, DEGRASSI, KOTA ⦁ WOW – PRVO DESETLJEĆE ⦁ VINARIJA CMREČNJAK i REVIJA SVIJET U ČAŠI – TRI DESETLJEĆA

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

Razdoblje kad se slavi, ali i – kad se svode računi…

A PROSINAC JE KRENUO TAKO DOBRO…

Kraj kalendarske godine razdoblje je, uobičajeno, slavlja, ali i doba svođenja računa vezano uz ono što je u toj godini radom ostvareno. Prosinac 2021. u više aspekata počeo je jako dobro. Nakon perioda zabrinjavajućeg porasta broja zaraženih, broj oboljelih krenuo je u Lijepoj našoj jače silaznom putanjom, i to je dalo dodatni polet priređivačima adventskih događanja, i posjetiteljima tih događanja.

Zagreb su na prijelazu iz studenoga u prosinac i u prvim danima prosinca, zahvaljujući angažmanu Vjekoslava Madunića, umirovljenog spikera Hrvatskog radija koji je posljednjih nekoliko godina svog redovnog radnog staža na HRT-u posvetio i izvještavanju o događanjima na vinskoj sceni Lijepe naše i zemalja u okruženju, posjetile vinske kuće upečatljivo zlatnog sjaja, ipak, začudo glede kakvoće svojih proizvoda svakako u javnosti nekako preslabo vidljive s obzirom na dragulje što ih nude u boci, riječ je u prvom redu o vinogradarsko-vinskim posjedima Šime Škaulja iz Nadina u zadarskom zaleđu, te Zdenka Milasa iz Ljubuškog u BiH. Pažnji Kronike nisu promaknuli nastupi, u Metropoli, Milana Senjanovića, vrlo ozbiljnog, ambicioznog, materijalno potkovanog i, što je također bitno – obećavajućeg za vinogradarsko-vinarski otok Vis (da se ne zaboravi: priča o povijesti vinogradarstva i vinarstva na prostoru što ga je obuhvaćala bivša država, Jugoslavija, počela je, sudeći po arheološkim nalazima, upravo na Visu, šest stoljeća prije Kristova rođenja!), te hvarske obitelji Bracanović Luviji, koja sada, napokon s pojavom mladih snaga – sina Roka i snahe Đurđe, ima dodatnu snagu i šansu napraviti dosta za hvarski pošip i, posebice, za dalmatinski prošek, u međunarodnim okvirima osporavan zbog tvrdog stava proizvođača talijanskog prosecca.

Vrijedno je u nastavku navesti ponešto i o berbi međunarodnih medalja u 2021, te o obljetnicama, nekima koje dosižu i 10 godina, a nekima bogme koje pokrivaju i po tri desetljeća…  Ali, krenimo redom.

ŠKAULJ iz NADINA do ŠVEDSKOG KRALJEVSKOG DVORA – Prijelaz iz studenoga u prosinac te početak prosinca u Zagrebu su obilježili nastupi dviju dragulj-vinarija –  od Šime Škaulja iz Nadina kod Benkovca, te od odvjetnika Zdenka Milasa iz Ljubuškoga.

Tomislav Škaulj, Vjekoslav Madunić, Šime Škaulj i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Jedna od posebnih hrvatskih vinskih priča počela je, i još uvijek traje, u Ravnim kotarima u Nadinu. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina a nakon Oluje i povratka stanovništva 1996. krenulo se tamo u podjelu zemljišta lokalnom stanovništvu, te s obradom vinograda. Odlukom gradskoga vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i PK Zadar, poznata pod nazivom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Onaj tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine. Nadinjani su se vrijedno prihvatili posla, i kad je istekao prvobitni rok 1999. Ugovor im je produžavan godinu za godinom. A 2006. su se stekli uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine, koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od 2007. do danas obnovili oko 70 do 80 posto vinograda novim sortama. Krenulo se sa Merlotom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom te autohtonima Maraštinom, Pošipom, Plavinom, Crljenkom a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su i Grk.

Špica Škauljevih – Merlot barrique, Cabernet sauvignon barrique, Carl Gustaf Private Collection, te desertni Merlot. Dolje lijevo: Šime Škaulj u svom podrumu (suhiucasi)

Škaulji su 2013., kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici.

Danas Škauljevi imaju oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3.5 ha u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod  za  90 do 100.000 litara vina na isto toliko trsova. Inače ukupni je kapacitet 200.000 litara ali po riječima sina Šime Škaulja Tomislava proizvodnja će se zadržati u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj, tako je i danas a kontrolu tijekom godine radi Agribiocert, ovlaštena agencija. U Nadinskom blatu više od 70 posto od ukupnih 370 hektara vinograda se tretira na taj način.

Enolog-savjetnik Miodrag Mićo Hruškar

U Zagrebu su Škaulji predstavili devet mirnih vina i završno, kao iznenađenje kuće, novitet pjenušac od Crljenka. Počelo se s Bilim cuvéeom 2020 od maraštine, debita i chardonnaya, nastavilo s Maraštinm 2020, pa Roséom 2020 od syraha i grenachea i crnom mješavinom Tomislav 2020 od plavine, merlota, syraha i cabernet sauvignona. Na kvalitativnoj i dakako cjenovnoj stepenici iznad zasjao je Syrah 2018. A izvanserijskima su se, potom, pokazali Merlot iz 2017, pa Cabernet sauvignon 2017 (39 g/lit suhog ekstrakta!), i mješavina u omjeru pola-pola merlota i cabernet sauvignona Carl GUSTAF cuvée 2016., posvećena švedskoj kraljevskoj obitelji članovi koje su 2013. godine bili u gostima kod Škauljevih u podrumu i tom prigodom dali su odobrenje da vino ponese naziv Carl Gustaf!

Škauljevi, koji u enološkom smislu tijesno surađuju s enologom Miodragom Hruškarom i sa zagrebačkom savjetodavnom kućom Eno-ekspert, inače, pripremaju još iznenađenja u svojoj ponudi etiketa, a riječ je o tome da su, što se tiče bijelih kultivara, zagrizli za korčulanski Grk te su pokusno posadili četiri izabrana njegova klona. A na nagovor našeg iskaknutog stručnjaka za vinogradarstvo Edija Maletića zasadili su, također pokusno, neke portugalske bijele sorte kao Arinto i Fernao Pires. Što se pak tiče crnjaka, koji u Ravnim kotarima, pokazalo se to eto u više navrata, mogu snažno zablistati, opet na nagovor Edija Maletića, pokusno su zasadili francuske sorte Malbec i Mourvèdre i postugalske kultivare Touriga franca i Vinhao. Eksperimentalni vinograd proteže se na oko 1,5 hektara. Za nekoliko godina, nakon što se vidi kakav će rezultat pokazati koja od spomenutih eksperimentalno uvrštenih sorata odlučit će se koje kultivare saditi u većoj mjeri.

Vinarija Škaulj na kućnom pragu plasira oko 50 posto svoje vinske produkcije, a nekih 30 posto ide u lanac HORECA.  Nešto se vina i izveze – u zvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. ♣

ZDENKO MILAS: TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA – U svom višedesetljetnom profesionalnom druženju s vinom imao sam se prilike susresti uistinu s pravim jednim morem Bakhova nektara i s etiketama iz cijeloga svijeta. Unutar toga, s uistinu fantastičnim, prestižnim eno-uradcima! Kao veliko veselje i veliku čast doživio sam prisustvovanje prezentaciji, u prosincu 2021., serije butelja iz portfelja Zdenka Milasa iz Humca kod Ljubuškoga, predsjednika tamošnje Udruge vinogradara i vinara.

Zdenko Milas (desno) i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Zdenko Milas je odvjetnik i, sa sinom Tomislavom, magistrom ekonomije, na degustaciju u Zagreb je donio sedam vina, jedno bolje od drugoga, vina koja su, moram to reći, na najboljem putu do, maltene, savršenstva!  Žilavka 2018, Žilavka 2016, Blatina 2015, Blatina reserve 2012, Trnjak 2017, Merlot 2013 barrique i Merlot 2011 reserve. Puna, kompleksna, upečatljiva i elegantna terroirska vina. Još me nikad žilavka nije tako oduševila kao ova dva prvospomenuta uzorka, posebice ovaj drugi, stariji. 13,5 vol % govori o snazi. Crnjaci su dozrijevali po dvije godine u novim bačvicama Seguin Moreau, međutim drvo je odlično uklopljeno. Blatine  također jedinstvene, posebice rezerva 2012, tu je uz 80 posto nosećeg kultivara i malo Alicante bouscheta te Trnjka. Trnjak 2017 barrique gust, složen, obećavajuć, vino još nije bilo dovršeno bio je to uzorak izvađen iz bačvice samo za ovo kušanje, osebujno. 14,5 vol %! Merloti, obogaćeni sa po 10 posto cabernet sauvignona, izvanredni. Slani, mineralni, intrigantni, ovaj iz 2011. sa čak 37 g/lit suhog ekstrakta! Moje ocjene: Žilavka 2016 – 92/100; Blatina reserve 2012 – 93), Merlot barrique 2013 – 92, Merlot reserve 2011 – 94/100

Milas vina (Marko Čolić)

Tako je to kad se vinom bavi osoba koja je u svojoj devetoj godini počela raditi u trsju – u obiteljskom vinogradu s tada 1100 loza, osoba posebno privržena vlastitom zavičaju te tradiciji, prihvaćenoj kao nadahnuće. Intelektualac koji je karijeru napravio kao odvjetnik i koji je u zreloj dobi ponovno ušao u vino međutim ne tek, kako je to nerijetko običaj, kao investitor u financijski obećavajući biznis, nego sa srcem i s osobitom poštovanjem prema zavičaju, sebi je dao dodatnog truda i uložio dodatno vijeme I trud da bitno osuvremeni, usavrši svoja osnovna uz roditelje stečene tehnološka saznanja vezana uz uzgoj vinove loze i rad u podrumu.

– Iz djetinjstva i mladosti još nosim slike starih vinograda te ljudi koji su teško živjeli i radili ali su se borili da u kući imaju dobru kapljicu vina za sebe i za prijatelja. Poslije, u zreloj dobi, promatrao sam te ostatke loze koja se još bori sâma da ostane na životu iako je odavno nitko nije posjetio! To me nadahnjivalo! Da učinim neki korak u svom životu, da pokušam promijeniti tu sliku zapuštenih vinograda, da stvorim jednu novu ljepotu, da skrenem pogled na ono što sam radio kao klinac, da sa članovima svoje obitelji zadržim čvrstu vezu s našom prošlošću. Tradicija, vječna inspiracija. Sve što danas radimo na zemlji povezali smo sa znamenitostima našeg zavičaja, dakako i s Humačkom pločom kao velikim znakom povijesti kulture ovoga kraja – kazao je Zdenko Milas.

Danas Milasi imaju deset hektara vinograda s 35.000 trsova, ulgavnom na pjeskovitom terenu bogatom kremenom. Godišnje proizvode oko 40.000 litara vrhunskoga vina. Zdenku u poslu pomažu tri sina i supruga Marija.

Zdenko Milas u svom vinogradu, te, dolje, u podrumu…

Širenje starog obiteljskog nasada iz 1955. godine počelo je 2004., kupnjom novih terena i novom sadnjom, te kupnjom novih vinograda od tete. Sorte su Žilavka, Bena, Krkošija, Blatina, Trnjak, Alicante Bouschet, Cabernet sauvignon i, od 2011. godine Merlot. Milasi planiraju u 2022. zasaditi vinovom lozom još 7,6 ha terena, uz domaće kultivare sadili bi još Merlota i Cabernet sauvignona.

Vinarija Milas se nalazi u Humcu kraj samostana sv. Ane gdje je najstariji muzej u BiH, a tamo je i Humačka ploča pisana glagoljicom s elementima bosančice, datirana negdje početkom 12. stoljeća. Milasi su je stavili na etiketu boce… Na početku su osnivanja tvrtke u Hrvatskoj koja bi vino uvozila u Lijepu našu a onda dio izvozila i dalje u Europu. ♣

VINA SENJANOVIĆ: NAPOKON VIS, i VUGAVA! – Silno smo se, u Hrvatskoj, raspričali o kapljici Lijepe naše, ali posljednjih više godina nekako smo zaboravili na otok Vis kao jedno od ishodišta hrvatskoga vina i kao kolijevke vrlo značajne ali nažalost i s vremenom marginalizirane sorte Vugava. Valjda kao jedini koji je na otoku Visu ostao konstantno, u kontinuitetu, vjeran vinovoj lozi i Vugavi pamtit će se Antonio Lipanović. Tek ove godine, napokon, imali smo priliku nazočiti ohrabrujućim prezentacijama akcija na revitalizaciji vinogradarstva i vinarstva  na otoku – najprije su se sa svojim uradcima pokazali  poslovnjaci i bračni par Marko i Marina Vojković, koji su izašli s vugavama i plavcima pod etiketom Vislander, a onda je, u prosincu, pred širu javnost izašao i Milan Senjanović,  s jako dobrim vugavama i plavcima što nastaju od grožđa s viških pješčanih polja.

Milan Senjanović, Vina Senjanović, prezentacija, s večerom za goste, u zagrebačkom restoraniu Trilogija Fino & Vino, organizatorica i voditeljica bila je prof. Marija Vukelić (Julio Frangen)

Na večeri vina Senjanović u zagrebačkom restoranu Trilogija fino& vino, vinar Senjanović  ispričao je svoju znimljivu priču bijega iz Splita na otok, u prirodu…

Senjanović je inače po profesiji inžinjer brodogradnje i dugo je bio zaposlen u splitskom brodogradilištu. On i njegova supruga, kao veliki ljubitelji boravka u prirodi, na otvorenome, i već zasićeni skučenošću u modernim stambenim neboderima te splitskom gradskom vreveom a i predviđajući – očito: ispravno! – poslovni krah brodogradilišta, počeli su krstarenjem Jadranom svojom jahtom tražiti tiho i mirno mjesto kamo bi se preselili i skrasili. Ono što su tražili našli su upravo na otoku Visu u Tihobraće polju, gdje su odlučili kupiti zemlju, posaditi vinograde i posvetiti se vinogradarstvu i vinarstvu.

Senjanovićeve butelje pripremljene za Fino & Vino – vugava, rosé, pa crljenak, plavac mali nekoliko berbi, te prošek Lovre Dolje: Fina vina uz finu, u Trilogiji Fino & Vino po domaćem receptu prigotovljenoj hrani ( Julio Frangen)

Vinski hobi počeo je 2003. godine, a ubrzo je prerastao u posao: vinogradi se danas protežu na nešto više od tri hektara, a ukupna je proizvodnja godišnje oko 15.000 butelja vina. Vinarija Senjanović nastavlja svoj put obiteljske vinarije s vinima vrhunske kvalitete: u vinograde i podrum sve više ulazi i mlađi sin Ante, ujedno autor zanimljive etikete.

– Tvrtka Senjanović vina d.o.o. u potpunosti je u vlasništvu članova obitelji. Početak poslovanja datira s 2003. godinom kupnjom prvog dijela poljoprivrednog zemljišta na otoku Visu u području Tihobraće polje, prvorazrednog zemljišta za kvalitetnu vinogradarsku proizvodnju. Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda dovršeno je 2005. godine kada se u registar poljoprivrednih gospodarstava upisuje cca 1,7 ha vinograda i cca 1,3 ha maslinika. Tijekom 2005. i do 2007. posađeno je ukupno 8.500 trsova vinove loze sorte Plavac mali i 220 stabala masline.

Senjanovici: vinograd

Ukupna površina imanja u vlasništvu gospodarstva je oko 3,5 ha čime se ispunilo uvjet za mogućnost gradnje poslovno–stambenog objekta na poljoprivrednom zemljištu. U sklopu imanja tijekom 2006 i 2007. izgrađena je zgrada prvog dijela vinskog podruma radne površine cca 200 četvornih metara i opremljena osnovnom podrumarskom opremom. Od tada razvoj poslovanja teče postupno, ovisno o mogućnostima ulaganja vlastitih sredstava – ispričao mi je Milan Senjanović.

Senjanovici – pejsaž, te detalj vezan uz obiteljsku kuću i vinski podrum

Započevši kao OPG, gospodarstvo prelazi o formu obrta 2006. godine radi mogućnosti povremenog zapošljavanja radnika, ovisno o opsegu radova vezano za podizanje vinogradarskih nasada. Temeljem predviđanja daljnjeg rasta poslovanja gospodarstvo se kroz Ugovor o prijenosu gospodarske cjeline transformira u trgovačko društvo Senjanović vina d.o.o. Komercijalno relevantna prodaja vina započinje 2009. godine, a već 2010. godine vina dobivaju vrhunsku kategoriju.

– Temeljem dobrih proizvodnih i prodajnih rezultata počeli smo planirati daljnji razvoj, te smo u sklopu takvih razmišljanja 2009. godine sklopili ugovore s RH o zakupu vinogradarskog zemljišta ukupne površine cca 1,8 ha na kojem su posađena dva vinograda: jedan s oko 1.000 sadnica sorte crljenak i drugi s pretežito bijelim sortama, to su konkretno Vugava, Pošip, Rukatac i Kuč, svaka po 1.000 sadnica, te crnom sortom Dobričić sa 600 sadnica. Porastom asortimana i količine proizvodne pokazala se, dakako, nužnost ulaska u investiciju proširenja podruma i pratećih sadržaja. Tijekom 2021 godine odnosno početkom 2022. planiramo u potpunosti dovršiti projekt proširenja vinskog podruma tako da će mu ukupna površina biti oko 400 četvrnih, time će se omogućiti postupno povećanje godišnje proizvodnje vrhunskih vina. Inače, prosječna godišnja proizvodnja je oko 70 do 80 hl plavca malog i 40 hl vugave. Vino se većinom prodaje ugostiteljskim objektima na otoku Visu te u manjoj mjeri u Splitu i Zagrebu, izravnom dostavom – kazao je još Milan Senjanović.

Milan Senjanović sa sinom Antom, na prezentaciji u Zagrebu, te Senjanović senior u vinskom podrumu, uz bačvice

Večera u Trilogiji Fino & Vino počela je s vrlo ugodnom izvornom viškom Vugavom 2020, vinom mediteranskoga karaktera: posjetitelji su ga opisali kao opojno, mednih nota, bogatog okusa.  Ružičasti Opol 2020 pratio je zagrebačku verziju viške pogače, otočkoga poznatoga jela. Uz  vrlo ukusno težačko jelo na žlicu – paštu fažol, serviran je Crljenak 2019, vino koje se zasad može naći samo u podrumu vinara Senjanovića. Plavci obitelji Senjanović pokazuju fini sklad i lijepu pitkost. Uzgajaju se na Tihobraće polju, na putu iz Visa prema Milni, po njemu su i nazvani. Na degustaciji su bila tri Plavca Tihe Braće, godišta 2018., 2017., 2016. Kod plavaca su naglašeni mekoća i elegancija koje potječu od pješčanoga tla. Uz plavce je kuhinja restorana Trilogija Fino i  Vino poslužila ukusni Beefsteak u umaku od plavca i suhih šljiva. Posebno iznenađenje iz vinarije bio je Prošek Lovre 2015, dalmatinsko desertno vino, proizvedeno od plavca maloga. Naziv je dobilo po unuku Milana Senjanovića, i dok se čeka njegov 18. rođendan, otvara se samo u posebnim prigodama.

Vinar Milan Senjanović pozvao je goste restorana da dođu na otok, osjete „terroir“, obiđu vinograde i podrum Senjanović, a do posjeta Visu,  preporučio je vugavu za Badnjak odnosno za Staru godinu, a Plavac Tihe Braće 2017 uz božićni odnosno novogodišnji ručak. Vina se, konkretno, mogu kupiti u vinotekama Vivat Fina Vina. ♣

LUVIJI u METROPOLI – Posebna, samozatajna, s autentičnim vinima, vinarija Luviji nudi svoj pogled na hvarsku kapljicu. Vrlo dugo je prisutna na hrvatskoj vinskoj pozornici, međutim istodobno i premalo je poznata izvan svojega otoka Hvara. Vinarija, smještena na samom ulazu u grad Hvar, naglasak je u plasmanu svoje kapljice, među kojom se oduvijek isticao prošek, stavila na konobu Luviji RoofTop, s koje se, inače, pruža lijep pogled na hvarsku kadetralu. Vina Luviji prate izvorna dalmatinska jela u tom obiteljskom ugostiteljskom objektu koji postoji i dobro radi od 1996. godine.  Luviji je, inače, stari obiteljski nadimak nastao od talijanskog Luigi (Vjeko), pa su po njemu nazvani obrt, vinarija i konoba.

Vina Luviji na prezentaciji u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Sad kad su posao od roditelja Vjeke Luvijija i mame Ette Bracanović preuzeli mladi naraštaji – sin Roko i njegova supruga Đurđa, valjda je stiglo vrijeme i za širu afirmaciju kapjice Luviji! Roko i Đurđa Bracanović s buteljama Luviji nastupili su u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino, poznatome po vrlo profinjeno prigotovljenim gastro-delicijama i po jako dobroj vinskoj karti.

Nastup Luvijija i Zagrebu organizirala je promotorica vinske kulture prof. Marija Vukelić, nakon što se i osobno uvjerila u kvalitetu vina Luviji na 3. Jelsa Summer Wine Tastingu u kolovozu 2021 (kušanju naslijepo u okviru projekta Vinskih zvijezda i udruge Hvar Otok vina). Pošip Luviji  2020. bio je  jedan od boljih u kategoriji bijelih vina otoka. Na jesenskoj zagrebačkoj prezentaciji Najboje  od Hvara  isti je pošip dobio najviše glasova publike, a na radionici Prošek vs Prosecco (6.10.2021.), briljirao je upravo prošek Luviji! Nedavno je u Splitu održana B2B prezentacija hvarskih vina i tu je i mladi Pošip 2021. osvojio publiku!

Prezentacija kapljice Luviji s jelima prigodno prigotovljenima uz vina za večeru, a dolje Đurđa i Roko Bracanović uz organzatoricu večeri/večere i prezentericu prof. Mariju Vukelić (Julio Frangen)

Vinogradi Luviji nalaze se na unutrašnjoj strani otoka, između Hvara i Milne. Tamo je četiri hektara zasađenih vinovom lozom, uglavnom bijelim sortama. Za razliku od južnih padina otoka zvanih Hvarske plaže, gdje prevladavaju crne sorte, posebice Plavac mali, ovo je područje bijelih kultivara. Bracanovići su se bili okušali i s crnjacima nazvanima Pakleno vino – od cabernet sauvignona i merlota zasađenim na Paklenskim otocima kod Hvara, gdje je trsje imao i znani hvarski vinar Andro Tomić, ali veselje nije dugo potrajalo, naime divlje svinje postajale su sve agresivnije i malo pomalo – uništile su vinograde… Danas Luviji proizvode ukupno oko 12.000 litara vina. Roko je uključen u proizvodnju vina, i tu značajnu podršku ima u enologu-savjetniku Viktoru Zdilaru koji je zanat pekao u Imotskome, a njegova supruga Đurđa se bavi marketingom i prodajom.

Bracanovići proizvode dva bijela vina, vrhunski Pošip, koji redovito prati epitet vrhunskoga, i cuvée Luviji, kvalitetno vino od maraštine, tribjana, zlatarice i kurtelaške. Imaju i nešto crnog vina, nakon što je propala avantura na Paklenskim otocima napušteni su i cabernet sauvignon i merlot, danas nešto crnjaka Luviji rade od lokalnog Plavca maloga.  U Trilogiji Fino & Vino u Zagrebu Luviji su predstavili mlad i veseo, pitak Luviji 2021, zatim Pošip Luviji 2021, kombinacija grožđa iz oko 40 godina starog nasada i petogodišnjeg nasada iz najnovijeg vinograda, pa Rosé Luviji 2021 od Plavca malog, te Pakleno vino Luviji 2019 – od Plavca maloga koji je odležavao samo  u inoxu, i Pakleno vino Luviji barrique 2017  dozrijevan u drvenim bačvicam, za kraj ponuđen je Prošek Luviji 2016, proizveden od više sorti – Maraštine, Trbljana, Kurtelaške, Smederevke i malo Zlatarice. Prošek odležava na starom finom talogu, u bačvi staroj preko sto godina.  Vino je kompleksno, slasno više nego slatko, s ugodnom kiselinom, paše uz desert od smokava, badema, datulja,  uz orahnjaču, rožatu… ♣

Magnetska moć Esplanadine Oleanderice

FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU

            Terasa Oleander zagrebačkog hotela Esplanade i ponovno je, i u hladnim danima prosinca, pokazala svoju magičnu privlačnost. U decembarsko vrijeme zgodno osmišljenim scenskim izgledom, bogatim sadržajem i s ponudom odličnih zalogaja i sjajnih pića, posebice pjenušaca, brojne Zagrepčane i goste metropole okupila je na menifestaciji nazvanoj Fuliranje, fuliranje dakako u smislu druženja i određenog simpatičnog udvaranja, a nipošto i fOliranja. Vedro, uz mnogo glasno prštećeg smijeha…

Esplanadina Oleanderica već dvije godine otkako nam pandemija gospodari padala mi na pamet po tome da se upravo na njoj, a gdje bi bile zadovoljene tražene protuepidemijske mjere, moglo organizirati posebno izdanje festivala Zagreb Vino.com koji je stekao veliki ugled ne samo unutar granica Hrvatske, a koji je upravo predlani trebao proslaviti jubilarnih 15 godina održavanja, od čega 14 upravo u Esplanadi. Na temelju viđenoga za vrijeme zagrebačkog Advenata na Zrinjevcu da publici u Zagrebu nimalno ne smeta boravak na otvorenome na događanjima i zimi a na kojima se može lijepo podružiti te nešto fino pojesti i popiti, predlagao sam bio prof. Ivanu Dropuljiću da se, s obzirom na posebne okolnosti, odluči na posebno, smanjeno izdanje Zagreb Vino.coma upravo na Terasi Oleander, tako da se znaačajni jubilej ipak na neki način dostojno obilježi, međutim on nekako nije bio sklon takvom rješenju.  Vesela atmosfera sada na Fuliranju na Oleanderici pokazala je da je šteta što mu nije bila draga ta mogućnost improvizacije… ♣

Velimir Korak i njegova kćerka Vera, koja gostima objašnjava ponuđena jela i vina kuće (suhiucasi)

Kod plešivičkog Masterchefa Bernarda i kod Vinara godine Velimira Koraka

U OČEKIVANJU BOŽIĆA…

Ekskluzivni fine & dine restoran Korak, na vinorodnoj Plešivici. MasterChef Bernard Korak, tradicijska kuhinja: baka Katarina i mama Mirjana, enolog Josip Korak, sommelijerka Vera Korak, glava svega – vinogradar i enolog Velimir Korak, jedan od onih s diplomom Vinara godine  u izboru prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. U ovome trenutku bez sumnje jedno od najjačih imena hrvatske vinske scene, s iznimnim uspjehom okušao se u najrazličitijim stilovima vina – od mladog novog portugisca i laganije svježe mlađe bijele mirne kapljice preko ozbiljniih bijelih mirnih vina njegovanih u drvu metodom sur lie, preko ozbiljnih mirnih crnih vina i jantarnih vina do pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom te do visokih slatkih predikata, nije se klonio ni destilata, među kojima je i calvados!…

Evo prigodne ponude i atmosfere kod obitelji Korak, u očekivanju blagdana:

                Od Katarine s ljubavlju – ovaj tradicionalni uvod koji je uvijek na meniju bez obzira što se menu mijenja ovisno o dostupnosti namirnica i sezonski. Uključuje sourdough kruh sa 48 sati fermentacije rađen od kombinacije brašna, čipsa od odstajalog sourdough kruha kuhanog  u sirutki (dobivene u procesu izrade bakinog svježeg sira) sa rižom uz koju su kozji sirevi, domaći tučeni maslac rađen od kiselog vrhnja kojega, objašnjava sommelijerka Vera Korak, dobijemo od susjedovog svežeg kravljeg  mlijeka i soli od cvjetne peludi. Tu je i Velimirova šunka, koja je dimljena i sušena godinu i pol. Nudi se i svježi kravlji sir što ga radi baka Katarina, a od susjedinog svježeg mlijeka. Sir je obogaćen s uljem od domaćih sušenih rajčica. Ovaj uvod je pogled u filozofiju Korakovih, a to je da je svježa namirnica najvažnija, naravno mora biti i prezentirana najbolje što se možemo – rekla je za stolom Vera Korak.

Od bake Katarine, s ljubavlju…

Pastrva – repovi pastrve (losos pastrva sa Žumberka) lagano začinjeni sa godinu dana usoljenim limunom, dimljenim samoniklim billjem (stolisnik, mišijakinja i bročika) koje chef Bernard nađe trenutak prije servisa u polju oko našeg imanja, dodan je i čips od kože od pastrve.

Tortellini – tortellini punjeni domaćom skutom, u divljoj cikoriji i peršinu te s pjenom od bunceka i lješnjaka, uz to je i čips od kiselog zelja.

Odojak – konfitirani zatim zapečeni odojak u aromatiziranom soku od odojka, grilanim paprikama, tostiranim pinjolima sa čipsom od kelja, uljem od ljupčeca i prahom od crnog češnjaka

Pastrva i tortellini, te odojak, i ocvirak

Krumpir – janjeće brizle kuhane u piru i njoki od batata glazirani u rajnskom rizlingu iz 2007, karameliziranim jabukama i ciderom od jabuka sa čipsom od mladog i ljubičastog krumpira, te kremom od mladog krumpira i stepke

Fazan – cijeli fazan pečen na grilu, sa kremom od kestena, božićnicama (jabukama) mariniranim u verjusu zatim konfitiranim u smeđem putra, te jus od verjusa

Ocvirak – sladoled od koštica od marelica sa crumbleom od čvaraka.

Velimir Korak, u sredini, u društvu s prof. Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala vina I kulinarike Zagreb Vino.com, te Željkom Suhadolnikom, koji i ovom prigodom ukazuje na priznanje Koraku za Vinara 2008. godine u tadašnjem izboru što ga je Svijet u Čaši imao za Vinara godine i za Kuhara godine. Za prof. Dropuljića je važno spomenuti to što u 2022. i on, kao i Svijet u Čaši, obilježava jubilej od tri desetljeća, naime u svijet vina, isprva u smislu vinskog trgovca, Dropuljić je ušao 1992. godine

Čičoka i šipak – crumble od žira, sorbet od šipka, mousse od bijele čokolade i čičoka te karamelizirana bijela čokolada. U ovom desertu nema ni grama dodanog šećera, svu slast je od korištenih namirnica., npr. šipak za sorbet kuhan je u soku od kruške.

Vina Korak u ponudi. Paleta od pjenušaca – bijelog brut nature i roséa nature preko mirnih bijelih (rajnski rizling, sauvignon i chardonnay) i crnih (crni pinot i syrah) do jantarnog vina rađenog dugom maceracijom bijelog grožđa

Vina – sva impresivna! ♣

Ipak bijela praznična idila

PLES BARBERE u SNIJEGU i uz BIJELI TARTUF!

Ipak bijela praznična idila! Evo, na slici: božićni ples k’o ugljen crne barbere po snijegu u vinogradu ponad pijemontskog grada Asti! Riječ je o ponajboljim svjetskim vinima od sorte Barbera – Ai Suma, Bricco dell’Uccellone i Bricco della Bigota, s posjeda Braida. Lomova stakla (boca) u ovom rock’n’rollu na slici nije bilo, tako da okolo po snijegu nema tamno-plavih do gotovo crnih mrlja i točkica, s obzirom da Barbera daje naglašeno tamni crnjak… Koji, inače, kao partner u plesu za stolom izvanredno  paše i uz bijeli tartuf!. Kao i naša Istra naročito dio u okolici Buzeta, tako je i Pijemont, posebice dio između Astija i grada Albe, poznat  kao nalazište tartufa, s kojim se evo, držeći ga u jednoj ruci dok u drugoj pokazuje Barberu, diči Raffaella Bologna, s bratom Beppeom (enologom) vlasnica navedenog imanja Braida…. ♣

U Čileu, po novome s –  predsjednikom hrvatskih korijena

BEST OF CHILE

Gabriel Boric, novi predsjednik Čilea!

Kraj 2021. donio je vijest  zbog koje je vrijedilo – i u vinskom kontekstu! – zaviriti čak u Čile: novim predsjednikom te zemlje, značajnog svjetskog proizvođača Bakhova nektara i voća a u kojoj ima puno doseljenika iz Hrvatske te koja se potezom sjever-jug proteže gotovo cijelom dužinom južno-američkog kontinenta, postao je – Gabriel Boric, hrvatskih korijena, porijekom s otoka Ugljana kod Zadra!

Boric, koji službeno dužnost preuzima 11. ožujka 2022., spominje se kao najmlađi čileanski predsjednik u povijesti te zemlje. Iz Čilea mi se, gle podudarnosti, javio znani tamošnji enolog Sergio Correa Undurraga, s kojim sam se godinama susretao na nekoliko svjetskih ocjenjivanja vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles, i on mi javlja kako je početkom prosinca važna čileanska vinska bratovština Cofradia al Merito Vitivinicola u najvećoj bačvariji Latinske Amerike zvanoj Toneleria Nacional organizirala kušanje-ocjenjivanje najskupljih čileanskih etiketa cijene kojih se kreću između 103.000 i 610.000 čileanskih pesosa za butelju (tečaj je: 1000 čileanskih pezosa = 1,03 €). Riječ je o vinima za koje najjača specijalizirana novinska vinska izdanja kažu da se nalaze i unutar jedan posto najboljih vina svijeta. Iako u Čileu ima dosta, i to i vrlo uspješnih proizvođača vina hrvatskog porijekla (npr. Matetić, Lukšić Viña San Pedro Tarapaca, Altaiïr Tabalie…), njihovih vina nema na ovom popisu (osobito) skupih etiketa. Evo kako nakon tog vrednovanja izgleda tablica od 10 najboljih čileanaca:

Najboljih čileanskih 10!

1.- CLOS de APALTA 2017 – LAPOSTOLLE,  Apalta Valley, Colchagua Region,  Carmenère  48%, 26% Cabernet Sauvignon, 25% Merlot i 1% Petit Verdot. Alkohol: 15,0 vol %

Sergio Correa Undurraga

2.- CLOS de APALTA 2011 – LAPOSTOLLE, Apalta Valley, Colchagua, 57% Carmenère, 34% Cabernet Sauvignon, 9% Merlot. Alkohol: 14.8 vol %

3.- SEñA 2019 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI,  Ocoa , Aconcagua Valley, 60% Cabernet Sauvignon, 21%, Malbec, 15% Carmenère i 4% Petit Verdot. Alkohol: 13.5 vol %

4.- SEñA 2015 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI, 57% Cabernet Sauvignon, 21% Carmenere, 12% Malbec & 3% Petit Verdot. Alkohol: 13.6 vol %

5.- ALMAVIVA 2017 – CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, in Puente Alto, Maipo Valley, 65% Cabernet Sauvignon, 23% Carmenere, 5% Cabernet Franc, 5% Petit Verdot, 2% Merlot. Alcohol: 15,0 vol %

6.- ALMAVIVA 2009 – CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, 73% Cabernet Sauvignon, 22% Carmenere, 4% Cabernet Franc & 1% Merlot. Alkohol:  15,0 vl %

7.- VIñEDO CHADWICK  2018 – CHADWICK VINEYARDS, Puente Alto, Maipo Valley, 97% Cabernet Sauvignon, 3% Petit Verdot. Alkohol :13.5vol %

8.- VIñEDO CHADWICK  2014 – CHADWICK VINEYARDS,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol:13.5 vol %

9.- CASA REAL 2018 –  SANTA RITA, Alto Jahuel,  Maipo Valley, 100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 14.3 vol %

10.- CASA REAL 1995 – SANTA RITA,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 13.5 vol %.  ♣

Analiza 2021

FEŠTA OD MEDAJ’ ANTONA i TONIJA KATUNARA

Raspištoljili se, bogme, Anton i Toni Katunar iz Vrbnika na otoku Krku: odlučili su bogato proslaviti obilje medalja što su ih za vina osvojili većma u tijeku 2021.

Fotka za uspomenu na poziciji Šupele u Katunarovu vinogradu Sveta Lucija

Evo popisa trofeja:

Vinistra 2021: Kurykta reserva 2017, 87,33 bodova i Zlato; Zlatna berba žlahtina 2017,  87,76 bodova Zlato;  Sv. Lucija 2017, 87 bodova Zlato; Festivum žlahtina 2017, 87 bodova Zlato;   Sv. Lucija 2020, 85 bodova Srebro

                Vina od davnina 2021: Kurykta Reserva 2017, 88 bodova Zlato; Sansigot 2019. 86 bodova Zlato; Sv. Lucija 2018, 85 bodova Zlato, Sv Lucija 2020, 83 boda Srebro; Plavac mali 2017. 80 bodova Srebro

CRO Red Blend 2021 – Kurykta Reserva 2018, Srebrno vino s 86,25 bodova, 7.  između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata; Kurykta Šupele 2017. Magnum – 85,50 bodova 10. između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata

                Decanter World Wine Awards 2021 – Žlahtina Sveta Lucija 2020. 89 bodova Bronca;  DWWA 2020: Plavac mali 2017. 93 boda Srebro; Žlahtina Sveta Lucija 2019. 87 bodova Bronca; DWWA 2019: Plavac mali 2015. 88 bodova Bronca

Revija butelja obitelji Katunar

                Katunari su ovom prigodom na druženju s oko 30 novinara i drugih uzvanika i to ne samo iz Hrvatske nego i iz Srbije i Austrije još jednom željeli istaknuti svoj strmi vinograd na kamenitome tlu Šupele na poziciji Sveta Lucija u Dragi Bašćanskoj, pa je prihvat uzvanika na slavljenički skup organiziran upravo tamo: pjenušac Porin, mlada Žlahtina Sveta Lucija 2021. i mladi Plavac mali 2020. iz bokala uz pršut i sir, pa brancin, dagnje, ježinac, alge i pinza sa Žlahtinom Sveta Lucija 2020., hobotnica, grah, komorač i kulen uz Plavac mali 2017., prasac s porilukom, gorgonzolom i ljutikom s Kuryktom Riserva 2017. i presnac s vanilijom uz Prošek 2017. Za pripremu hrane pobrinuo se chef lošinjskog hotela Bellevue Saša Pribičević.

Anton Katunar : bolje umrijeti od litre nego od kapi! Desno: arhiva

Pozicija Sveta Lucija impresivna: prije 13 godina Katunar je spajajući oko tisuću malih parcela kreirao krasan vinograd površine oko 30 hektara, sorte koje je zasadio su autohtone Žlahtina, Sansigot ili Sušćan, Debejan i Kamenina, a od internacionalnih uvršteni su Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon i Grenache. Posebna zanimljivost je da se u tom društvu nalazi i Plavac mali kao ponos Dalmacije. To je inače najsjeverniji nasad najznačajnije hrvatske crne sorte s kojeg vina izlaze na tržište, a osvojene medalje dokazuju kako se Plavac mali tamo jako dobro snašao, od južnodalmatinskih plavaca razlikuje se prvenstveno višim stupnjem elegancije. Veliki je potencijal iskazalo i vino od Plavca iz 2020. izvađeno za ovo kušanje iz bačve, njemu samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg brata.

Uz to što je prvi sadio Plavac na Krku, Anton Katunar prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da Žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje vino za osvježenje, nego da može biti i vrlo ozbiljna kapljica. Stanica na putu od vinograda do vinarije bila je crkvica Svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine.

Karin Rupena Perdec, Emil Perdec, Ivanka Rosati, Tomislav Radić

Nakon marendajućeg boravka na svježem zraku na Šupeleu prešlo se, dakle, na ručak u vinski podrum Katunarovih. O vinima i mogućnostima njihova sljubljivanja uz hranu puno su lijepih riječi imali sommelieri Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupena Perdec iz rovinjske Ville Dobravac, enologinja Ivanka Rosati te Igor Zlatkov iz creskog turističkog raja Art Farm Filozići, koji proizvodi prekrasne tanjure i pladnjeve od drveta, a donio je i svoj stalak za rezanje pršuta. U dva je navrata, u vinogradu pa u vinariji, praktično pokazivao koliko je stalak dobar.

Jedan od prijatelja-uzvanika – Igor Zlatkov, majstor za izradu drvenih pladnjeva za posluživanje jela, u borbi s pršutima

Anton Katunar sa žlahtinama i Dijana Grgic Vinum In uz kamin na zagrijavanju sa sušćanom ili sansigotom

A poslije ručka prešlo se na rad po sekcijama u susjednu prostoriju u kojoj su izložena i vina. Odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, Kurykta Riserva 2017. od Sansigota i Debejana uz malo Kamenine kao i Kurykta Šupele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum-boce. Riječ o ovom, riječ o onom i došlo je vrijeme rastanka. Uz punu košaru lijepih uspomena i sa zajedničkom željom za ponovnim sličnim susretom… ♣

_____________________________________________

ABC SIR – IZVOZNI ADUT BELJA

ABC svježi krem sir spade među najsnažnije regionalne brendove, on je, osim na našem tržištu, dostupan i na brojnim inozemnim tržištima. Sa 40 godina tradicije, ABC sir je jedan od najdugovječnijih brendova na tržištu, uza nj su odrastale generacije potrošača. U posljednjih pet godina  zanimanje za taj sir je toliko da je aktualna produkcija sada već pri vrhu maksimalnih kapaciteta. Više od polovice ukupne proizvodnje ide u izvoz. ABC sir se danas može naći na 20 tržišta na tri kontinenta, a rast prodaje nije usporila ni globalna pandemija. Vrhunac potražnje zabilježen je u tijeku uspješne turističke sezone, rast prodaje bio je 15 posto.

ABC sir je pravi, iskreni domaći proizvod jer nastaje isključivo od mlijeka s farmi Belja. Ima sljedljiivost Od polja do stola. Hrvatska je veliki uvoznik hrane, posebno one s dodanom vrijednosti, a primjer Belja pokazuje da nakon zadovoljenja domaćih potreba dio visokokvalitetnih proizvoda možemo uspješno izvoziti. Kao što su brojne zemlje Europske unije globalno poznate po svojoj hrani i kulinarskoj tradiciji, tako i Hrvatska ima svoje prehrambene adute koji su autentični a univerzalno prihvatljivi, jedan od tih je svakako ABC svježi krem sir. ABC sir je, inače, u osnovi vrlo jednostavan proizvod a nastaje od samo tri sastojka: mlijeka (ali od brižljivo njegovanih i kvalitetno hranjenih krava na farmama Belja!!), zatim vrhnja i malo morske, konkretno jadranske soli. ◾

_____________________________________________

Mjehurići na kraju i na početku godine…

EFFERVESCENTS du MONDE & ZAGREB – LJUBLJANA SALONI PJENUŠACA!

Kako godina ide kraju, tako je pjenušac sve više u žiži, ima tu logike jer prosinac je, spomenuo sam već, vrijeme svođenja računa i – slavlja! Ali, s druge strane, siječanj je – vrijeme novog početka, pa su i opet perlice i te kako dobrodošle.

Godina 2021 završila je velikim međunarodnim ocjenjiivanjem pjenušaca Effervescents du Monde a gdje drugdje do li u Francuskoj, riječ je o organizaciji francuske udruge enologa Forum Oenologie koji se kroz godine isprofilirao u priređivanju vrednovanja vina po temama, npr. po sortama, po tipu (mirno, barrique, pjenušci…), a Zagrebački i Ljubljanski salon pjenušaca uoči blagdanskog slavlja održali su zajedničko ocjenjivanje te najavili pjenušave salone odmah s početkom – nadajmo se, Sretne Nove! – konkretno  28.  siječnja u Zagrebu, i dva tjedna poslije, znači  sredinom veljače, u Ljubljani.

Na 19. ocjenjivanju Effervescents du Monde 2021. održanome u Burgundiji s pjenušcma je sudjelovalo 18 zemalja svijeta,  uzoraka za ocjenu poslano je oko 500, a na ocjenjivanju je radilo oko 80 stručnjaka za pjenušce iz niza zemalja, 50 posto ih je bilo izvan Francuske. Dodijeljeno je 160 medalja, od čega 52 zlata i 108 srebra.  Evo, dolje, kroz zastave kao ilustracije, koje su zemlje poslale svoje pjenšce ove godine u Francusku na ocjenu, rezultate je lako moguće vidjeti ulaskom na Internet i na web-stranicu www.effervescents-du-monde.com i klikom na Results/Resultats 2021 i na naziv države ispod svake zastave. A to su zastave Francuske, Švicarske, Italije, Mađarske, Južne Afrike, Kanade, Brazila, Bugarske, Španjolske, Grčke, Belgije, Moldavije, Portugala, Rumunjske, Danske, Rusije, Turske I Čilea. Dakle, pravo svjetsko prvenstvo u kategoriji pjenušaca! Iz zemalja nekadašnje zajedničke države, a koje su znale slati pjenušce upravo i na ovu utakmicu,  s Balkana ove godine ništa.

Na ocjenjivanje pak na ovim našim prostorima a održano u Ljubljani vezano uz oba spomenuta festivala, onaj u Zagrebu o realizaciji kojega brine prof. Marija Vukelić, i onaj u Ljubljani o kojemu brigu vodi Nina Levičnik, stiglo je 76 uzoraka koje su  prijavili i poslali vinari odnosno vinski trgovci iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Pjenušce je ocijenila sedmeročlana komisija (tri enologa, dva sommelijera, jedan WSET diplomant i jedan vinski novinar), predsjednik komisije bio je slovenski enolog Dušan Brejc, koji inače vina ocjenjuje već godinama po raznim znanim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice. Rezultati su službeno objavljeni tik uz kraj 2021. u novootvorenom zagrebaškom sushi-wine baru Nomu ispod nebodera na Trgu bana Jelačića odnosno na samom početku Ilice.

Cro-Slo pjenušci uz japanski sush, ikreaciji chefa Rochana – na Jelačić-placu! (Julio Frangen)

Prvonagrađeni na ocjenjivanju pjenušaca za festivale krajem siječnja u Zagrebu i sredinom veljače u Ljubljani: Miha Istenič iz Bizeljskoga (u sredini), te Moreno Degrassi i Tihomir Cota iz Hrvatske. Na slici su i prof. Marija Vukelić i Nina Levičnik, koje brinu o održavanju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani (Julio Frangen)

Najvišu ocjenu (90,6) dobilo je pjenušavo vino iz slovenskog podruma Istenič – Prestige extra brut 2013, ono je ukupni pobjednik ocjenjivanja i pobjednik u kategoriji bijelih pjenušavih vina.

Druga dva najbolje ocijenjena vina u ukupnom poretku i u istoj kategoriji su hrvatski pjenušci vinarije Kota i vinarije Degrassi. Na dodjeli priznanja su osobno sudjelovali vinari Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. U nastavku su ocjene triju najboljih predstavnika u dvjema najzastupljenijim kategorijama – bijelih i ružičastih pjenušaca.

Bijela pjenušava vina

1. Istenič – Prestige extra brut, extra brut 2013, Bizeljsko, Slovenija (90,6)
2. Degrassi – Ferné brut nature 2018, Istra, Hrvatska (88,4)
3. Vina Kota – 235 extra brut 2016, Bregovita Hrvatska, Hrvatska (88,4)

                Rosé pjenušci

1. Vino Kozinc – Zara brut NV, Dolenjska, Slovenija  (87,6)
2. Hiša Joannes Protner – Joannes rosé brut NV, Štajerska Slovenija, Slovenija (86,6)
3. Albiana – Albiana brut rosé NV, Dolenjska, Štajerska Slovenija (86,4)

Na službenom proglašenju najbolje ocijenjenih pjenušavih vina mreže Salon of sparkling Wines 2022, u objektu Nomu najboljima među bijelim pjenušcima tada su uručena su priznanja, osobno su ih primili Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. Svečanost s degustacijom ponajboljih pjenušaca s ovih naših prostora oplemenile su kreacije chefa Rochana iz Nomua. ♣

Obljetnice

WOW – PRVO DESETLJEĆE!

Novinarka Sanja Muzaferija puca od sreće i sjaji od zadovoljstva: hrvatska udruga Žene i vino odnosno Women on Wine odnosno, skraćeno, udruga WoW-ice kojom predsjeda, bilježi svoje prvo desetljeće!

Vesele WoW-ice na proslavi prvog desetljeća udruge

– Udruga WOW/Žene i vino vrlo je intenzivno angažirana na području njegovanja kulture stola. Ženska snaga, dakako, uz visoku kvalitetu uvjerljivo promovira umjereno uživanje u kapljici. U ljeto 2021. navršilo se prvo desetljeće postojanja udruge i planirano je da se jubilej već tada svečano proslavi, međutim posljedice potresa i problemi vezani uz pandemiju bili su razlog da se proslava odgodi za kraj godine. WOW-ice su u prvotno predviđenom terminu uspjele organizirati tek svoj festival Pink Day na kojemu uz ružičastu kapljicu špicu pozornosti javnosti drže i hrvatska maslinova ulja – kaže Sanja.

Uz eksponirane WoW-ice Sanju Muzaferiju i Vlastu Pirnat te sommelijerku Jelenu Šimić Valentić koja je komentirala vina – nagradjeni vinari za 2021: David Štampar, Tina Jakob i enologinja Vina Jakob Ivona Djipalo, predstavnik kuće Krauthaker… (Marko Colic)

WoWice su osmislile svoj način na koji će svake godine odati priznanja hrvatskim vinarima što se trse u tome da ostvare što bolju kakvoću i osebujnost vina.  Krenule su u akciju nazvanu Što žene žele? a riječ je o tome da svake godine najprije nekom od najboljih hrvatskih sommeliera povjere zadatak da na temelju svojega znanja i svojeg iskustva sastavi širu listu uzoraka u različitim kategorijama kapljice za koju smatra da se u toj godini posebno istaknula originalnošću i kvalitetom a te kategorije su pjenušac, mirno bijelo, mirno ružičasto, mirno crno vino i slatko desertno vino. Sljedeći korak je sastavljanje kompetentnog žirija koji pred kraj godine kuša naslijepo vina s predložene sommelijerove liste i na temelju rezultata s tog kušanja kao i na temelju glasovanja članica udruge WOW elektronskim putem dobiva se lista najozbiljnijih kandidata za nagrade. Tada na red stupa još jedan, poseban žiri koji vrednovanjem uzoraka s te finalne liste kandidata donosi odluku o pobjednicima te godine za svaku od predviđenih pet kategorija. Ove godine za WOW-nagrade finalno je odlučivao žiri u sastavu: vinska stručnjakinja i poznavateljica Ines Zemlić iz Rotodinamica, zatim enologinja i vinska konzultantica Ivana Nemet s WSET3 diplomom, te voditeljica zagrebačkog restorana Matrix, Manuela Maras, WSET1. Pobjednici po kategorijama dobivaju prikladna priznanja, a autoru vina s najviše osvojenih bodova dodjeljuje se posebno i Grand Prix, što uz statuu kao svjevrsni dokument-uspomenu znači i nagradno studijsko putovanje u neku poznatu svjetsku vinsku regiju.

– Do sada su u ulozi vinskih selektora bili ugledni sommelieri Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić i Željko Bročilović Carlos,  Filip Savić a, ovog puta sommelier-predlagatelj bio je Emil Perdec. S  WOW-om su do sada kao pobjednici-osvajači Grand Prixa putovali Gianfranco Kozlović u Bordeaux; Saša Senjković u Champagneu; Moreno Coronica u Barcelonu i Penedès; Luka Krajančić u Burgundiju; Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u Toscanu a Fakin u mađarski Villany – napominje Sanja Muzaferija.

U finale su ušli, od pjenušaca: Blanc de Blancs, 2016. – Jagunić i Urban White extra brut – Štampar. Od bijelih: Pinot grigio 2017 Coletti vinarije Kolarić; Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk i Pušipel X 2016 vinarije Cmrečnjak. Od roséa tu su Rosé Geržinić i Rosé Krauthaker a od crnih vina Vučjak 2018 od  Šembera; Cuvée 2015 vinarije Jakob te Cuvée Supreme 2013 Korlat od Badela 1862. Od slatkih, u finale su ušli Vin de rosa 2017 vinarije Teraboto i Prošek 2015. Stina. Nakon detaljnog kušanja naslijepo, članice žirija su donijele odluku o pobjedniku u svakoj kategoriji, ali i o ukupnom pobjedniku i dobitniku WOW grand Prixa.

Na tradicionalnom WOW Božićnom okupljanju u zagrebačkom restoranu Cavallino, koje je ovoga puta bilo osobito svečano s obzirom na okruglu obljetnicu, dodijeljene su nagrade pobjednicima a to su: Urban White extra brut vinarije Štampar za pjenušac, zatim Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk za bijelo mirno, u ružičastim vinima pobijedio je  Rosé 2020 od Krauthakera, kod crvenog vina trijumfirao je Jakob 2015 Cuvee Vina Jakob, a kod slatkoga Prošek 2015 Stina vina.

Grad Prix pripao je Cuvéeu Jakob. Planirano je da, ne bude li problema s Covidom19, ukupni pobjednik za 2021. na putovanje u neko znano europsko vinorodno područje krene sada na proljeće.

Pobjednička vina i, dolje, vina udruge Kvarner Wines

Inače, uz pobjednička vina, na proslavi su se kušala i kapljica proizvođača udruženih u novu udrugu – Kvarner Wines.  Bila su to vina PZ Vrbnik, Kuće vina Ivan Katunar, vinarije Plovanić, Nada i Gospoja te vina od predsjednika udruge koji ju je i predstavio – vinara i rasadničara Ivice Dobrinčića iz vinarije Šipun. ♣

Obljetnice od 30 i 50 godina

VINARIJA CMREČNJAK – TRI DESETLJEĆA!

Startali su početkom devedesetih godina kao, kako sami kažu, osrednje poljoprivredno gospodarstvo.

Otac Rajko Cmrečnjak (desno), otac, od kojega je krenuo ozbiljan razvoj posjeda, i sin Marko Cmrečnjak, koji pomalo preuzima kormilo znane međimurske kuće (Marko Čolić)

– Bavili smo se različitim poslovima, od stočarstva, osobito svinjogojstva, do ratarstva, kombajniranja… Nakon završene srednje poljoprivredne škole rodila se velika želja za jačim poslovnim uspjehom. Desetak godina tražilo se načina da se taj uspjeh postigne. Sa tadašnjih dva hektara vinograda moglo se već solidno zaraditi, međutim namjera je bila postupno znatno povećavati produkciju, pa se sve intenzivnije krenulo u proizvodnju grožđa i plemenite kapljice – prisjeća se pater familias i glavni gazda OPG-a Rajko Cmrečnjak. – Dosta hitro širili smo nasade, no onda se pokazalo da tada ipak tržišta za neke veće, tolike količine vina kakve smo mi već dostignuli u produkciji, nije bilo, pa smo bili primorani ući u kooperiaciju s tadašnjom Poljoprivrednom zadrugom u Štrigovi. Tu međutim, vidjeli smo, iz različitih razloga nije bilo baš osobitog prostora za zaradu. Odmah po uspostavi hrvatske  neovisnosti i proglašenju samostalne Republike Hrvatske, čvrsto vjerujući u bolje dane, krenuli smo sami dalje u ozbiljnu  proizvodnju vina, ali sada i u, dobro osmišljeno, osvajanje tržište. Zaštita zemljopisnog porijekla bila je prvi glavni preduvjet za jači iskorak s vlastitom etiketom na šire tržište. Za našu vinariju ključnom se pokazala 1992. godina,  kad smo se odlučili posvetiti isključivo vinu, i to u smislu postizanja najbolje moguće kakvoće, te kad smo zaista svim snagama krenuli još jače u bitku za tržište. Lokalne izložbe na kojima smo do tada potvrđivali kvalitetu nisu više bile dovoljne. Počeli smo izlaziti na izložbe na državnoj razini, npr. najprije na Vino u Hrvata 1993. godine. To je bio i te kako jači iskorak, stigle su vrlo relevantne zlatne medalje kao potvrda da smo na pravome putu. Takva prezentacija otvorila nam je prodor na veličinom i jačinom platežne moći bitno zagrebačko tržište, to je bilo ono čemu smo isprva najviše težili. Naša prisutnost na izložbama Vinovita na Zagrebačkom velesajmu te brojne osvojene medalje na tim izložbama bile su za potrošače veliko jamstvo glede kakvoće proizvoda kuće Cmrečnjak. Djeca su se nakon svojega školovanja uključila u posao te se time otvorila mogućnosti dodatnog širenja podrumom i vinogradima. Kupovali smo vinogradarske terene tako da danas pod trsjem imamo 22 vlastita hektara vrhunskih vinogradarskih položaja, jedan manji dio preostao je  još za sadnju.

Rajko i Marko Cmrečnjak u dijelu podruma namijenjenom dozrijevanju pjenušaca. Danas Cmrečnjaci, koji uzgajaju 16 različitih vinskih sorata, izlaze na tržište s bijelim i crvenim mirnim vinima, svježima i onima njegovanima duže u drvenoj bačvi(ci), te s onima iz kategorije jantarnih, ali i s pjenušcima i s predikatima (Marko Colić)

Vinarija Cmrečnjak, s iskustvom od više od tri desetljeća, sad je moderni vinski podrum sa suvremenom tehnologijom u svim fazama proizvodnje. Uz 22 hektara vinograda u svom vlasništvu obrađuje i 22 ha u najmu. Na tržištu je prisutna s vinom od 12 sorata te sa 18 etiketa.

_____________________________

POVIJEST

Priča o imanju Cmrečnjak od davnih dana pa do danas

1992. – Dobiven certifikat o geografskom podrijetlu te proizvodnja prve butelje s vlastitom etiketom.
1993. – Početak gradnje modernog podruma i kušaonice. Izlazak s graševinom, te proširenje tržišta na zagrebačko područje.
1994.  – Otvorienje kušaonice Sudjelovanje na ocjenjivanju vina Vino u Hrvata i osvajanje četiri zlatna odličja i jednog srebra srebrno.

1995.- Prva daljnja nova modernizacija podruma, puštanje u rad suvremene pneumatske preše. Uvođenje kontrolirane fermentacije vina. Sudjelovanje na prvoj Vinoviti.

1997-  Proizvodnja prvog  ledenog vina.

1998  – Prvo zajedničko obilježavanje Martinja Društva vinara.

1999.  – Znatno proširenje nasada i asortimana vina.
2000. – Godina se ekstremno visokim temperaturama te s berbom krajem kolovoza.

2002.- Novo proširenje podruma, te redizajn etikete.

2007. – Novo značajno proširenje podruma te uvođenje nove tehnologije u proizvodnju vina.

2008.- Proizvodnja prve butelje Pušipela. Na ocjenjivanju vina International Wine Challenge u Londonu smo osvajanje dviju brončanih medalja. Prvi koraci na svjetsko tržište.

2010. – Početak proizvodnje pjenušavih vina.
2011. -Berba graševine 13. prosinca, na -12 Celzijevih stupnjeva
2012. 2013. – Novo, značajnije opremanje, te dogradnja podruma za proizvodnju pjenušca.
2013. – Kupovina posjeda Mađerkin breg.

2016.- Na ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award osvajanje srebrnog odličja za Sauvignon 2015.

2017. – Prva berba na Mađerkinom bregu
2018. – Na ocjenjivanju vina Decanter osvajanje triju srebrnih odličja. Na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2020 Sauvignon Cmrečnjak proglašen šampionom kvalitete. Na Vinu iz davnina dobivena četiri zlatna odličja, Pušipel Classic 2019. proglašen šampionom kvalitete.

U vinogradima provedeno 12.568 sati /  Broj etiketa na tržištu: 18 / Osvojenih nagrada: 528 / Zadovoljnih klijenata: gotovo 10.000

NE MOGU ZAOBIĆI:

Obitelj CMREČNJAK, koju (mnogi) smatraju jednim od najboljih proizvođača ako ne i najboljim proizvođačem vina u Međimurju, uz to što nudi kapljicu doista visoke kakvoće i koja djeluje kao vrlo iskrena, pokazuje veliku zrelost i u trgovačkom/tržišnom smislu po načinu pakiranja i likovnog opremanja svojih vina. Ne ide, proračunano, na busterirane (možda je upravo to trenutno dobar suvremeni izraz!) i kako ih ja rado nazivam teške teretne boce ovakvog ili onakvog kićčenog oblika (takve su već odavna, kao štetne za okoliš, na zubu ekologa!), nego senzibilnost pokazuje prikladnim izborom tzv. normalnog tipa butelje u smislu zemljopisnog porijekla vlastitog vina i originalnog g.p.-a pojedine korištene sorte, te u nenametljivoj i u jednostavnoj elegantnoj opremi butelja svojih vina. Tako npr. pušipel (sorta Moslavac, Šipon, Furmint…) puni u butelju koju je s obzirom da je Pušipel izabran kao sorta-perjanica Međimurja, odredila (ima nekih dodirnih točaka s klasičnom mađarskog buteljicom za furmint…) udruga međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, rajnski rizling puni u klasičnu visoku rajnsku butelju, pinotne sorte u burgundijski tip boce, merlot (kad se već odlučila za nj) s Mađerke, koji je možda tijkom produkcije mogla nabildati, ostavila je manje gustim i nešto manje alkoholnim  da bolje odaje međimursko porijeklo, puni u bordoški tip boce…

Bravo, i sretno dalje Cmrečnjaci!  ✠

_____________________________

– Kvaliteta vina odigrala je u našem uspjehu, logično, ključnu ulogu. Prepoznati smo na tržištu ne samo u Hrvatskoj, nego i u nekim drugim zemljama Europe. Prodaja je uvelike porasla. Najveći iskorak naše vinarije u novije vrijeme bio je kupnja terena na lokaciji Mađerkin breg. To je područje zasigurno najkvalitetniji vinogradarski položaj u Međimurju, a i šire – reći će Marko Cmrečnjak. – Jedan dio Mađerkinog brega odmah je je zasađen lozom, a sadnja vinograda na preostalih pet hektara je u tijeku. Paralelno smo išli i u daljnje postupno proširenje podruma.

Saborski zastupnik u kušaonici podruma Cmrečnjakovih: čavrljanje Rajka Cmrečnjaka sa saborskim zastupnikom Davorom Dretarom Dreleom, dakako uz plementu kapljicu, poglavito međimursku uzdanicu Pušipel (Marko Čolić)

– U novije vrijeme sve više pažnje posvećujemo odležavanju i dozrijevanju vina kako bismo proizveli vrhunski elaborirana  razvijena vina rekao je još Marko Cmrečnjak, Rajkov sin koji je već uvelike preuzeo vođenje vinskog posjeda. – Živimo u prekrasnom kraju u kojemu su Bogom dani tereni za vinovu lozu i mi smo i te kako toga svjesni. Inače, posebno smo ponosni na to što su se baš u našoj kušaonici vina dogodili brojni važni događaji za razvoj vinogradarstva i vinarstva u Međimurju… ♣

SVIJET u ČAŠI – TRI DESETLJEĆA!

Nova uskoro kreće! Vrijeme je i za novi kalendar! Možda ovaj koji ukazuje na 30 godina prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI!  Izašao iz tiskare u studenome, u režiji izdavačke kuće Indugraf  iz Zagreba, kojemu hvala što je odlučio popratiti jubilej časopisa.

Naslovnica prvog broja revije Svijet u Čaši, iz 1992. godine. Reviji je prethodila neposredno prije, a u izdanju MAM-vina, izašla knjiga Željka Suhadolnika Svijet u Čaši

Kalendar međutim preporučujem ne radi samo-reklame, nego stoga što je vrlo pregledan, estetski prihvatljiv za svaku prostoriju, s lijepim je slikama vezanim uz hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo te godišnja doba, a i vrlo je informativan, uz prikaz hrvatskih vinogradarskih regija na početnoj stranici u svom kalendarskome dijelu daje klasičan glavni prikaz datuma svakog mjeseca, svaki list uz vrlo istaknuto tzv. uredsko kalendarsko rješenje za svaki mjesec sadrži, u manjem obliku, i katolički kalendar s naznakom imendana, zatim, posebno, i prikaz datuma i dana u sljedećem mjesecu, te oveću fotografiju nekog prigodnog motiva u vinogradu i, u potpisu, informaciju o raznim događanjima predviđenima da se po tradiciji odvijaju dotičnog mjeseca u nekom našem vinorodnom kraju. Koncept je osmislio prekaljeni grafički djelatnik Zoran Lutz, nekad zaposlen u tiskari u novinskoj izdavačkoj kući Vjesnik u Zagrebu.

Kao najava obilježavanja nekoliko vrlo značajnih obljetnica vezanih uz eno-gastro scenu ali i kao svojevrsni uvod u prvu jaču vinsku svečanost u godini a to je Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, u kultnom zagrebačom ugostiteljskom objektu doista debelog i zavidnog pedigrea sastalo se spontano nekoliko slavljenika-veterana koji se mogu podičiti s jubilejima od 30 godina pa do čak i – pola stoljeća aktivnosti na eno-gastonomskoj i turističkoj sceni!

Inicijator okupljanja u restoranu Okrugljak bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih proizvođača vina i svojedobno i Vinar godine u Hrvatskoj i Vitez hrvatskog vina, Vlado Krauthaker, sa željom da se poslije ponovno nađemo ali kod njega na imanju u Kutjevu, na proslavi Vincelova, službeno: 22. siječnja!

Susret jubilaraca u restoranu Okrugljak – Vlado Krauthaker, Dražen, Jinx, prof. Ivan Dropuljić, Ivo Šindilj i ja te, sasvim desno, legenda Božo Crnjac. Evocirane su uspomene, a bilo je i osobito zanimljivo pa i poučno naime uz sjajan ručak odvijala se degustacija vina naslijepo (da provjerimo jesu li osjeti mirisa i okusa još u dobroj funkciji ili su zarđali), etikete je kao prikladne partnere posluženoj hrani sjajno izabrao tada dežurni Okrugljakov sommelier a za vina se, da događanje bude što zanimljivije, na Krauthakerovu inicijativu svatko od nas morao izjasniti o kojoj je sorti, o kojemu porijeklu i o kojoj je dobi riječ, tek potom sommelier je otkrio u kojim je buteljama bila riječ… U tom gađanju bilo je tek par neznatnih pogrešaka

 

Vina ponuđena uz ručak: Rajnski rizling Letterari – Kurija Nespeš, Merlot superior – Franc Arman, Festigia Cabernet sauvignon – Vina Laguna, Dante plavac iPlavac Winemaker selection – Korta Katarina

Vlado Krauthaker, nekad, nakon završenog studija enolog a potom i glavni enolog Kutjevačkog podruma, 1992. godine napustio je kutjevački kombinat i prešao u individualne proizvođače te izašao po prvi put na tržište s vinom pod svojim imenom, a onda se kapacitetima i proizvodnjom pomalo širio. U 2022., u svojstvu jednog od najznačajnijeg vinara u Hrvatskoj, slavi 30. godišnjicu samostalnog rada u vinskoj produkciji. Na druženje u zagrebački Okrugljak je pozvao prof. Ivana Dropuljića, osnivača, prije nekih 17 godina, i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com, koji je, otvaranjem točionice i prodavaonice Bakhova nektara kod tržnice na zagrebačkom Krešimirovu trgu u vinski svijet ušao također prije tri desetljeća, pa predstavnika elitnog i legendarnog dugovječnog zagrebačkog hotela Esplanade Ivu Šindilja, onda Jinxa iz vrlo popularnog dugovječnog glazbenog ansambla Ex Pannonia, zatim svog komercijalnog predstavnika u Zagrebu Dražena te mene iz Svijeta u čaši, a naknadno nam se pridružio vlasnik Okrugljaka Božo Crnjac, legenda zagrebačkog i hrvatskog ugostiteljstva. Krauthaker je htio ovom prigodom lijepo se podružiti ne samo s prijateljima, nego, eto baš i s protagonistima s vrlo dugim stažem u sferi hotelijerstva, ugostiteljstva, eno-gastro i glazbene scene u Lijepoj našoj.

Uz slavljeničku tortu Svijeta u Čaši: među osvajačima titula Kuhar godine i Vinar godine te su godine istodobno bili sjajna Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Malog Stona na Pelješcu i legendarni Zlatan Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru

S najviše jubilarnih godišnjica u ovome društvu svakako prednjači  hotel Esplanade, znan još iz davnih vremena čuvenog vlaka Orient-Express što je povezivao Pariz s Istanbulom s time da mu je jedno od važnijih zaustavljanja kao stanica bio upravo Zagreb. Po dužini aktivnosti slijedi – moj, saznao sam to upravo toga dana!,  dobni vršnjak – Božo Crnjac, s ukupno nešto više od pola stoljeća rada u ugostiteljstvu i, od čuvene naše privatizacije u devedesetem godinama prošlog stoljeća, vlasnik restorana Okrugljak, onda je tu tamburaški ansabmbl Ex Panonia, oformljen u zagrebačkom naselju Markuševac 1989. godine, dakle s nešto više od tri desetljeća na plećima. Revija Svijet u Čaši, kao slijed knjige Svijet u Čaši u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-Vin sa svojim prvim brojem ugledala je svjetlost dana na Martinje 1992, dakle upravo ulazimo u jubilarnu 30. godišnjicu, makar, treba reći, na žalost i prilično osakaćeni, naime zdravstvene nevolje koje su se najjače odrazile na Mladena Horića kao člana ključnog trija Horić (poslovni dio) – Čolić (foto) – Suhadolnik (glavni urednik) prisilile su nas iznenada da stanemo s tiskanim izdanjem revije, ali Marko Čolić i ja koliko smo mogli održali smo reviju na životu do sada jednomjesečnim ritmom u elektroničkom izdanju, putem bloga www.suhiucasi.wordpress.com   /  SVIJET u ČAŠI Kronika…

Evo, dalje, kroz nekoliko fotografija, malog  podsjetnika na to što je revija Svijet u Čaši  radila u posljednja tri desetljeća.

Među našim najvažnijim akcijama bili su Atelje okusa, godišnja revija najboljih kuhara i najboljih vina(ra) Lijepe naše s proglašenjima i nagrađivanjima Kuhara godine i Vinara godine, popularizacija hrvatskih vinskih sorata te najpoznatijih vinogradarskih položaja, redovita ocjenjivanja vina u sklopu Potrošačkog putokaza, izdavanje, uz časopis, knjiga vezanih uz hrvatske kulinarske specijalitete te publikacija s tekstovima tradicijskih i najpopularnijih naših pjesama za vesela društva, povezivanje vina i glazbe i muzičkih zvijezda kroz projekt Naša su vina pjesma, izbor Diplomatskog vina – povezivanje hrvatskog vina s veleposlanicima raznih zemalja u Lijepoj našoj, kreacija pojedinih vina u suradnji s najpoznatijim našim vinarima, organiziranje posjeta hrvatskih vinara ponajboljim vinskim posjedima u Europi, povezivanje, kroz razmjenu posjeta nazvanu Dobro mi došel, prijatelj!, hrvatskih vinara s renomiranim kolegama iz susjednih zemalja, organiziranje, u smislu podizanja vinska kulture u nas, prezetnacija, pojedinačno, različitih ponajboljih svjetskih proizvodjača plemenite kapljice u Hrvatskoj, prikaza – kroz organizaciju manifestacije u znanom zagrebačkom hotelu – Europske vinske ceste s nastupom najjačih domaćih i vanjskih zvijezda iz segmenta Bakhova nektara …  ♣

Što se bijeli u gori zelenoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, već su kape i bijeli kuhara kaputići… Snimka je sa susreta članova Hrvatskog kuharskog saveza na velebnom skupu u Varaždinskim Toplicama. Većina chefova, odnosno najpoznatiji kuhari s ove smotre članova Hrvatskog kuharskog saveza na čelu sudjelovala je od početka na tradicijskim godišnjim Ateljeima okusa – revijama najboljih hrvatskih majstora kuhače na kojima je Svijet u Ćaši na temelju rezultata ankete među chefovima i vinarima profesionalcima te ugostiteljima a dakako i istraživanja tržišta proglašavao po 20 najboljih kuhara i po 20 najboljih vinara u svakoj godini te posebnim proglašavao najboljeg chefa i najboljeg proizvođača vina dodjelom priznanja Kuhar godine i Vinar godine

Atelje okusa revije Svijet u Čaši u zagrebačkom Intercontinentalu. Zvijezde u bijelom – vrhuška hrvatske gastronomije. Dolje, u režiji Svijeta u Čaši: summit najboljih hrvatskih chefova na Ateljeu okusa u karlovačkom hotelu Srakovčić

Međudržavni prijateljski sportski i eno-gastro susreti Hrvata i Slovenaca Sutla-Sotla uz gostilnu Šekoranja i kod gostilne Šekoranja legendarnog Sinea Šekoranje na Bizeljskom kod Klanjca

Revija Svijet u Čaši priređivala je razne atraktivne eno-gastro programe u nezaobilaznom kultnom zagrebačkom restoranu Baltazar Bobe Čimbura, koji sada slavi svoja vrlo aktivna i iznimno uspješna četiri desetljeća na ugostiteljskoj sceni. Na slici, uz Čimbura (drugi slijeva) gosti te večeri bili su slavni vinari iz Goriških brda Stojan Ščurek, Marko Skočaj Dolfo i Marjan Simčič

Akcija Diplomatsko vino koju je osmislila revija Svijet u čaši. Pronalazili bismo veleposlanike iz raznih država zainteresirane i za eno-gastronomiju i poznavatelje vina pa im predložili da se uključe u našu akciju Diplomatsko vino, zamišljenu da se i njome pridonese promidžbi naše kapljice u internacionalnim okvirima.  U dogovoru s proizvođačima vina, najčešće je to bila kuća Badel 1862 koja je objedinjavala nekoliko vrlo relevantnih podruma u Hrvatskoj, pozivali bismo veleposlanike na proljeće na kušanje novog mladog vina još na dozrijevanju u bačvicama od 225 litara i zamolili ih da izaberu uzorak koji im se najviše dopada da ga se, kad vino bude posve spremno za punjenje, napuni u butelje i opremi odgovarajućom etiketom s oznakom Diplomatskog vina. Dio diplomatskog vina darovan je veleposlaniku, da njime počasti svoje goste u posjetu veleposlanstvu u Zagrebu, dio je ostao proizvođaču a dio je pripao Svijetu u čaši da na svojim nastupima i mi njime možemo počastiti izabrane goste.

Na slici je prvi veleposlanik s našim diplomatskim vinom – Knut Thoraassen iz Norveške (drugi zdesna, s buteljom). Vino je bilo iz proizvodnje Kurije Nespeš, nekad u sklopu Badela 1862. Sasvim desno je mr. Franjo Francem, tada jedan od glavnih enologa Badela 1862, na lijevome krilu fotke su predstavnice Udruge Hrvatsko-norveškog prijateljstva i, u tamnoj majici, direktor MAM-Vin-a Mladen Horić (Marko Čolić)

Jedan od dobitnika titule Vinar godine bio je upravo i Vlado Krauthaker.  Revija Svijet u Čaši s njim u suradnji izašla je pred javnost s magnumom sa zajednički kreiranim crnim vinom Zajedno 2006  nastalim nakon niza degustacija kapljice od raznih sorata iz Krauthakerovih stalnog i pokusnog nasada i uz obvezno dozrijevanje te njegu u drvu. Svijet u čaši je, inače, aktivno sudjelovao u kreiranju još jednog vina, ali u – inozemstvu, riječ je o mješavini crnog pinota i frankovke u kući Simona Pinteriča na Bizeljskom, vino je još u bačvici i čeka na punjenje…

Zajedno, s Krauthakerom, i, desno, slična suradnja sa Simonom Pinteričem

Akcije Zagrebu s ljubavlju i Naša su vina pjesma. U zagrebačkom Lovačkom rogu, nekad kultnom restoranu u središtu grada, priređivali bismo nastupe najjačih pjevačkih zvijezda koje bi izvodile skladbe vezane uz Zagreb. Poslije smo u dogovoru s raznim našim popularnim glazbenicima, uglavnom pjevačima, izlazili s buteljama vina koje bi, nakon što bismo ponudili uzorke na kušanje, svaki izvođač odabrao u skladu sa svojim afinitetom prema vinu i prema nekom proizvođaču. Butelje su dakako imale privjesnicu Naša su vina pjesma.

Antologijska!  Na gornjoj slici u zajedničkom nastupu u Lovačkom rogu: Drago Diklić Fiko, Ivo Robić, Elvira Voća, Stjepan Džimi Stanić i njegova Barbara, Zvonko Špišić, Ivica Krajač , sasvim desno, Paolo Sfeci, nekad bubnjar Parnog valjka. Dolje su pak fanovi Svijeta u čaši glasoviti vibrafonist Boško Petrović i nekad iznimno popularnoi Tomisčlav Ivčić ֍ Na slici desno dolje: jedno od naših dodatnih tiskanih izdanja – knjiga Atelje okusa – Hrvatska tradicijska kuhinja

Vodili smo brigu i o potrošačima, i uveli rubriku Potrošački putokaz da bismo detaljno, uključujući  tu i ocjenu uzorka s kušanja i objavu maloprodajne cijene butelje, predstavili vina uzeta s tržišta (izravno s polica vinoteka)  i  kušana naslijepo, u kušanjima smo u žiriju uvijek imali enologe, vinska trgovce, sommeliere/ugostitelje, novinare specijalizirane da pišu o vinu.

S jednog od ocjenjivanja vina za Potrošački putoklaz Svijeta u čaši u zagrebačkom hotelu Esplanade

Godinama je redovito na najjača svjetska ocjenjivanja vina kao Mundus Vini I Concours Mondial de Bruxelles iz Hrvatske pozivan i glavni urednik Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik, na slikama kao član žirija na oba ta dva ocjenjivanja a na manjoim slikama u društvu s osnivačem Concours Mondiala Louisom Havauxom i s vlasnikom čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffeliere grofom Stephaneom de Neippergom, te, na Concoursu u Čileu, s predsjednikom žirija Patrickom Valetteom

USPOMENE  NA DRUŽENJA SA SVJETSKIM VINSKIM ZVIJEZDAMA:

Grofica PhilLipine de Rothschild kao vlasnica bordoškog posjeda Château Mouton-Rothshiled, Marcel Guigal iz Ampuisa uz rijeku Rhônu, Angelo Gaja iz Barbaresca

PIJEMONT, oblasti Barolo: Roberto Voerzio, Enrico (Paolo) Scavino, te Bruno i Luisa Rocca Rabajà iz Barbaresca

TOSCANA: Markiz Lodovico Antinori, osnivač glasovite Ornellaije, danas čelnik tokanskog imanja Tenuta di Biserno, te Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico i vlasnik sjajnog posjeda Fontodi

Markizi Francesco Marone Cinzano, vasnik posjeda Col d’Orcia iz Montalcina te famozni Piero Antinori, zatim glavni enolog i direktor proizvodnje kuće Antinori Renzo Cotarella, i Fabio Ratto, direktor imanja Pian delle Vigne koje Piero Antinori ima u Montalcinu gdje proizvodi čuveni brunello

COLLIO i ALTO ADIGE – S guruom s Collija Francescom Joskom Gravnerom u njegovom vinogradu u Oslavju kod Gorizije, te s velikanom iz Alto Adigea odnosno Južnog Tirola Aloisom Lagederom kod njega na imanju Tor Loewengang u Magréu/Margreid, gdje ima i objekt Casòn Hirschprun

 

KREMA na KRAJU: Priznanje Vinarta dobiveno 2017. godine!

____________________________________________________

__________________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 12. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKACROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly north-west

Pjenušci/Sparklings

.(XXXL) PC & CH 2014 brut nature – KORAK ■ Pinot crni & Chardonnay,  méthode traditionelle, vrhunsko prirodno pjenušavo, ZOI Plešivica, 12,5 vol %; 0,75 lit

.(XL) POLARIS brut nature – CMREČNJAK ■ klasična metoda, vrhunsko prirodno pjenušavo, 12,5 vol %; 0,75 lit

Mirno bijelo suho/still white, dry

.(M-L) RAJNSKI RIZLING 2019 –  CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Rizling rajnski (Riesling), vrhunsko s kzp, suho, 11,5 vol %; 0,75 lit

.(L) SAUVIGNON Sv. URBAN 2020 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Sauvignon bijeli, kvalitetno s kzp, suho, 12,0 vol %; 0,75 lit

.(XL) SAUVIGNON KRČE 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Sauvignon bijeli, vrhunsko s kzp, suho, 11,0 vol %; 0,75 lit

. (L) PUŠIPEL MAĐERKA sur lie 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint), vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; 0,75 lit

.(L) PUŠIPEL CLASSIC 2020 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Međimurje, Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint), vrhunsko s kzp, suho, 11,5 vol %; 0,75 lit

.(M-L) PINOT SIVI 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot sivi (Pinot gris, Pinot grigio), vrhunsko s kzp, suho, 12,0 vol %; 0,75 lit

. (M) MUŠKAT ŽUTI 2020 –  ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Međimurje, Sv. Urban, Muškat žuti, kvalitetno s kzp, poluslatko, 9,5 vol %; 0,75 lit

.(XXL) MARANY crno 2019 – TOMAC ■ Plešivica-Okić, Pinot crni (Pinot noir), suho, nefiltrirano, 12,5 vol %; 0,75 lit

Slatko desertno/ Sweet dessert

(XXL) CHARDONNAY ledeno vino / ice wine 2016 –  BODREN ■ Zagorje-Međimurje,  ZOI, Chardonnay, vrhunsko s kzp, slatko,  7,5 vol %; 0,375 lit

Jantarno/amber

. (XXL) PUŠIPEL Xtreme2 orange 2016 –  CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  ZOI, Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint),  vrhunsko, suho,  13,0 vol %; 0,75 lit

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(M) SAUVIGNON VIDIM 2020 –  KRAUTHAKER ■ Zlatna dolina, Kutjevo, vinograd Vidim.  ZOI, Sauvignon bijeli, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit

Jantarno/amber

. (XL) GRAŠEVINA KUVLAKHE 2015 –  KRAUTHAKER ■ Zlatna dolina, Kutjevo, dugo macerirano, suho, 13,5 vol %

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.- Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

. – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI Kronika – 11.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

.

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Advent u Zagrebu, 2021., nakon niza godina sada, u novom normalnome, ponešto drukčiji (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ The New OIV Report: IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017! ⦁ Najnovije, i optimistično protiv covida19: VINUM & ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2022 u OPATIJI ⦁ Mi i svijet… još o prošeku i proseccu: U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT ⦁ Kraj godine – mjeseci nove berbe u čaši: JE LI MLAĐE (VINO) ZDRAVIJE? ⦁ Mlado Međimurje: NOVO BIJELO s KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA ⦁ Ususret Božiću i Novoj godini: THE FLÛTE STARS OF CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI ⦁ Praznici uz kraj godine – razdoblje za posebne užitke i kurioziteti iz našeg neposrednog susjedstva: PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM! ⦁ Go, oeno-gastro: DIJAMANTI HRVATSKE ISTRE  – SIR, ULJE VINO ⦁  Dragulj posebna sjaja: TERAN SANTA ELISABETTA 2017 ⦁ Premijerno kušanje vrhunskih eno-uradaka Iločkih podruma:: SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE DO 2011. ⦁ U gostima u Zagrebu – Vrijeme je za… Hercegovinu: GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA… ⦁ Novi izazovi za Lijepu našu: DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU ⦁ Sommelieri u utrci za titulom 2021: PRVAK EUROPE JE TALIJAN;  SINIŠA LASAN – 11. /NOVI HRVATSKI PRVAK:  IVAN JUG ⦁

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

The new OIV Report

IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017!

Speaking from the OIV headquarters in Paris, Director General Pau Roca presented the first estimations of the 2021 world wine production.

• Low production volume registered in the EU, notably in Italy, Spain, and France, which together lost about 22 million hl in comparison to the 2020 and due to late spring frost and overall unfavourable climatic conditions.
• The only large EU wine producing countries that recorded harvests bigger than 2020 are Germany, Portugal, Romania and Hungary.
• First harvest forecasts in the USA indicate production volumes slightly above those of 2020.
• Very positive year for Southern Hemisphere’s vineyards where relatively favourable climatic conditions led to record high production levels in countries of South America, South Africa and Australia, New Zealand being the only exception.
• OIV Director General Pau Roca, speaking about the newest world wine production

WORLD in GENERAL

Based on the information collected on 28 countries, which represent 85% of the world production in 2020, the 2021 world wine production (excluding juices and musts) is estimated between 247.1 and 253.5 millions hl, with a mid-range estimate at 250.3 mhl.

The 2021 wine production can be considered extremely low, only slightly above the historically small production of 2017. This year’s expected volume seems to have fallen by 4% compared to 2020.

Northern hemisphere

EUROPEAN UNION

For the 2021 the EU wine production is estimated at 145 mhl (excluding juices and musts). This volume shows for the EU an annual decrease of 21 mhl (13%) compared to 2020.

ITALY, still ranking first at 44.5 mhl, estimates a drop of 9% in its 2021 wine production compared to the 2020 as well as its last five year average.

SPAIN, before on the 3rd place, is now the 2nd largest wine producer in the world, its 2021 production is estimated to 35.0 mhl. This level, however, is expected to be 14% lower compared to 2020 and 9% lower than its five year average.

FRANCE, before on the 2nd place, bore the hardest brunt of a disastrous vintage with severe frost in April, followed by summer rains, hailstorms, and mildew. Consequently, for the 2021 it foresees a production level of  34.2 mhl , representing a drop of 27% compared to 2020.

AUSTRIA is reaching 2.3 mhl (- 4% regarding the 2020), and GREECE 1.7 mhl (-26% /2020).

Moreover, CROATIA is estimated to register approximately 0.7 mhl, with a 13% drop compared to the 2020; SLOVENIA 0.5 mhl (- 26%/2020), SLOVAKIA with its 0.3 mhl (- 2%/2020) also is joining the group of countries that saw a fall in their wine production levels.

On the other hand, several countries within the EU expect a positive growth with respect to the last year. For example GERMANY, the fourth largest European wine producer, has an estimated production volume of 8.8 mhl (+4%/2020). PORTUGAL, with 6.5 mhl, is expected to record a wine production volume slightly above its 2020 level (+1%). Another large producer, ROMANIA, whose harvests have been subject to very high volatility in the recent years, anticipates a surge in wine production in 2021, with 5.3 mhl (+37%/2020), a level 29% above its last five-year average.

HUNGARY’s estimated wine production in the 2021 is 3.1 mhl, a level 6% above 2020 and 4% higher than its five-year average. BULGARIA, with a production level of 0.9 mhl is 7% higher compared to last year, but 15% lower than its last five-year average. Lastly, CZECH REPUBLIC expects a wine production of 0.6 mhl, a level 2% higher than 2020 and in line with its average.

Outside EU

Wine production volume in SWITZERLAND continues to decline in 2021, thereby recording 0.8 mhl, the lowest volume in 20 years.

In the USA, the preliminary estimate for 2021 wine production is 24.1 mhl. For CHINA there are no datas yet, RUSSIA’s 2021 wine production is estimated at 4.5 mhl, GEORGIA is with a record-high level of 2.2 mhl, MOLDOVA is speaking about 1.1 mh.

SOUTHERN HEMISPHERE

CHILE reported 13.4 mhl, ARGENTINA 12.5 mhl, BRAZIL 3.6 mhl, AUSTRALIA 14.2 mhl, and NEW ZEALAND 2.7 mhl, which is 19% lower than last year and 13% below the last five-year average. ♣

_____________________________

Najnovije, i s optimizmom: najava, napokon, ODLASKA pošasti zvane covid19!

VAPT u KVARNERSKOJ MUZIKALNOJ KRISTALKI

Što li je sad to – VAPT?! Što li je to kvarnerska muzikalna kristalka?

VAPT je kratica od Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, dakle riječ je o kušanju vina iz vrlo ekskluzivne palete ponude svjetski relevantnih Bakhovih etiketa koje na našem tržištu nude zagrebački Vinotrade kao kultna i jedna od najstarijih, ako ne i najstarija hrvatska vinoteka – u njoj je, inače rođen Hrvatski sommelier klub!, te vinoteka Acrobat, također iz glavnog grada ali kao jedna od mlađih kuća specijaliziranih za plasman visoko-kvalitetne svjetske kapljice u Lijepoj našoj. Kvarnerska pak muzikalna kristalka je nadaleko čuvena Kristalna dvorana glasovitog opatijskog hotela Kvarner, proslavljena, među ostalima, po festivalima zabavne glazbe što su se odvijali u njoj  godinama, a sad je eto izabrana da bude poprište osebujnog vinskog spektakla na globalnom nivou, riječ je o jedinstvenom festivalu plemenite kapljice ali i destilata najvišeg međunarodnog renomea.

Juraj Dusper, vinoteka Vinum, i Dino Kušen, Acrobat: ujedinjenim snagama organiziraju manifestaciju Vinum Acrobat Portfolio Tasting, 19. veljače 2022 u Opatiji (suhiucasi)

Manifestacija Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting bi se, kako je kao plan događanja najavljeno još prije nešto manje od dvije godine, u Zagrebu na sjajnom prvom festivalu Acrobat Portfolio Tasting u jednom od hotela iz Hiltonova lanca, trebala održavati svake dvije godine, uvijek u nekom drugom hrvatskome gradu. Sad je eto vrijeme zahuktanih priprema za manifestaciju u 2022, predviđenu za 19. veljače  (a baš se moglo i poigrati brojkama i kao datum odrediti 20. 02.2022, da sve nekako bude u znaku broja 2!). Dino Kušen, glavni i odgovorni za Acrobat Portfolio Tasting početkom 2020. godine šalje optimističnu poruku: Prva priredba organizirana je bila neposredno prije nego što je scenom zloćudno zagospodario covid19, a što se tiče sljedeće priredbe, 2022., računamo na to da ćemo s njom proslaviti odlazak covida19 sa scene!

Kao podsjetnuik, prizori s prvog festivala Acrobat Portfolio Tasting 2020 u Zagrebu: mojamalenkost s Gaiom Gaja, opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić na štandu Pontet Canet sa sinom od Alfreda Tesserona, te ja s Robertom Voerzijom (Marko Colic)

VAPT 2022 predviđen je samo za jedan dan, a s trajanjem od 11 pa do oko 18 sati, ali, poslije, i sa specijalnim dodatkom – vinski tematskim večerama za po otprilike 40 gostiju u nekoliko opatijskih restorana i uz nazočnost osobno vinara čija će se vina te večeri u u dotičnom lokalu točiti uz hranu. A kad je već raskoš, neka bude raskoš i do kraja: postoji mogućnost da se kao lijepi uvod u sljedeći dan održi i svojevrsna vinska simfonija, kao moguća zvijezda večeri spominje se sin svjetski znamenite kuharice-gastronomke Lidije Bastijanich istarskog porijekla a s boravkom u SAD, riječ je o Joeu Bastianichu, znanome kao vlasniku više desetaka ekskluzivnih restorana po svijetu i kao voditelju vinskog podruma Bastianich u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia), sklonome inače i glazbenim nastupima!

Cognac Tesseron

O ovoj manifestaciji u Opatiji u veljači 2022, pravoj poslastici na hrvatskoj vinskoj sceni a za koju se računa da će privući veliku pažnju i izvan granica Lijepe naše upravo su za javnost službeno (pro)govorili Juraj Dusper, sin legendarnog vinotekara i osnivača Hrvatskog somelier kluba Ninoslava Duspera i voditelj vinoteke Vinum, i Dino Kušen iz tvrtke Acrobat, koji su se eto ove godine udružili u organizaciji ovog drugog festivala globalnih vinskih zvijezda u Hrvatskoj, te koji su kao novo mjesto događanja izabrali naš turistički biser Opatiju, želeći, suradnjom s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije, dati svoj doprinos daljnjoj svjetskoj popularizaciji Kvarnera.

Kušen i Dusper iznijeli su da je, zacijelo zadovoljno nastupom prije dvije godine u Zagrebu odnosno odjekom o manifestaciji iz Zagreba, sudjelovanje na festivalu izvrsnosti 2022. u Opatiji potvrdilo već nekih šezdesetak glasovitih vinskih kuća, no očekuju se i nove potvrde. Među ino-zvijezdama na koje Dusper jr. i Kušen računaju u Opatiji su velikani poput Gaje, Ornellaije, Frescobaldija, Roberta Voerzija, Oliviera Leflaivea, Billecart Salmona, Pontet-Caneta, Tesserona (cognac), Roederera, Deutza, Piper Heidsieka, Jean-Marc Brocarda, Ladoucettea, Biondi Santija, Viettija, Kristančiča, Simčiča, Torresa, Lopez Heredije, Vega Sicilije, Bodegas Mauro (sjajna vinarija)… I Dusper i Kušen očekuju i dobar odaziv hrvatskih proizvođača, kojima bi ovo mogla biti lijepa prigoda da svoje eno-uratke i izravno usporede s onima svjetski glasovitima, i (s razlogom!) razvikanima, te da, možda, pronađu (nove) puteve uspješnog izvoza. Kakvoća na svjetskoj razini svakako postoji u podrumima u Lijepoj našoj, ali koliko će vinari iz Lijepe naše i oni iz Hrvatskoj susjednih zemalja osjetiti potrebu i moguće prednosti nastupa u najprestižnijem svjetskom vinskom društvu vidjet će se. Organzatori obećavaju da će se pobrinuti da na festival dođu relevantni uvoznici i distributeri vina iz svijeta i relevantni strani novinari što pišu o vinu, eno-gastru i turizmu, dakle, iako se za sudjelovanje u izlagačkom smislu poprilično plaća, izazov (i) za naše svakako je značajan. I Vinotrade i Acrobat naglašavaju da događanje nije zamišljeno kao cuganje nego kao koncentrirana degustacija kroz koju vinski trgovci mogu naći nove zanimljivosti za svoju ponudu a posjetitelji iz redova potrošača mogu i trebaju mnogo doživjeti i oni koji možda znaju manje i puno toga naučiti i o vinu i o jakim pićima (ponavljam: dio manifestacije bit će posvećen i destilatima). Na određenu selekciju posjetitelja će svakako utjecati cijena ulaznice od 1000 kuna, ulaznice će se moći naručiti i kupiti na temelju rezervacija kod Vinotradea i Acrobata… ♣

Mi i svijet…  još o prošeku i proseccu

U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT

Mislio sam da sam kad sam u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI br 7.2021 (srpanj ove godine) opširno pisao o tim nesretnim odnosima prošek-prosecco iznio sve bitno, međutim sad vidim da o toj temi treba još objavljivati. Naime čini se da neki od kojih bi se očekivalo da će shvatiti nisu shvatili, ili se ponašaju kao da nisu shvatili, POSLOVNU DIMENZIJU priče.

Stol s organizatorima, među kojima se vide Tonino Picula, u sredini, Tugomir Majdak, s Piculine desne strane, i Ana Marušić Lisac, sasvim lijevo na slici (suhiucasi)

Ovih dana stigao je poziv na panel-raspravu pod nazivom Hrvatska kvaliteta na europskom stolu, na kojoj bi se razgovaralo o perspektivama zaštite hrvatskih tradicijskih proizvoda, s naglaskom upravo na prošek. Poziv za susret u zagrebačkom hotelu Dubrovnik poslan je iz ureda Tonina Picule, predstavnika Lijepe naše u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Najprije je najavljeno da će, uz Tonina Piculu, na panel-raspravi sudjelovati ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković (ali nije došla!; umjesto nje nazočan je ispred Ministarstva bio Tugomir Majdak), zatim prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, Ana Marušić-Lisac, direktorica poduzetničkog centra Biotechnicon, i Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo, a kao proizvođači Niko Karaman (OPG), Antonija Mrgudić ispred vinarije Bura-Mrgudić, Zure (nije ga bilo), Stina-vino (Rikard Petrić), Andro Tomić (osobno nije bio prisutan), Šime Škaulj (OPG; nije došao), Stjepan Vučemilović (OPG), Vinoplod Šibenik, a na dan događanja lista je proširena na odvjetnika Ivana Krnića, na tri predstavnika Vinoploda (Mandica Erceg, Damir Lasan i Krešimir Lokas), Željka Paskovića Zore vina, Mariju Vukobratović iz Savjeta za poljoprivredu i hranu, te Mladena Zrnu iz Badela 1862. Za poslije okruglog stola predviđeno je bilo neformalno druženje uz kušanje prošeka i prosecca, a za dan kasnije na Trgu Petra Preradovića, poznatom i pod nazivom Cvjetni trg, degustacija prošeka i prosecca te hrvatskih proizvoda s europskim oznakama izvornosti.

Stol s proizvođačima – Rikard Petrić iz Stina vina i trojac iz Vinoploda (suhiucasi)

Skup u hotelu Dubrovnik otvorili su kao uvodničari funkcioneri, zatim je poučno-informativno izlaganje imala direktorica Biotechnicona Ana Marušić-Lisac općenito o zaštićenim oznakama za proizvode i značenju takve zaštite na tržištu, a prof. dr. Edi Maletić iznio je informaciju (objavio sam je u svom spomenutom prijašnjem napisu!) koja je, činilo mi se, iznenadila većinu nazočnih na skupu, riječ je o tome da je jedan od sinonima sorte Glera kao ishodišta za talijanski pjenušac prosecco Prosecco tondo a još jedan sinonim je Teran bijeli (stoji to i u velikom Atlasu vinskih sorata svijeta čuvene Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding). Većina govornika zborila o tome kako je prošek u Dalmaciji stoljećima prisutan – iznošeni su podaci o proizvodnji prošeka u Dalmaciji navodno još u 15. stoljeću, opširno je pričano o tome kako nam Talijani ne bi smjeli osporavati pravo na naziv prošek i time zagorčavati život. Kasnije su se u raspravu uključili i nazočni proizvođači prošeka iz Dalmacije, također uglavnom s izlaganjima o nepravdi što nam je rade naši susjedi s Apeninskog poluotoka. Naslušali smo se, dakle, o nečemu što smo već čuli, nečemu što je neupitno i što je valjda svakome ovdje tko se iole bavi vinom sasvim jasno, a to je da su prošek i prosecco dva bitno drukčija proizvoda – prvi je južno slatko desertno vino, a drugi je lagani i osvježavajući pjenušac. Ali, nikome od govornika nije padalo napamet npr. nešto reći za bitnu i očito u borbi s Talijanima spornu riječ PROŠEK. Možda bi uvelike za bolji administrativni međunarodni položaj prošeka pridonijelo to da se u našem obraćanju europskim institucijama i Talijanima vezano uz izraz prošek inzistiralo na tome da se skrene pažnja na to da taj izraz NIJE nikakvo naše oruđe za bolju poziciju na tržištu nakon što su Talijani postigli golemi svjetski komercijalni uspjeh s proseccom pa se sad mi na to želimo šlepati, nego da je taj izraz u Dalmaciji jednostavno slijed toga što je taj dio Hrvatske dugo vremena bio pod okupacijom upravo Italije pa nije čudno da je puno talijanskih riječi ušlo u lokalni govor i ostalo u izvornom ili, s vremenom, modificiranom obliku u upotrebi kod naših ljudi kao stanovnika (tada okupirane) Dalmacije. Trebalo je inzistirati i na tome da – s obzirom da izraz prosecco u ovome kontekstu i te kako ima smisla, naime na neki način sugerira (secco=suh) prosušeno – nije ništa čudno i nije uopće u smislu neke zavjere protiv pjenušca prosecca naime prošek se sasvim LOGIČNO rabi za vino nastalo od prosušivanoga grožđa!

Proizvođači Niko Karaman iz Dubrovnika i Antonija Mrgudić s Pelješca (suhiucasi)

Umoran od slušanja toliko ponavljanih jalovih žalopojki taman sam se kanio uključiti u raspravu, kad je, srećom,  istupio Zadranin Stjepan Vučemilović, koji je, napokon, prvi progovorio i o TRŽIŠNOM ASPEKTU vezanom uz prošek. Hvala Vučemiloviću, koji se, inače, ozbiljno bavi proizvodnjom baš i prošeka, BITNO je bilo to što je KLJUČNE  REČENICE na ovome skupu izgovorio upravo on, iz redova producenata. A što je to kazao?

To da je prva specifikacija ili jedna od prvih specifikacija o proizvodnji prošeka donesena  2013., ali dobar dio vinara koji su sa svojim prošekom izašli na tržište nije se pridržavao pravilnika, zatim to da je te iste 2013. godine na tržištu zabilježeno 972 hektolitra prošeka a u 2018. i 2019. prošeka napunjenog u butelju opremljenu odgovarajućom etiketom za tržište bilo je, kao se Vučemimović izrazio NULA litara! Usput, kad sam pripremao prilog o prošeku za svoju Kroniku Svijeta u Čaši za srpanj (br. 7, 2021) raspitivao sam se kod vinotekara u nas, te kod dalmatinskih proizvođača vina a i kod predsjednika udruge Vino Dalmacije Lea Gracina o tome tko proizvodi,  dakako i po propisanom novom pravilniku (Vučemilović je imao primjedbu da je neusklađen!), te puni i etiketira pa onda na suvremeni način nudi i na tržištu ima svoj prošek, priča se svela na to da svaka obitelj u Dalmaciji proizvede nešto prošeka da ima što ponijeti sa sobom kad ide doturu te na tek nekoliko etiketa, konkretno na prošek Hektorović Tomićeve Bastijane, na prošek Stina-vina, na Ambru od Bibića, inače osobno sam imao prilike vidjeti bočice etiketirane kao prošek od podruma Bura Mrgudić te kod pelješke obitelji Matković, kao i od Zadranina Vučemilovića, vezano uz proizvodnju baziranu na Pravilniku ispalo je da sigurno po njemu radi Stina vino. Kako očekivati pobjedu ako na borilištu nema prikladno pripremljenog konja za utrku?!

Zadranin Stjepan Vučemilović obratio se prisutnima s nekoliko ključnih rečenica vezanih uz prošek i njegovu prisutnst na tržištu (suhiucasi)

Ana Marušić Lisac uz poster koji objašnjava što je prošek a što prosecco (suhiucasi)

Iz Vučemilovićeva nastupa moglo se iščitati i to da se NITKO ovdje ne trudi u promidžbi prošeka i u skretanju pažnje i šire i međunarodne javnosti i potrošača na to da se prošek i prosecco kao proizvodi bitno razlikuju u tipologiji (slatko desertno, te lagano svježe i pjenušavo), već i na prvi pogled razlika je i te kako uočljiva po bocama u koje se ta pića pune, prošek ide u manju bocu uglavnom zapremnine do 0,375 lit, eventualno 0,50 lit dok se prosecco puni u butelju na vrhu koje je veliki poseban čep što ga je teško ne zamijetiti i prepoznati kao šampanjskoga…

Neobično mi je da je Toninu Piculi, koji je pokazao kako dobro zna vrijednost promidžbe i kako umije lijepo iskoristiti prigodu i za samo-reklamu a koji se eto zalaže za to da se odupremo nastojanjima Talijana da nam se na razini EU ne dopusti uporaba naziva prošek za naš tradicijski proizvod, promakao taj toliko važan tržišni aspekt vezan uz naš prošek. Smatram da je (i) s ovog skupa dalmatinskim proizvođačima prošeka trebala biti upućena poruka da je zaštita vrlo ozbiljna i kompleksna stvar koja ide na ruku ne samo proizvođaču izravno nego i društvenoj zajednici tog nekog dotičnog teritorija, tako da eto Društvo ima interesa i opravdanja ulagati u razvoj  i plasman proizvoda, te da vinari napokon moraju staviti glave skupa, kako bi, kao ozbiljno i dobro organizirani, iznjedrili kvalitetan pravilnik o proizvodnji i ostvarili za početak barem minimalno nužnu tržišnu količinu prošeka, dokument striktno vezan uz dotično podneblje, uz propisani termin izlaska na tržište, uz NUŽNU efikasnu samo-kontrolu i u procesu nastanka proizvoda (vinogradi, podrum, izlazak iz podruma), zatim edukaciji potencijalnih kupaca, koordiniranoj promidžbi i plasmanu i samog proizvoda i čitavog dotičnog teritorija… ♣

Kraj kalendarske godine – mjeseci nove berbe već u čaši

JE LI MLAĐE (VINO!) ZDRAVIJE?

Studeni je već odavna na glasu kao mjesec novog, tek rođenog vina. U cijelome svijetu dva su novembarska datuma da tako kažem i službeno vezana upravo uz novo mlado vino, riječ je o Martinju, 11. studenoga, i trećem četvrtku – ove godine to je 18. 11., gle kako se poklopilo: na kalendarima taj je treći četvrtak u studenome ove godine označen crvenom bojom kao znakom da je riječ o prazniku, ali taj je praznik sasma druge vrste. Što se tiče Martinja, siguran sam da je svima ovdje – i pilcima i nepilcima –  sve jasno o čemu je riječ, a što se tiče trećeg četvrtka u studenome možda ipak nekim pojedincima treba pomoć, bilo da saznaju o čemu se radi, bilo tek da ih se podsjeti: treći četvrtak u studenome dan je kad već desetljećima cijeli svijet otvara butelje novog mladog francuskog vina Beaujolais nouveaux/Beaujolais primeur.

Ono što se ovdje u nas s novim mladim vinom u javnosti radi s komercijalno potencijalno vrlo vrijednim institutom mladog novog vina ima u poslovnom smislu tek otužan oblik veselice uz čašicu. Bilo je doduše pokušaja stvaranja robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, ali nakon nekoliko godina, svojedobno, kad se činilo da je stvar na dobrom putu da saživi i razvija se – počelo je rasipanje… Površina na kojoj se Portugizac prostire u Hrvatskoj danas je tek 36 ha (2020., APPRRR), a najveći dio je u području podregije i zaštićene oznake izvornosti Plešivica  (71%).

Enologinja dr. Ivana Alpeza kao članica ocjenjivačkog suda u žiriju na međunarodnom vrednovanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot & Cabernet insieme u Bergamu. Lijevo od nje (s brkovima) sjedi dr. Marin Berović, s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani… (suhiucasi)

Lijepo kaže dr.sc. Ivana Alpeza, iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH):

– Vino je proizvod koji u društvu ima status kakav nema niti jedan drugi. Posljednja tri desetljeća vino zaokuplja znanstvenu i strukovnu javnost kao nikada prije, prvenstveno zbog novih spoznaja o utjecaju vina na zdravlje.

U nastavku dr.sc. Alpeza iznosi konkretno i opširno upravo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina, prvenstveno crnih, onih koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada. Na ovogodišnjoj Sabatini prikazan je dio rezultata istraživanja što ih je dr. sc. Alpeza provela zajedno s kolegama iz Centra i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu a iz kojih je  vidljivo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina od Portugizca, koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.

– Godine 1992. objavljeni su rezultati istraživanja na temu zdravlja francuskih građana te povezivanja načina života i navika u prehrani s konzumacijom vina s prevencijom bolesti krvožilnog sustava. Glede rezultata, riječ je o fenomenu nazvanome French Paradox/Francuski paradoks a uz koji se vezuju znanstvenici-istraživači Serge Renaud i Michel de Lorgeril, kardiolog. Ispostavilo se das u majvažniji spojevi zaslužni za pozitivne učinke su, ponavljam, polifenoli. Sadržaj polifenola u bijelim vinima je 0,2-0,5 g/L, a u crnima 1-5 g/L.

Crtež prikazuje sastojke vina: 84 posto čini voda, 13 posto etanol, a tri magična postotka polifenoli. Prijevod s engleskoga na desnom crtežu: glycerol = glycerol, organic acids = organske kiseline, amino acids – aminokiseline, sugars – šećeri, Otjer alcohols = ostali alkoholi. Minerals = minerali

Dakle, vezano uz Francuski paradoks i bazirano uvelike na polifenolima kojima su crna vina značajno bogatija ostvareni su značajni pozitivni učinci na popularizaciji crnjaka..

Godine 1992. po prvi put se spominje otkriće resveratrola u grožđu i vinu. Resveratrol je jedan od desetak fitohormonskih spojeva iz grupe polifenol-stilbena (Siemanni Creasy). Otkriće izaziva nevjerojatan interes i rezultira desecima vrijednih istraživanja koja potvrđuju različite pozitivne učinke resveratrola na zdravlje. Resveratrol je u grožđu i vinu prisutan u dva oblika, kao cis i kao trans, ali je samo trans-oblik bioaktivan i stoga važan u smislu potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje.

(https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

RESVERATROL U VINU

Crno: 0.03-1.07 mg/L

Bijelo: 0.01-0.27 mg/L

Pozitivni učinci resveratrola vezani su uz rak, artritis, starenje, asmu, jetru, dijabetes, srce (https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

            Grožđe i vino, a nije grožđe i vino… Rezultat istraživanja biodostupnostii učinaka polifenola i resveratrola na zdravlje su i brojni pripravci, najviše trans-resveratrola, koje se koristi kao dodatak prehrani i kao pripravke za vanjsku primjenu.

            Dozrijevanje cr(ve)nog vina i polifenoli: Utjecaj polifenola na zdravlje ovisi o njihovom sastavu (biodostupnosti) i sadržaju. Polifenolna kakvoća ovisi o brojnim čimbenicima, i s dozrijevanjem/starenjem vina mijenja se.

Znanje o vinu i polifenolima je ogromno, ali i dalje nedostatno, osobito u odnosu na razumijevanje promjena tijekom dozrijevanja vina i brojnih reakcija u kojima polifenoli sudjeluju.

S vremenom se uvidjelo da čuvanje vina u boci rezultira smanjenjem sadržaja polifenolnih spojeva (tanini, proantocijanidini, kvercetin, katehin, epikatehin, resveratrol …) kao potencijalane potpore zdravlja.

Istraživanje utjecaja dozrijevanja/starenja vina u boci na sadržaj trans-resveratrola u crnim vinima različitih područja Australije pokazalo je da vina s vremenom drastično  gube trans-resveratrol, čak do 96 posto, a prosječno 76 posto (Naikeri dr., 2020).

Čuvanje vina u boci rezultira i smanjenjem antioksidacijskog potencijala koji je pokazatelj kvalitete polifenolnih spojeva, kao i drugih spojeva u vinu koji imaju zaštitni antioksidacijski učinak na stanicu (glutation, kafeinska kiselina).

Novi mladi portugizac i pečeni kesteni – plešivičk i vinar Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica. Od njega stigao je, napokon, za 1. prosinca, poziv na radionicu dr.sc. Ivane Alpeze na temu za zdravlje korisnih polifenola upravo u mladom vinu portugizac

Najvažniji čimbenici čuvanja/očuvanja vina u boci su temperatura i način zatvaranja boce (čep).

Mlado vino i portugizac

Grozd portugisca

Mlado vino je tradicijski izraz, može biti korišten za sva vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i podrazumijeva vino koje mora biti stavljeno na tržište do kraja kalendarske godine berbe grožđa (EU 1308/2013, EU 2019/33, 2019/34., https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/).

Na hrvatskom tržištu sve je veći broj mladih vina, i od bijelih i od crnih sorata, ali tradicija proizvodnje i potrošnje novog mladog vina prvenstveno se veže uz crno (crveno) vino i sortu Portugizac.

Portugizac je sorta ranog dozrijevanja, dobre rodnosti i potencijala za proizvodnju svježih, živo obojenih vina s nježnom, privlačnom voćnom aromom i bez izražene trpkoće, dakle vina koje se najradije pije dok je sasvim  mlado.

Potrošnja mladog vina na globalnoj vinskoj sceni nije ekonomski značajna, međutim, novo mlado vino može biti izvrstan lokalan proizvod koji je lokalno i ekonomski važan (Vino Beaujolais Noveau – Francuska, Vino Novello-Italija, Mlado vino – Slovenija, Mlado vino Portugizac Plešivica – Hrvatska).

Posljednjih godina zabilježen je porast potrošnje mladih vina u svijetu, osobito kod mlađih potrošača (osobe između 25 i 40 godina)

Uz vizualni identitet boce i privlačna senzorna svojsava, izvrstan alat u promociji mladog vina mogu biti i konkretni podaci o kakvoći, primjerice polifenolni sastav

– Zašto smo izabrali Portugizac Mlado vino? Prvo, stoga što su o tehnologijama i kakvoći vina sorte Portugizac dostupne informacije bile su vrlo skromne, a, kao drugo, o promjenama kakvoće tijekom čuvanja mladog vina u boci podataka uopće nije bilo – objašnjava dr. sc. Alpeza.

Cilj istraživanja, materijal i metode

Cilj istraživanja: novo znanje o mladom vinu Portugizac, ZOI Plešivica i o konkretnim parametrima kakvoće koji se vežu uz potencijalne dobrobiti umjerene potrošnje, te o promjenama u vinu tijekom njegova čuvanja u boci. Materijal: originalna pretpakiranja vina Portugizac Plešivica, Mlado vino berbe 2019. Parametri kakvoće analizirani su u mladim vinima tri mjeseca nakon punjenja i 12 mjeseci nakon prve analize, vino je čuvano u kontroliranim uvjetima, na 16°C. Traženi parametri u analizi: ukupni fenoli (mg/L, galnakiselina), antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II)) i stilbeni(cis-i trans-resveratroli cis-i trans-piceid)

Rezultati

Sadržaj ukupnih fenola (mg/L, galnakiselina)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 1430 mg/L (1326 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1324 mg/L (1221 mg/L)

Antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II))

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 17,4 mmol/L Fe (II) (16,3 mmol/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 16,0 mmol/L Fe (II) (14,79 mmol/L)

Ukupni stilbeni(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 7,34 mg/L (7,95 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 7,15 mg/L (6,85 mg/L)

 trans-resveratrol(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 2,17 mg/L  (2,37 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1,29 mg/L (1,24 mg/L)

 Zaključak

– Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, manifestirano je promjenama polifenolne kakvoće mladih vina Portugizac ZOI Plešivica u neželjenom smjeru. Nakon 12 mjeseci čuvanja vina u originalnoj pretpakovini, u kontroliranim uvjetima na 16°C, promjene su bile slijedeće: sadržaj ukupnih fenola prosječno je smanjen 8 %, antioksidacijski potencijal prosječno je smanjen 9%, sadržaj ukupnih stilbena prosječno je smanjen 14%, sadržaj trans-resveratrola prosječno je smanjen 48%. Vrijednosti parametara polifenolne kakvoće, kao izričaj potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje, bolje su u mladim vinima Portugizac ZOI Plešivica, u odnosu na isto vino čuvano u boci 12 mjeseci – istaknula je dr.sc. Ivana Alpeza.  ♣

ANTIOKSIDACIJSKA SVOJSTVA VINA – Zahvaljujući ljubaznosti dr. sc. Ivane Alpeze evo i priloga o antioksidansima o kojima se u kontekstu zdravlja toliko govori:

U ljudskom organizmu kao posljedica normalnog metabolizma nastaju slobodni radikali, a to su spojevi sa slobodnim (nesparenim) elektronima. Upravo zbog slobodnih elektrona ovakvi spojevi su vrlo reaktivni, te mogu prouzročiti oksidativnu štetu biomolekulama stanica u organizmu ljudi. Spojevi koji neutraliziraju slobodne radikale i tako umanjuju oksidativan stres u stanicama nazivaju se antioksidansima. Za održavanje ravnoteže antioksidansa u tijelu važni su endogeni antioksidansi, a kako oni u nekim stresnim situacijama nisu dovoljni, u organizam treba unositi i dodatne antioksidanse zdravom hranom, poput voća, povrća, žitarica i sl.

Najvažniji u vodi topivi antioksidansi se polifenoli, kojih u određenim koncentracijama ima u grožđu, pa i u vinu. U bobici grozda neflavonoidni polifenolni spojevi su smješteni uglavnom u mesu, dok se flavonoidni polifenoli najvećim dijelom nalaze u kožici, sjemenkama i peteljci. Procesom vinifikacije spomenuti spojevi prelaze u vino, i najzaslužniji su upravo za zdravstvene učinke vina, ali i za doprinos senzorskim karakteristikama vina poput boje, okusa, stupnja gorčine i oporosti.

U dobrom zdravlju i dobrom raspoloženju: nasmijana dr.sc. Ivana Alpeza uz vesele lokalne folkloraše i u društvu s istaknutim slovenskim enolozima Iztokom Klenarom i Darinkom Ribolicom (suhiucasi)

Najvažniji flavonoid u vinu je resveratrol, jaki antioksidans, koji hvata slobodne radikale te zaustavlja pojačano razaranje stanica štiteći ljubitelje vina od preuranjena starenja. Ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje ljudi: sprječava kljenut srčanog mišića i tvorbu nakupina na mozgu i krvnim žilama, usporava grušanje krvi, blagtvoran je kod upalnih bolesti crijeva (ulcerativni kolitis i Crohnova bolest) i dijabetesa. Među važne fenolne spojeva spada i katehin, koji sprječava nastajanje krvnih ugrušaka. Tu su još kvercetin i epikatehin, koji zaustavljaju rast stanica raka i štite LDL kolestrol od oksidacije. Svi spomenuti fenolni spojevi usporavaju protok hrane kroz crijeva poslije obroka, spječavaju oscilacije u razini šećera u krvi nakon apsorpcije hrane u krvotok. Na taj način pomažu pri liječenju dijabetesa, djelujući na razgradnju glukoze u stanicama isto kao i sintetski lijekovi. Antioksidacijska aktivnost vina je u korelaciji s koncentracijom ukupnih fenola u vinu te ovisi i o koncentraciji pojedinih fenolnih spojeva te o njihovim međusobnim odnosima. Primjenom različitih analitičkih metoda poput ORAC, DPPH i ABTS moguće je utvrditi koncentraciju fenola u vinu kao i antioksidacijsku aktivnost vina.

RESVERATROL – Najznačajniji i najviše proučavan stilben je trans-resveratrol. Sintetizira se u kožici bobice. Resveratrol se nalazi u hrani poput poput sjemenki i kožici grožđa, a nastaje kao posljedica okolišnog stresa ili gljivičnog oboljenja. Njegova je koncentracija do deset puta veća u crvenim (oko 5 mg/L) u odnosu na bijela vina, te je odgovoran za smanjenje rizika raznovrsnih oboljenja, a ponajviše kroničnih bolesti poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Mehanizam djelovanja resveratrola nije do kraja objašnjen. Neka istraživanja uporabu resveratrola dovode u vezu s produženjem životnog vijeka testiranih životinja. Pretpostavlja se da bi jedan od načina djelovanja mogao biti utjecaj na funkciju mitohondrija te zaštita stanične opne i staničnih stuktura od propadanja uslijed oksidacije (Gambuti i sur., 2004; Perrone i sur., 2007).

MJERENJE ANTIOKSIDATIVNE AKTIVNOSTI – Za određivanje antioksidacijske aktivnosti u vinu, potrebno je nekoliko različitih metoda zbog kompleksnosti oksido-redukcijskih reakcija koje se odvijaju. Te metode temelje se na inhibiciji slobodnih radikala, kelaciji metalnih iona ili lipidnoj peroksidaciji. Metode za mjerenje antioksidacijskog kapaciteta dijele se na direktne poput ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity) i indirektne poput DPPH i ABTS, FRAP koje se temelje na inhibiciji slobodnih radikala pomoću sinetičkih odnosno radikalnih kationa. ♣

Mlado Međimurje!

NOVO BIJELO S KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA

Deset međimurskih vinarija je i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo na tržište s Mladim Međimurjem, novim (bijelim) vinima iz berbe 2021.

Prvo ovogodišnje službeno otvoreno i promotivno kušanje uradaka iz berbe 2021. međimurski vinari upriličili su u Zagrebu, naravno uz potpuno pridržavanje protuepidemijskih mjera na otvorenome (srećom, kiše nije bilo a i temperatura je za boravak vani bila podnošljiva, pogotovu i jer su se u središtu prostora događanja uz jaču vatru prigotavljali bogato nadjeveni sočni burgeri, mljac mljac!), kao pozornica je poslužilo dvorište Cogito Cafea u okviru stambene zgrade u  središtu grada, kao uzvanici okupili su se brojni novinari što prate eno-gastro scenu i ljubitelji mladog vina iz Metropole.

Na promociji novog Mladog Međimurja u Zagrebu, u organizaciji kuće Vinart, sudjelovalo je devet međimurskih vinara od ukupno 10 koji su odlučili izlaziti na tržište s novim mladim vinom (Marko Čolić)

Na prosudbu je svoje uratke ponudilo devet vinarija uključenih u projekt Mlado Međimurje, a to su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar.

Promenadna degustacija, obilazak vinara (Vinart)

 Mlado Međimurje je živahno i atraktivno nekomplicirano ali istodobno i nimalo banalno vino. Karakteriziraju ga lagani okus, nizak alkohol (uglavnom 11,0 i 11,5 vol%), intenzivan i privlačan miris, vitko tijelo i lepršava svježina, podloga za koju su primjerena ukupna kiselost i stanovita slanost. Jako dobro funkcionira kao vino za predah, zatim uz neformalna druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete, kažu Međimurci, u periodu od tri do četiri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko (skorašnjih!) Božićnih blagdana.

Mini-spektakl na sredini pozornice: burger chef – ne u bijelom, nego u crnome! Vatra gori, burgeri pomalo nastaju… do finalne kreacije na tanjuru (Marko Čolić)

Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera kapljice širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naći u brojnim restoranima i barovima, a mogu se naručiti i direktno od vinara.

Kako svaka marka, želi li biti ozbiljno shvaćena pa time i komercijalno uspješna na dugi rok i korisna općenito za teritorij na kojemu se rađa i kojega promovira (što podrazumijeva i pomoć društvene zajednice iz dotičnoga kraja!), mora počivati na određenim temeljima, zanimao sam se kod prisutnih međimurskih proizvođača, a posebice kod altualnog predsjednika udruge vinogradar/vinara Međimurja Hortus Croatiae Davida Štampara, na kojim temeljnim parametrima je zamišljeno Mlado Međimurje, i evo što Štampar kaže:

– Osnovno je to da ovo novo mlado vino ne smije imati veći sadržaj alkohola, svih nas deset proizvođača koji smo odlučili izlaziti s novim vinom Mlado Međimurje složilo se da maksimum alkohola ne prelazi 12,0 vo%. Većina od nas desetero mišljenja je da za novo mlado vino ne rabimo jače aromatične sorte, odnosno ako bi se ipak i one koristile da to bude u sasvim maloj mjeri i kao sasma blagi začin. Usuglašeni smo bili i u tome da prvi izlazak mladog vina iz podruma pred javnost i na tržište bude u prvom tjednu u mjesecu studenome u godini berbe. Smatramo da bi to novo mlado vino moglo u najboljem svom izdanju, dakle u špici, biti u drugoj polovici prosinca, super, dakle, za božićne i novogodišnje praznike. Uvjereni smo u to da u vrlo dobroj kondiciji može svakako izdržati do kraja veljače-početka ožujka u godini što slijedi berbu. S cijenama smo umjereni, kod svakoga od nas u vinariji butelja se može u maloprodaji dobiti za oko 40 kuna, a u vinotekama s kojima radimo cijena je neznatno, za nekih tri do četiri kune viša.

David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinara Hortus Croatiae, zatim Nenad Preiner, Štamparova supruga Monika i Marko Cmrečnjak, on se za Međimursko mlado opredijelio za sortu Rizvanac i za kapljicu u suhoj varijanti . Petar Kocijan odlučio se pak za Mlado Međimurje za sortu Silvanac zeleni i također za posve suho. (Marko Čolić)

Petar Kocijan

Neki vinari Mlado Međimurje rade od tradicijskih domaćih sorata Silvanac zeleni, Rizvanac, neki pak od internacionalnih sorata poput Pinota bijelog i Pinota sivoga, dva od 10 vinara inizistiraju na tome da rabe i one jače aromatične kultivare. Neka vina su suha, a neka polusuha… a razlike toga tipa unutar jedne zaštićene robne marke nisu baš korisne.

Međimurje, koje ima sjajne prirodne uvjete (pedologija, reljef, nadmorske visine prikladne za vinograd, ekspozicije, osunčanost, klima koja u posljednje vrijeme donosi i nešto više temperature pogodne za bolje dozrijevanje a zasad ne i nužno pogubne za gubitak kiselina i svježine u kapljici…) za produkciju odličnih karakternih tipičnih vina te koje je posljednjih godina otkako se sve više proizvođača odlučuje za izlazak s vinom u butelji a sve više ugostitelja trsi u ponudi izvornih lokalnih specijaliteta i s njima i kapljice, znatno je dobilo na renomeu. Valjalo bi se potruditi na jačanju tog trenda što mora rezultirati učinkovitom (turstičkom) propagandom za područje i još boljim komercijalnim efektima za pojedince-ponuđače i za cijeli teritorij. To zahtijeva da se ipak kod stvaranja robnih maraka obvezno u obzir uzme još nekoliko ključnih parametara, a to su oni vezani uz optimalan izbor sorte/sorata/klonova (naime neki su kultivari za berbu spremni ranije a neki tek prilično kasno i svakako je za mlado novo vino logično preferirati kultivare što se ranije beru tako da i novo mlado vino kad izađe bude bolje formirano, zatim neki kultivari nisu baš aromatični a neki su umjereno, neki pak i vrlo izraženo aromatični a za kategoriju novog mladog vina ipak ne bi trebalo trošiti aromatično grožđe…) kao nositelja pojedine marke, dobro bi bilo definirati i gustoću sadnje loza u smislu da bude gušća tako da se po hektaru kao jedinici površine zadržava zadovoljavajuća količina sirovine i pri jačem smanjenju roda po trsu a što je neophodno za dobivanje bolje kakvoće,  zatim   poželjan je svakako i eko- odnosno prirodi prijateljski pristup i u vinogradu (zaštitna sredstva!)  i u podrumu (enološki preparati), nužno je za svaku marku – jer unutar nje vino radi uspjeha kod šireg kruga potrošača mora, kad se već naviknu na određeni, specifični okvir što ga pojedina marka nudi, imati određen i kontinuirano prepoznatljiv organleptički profil. Bitno je svakako, baš za one pilce koji ne vole slatko osim u desertnome vinu te, čak presudno bitno, za moguće potrošače što imaju problem s dijabetesom, i odmah u startu odrediti za svaku marku predstavnicu dotičnog teritorija dopušteni raspon (suho, polusuho, poluslatko,slatko) ostatka neprovrelog sladora… ♣

Ususret Božiću i Novoj godini

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Ocjenjivanje hrvatskih pjenušavih vina, Esplanade Hotel, Zagreb, studeni 2021.

S nedavnog ocjenjivanja hrvatskih pjenušaca u Esplanadi, uz organizatore i domaćine Ivu Kozarčanina i Anu Rogač (stoje). Žiri je bio u sastavu Ivan Dropuljić, Jelena Šimić Valentić, Franjo Francem, Darko Lugarić i Silvio Dedić, ja sam bio u svojstvu gosta-promatrača.

Eto nas u prosincu, mjesecu Adventa, blagdana, proslava… Prvo decembarsko veselje u ovim u posljednje vrijeme izvanrednim – netko ih naziva novo-normalnima  – okolnostima donosi nam sv. Nikola, a onda stižu Božić, uz Uskrs najveći kršćanski praznik, ubrzo nakon njega i Stara godina iz koje u novu, 2022. ulazimo s očekivanjem da će se na nekim kriznim frontovima prvenstveno nastalima zbog Covida19 stvari smiriti, pa onda napokon i okrenuti bitno nabolje. Prosinac je mjesec u kojemu se, s obzirom na tradiciju slavlja (ovaj put svakako punog nastojanja da se zaboravi ono što u proteklih 11 i više mjeseci nije bilo dobro!)  traži pjenušac više.

U najbolje moguće vrijeme, a to je u ovome slučaju bila druga polovica studenoga 2021., novoformirano društvo-klub-projekt iVino by Ana & Ivo, kormilo kojega drže novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač, priredilo je u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade strukovno vrednovanje pjenušaca hrvatske proizvodnje i prisutnih na tržištu u Lijepoj našoj. Ukupno je kroz oko, nos, usta i mozak svakog od članova ocjenjivačkog suda prošlo više od 50 uzoraka. Na dosad najveće ocjenjivanje hrvatskih pjenušaca najznačajniji proizvođači iz svih 12 vinorodnih podregija, od Podunavlja do Srednje i Južne Dalmacije, poslali su 53 bijela, ružičasta te crvena, odnosno crna pjenušava vina proizvedena tankovskom (charmat) i klasičnom metodom.

Ivo Kozarčanin autor je nedavno izašle informativno poučne knjižice Pjenušci Plešivice, u kojoj – nakon uvodnog dijela s objašnjenjima vezanim uz pjenušac općenito – predstavlja tekstom i fotografijama proizvode relevantnih lokalnih kreatora perlica u boci (suhiucasi)

Kušači-ocjenjivači bili su iskusni enolog mr. Franjo Francem, danas aktivan u vinariji Đakovačke nadbiskupije, sommelijerka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i kreatorica-voditeljica  raznih edukacijskih i prezentacijskih programa u njemu, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Darko Lugarić, sommelier u uglednom zagrebačkom restoranu Tač, te Silvio Dedić, sommelier u hotelu Esplanade.

Bilo je to treće ocjenjivanje u okviru projekta iVino. Drink pink je bilo vrednovanje ružičastih vina u lipnju, a Red Blend mješavina crvenih sorata u rujnu. Zlatna, srebrna i brončana priznanja za najbolja vina sa sva tri ocjenjivanja trebala su biti dodijeljena na posebnoj svečanosti na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Vino.com u Esplanade Hotelu Zagreb, no kakoi je Festival otkazan zbog epidemije dobitnicima će priznanja stići poštom.

U nastavku je navod najbolje ocijenjenih pjenušaca po grupama, a grupe su bile Bijeli pjenušci charmat metoda, Bijeli i ružičasti pjenušci klasične metode – svrstani, u obje boje, u podskupine Brut nature, Extra brut, brut, Extra dry (Extra sec), Dry (sec), zasebni dio sasma na kraju činili su pjenušci nešto tamnije crvene boje.

U nadi da će rezultati ove degustacije sada uoči praznovanja biti na pomoć pri  izboru pjenuš(a)ca koji će posve  zadovoljiti i glede užitnosti i glede odnosa kakvoća-cijena  želim ispred Svijeta u Čaši i u svoje osobno ime svima svako dobro uz blagdane, te u novoj 2022. godini!

Bijeli / White, klasična metoda – classical method

Brut Nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,0 vol % – KORAK ; BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%, Pinot crni), 12,8 vol %   – KURTALJ  ;   BARUN ELEGANCE  extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN VINA   ;   KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  (magnum) – KOTA ; MISAL PRESTIGE extra brut  (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ;  VUGLEC extra Brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG

Brut

THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ  ; BLANC de MOI 2016 brut (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA; DININ SAN brut (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ; VIAZ brut (Gegić,  Chardonnay, Ugni blanc),  11,5 vol %  – BOŠKINAC

Ružičasti/ Rosé

Brut nature & extra brut

VUGLEC ROSALIA extra brut  (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC_BREG

Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI

Kompletni rezultati ocjenjivanja u rubrici POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE, na kraju ove Kronike Svijeta u Čaši ♣

Prosinac i praznici – razdoblje za posebne užitke: kurioziteti iz našeg susjedstva

PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM!

Najljepše se stvari događaju noću … čuo sam u društvima kako pojedinci rado potiho pjevuše kad se nađu u lijepome društvu, i, doista, toliko se toga lijepoga – i to u raznim sferama! – može događati noću, odnosno u mraku!

Tako se, eto, po mraku stvaraju i – pjenusci! Jedan od njih je i onaj, slijedom okolnosti i nazvan, doduše, ne Touched by Night, nego UNtouched by LIGHT – riječ je, koliko čujem, o prvom pjenušavom vinu na svijetu koje se proizvodi (uz korištenje specijalnih naočala!), prodaje i kuša – u potpunome mraku! Prema profesorici Ann C. Noble, izloženost vina danjoj svjetlosti ili pak umjetnoj rasvjeti rezultira promjenom aroma (goût de lumière=okus svjetlosti). Iz tog je razloga znana kuća pjenušaca Radgonske gorice iz Gornje Radgone odlučila prijeći, kako kaže njena glavna i višestruko za vina nagrađivana enologinja Klavdija Topolovec, na mračnu stranu te daleko od svjetla kreirati pjenušavo vino klasičnom šampanjskom metodom – Untouched by Light – Nedodirnuto svjetlošću.

Na drugoj strani Slovenije, na Bizeljskom u neposrednom susjedstvu našeg Klanjca, rodio se, također klasičnom metodom, pjenušac Cuvée Natura, bez grama dodanog SO2! Stvorio ga je i krajem studenoga službeno promovirao nekad u mladosti cijenjeni nogometni golman (NK Olimpija, reprezentacija Jugoslavije…) a nekoliko posljednjih desetljeća uvaženi enolog mr. Janez Istenič. Imamo dakle, ovdje, perlice netaknute svjetlošću i sumporom!

Oba pjenušaca onako kako se nude na tržištu (suhiucasi)

Iako je kao zaštitno sredstvo za vino odavna u uporabi, sumpor je u vinu, zbog toga što se s dodanim količinama znalo i pretjeravati, stekao jako loš glas. Dobar dio vinara već neko vrijeme nastoji ga smanjiti u mirnoj kapljici do minimuma minimuma. Ali, ovo je sada pjenušac! Pri proizvodnji baznog vina za pjenušac i kod finalizacije šampusa sumpor se rabi u minimalnoj količini, ali Janez Istenič je eto ulazak u svoje osmo desetljeće života htio obilježiti i proslaviti s pjenušcem bez imalo dodanog SO2. Vezano uz totalnu eliminaciju sumpora konzultirao se sa stručnjacima Enološkog instituta Champagne, ponajviše s enologom Pierreom-Yvesom Bourneriasom.

Eto nas, ponavljam, u predblagdanskom raspoloženju, prigoda je za razvedriti se i pobjeci barem nakratko iz ovog novog normalnog u nešto što smatramo starim normalnime, na izbor za pomoć u tome su sada, kao noviteti dostojni svjetske pažnje – i Untouched by Light i Cuvée Natura!…

Detaljnije o perlicama Untouched by Night govorili su mi enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec, a o Cuvéeu Natura bez sumpora mr. Janez Istenič, njegov sin Miha, te prof. Marin Berović, stručnjak s Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani i dugogodišnji ocjenjivač i predsjednik ocjenjivačkih komisija na raznim vrednovanjima upravo pjenušaca po svijetu, u posljednje vrijeme najčešće je prisutan na onome s nazivom The World Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji.

                UNTOUCHED… Ono što ovaj pjenušac nedodirnut svjetlošću čini jedinstvenim to je već i njegov proces proizvodnje. Sve u mraku! Za vrijeme noćne berbe, rotacije boca i pakiranja koriste se naočale za gledanje u tami. Vino sazrijeva dvije do tri godine u potpunom mraku špilje u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Djelatnici Radgonskih gorica to u žargonu nazivaju mračnom metodom. U vremenu kad jednom izađe iz špilje, pjenušac je zaštitićen bocom od 99% crnoga stakla, a radi dodatne zaštite od svjetla i zraka pakira se u vakuumirane tamne vrećice. Untouched by Light proizvodi se od najboljih grozdova Chardonnaya (Blanc de Blancs) korištenjem francuske klasične metode druge fermentacije u boci.

Pravi je, prilično – i na svjetlu a kako ne i, po preporuci, u mraku – prilično trajni ritual da se postupnom eliminacijom ambalaže dođe do butelje iz koje rastočiti pjenušac Untouched by Light (suhiucasi)

Untouched by Light je naše najnovije pjenušavo vino. Preporučujemo da ga se kuša u mraku, s nekime tko vam je posebno drag –  kazao je Borut Cvetkovič iz Radgonskih gorica.

– Boja je intenzivno zlatna, a mjehurići su minijaturni i brojni. Ovo je pjenušavo vino bogato i primamljivo na nosu s razvijenim notama zreloga žutog i bijelog voća poput breskve, kruške, tu je i nagovještaj manga… Vrlo zavodljivo. Prvi dojam u ustima je potpuna svježina sa živahnim citrusnim notama. Zatim polagano slijede kremoznost i nježnost, naglašeni vrlo blagim i delikatnim mjehurićima, zaokruženost lijepa. Retrookus je dug, i dalje svjež s naznakom mineralnosti. Usta žude za sljedećim gutljajem! – rekao je Pierre-Yves Bournerias, stručnjak iz Instituta Oenologique de Champagne.

Pierre Yves Bournerias, Institut Oenologique de Champagne (suhiucasi)

– Untouched by Light je jedinstveno pjenušavo vino originalni terroir kojega je maksimalno došao do izražaja, naime na njega svjetlo ne utječe ni u procesu proizvodnje, ni u distribuciji pa ni, kako preporučujemo, u trenucima kušanja –  izjavilala je enologinja Radgonskih gorica, Klavdija Topolovec Špur.

                Prva berba za pjenušac Untouched by Light bila je 2016. a lansirana je prije godinu dana po cijeni od 100 eura za butelju, te je odmah pobudila interes svjetske javnosti i ubrzo je rasprodana. U međuvremenu je pjenušac osvojio Decanterovo srebro, pa zlato na Glass of Bubbly, a tu je i titula Zlatna nacionalna inovacija Slovenije. Ovaj pjenušac distribuira se od SAD-a sve do Japana. Ovih je dana izašla je na tržište druga berba, iz 2017. Broj butelja limitiran je na  2000, boce su dostupne preko  untouchedbylight.com.

Tvrtka Radgonske Gorice ima gotovo 170 godina dugu tradiciju proizvodnje pjenušavih vina. Početak je bio kad je Alojz Klenošek proizveo prve primjerke, zatim je nadvojvoda Ivan Habsburško-Lorenski proširio proizvodnju vina na području Radgone, a poslije su podrumi bili u vlasništvu švicarsko-francuske obitelji Bouvier…

                Tehnički podaci i karakteristike aktualnog izdanja Untouched by Light brut:  berba: 2017.;  méthode classique; ukupna kiselost: 7,8 g/l; malolaktična fermentacija: ne; alkohol: 12,5 vol %; ostatak neprovrelog sladora: brut 8,5 g/l; vrijeme dozrijevanja/odležavanja na kvascu: 36 mjeseci; degoržiranje: početkom 2021.

                Terroir:  Parcela na osunčanom južnome položaju s koje se bere grožđe za ovaj pjenušac odabrana je na temelju proučavanja profila tla, praćenja rasta vinove loze, dozrijevanja grožđa i kemijskih parametara mošta i vina; Tlo: euterično smeđe s primjesom vapnenca i šljunka; Nasad: stariji, vlastita selekcija, sadnja je bila 1989. godine; Sustav uzgoja: dvostruki guyot; Prinos: 2 kg po trsu.

Glavna enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec s osvojenom Decanterovom diplomom, i vidno razdragani veteran No1 Janez Istenič s još jednim svojim ponosom – sinom Mihom, koji pomalo operativno preuzima kormilo šampanjerije. Mr. Janez Istenič i njegov sin Miha osobito su zadovoljni berbom 2021. osobito za pjenušce.

Novo postignuće u paleti Janeza Isteniča – Sumporni dioksid SO2 u enologiji djeluje antimikrobno i suzbija štetnu mikrofloru, sprječava oksidaciju, čuva arome i boju. Glavni je i nužni dodatak u proizvodnji i čuvanju kakvoće plemenite kapljice.  Sumpor kao dodatak u prehrambebnim proizvodima kod nekih osoba lako uzrokuje alergije i probleme vezane uz astmu, glavobolju.

Uporaba sumpora u vinarstvu odavna se prati i temeljito je dokumentrana. Nekad se paljenjem sumpora konzerviralo vino i raskuživane su posude u kojoj je ono trebalo biti čuvano. Prve analize o sumporu u vinima datiraju iz 1472. Godine, veli prof. Berović. Prije više od deset godina uvedena je obveza da se na stražnjoj etiketi navede da vino u toj boci sarži sumpor. Gornja granica u vinu dopuštenog ukupnog sumpora na razini Europske Unije je 160 ppm za cr(ve)no vino, a 210 ppm za bijelo i ružičasto vino. Vina s manje od 10 mg/l slobodnog sumpora oslobođena su obveze navoda. Ukoliko je koncentracija SO2 u vinu niska, sumpor je u vinu vrlo teško prepoznati mirisanjem, međutim bude li  sadržaj slobodnog sumpora 50 mg i više sumpor se lako razaznaje i u mirisuu i u okusu. U posljednjem desetljeću osjetno su smanjene količine SO2 u vinu i dobar dio vina na tržištu danas je već čak i s upola manjom količinom sumpora od zakonski dopuštenog maksimuma.

Janez Istenič, legenda slovenske proizvodnje pjenušaca, iskusni i kreativni tehnolog s karijerom od nekih 40 godina, na slovensku je scenu pjenušavih vina uveo mnogo tehnoloških postupaka kao novina,. Janez i njegov sin Miha upravo su službeno predstavili novo tehnološko dostignuće kuće Istenič – pjenušac bez dodanog sumpora! Postupak je razvijen u Champagnei gdje su mnogi proizvođači razinu ukupnog SO2 spustili ispod 50 mg/l, želje i težnja su sada da se što skorije u budućnosti gornja granica spusti na 30 mg/l! Zahvaljujući provedbi novih postupaka i znatnom sniženju količine sumpora prvenstveno mali proizvođači posebno su zadovoljni jer im se to čini kao dobar put za stvaranje novoga identiteta s poboljšanjem svojih izgleda na tržištu. Osnova cijele priče o pjenušcu bez dodavanoga SO2 su besprijekrno zdravo i tehnološki posve zrelo grožđe, za postizanje čega  su bitne posebno dobre pozicije vinograda i provjereno kvalitetne sorte te za što se osobito u nekim zahtjevnim godištima treba dodatno osobito potruditi I u trsju i u podrumu, kao sortno ishodište zasad se ponajviše preporučuje Chardonnay.

Isteničevi imaju vinograd Chardonnaya na Drenovcu kod Bizeljskoga, i u 2020. Berba im je dala čudesnu osnovu za produkciju upravo ovakvog pjenušca bez iole dodavanog sumpora. Chardonnayu je dodano malčice Pinota crnoga. pH u berbi iznosio je 2,8, i to je Isteniče ohrabrilo da se okušaju u ovom novom postupku u produkciji pjenušca. U cijelome procesu proizvodnje, dakle ni na početku, od berbe do preše, nije kao zaštita korištena niti zerica SO2. Na fermentaciju je išao isključivo samotok. Na početku fermentacije korišteno je tek nešto askorbinske kisleine i vitamina dobivenih preradom grožđanih koštica. Poastupak zahtijeva što manji broj pretakanja i izbjegavanje filtracije. U ekspedicijskom dodatku nema udjela odležavanog vina. Mladi pjenušci nakon fermentacije u butelji odležavaju na kvascima najmanje dvije godine prije nego što izađu na tržište. Preživi li taj novi pjenušac u dobroj kondiciji prvih 12 mjeseci, u sljedećih 12 mjeseci dobiva i punu stabilnost. Za prvu seriju, za ovaj izlazak u javost sada, Isteniči su predvidjeli 1000 boca, a 7000 butelja ostavili su još na odležavanju, da pjenušac razvije dodatne arome i dobije visoko cijenjeni tercijarni bouquet.

Janez i Miha Istenič novi pjenušac Cuvée Natura promovirali su svečano, uz sjajan ručak chefa i istaknutog slovenskog sommeliera Jure Tomiča u gostilni Debeluh u Brežicama

Cuvée Nature, neopterećen sumporom, pokazuje se sada kao vrlo zanimljivi savršeno čisti mladi pjenušac što ga odlikuje bouquet mladosti s  lijepim mirisom na jabuku, te elegantna svježina. U okusu besprijekorno je skladan, s finim voćnim nitima svježih i zrelih jabuka. Perlanje odlično, okus solidno traje, tek pookus (naknadni)  je zasad nešto kraći.

Prof. Marin Berović, već godinama ocjenjivač upravo na međunarodnim vrednovanjima pjenušaca i već duže vrijeme i predsjednik ocjenjivačkih komisija, posebice na degustaciji The Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji

Inače, druga značajna novost u kući Istenič uporaba je jettinga u klasičnom načinu produkcije pjenušaca. Jetting, donosi prednost u tome što se zahvaljujući njemu u pjenušcu u finalnoj fazi produkcije smanjuje ostatak pri finalizaciji dodavanog SO2 i istodobno se onemogućava pristup kisika u pjenušac pri degoržiranju i pri dodavanju ekspedicijskog likera prije čepljenja. Postupak se temelji na ubrizganju mikro-curka pjenušca u bocu, što izazove dizanje mjehurića ugljičnog dioksida, koji napuni grlić boce i odande istisne zrak s kisikom te svojom težinom kao zaštita bude u grliću boce. Taj sloj stvara inertnu atmosferu, što omogućava daljnju zaštitu prije moguće oksidacije a s time i kvalitetnije dozrijevanje pjenušca u boci. Maksimalna koncentracija kisika u pjenušcu na taj se način smanji s 10 na 1 mg/l a to poprilično smanjuje daljnju mikrobnu aktivnost pa se time i smanjuje potreba za SO2 u ekspedicijskom likeru za dobrih 30 posto. Inače postupak jetting obvezan je u proizvodnji pjenušaca bez SO2.

Ponavljam: oba opisana i objašnjena postupka Isteniči su uveli u svoju produkciju u suradnji sa stručnjacima IOC-a, a to je Institut Oenologique de Champagne u Épernayu. Eto, novi tehnološki pristupi donose novu kakvoću u razvoju tehnologije dozrijevanja Isteničevih pjenušavih vina i otvaraju novi put tehnologije proizvodnje pjenušaca bez dodavanog sumpora… ♣

Go, OenoGastro! Dijamanti našeg najvećeg poluotoka

 SIR ŠPIN DRUGI NA SVIJETU! ISTRA PONOVNO NAJBOLJA NA SVIJETU S MASLINOVIM ULJEM! A OSVAJA i S VINOM…

Lijepe novosti stigle su s našeg najvećeg poluotoka: istarski sir Špin drugi je na svijetu, a Istra kao regija ponovno je najbolja u svijetu s maslinovim uljem!

Porečka  Agrolaguna sa svojim punomasnim ovčjim sirom Špin osvojila je drugo mjesto na svjetskom ocjenjivanju sireva World Cheese Awards 2021. Ali, uz taj ovčji sir briljirali su i kravlji sir Špin i Istarski miješani sir Špin, koji su u svojim kategorijama osvojili brončane medalje!  Inače, u kategoriji kozjeg sira prvak je bio uradak andaluzijske sirane Quesos y Besos (u prijevodu: Sir i poljupci!, rime kao u originalu nema!) koji je proglašen ukupnim šampionom natjecanja.

Ukupni šampion ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Punomasni tvrdi ovčji sir istarske mljekare Špin – drugi na svijetu na ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu. Ukupni šampion natjecanja je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Ove godine 33. ocjenjivanje sira održano je u Oviedu u Španjolskoj, a za vrednovanje u kojemu je sudjelovalo 230 degustatora-stručnjaka za sir iz 38 država prijaviljeno je bilo rekordnih 4.000 sireva iz 40 zemalja svijeta. U svakoj kategoriji proglašena su službeno po tri najbolja sira na svijetu. Djelatnici sirane Špin izuzetno su ponosni na osvojene medalje, a izvrsno je to što su sirevi Špina dostupni u prodajnoj mreži diljem Hrvatske. Od zadovoljstva i sreće posebno je, logično, sjao Krunoslav Salaj, majstor-sirar u Špinu, on rado ističe kako sirana Špin sir proizvodi od domaćeg mlijeka, s time da se mlijeko za spomenuti visokonagrađeni ovčji sir proizvodi na vlastitoj farmi s 800 ovaca, a farma se nalazi u neposrednoj blizini sirane!

Sirevi Spin, u sastavu porečke Agrolagune, nagrađeni na ovogodišnjem svjetskom vrednovanju sira World Cheese Awards Desno: Ponosni majstor sirar Spina Krunoi Salaj

Dio ovaca iz stada uz siranu Špin

Agrolaguna se inače osobito trsi u stalnom unaprjeđivanju kakvoće proizvoda svih triju svojih maraka, a uz Špin to su maslinovo ulje Ol Istria i Vino Laguna.

            ULIKA/OLJKA i ulje – Što se pak maslinova ulja tiče, lošu vijest o značajnom smanjenju prinosa masline u 2021. (navodno i za 50 posto u odnosu na uobiajeni prosjek!) i o osjetnom povećanju cijena koštanja za litru (najmanje za 30 do 40 posto!) u ovogodišnjoj berbi debelo je zasjenila vijest o u svjetskim razmjerima superiornoj kakvoći istarskog ulja (i) ove godine. Potkraj svake godine u Rimu izlazi najvjerojatnije najrelevantniji vodič (ekstra-djevičanskim) maslinovim uljima svijeta, s nazivom Flos Olei. U tom najnovijem vodiču. objavljena su, okićena blistavim reakcijama stručnog žirija, čak 66 uzorka od 79 koliko su ih poslali na ocjenu istarski uljari! Ekstra-djevičansko maslinovo ulje Franka Červara iz Novigrada proglašeno je najboljim na svijetu u klasi monosortnog ulja srednje voćnosti. Prvi put jedno istarsko ekstra djevičansko ulje dobilo ocjenu 99, bilo je to Mate od Aleksandre Vekić. Treći puta zaredom, čak dva maslinara – a to su Klaudio Ipša, te Duvilio i Bosiljka Belić Olea BB, dostigla su ocjenu 98, time su za četiri boda prešli granicu s kojom počinje (94/100) ekstra klasa kakvoće.

Istru će tako i kroz cijelu 2022. godinu ponovo – a to je sedmi put zaredom! – krasiti titula najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičansko maslinovo ulje. O tome koliko je značenje te titule dovoljno govori i to  da su u vodiču Flos Olei ulja iz cijelog svijeta, preciznije iz 55 maslinarskih država s pet kontinenata. Tako su se istarski maslinari našli u društvu 500 najboljih s ukupnim udjelom od čak 13 posto. U novo izdanje tzv. biblije za ekstra maslinovo ulje, uvršteno je ukupno 67 ulja iz Hrvatske, uz spomenuta 66 iz Istre jedno je iz Dalmacije. Konstantno izvrsni rezultati istarskih maslinara s uljem rezultat su intenzivnog truda, edukacije, primjene najnovijih znanstveno-tehnoloških dostignuća u maslinarstvu, a i novčanih ulaganja u podizanje kvalitete.

_______________________________

GOURMET TURIZAM – Pred kraj studenoga u Samoboru je održana promocija projekta GOURMET TURIZAM, nastalog udruživanjem triju Turističkih zajednica –  iz Svetog Ivana Zeline, Samobora i Jastrebarskog. Projekt se provodi uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije, a udruživanje je odobrilo Ministarstvo turizma i sporta. Predstavljeni su zajednički slogan projekta GoWine, web stranicu, tiskanu kartu s tri vinske ceste te  WebVR aplikaciju interaktivne virtualne šetnje kroz vinske ceste. Interaktivna karta posjetiteljima i turistima olakšava odabir destinacija, pruže sve potrebne podatke o pojedinoj vinariji i popratne navigacijske alate.

Rene Bakalović i Saša Špiranec s Mirjanom Jarec Kure iz zelinske obitelji koja je prezentirala kraljevinu i chardonnay, te Samoborac Toni Filipec, majstor za bermet, koji je uz tradicijski crni, od frankovke i portugisca, sada kao novitet predstavio i bijeli bermet nastao od – gotovo 20 godina odležavane graševine…

Naš znani Gastronomad Rene Bakalović uzvanike je proveo kroz tradicijska jela tog dijela Zagrebačke županije s time da je kruna uživanja za stolom bio Zimski kraljevski ručak, a Saša špiranec izabrao je za kušanje vina toga kraja. ⦁

______________________________

Denis Ivošević

Osobito je tim sjajnim rezultatima sa sirom i uljem ali i s medaljama zlatnoga sjaja koje su osvojila vina Agrolagune na raznim međunarodnim ocjenjivanjima ushićen i Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Turističkim djelatnicima istarske županije treba svakako odati priznanje na tome što su već odavna shvatili ono što tek sada pomalo shvaćaju njihovi kolege u drugim regijama Lijepe naše, a to je da je eno-gastronomija s naglaskom na ono svoje, izvorno, snažan magnet i od iznimne je važnosti za turizam – kroz koji  je moguće sjajno valorizirati ne tek poneki proizvod, nego i CIJELI teritorij. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­______

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

__________________________

Dragulj posebnog sjaja

TERAN SANTA ELISABETTA 2017,

Ljubitelji karakternih vina, eto, prije koji tjedan su dočekali: u primjerenom ambijentu riječkog elitnog hotela Hilton Costabella i na najvišem nivou održana je svečana premijera Terana Santa Elisabetta 2017 (suho, 14,5 vol%), dragulja s pozicije Santa Elisabetta kojega, kao kvalitativnu nadgradnju redovitog, odličng terana Anno Domini, kreira istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna a kojega publika, već od prvog njegovog izdanja, 2015., na tržištu svake godine iščekuje s nevjerojatnom nestrpljivosti. Prve dvije berbe, 2015. i 2016., rasprodane su, unatoč za naše uvjete a i navike moglo bi se reći po ne baš nježnim ali s obzirom na uložene trud, brigu, znanje i financijska sredstva tvoraca opravdanim cijenama, začas po izlasku iz podruma, i već odavna se mogu naći još samo u kolekcijama strastvenih zaljubljenika u vino.

Složna braća i dobri prijatelji – Nikola i Albert Benvenuti, u sredini, te Sandi Chiavalon, sasvim lijevo, i Tedi Chavalon, sasma desno. Iako su glavni protagonisti manifestacije bili k’o ugljen črni teran i krasno zeleno novo maslinovo ulje, zdravica je u – žućkastome tonu i puna razigranih mjehurića, dakle pjenušcem, kako je i običaj kod različitih proslava (Vinart)

Tata braće Benvenuti – Nikole, inače aktualnog predsjednika udruge Vinistra, i Alberta, Livio Benvenuti, kojega pamtim kao čovjeka nježna stasa ali i kao istinsku i svojoj grudi posvećenu ljudinu, zacijelo sada likuje …na plavom nebu iznad Kaldira…, ponosan time što mu dva sina uspješno dosljedno nastavljaju njegovim stopama u vinogradarstvu i vinarstvu, konkretno naglašenoj njezi domaćih, istarskih sorata – Malvazije istarske, Terana i Muškata momjanskoga, dakle vjerni primarno proizvodnji autentičnih lokalnih vina od ta tri nesumnjivo, kad su prezentirana u iskrenom izdanju, velika aduta našeg najvećeg poluotoka te dijela iznimno vrijedne kulturne baštine ne samo Istre nego i cjele Lijepe naše, i te kako važna za turizam i gospodarstvo.

Događanje u Hiltonu Costabella uveličala su braća Sandi i Tedi Chiavalon, koji su također prezentirali jedan istarski dijamant, ali bitno drukčijih boje, mirisa i okusa, a to je njihovo ekstra djevičansko maslinovo ulje, ove godine kakvoćom još i bolje nego inače ali, na žalost, dobiveno u manjoj količini nego inače. Ovaj proizvod i te kako pridonosi tome da Istra bude i po sedmi put proglašena regijom najboljeg maslinovoga ulja na svijetu!

Među prvim komentarima koji su se mogli čuti o vinu Teran Santa Elisabetta 2017 bio je taj da ovo novo izdanje Santa Elisabette u čaši nudi besprijekornu ravnotežu između koncentracije, snage i elegancije.

                Santa Elisabetta 2017 dobivena je od Terana, za koji su autori vina, braća Albert i Nikola Benvenuti, uvjereni da je sorta budućnosti, jer u sebi utjelovljuje neizmjerni potencijal kad je u pitanju kvaliteta, savršeno je prilagođen klimatskim promjenama, a istovremeno posjeduje jedinstveni okus, karakterističan samo za centralnu Istru, preciznije Motovunštinu.

Pogled na vinograd Santa Elisabetta

  Santa Elisabetta je rezultat upravo ideje da se publici ponudi autentično istarsko, ali iz kategorije najfinijih vina svijeta, rado govore braća Benvenuti.

                – Santa Elisabetta je plod naše težnje da dosegnemo savršenu verziju terana. U teran vjerujemo iz sveg srca i toj potrazi smo potpuno posvećeni. Vjerujemo u njegov čvrsti i živi karakter, u njegovu finesu i dugovječnost, u potencijal da u pravim uvjetima dade vino najviše klase. Uvjereni smo da je Santa Elisabetta, položaj na nadmorskoj visini od 330 metara, s optimalnom izloženošću suncu i strujanju zraka, s bijelim istarskim tlom koji teran obožava, upravo taj vinograd koji mu omogućava da pokaže najbolje od sebe – rekao je u Rijeci na promociji Albert Benvenuti.

            – U podrumu je sve podređeno očuvanju autentičnosti i prepoznatljivosti sorte jer, nakon žestokih redukcija u vinogradu u vidu zelene berbe i selekcije najkvalitetnijih grozdova, želimo da okus tog koncentracijom i zdravljem savršenog i idealno dozrelog grožđa bude prenesen u bocu na što vjerniji način. Nakon fermentacije vino njegujemo u drvenim bačvama različite starosti i različitih veličina čime mu dajemo priliku da se razvije na različite načine. Tako stvaramo dobar materijal za finalnu kupažu. Pazimo da su bačve što neutralnije i da njihov ključan doprinos bude samo u tome da vino prevede iz mlade u zrelu dob, da se na tom putu razvije i izgradi otpornost i vlastiti potencijal za dugo čuvanje u boci – kazao je pak Nikola Benvenuti.

Ništa bez WoW-ica: sommelijerka i ugledna ugostiteljka Danijela Kramarić i novinarka Sanja Muzaferija, peedsjednica udruge Žene u vinu WoW, svojom nazočnošću začinile su promociju Terana Santa Elisabetta 2017!

Treba istaknuti i ovo, a što baš i nije uobičajeno u (našem) vinskome svijetu: nakon što Santa Elisabetta završi proces dozrijevanja u bačvama, braća Benvenuti vino iz svake bačv(ic)e daju na prosudbu komisiji sastavljenu od iskusnih poznavatelja vina i tržišnih trendova pozvaniu kod njih u podrum u Kaldir, na taj način dobiju dragocjenu pomoć u kreiranju finalne, dobitne kupaže. Komisija za odabir vina za 2017. godište bila je u sastavu Rene Bakalović, Davor Butković, Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Sanja Simić i Saša Špiranec. Kušanjem šifriranih uzoraka naslijepo odabran je najbolji omjer vina iz različitih bačava. Boce napunjene finalnom kreacijom  ostavljene na dodatnom odležavanju od šest mjeseci.

I na kraju tehnički podaci: Teran Santa Elisabetta 2017 napunjen je u 3900 butelja od 0.75 lit zapremnine te u 100 magnuma. Butelje se prodaju, ovisno o vinoteci, po cijeni od 250 do oko 280 kuna. Magnumi barem zasad još nisu na prodaji, još vremena u magnumu svakako im može samo dobro doći, braća Benvenuti još trebaju odlučiti na koji će način one naći put do kupca odnosno kada i pod kojim uvjetima će do magnuma moći doći zainteresirani ljubitelji plemenite kapljice… ♣

______________________

ROVINJOLA, Rovinj

__________________

Premijerno kušanje vrhunskih vina Iločkih podruma

SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE do 2011.

Bila je to, u otmjenom ambijentu prostrane dvorane zagrebačkog hotela Academia, ne, kako bi lako ovaj naslov te ova prva fotka sugerirali, svečanost primarno ljepote, lepršavosti, mode, plemenitog metala, dragog kamenja i visokog društva, nego akademija (prilika za stjecanje i širenje znanja) vezana uz neko drugo suho zlato – Zlato Principovca. A Principovac je jedna od najboljih vinogradarskih pozicija Hrvatske, nalazi se u Iloku, u vinogorju Srijem na samoj državnoj granici sa Srbijom. Suho zlato o kojemu govorim u skladu je sa sugeriranom  bojom, međutim zapravo je  tekuće, u ovome slučaju suho – inače riječ što spojena u ulozi pridjeva s imenicom zlato daje izraz posebnog značenjea – a što korištena u kontekstu okusa vina, upućuje na s minimalnim ostatkom neprovrela sladora.

Ekipa s vrha Iločkih podruma, pored jedinstvenog buketa etiketa na kolicima: uz vlasnika Jurja Mihaljevića, koji stoji sasvim desno na slici, su, redom s lijeva nadesno: Renato Krčmar – savjetnik Uprave; Ines Štivić – članica Uprave za logistiku, enologinja Ivana Raguž – voditeljica vinarske proizvodnje, Karmela Tancabel – zadužena za marketing i plasman vani, Antonijo Kraljević – predsjednik Uprave, i Darija Rotim – članica Uprave za tuzemnu prodaju. Dolje: vina ponuđena na kušanje (Marko Čolić)

Tvrtka Iločki podrumi, ne samo najveći i najjači proizvođač vina u hrvatskome Srijemu nego i u čitavoj državi, priredila je premijerno kušanje svojih vrhunskih SUHIH vina iz punjenja i godišta što tek izlaze pred širu publiku, međutim na raspolaganju je tog popodneva ipak bilo i nekih hvale vrijednih godinama odležanih etiketa, da se pokaže što u segmentu starijih vina iločki teritorij i eno-uradci odgovorne ekipe Iločkih podruma mogu pružiti ljubiteljima i poznavateljima plemenite kapljice. Priredbu je dinamično te pružajući mnoštvo korisnih informacija o vinima, vodila Karmela Tancabel, članica Uprave Iločkih podruma i voditeljica odjela za marketing i za izvoz.

Kušani su: Graševina vrhunska 2020, Graševina Grand Collection 2018 magnum, Graševina Velika Berba 2011, Chardonnay vrhunski 2020, Chardonnay Grand Collection 2018 magnum, Traminac vrhunski 2020, Traminac Grand Collection 2019 magnum.

Kako bi se ipak i ovdje pokazalo da zlata Iločkih podruma nisu samo suha, za kraj je sačuvan poluslatki Traminac Principovac 2019., i izazvao je oduševljenje uzvanika. To vino dobilo je prestižna priznanja prije samo nekoliko dana na natjecanju Sélections Mondiales des Vins Canada, tamo je, u konkurenciji više od 1900 prijavljenih uzoraka iz 32 zemlje svijeta, osvojilo i zlatnu medalju i titulu Best in show.

Prezentacija vina prošla je interaktivno, većina se uzvanika uključila kako bi podijelili svoje dojmove o vinu i davali konkretne sugestije za određena vina Iločkih podruma.

Zvijezda večeri bila je Graševina s Principovca. Prva u redosljedu i u hijerarhiji, ona iz 2020. (13,0 vol%) predstavila se, u ovome slučaju bazna, u osobito lijepom svjetlu, kao ozbiljna, mineralna te živa i slana, s dosta ali vrlo profinjeno iskazane arome i prilično čvrsta tijela, informacija za one nešto strpljivije potrošače – ima šansu i za odležavanje još neko vrijeme. Uzlazno dalje:  Graševina iz berbe 2018 (13,5 vol %), ovaj put u ruhu premijerno predstavljene Grand kolekcije iz magnuma. Puna mirisa, lijepa i nesumnjivo još ne posve dovršena bouqueta, kompleksna, s početnim naznakama zrelosti, slana, blago kremasta, topla, s vrlo dobrom strukturom i solidnom trajnosti u ustima, nije nužno žuriti se s potrošnjom. Da je Graševina Grand Collection 2018 veliko vino potvrđuju domaća i svjetska priznanja vinskih stručnjaka, spomenuti valja  zlatnu medalju s International Wine Challengea u Londonu 2020. godine, brončana medalja s Decantera WWA 2020, kao i šampionsku titula u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina na Sabatini 2020.  Graševina 2011 Velika berba – zlaćane boje, s mirisom zrelog voća, s donekle slasnim okusom, mekano, nešto tanjeg tijela, za desetgodišnjaka izvrsno održano.

Chardonnay Principovac 2020 (13,0 vol), svjež, mladenački vibrantan, s vrlo ugodnim mirisom te aromama tek na početku formiranju bouqueta, čvrsta tijela, s dobrom kiselosti, slan, traži još vremena. Chardonnay 2018 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) vrlo precizan, pun i čvrst, s aromama na tragu bijelog koštićavog voća, bilo je primjedbi da pokazuje i finu herbalnu nit a meni se učinilo da odaje nijansu orašastog voća npr. badema, puno, blago kremasto,  traži još vremena i dojam je da ima šansu za lijep razvoj. Idealno pristaje uz odabrane zrele sireve, jela od bijelog mesa i plemenite ribe.