SVIJET u CASI – 09. 2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

.

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Večernji prizor s eno-gastro spektakla Bolgheri DiVino na prometnici – aleji čempresa Via Bolgheri koja, u dužini od gotovo pet kilometara, vodi u spomenuti živopisni toskanski grad. Oko kilometer aleje za to rujansko popodne i večer pretvoreno je u ekskluzivni lukzusni fine wine & dine restoran za oko 1000 uzvanika, s ciljem promidžbe lokalnog Bakhova nektara i čitavog teritorija toga dijela Toscane

____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Magična moć Bakhova nektara: ALEJA ČEMPRESA ŠTO VODI u BOLGHERI PRETVORENA u LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN ⦁ 7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021 ⦁ Vinski klub Zagreb: OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU ⦁ Imendani vinskih sorata: PLAVAC MALI DAY ⦁ Bregoviti hrvatski sjeverozapad, jematva 2021: START, i NEDOUMICE s PORTUGISCEM ⦁ Rujanski prizori: U VINOGRADU i PODRUMU 2021 ⦁ Pomalo, u pravcu zime: POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

VIJESTI/NEWS   – Restaurant Croatica: : 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 ⦁ Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj: NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI ⦁ Na kraju glavne turističke sezone: NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ! ⦁ Zelena zipka: ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2021 – BUYING GUIDE

_____________________________

Dosad još neviđemo u stvarnosti: Bolgheri Divino, ekskluzivni fine wine & dine restoran na asfaltu Viale Bolgheri – aleje čempresa: prizor za dana, kad se prostor uređivao za večernju priredbu

Magična moć Bakhova nektara

ALEJA ČEMPRESA BOLGHERI KAO PRIGODAN LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN

E pluribus unum, svi za jednoga i jedan za sve, udruženi smo jači…

A kad si poduzetan, uvjerljivo snažan, možeš i računati na pomoć, i u stanju si učiniti/ostvariti svašta, čuda! Čudesno je bilo nešto što se ovih rujanskih dana događalo na ulazu u toskanski grad Bolgheri, svjetski čuven po (crnome) vinu, netko bi s obzirom na tip kapljice što dolazi od tamo rekao da je to talijanski Bordeaux.

Dio kilometarskog stol ana asfaltu – cesti Aleje čempresa Bolgheri, snimka iz zraka

Gotovo pet kilometara dugačka Aleja čempresa, estetski upečatljiva prometnica koja vodi do grada dobrim je dijelom pretvorena u elitni restoranski prostor i poprište ekskluzivne večere/večeri sa u svijetu još neviđenim načinom slavljenja lokalno obilježenog Bahova nektara, zapravo – s domaćim eno-gastro bojama označenom turističkom ponudom cijelog tog teritorija.

Okupljanje prije večere, dakako uz stol s vrhunskim vinima Bolgheri doc, potom zauzimanje mjesta za dogačkim stolom

Spektakularni predvečerje, večer i večera na prometnici Aleja čempresa Viale di Bolgheri: dio gdje su postavljeni stolovi, prizori u predvečerje i u vrijeme večere, dolje: večernja snimka Aleje čempresa s visine

Moglo bi se primijetiti: kako takva promocija – sada, pred kraj ili na kraju turističke sezone?! No za oblast Bolgherija baš se i ne treba na klasičan način na koji smo mi ovdje naviknuli govoriti o turizmu. Tamo se naime, makar je lokacija u blizini mora,  došlo do toga da sezona traje praktički kroz cijelu godinu, zahvaljujući prvenstveno vinu kao adutu dijamantnog sjaja što su ga svojim radom u trsju i podrumu ali i svojom odličnom poslovnom samoorganiziranošću i disciplinom iznjedrili brojni lokalni proizvođači, okupljeni u udrugu u segmentu vina i prehrambenih proizvoda u Italiji znanu kao Consorzio di tutela… odnosno konzorcij za zaštitu jedinstvenih i za određeni kraj visoko tipičnih ostvarenja poglavito u segmentu plemenite kapljice, u ovome slučaju riječ je o Konzorciju za zaštitu marki vina Bolgheri rosso doc i Bolgheri superiore doc te Sassicaia doc.  Zadatak takvog konzorcija je ne samo da kvalitativno a i količinski konstantno unaprjeđuje i po svijetu promovira svoju robnu marku nego i to da od zloporaba štiti oznaku koju proizvod nosi a smisao koje je da proizvodu što je nosi stvara bolju poziciju na tržištu. Takvih organizacija zasad mi nažalost nemamo!

Domaćini: direktor Konzorcija Bolgheri Ricardo Binda uz predsjednicu Konzorcija Albieru Antinori (u sredini; Guado al Tasso) i dopredsjednice Cinziju Merli (Le Macchiole) i Priscillu Incisa della Rocchetta (Tenuta San Guido Sassicaia)

Predsjednik regije Toscana Giani Eugenio te markiz Piero Antinori i grof Gaddo, Gerardesca

Marchesi de’ Frescobaldi, te Stanislaus Turnauer, vlasnik posjeda Argentiera, sa suprugom, te Željko Suhadolnik sa Cinzijom Merli, Le Macchiole

Osnivači Konzorcija Bolgheri, legende talijanskoga vina markiz Incisa della Rocchetta Sassicaia, markizi braća Piero i Lodovico Antinori, pa Pier Mario Melletti Cavallari Grattamacco i Michele Satta

Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri rosso doc, Bolgheri superiore doc i Sassicaia doc redovito jednom godišnje, kad vino neke berbe po konzorcijskom pravilniku odradi svoj proizvodni ciklus temeljito i do kraja te stekne pravo izlaska na tržište (neka vina npr. predviđena su za kraće dozrijevanje i brži izlazak iz podruma a neka, dakako poslije u prodaji i skuplja, moraju po svom konzorcijskom protokolu duže dozrijevati u bačvi i potom i odležavati u butelji), na svojemu teritoriju organizira susrete svojih članova, kojih je sada 65, sa značajnijim vinskim trgovcima, sommelierima, vinskim novinarima i to ne samo onima iz Italije nego i onima iz raznih zemalja svijeta, pogotovu onih za koje se procijeni da su vrlo vrlo interesantna kao tržišta. Bolgheri je, za razliku od ostalih dijelova Toscane gdje je u carstvu crnog vina u glavnoj ulozi domaća sorta Sangiovese, odlučio biti u znaku bordoških kultivara Cabernet sauvignona i Merlota, za koje se uvidjelo da u tome vinogorju daju izvrstan rezultat. Nekad vina samo od tih francuskih sorata nisu smjela nositi znanu talijansku oznaku zaštite doc nego su morala biti označavana kao vino da tavola (stolno vino), ali njihovu izvanserijsku vrijednost na određeni način svijetu su otkrili su Amerikanci, koji su ih u svojim sredstvima javnog informiranja specijaliziranima za vino i gastronomiju počeli uzdizati maltene do nebesa, tako da su odgovarajuće ustanove talijanske države jednostavno morale reagirati i priznati Cabernet i Merlot kao za apelaciju Bolgheri doc prihvatljive i dignuti ih s razine stolnog vina na razinu doc.  Proizvođači crnjaka iz Bolgherija i od bordoških sorata uspjeli su se tržišno nametnuti na svjetskoj razini, te,štaviše, i postati ozbiljna konkurencija Bordožanima!

Toscana, i oblast Bolgheri

Ulaz u Bolgheri

S vinima Bolgherija i s načinom razmišljanja tamošnjih proizvođača-članova Konzorcija mogla se prije nekih šest godina izravno i detaljno upoznati oveća grupa vinara iz Slavonije i Erduta koje je revija Svijet u Čaši, nakon posjeta Bordeauxu, vodila u oblazak Toscane, uključujući upravo i područje Bolgherija. U Bolgheriju nas je, u elitnom restoranu glasovitog posjeda Tenuta San Guido Sassicaia, došao pozdraviti direktor Konzorcija Riccardo Binda! (suhiucasi)

S vremenom je, tako, nastao, zahvaljujući zgodnoj igri riječi, naziv Bolgheri DiVino, koji se može protumačiti u sva smisla – jedan je Bolgheri vina ili Bolgheri od vina, dakle kao predio vina, a drugi je smisao Božanski Bolgheri, naime talijanski izraz divino znači božanski. Prije dvije godine Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri doc je kao završetak spomenute detaljne prezentacije novih berbi vina za vinske trgovce, ugostitelje i novinare organizirao raskošnu svečanu večeru, da im se zahvali na odazivu, a ove godine večera je prerasla u spektakularno kasnopopodnevno-večernje eno-gastro događanje/druženje uz tanjur i čašicu duž priličnog dijela Aleje čempresa, konkretno u dužinskom rasponu od nešto više od jednog kilometra! Po riječima Riccarda Binde, direktora Konzorcija, u planu je da se takvi vanserijski elitni i ekskluzivni eno-gastro susreti u Aleji čempresa ubuduće održavaju redovito u određenim vremenskim razmacima, možda to čak bude i – svake druge godine! Događanje zasad nije bilo predviđeno i za širu publiku iz segmenta potrošača, dakako uz plaćanje ulaznice, no možda se to – razmišljanja oko toga postoje – uvede već sljedeći put.

Namjera je inače Konzorcija i napraviti mješavinu vina istog godišta berbe a od svih 65 proizvođača članova Konzorcija, i tu kreaciju napuniti u određeni broj boca veće zapremnine – magnume ili dvostruke magnume, koji bi se onda, dakako prikladno opremljeni i posebnom etiketom, poslije ponudili na aukcijama vina.

Palača Tenute San Guido Sassicaia

Evo brojaka vezanih uz večeru Bolgheri Divino u Aleji čempresa, te nekoliko upečatljivih fotografija:

Površina koju obuhvaća DOC: 1.350 ha; maksimalna visina vinograda: 350 metara nad morem; broj posjeda-članova Konzorcija:  65; ukupan broj butelja što ih proizvedu članovi Konzorcija: 6,5 milijuna (berba 2020); ukupna dužina aleje čempresa  Viale di Bolgheri: 4.962 metra, broj čempresa: 2.540; dužina aleje na kojoj su bili postavljeni, jedan do drugoga u nizu, stolovi za večeru: 1,1 km; broj uzvanika:  995; broj postavljenih čaša: 3500; za vrijeme večere za stolom za jelo servirano vina: 124; posebno je stojećki na nekoliko punktova degustirano vina: 159; predstavljeno en primeur (jer po konzorcijskom pravilniku ta vina imaju pravo na izlazak na tržište tek s Novom godinom 2022): 54 vina Bolgheri superiore doc; ukupno je otvoreno: 7500 butelja.

                Tehnička ekipa organizacije: ukupno gotovo 290 osoba; od toga sommeliera: 70; kuhara: 44; hostesa & konobara: 123; cvjećara i dekoratera: 15; svjetlosni efekti i ozvučenje: 10 osoba; osiguranje mira i reda te sanitarnog aspekta: 22 osobe; dežurni bolničari s autima hitne pomoći, te dežurni vatrogasci: 14 osoba; pomoć za parkiranje vozila gostiju: 6 osoba.

_________________________________

The magical power of Bacchus

THE 1,1 km OF THE NEARLY 5 km LONG CYPRESS ROAD LEADING TO THE TUSCAN TOWN OF BOLGHERI TRANSFORMED INTO A PROVVISORY  ELITE & EXCLUSIVE FINE WINE & DINE RESTAURANT! – In the frame of the Bolgheri DiVino 2021 event thought as the big annual business meeting of the local wine producers members of the Consorzio Tutela vini Bolgheri superiore doc and Bolgheri rosso doc with the Italian and foreign buyers, sommeliers, restaurateurs and wine journalists these September days the famous Cypress Alley (2540 plants along the both sides of the road), in total long nearly 5 km, turned into the 1,1 km long exclusive & elite fine wine&dine restaurant!  At the rich typical tuscan dinner based on the products born around Bolgheri, for the 995 invited guests wines of the 65 local wine producers, members of the Consorzio, have been served.

Legendarni Angelo Gaja iz Pijemonta je stigao u Bolgheri i osnovao posjed Ca’ Marcanda. Desno je Axel Heinz kao glavni enolog i direktor proizvodnje u glasovitoj Ornellaiji

Here above nice pictures of the atmosphere on the (cypress) road in that evening, then Albiera Antinori (doughter of Piero Antinori, Guado al Tasso podere) as the president of the Consorzio, in company of Cinzia Merli from the Le Macchiole Estate and Priscilla Incisa della Rocchetta of the Tenuta San Guido Sassicaia Estate, with them is Ricardo Binda as the director of the Consorzio. ◾⦁

____________________________________

Možemo li i mi u Hrvatskoj napokon ostvariti takvu razinu poslovnog zajednitšva, poslovne organiziranosti i poslovne  ozbiljnosti vezano uz  naša vina i vinogorja koja to po svojoj osebujnosti zaslužuju, i hoćemo li i mi kao turistička zemlja, površinom mala ali prirodno bogata biserima najvišeg karatnog sjaja koje kroz turističku ponudu ne valoriziramo kako bismo trebali i sukladno potencijalu – napokon priređivati ovakva elitna događanja?   ♣

7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani

 DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021

Nastavak na moj vrlo opsežan prilog o najvažnijim i najjačim međunarodnim ocjenjivanjima vina, objavljen u Kronici 08.2021 SVIJETA u ČAŠI  (www.suhiucasi.wordpress.com/SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2021): ono što ne radimo mi u Hrvatskoj, Slovenci rade već više godina, a riječ je npr. o održavanju Salona na Decanteru nagrađenih vina, do sada sedmoga u nizu.

Ambijent ovogodišnjeg dogadjanja – dvorište palače Fužine u Ljubljani

Robert Gorjak, na nekim slikama u društvu s Michelom Nassiz, predstavnicom Decantera, dijeli priznanja ovogodišnjim osvajačima odličja: posjedu Puklavec Family Wines za SJAJAN Šipon Seven Numbers 2015 (platina) i za IZVRSTAN White Cuvée 34 2018 (srebro, po mojemu zavrijedio je zlato!), diplome je preuzela Sonja Erčulj, direktorica marketinga kuće Puklavec, zatim tvrtki Radgonske gorice iz Gornje Radgone za Zlatu radgonsku peninu rosé suho extra dry 2017 (platinasta), diplomu je preuzela glavna enologinja Klavdija Topolovec Špur, potom za Cabernet franc selekcija 2019 (platina) Gašperu Čarmanu iz kuće eVino, kao i vinu MezzoForte 2017 refošk 60% cabernet sauvignon 30 i merlot 10 % (srebro, po meni zavrijedilo je zlato!), iz Bosne i Hercegovine na pozornicu se po priznanja popeo i Željko Jungić iz Čelinca, on je dobio zlato za Premium Cabernet sauvignon 2015 (odličan!) te srebro za izvrsnu Šiker riservu 2009 (cabernet sauvignon 65%, merlot 25% i frankovka 10%).

Gorjak je podijelio i diplome osobama koje su položilie ispite za WSET, do trećeg stupnja

U organizaciji manifestacije snažan je angažman vinskog stručnjaka i vinskog pisca, marketingaša i nositelja WSET-a Roberta Gorjaka i njegove već dugo postojeće škole vina Belvin u Ljubljani. Upravo prije nekoliko dana salon Decanterjevi nagrajenci 2021 održan je u palači Fužine u Ljubljani, priredba je bila otvorena ne samo za slovenske laureate nego i za dobitnike odličja iz drugih, susjednih zemalja. Nastupila je 31 vinska kuća s ukupno 84 uzorka vina, dva (samo!) stola zauzeli su Hrvati (Kozlović – doduše nije bio i osobno!, i Monte Rosso) a za dva stola vidjeli smo vinare iz Bosne i Hercegovine (Željko Jungić i Škegro).

Za male zalogaje angažirani su mesna industrija Kodila iz okolice Murske Sobote, te članovi znane udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (mladi ugostitelji Europe)

Iz Hrvatske su se s vinima (malvazijama) predstavili istarski podrumi Kozlović (srebro i bronca)…

…te Monte Rosso (srebro), koji je na kušanje ponudio i odlično maslinovo ulje

– S dobitkom snažno sjajeće medalje za vinski posjed stvar ne završava, kako možda misle neki vinari, impresionirani odličjima s ocjenjivanja Decanter World Wine Award i uvjereni da je dovoljno medalju donijeti doma. Istina je da medalja osvojena na ovako prestižnom svjetskom natjecanju kakvo je Decanter World Wide Award i te kako skreće pažnju svjetske javnosti na dobitnika i, što se kaže, povisuje mu rejting, poboljšava image, međutim nužno je odmah po osvajanju trofeja,  stoga što je vinara-sudionika i uzoraka vina na Decanteru svake godine ogroman broj, ovaj put, na 18. izdanju DWWA, bilo je rekordnih 18.094 uzoraka iz 56 država!, dodatno poraditi na osjetnom poboljšanju lokalne i globalne vidljivosti laureata. Mogućnosti je dosta, velika pomoć na svjetskoj razini je Internet, ali nužni su i nastupi dobitnika uživo, prezentacije nagrađenih vina da publika bude, tj. potencijalni kupci, posebice, za početak, oni najbliži izvoru ponude, budu u mogućnosti biti i izravno upoznati s medaljama ovjenčanim eno-uradcima. Namen dogodka je predstaviti domači in tuji javnosti, kakšnega okusa so vina ki imajo mednarodno potrjeno kakovost pridobljeno na najpomembnejšem svetovnem vinskem ocenjevanju in kdo so vinarji, ki so te pomembne nagrade osvojili – rekao je Robert Gorjak, učinilo mi se donekle začuđen,pa i razočaran, što ove godine na Decanterovim nagrajencima nije iz Hrvatske bilo i onih najviše rangiranih na ocjenjivanju, konkretno, iz Lijepe naše platinastih troje i osmero zlatnih..

Decanter World Wide Award 2021 – visokonagrađeni (platina i zlato) uzorci iz Hrvatske. Od hrvatskih dobitnika medalja najvišega sjaja u Ljubljani nije nastupio nitko!?

Uz vina jednog od najbolje ocijenjenih slovenskih sudionika na DWWA 2021: prof. Ivan Dropuljić, organizator festivala Zagreb Vino.com u hotelu Esplanade u Metropoli, te Domagoj Jakopović RibaFish, najpoznatiji izvansportski hrvatski plivač i ronilac, mazohistički privučen platinastim Cabernet francom selekcijom 2017 (97/100 bodova!) i drugim vinima Gašpera Čarmana s etiketama na kojima su naslikane ribe, a stvar je u tome što RibaFish, kako veli – NE voli ribe…U pozadini je Matjaž Lemut Tilija, veliki propagator crnog pinota, do nedavno, dok Feravino nije postalo Eno Sofija, glavni eno-konzultant u podrumu Ivana Ergovića u Feričancima… (dio fotografija: Peter Irman)

U publici, iz Lijepe naše: lijepe naše – Jelena Šimić Valentić (Pupitres), Iva Novosel, Marija Vukelić (Zlatne riječi) i Vlasta Pirnat (WoW), uz domaću Tonju Blatnik, zaduženu za promidžbu priredbe

_______________________________

REZULTATI HRVATSKIH PROIZVOĐAČA VINA NA MUNDUS VINI 2021 LJETNOM KUŠANJU

Zlatne medalje

GOLDBERG WHITE 2020 – Belje; MAXIMO ORO 2018 (Graševina & chardonnay) – Kutjevo d.d..; GRAŠEVINA 2020 vrhunsko – Kutjevo d.d.

Srebra

GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d; GRAŠEVINA GOLDBERG 2020 – Belje; FRANKOVKA 2019 – Belje; FRANKOVKA 2018 – PP Orahovica; FRANKOVKA 2017 – Martin Albus; PAGAN RISERVA 2017 – Prović

REZULTATI NAŠIH VINARA  NA OCJENJIVANJU CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  2021

Zlatne medalje

KABOLA DOLCE MUŠKAT MOMJANSKI 2012 – Kabola

Srebra

VRHUNSKA GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d.; ERDUTSKI CABERNET SAUVIGNON ROSÉ 2020 – Erdutski vinogradi; MERLOT FESTIGIA 2017, CASTELLO FESTIGIA 2017 – Vina Laguna; KORLAT SYRAH 2016, KORLAT MERLOT 2016, KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2016 – Badel 1862 ⦁

________________________________

Je li čudno pomisliti na to da bi hrvatski osvajači medalja i na DWWA i na Mundus Viniju i na Concours Mondialu jednom u 12 mjeseci, npr. onda kad je tekuća godina pri kraju, mogli nastupiti promotivno na svoju vlastitu korist i istodobno i, što je bitno, na korist hrvatske plemenite kapljice općenito, na priredbi na kojoj bi se u širem smislu u javnosti i adekvatno istaknuli ti uspjesi?!

Salon Decanterjevi nagrajenci, gdje su se nazočni poklonili jednom od najznačajnijih suvremenih vinskih pisaca i kritičara a i organizatora vinskih događanja u svijetu Stevenu Spurrieru koji je inače više puta posjetio Sloveniju i koji je ove godine preminuo u 80. godini, bio je prilično dobra i nužna dodatna promidžba osvajačima medalja na DWWA 2021 naime u prisutnosti Decanterove izaslanice Michele Nassiz pred brojnom nazčnom, ne samo slovenskom publikom podijeljene su dobitnicima diplome. Inače, dio službenog programa manifestacije obuhvatio je i dodjelu diploma osobama koje su s uspjehom nedavno položile ispite za nekoliko rangova WSET-a. ♣

Vinski klub Zagreb – degustacija & vrednovanje

OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU

Vinski klub u Strojarskoj ulici novo je važno poprište vinskih događanja u Zagrebu. Upravo u danima pred kraj rujna u njemu je održana sjajna ocjenjivačka degustacija vina od sorte Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo, Zindandel, s tridesetak uzoraka iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije i SAD. Njome je okončan prvi ciklus kušanja-vrednovanja plemenite kapljice od vrlo vrijednih kultivara porijeklom iz bazena jugoistočne Europe, mnogih od njih prisutnih u svim gore navedenim zemljama a i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, i nekih od njih koji su i rodbinski čak i dosta tijesno povezanti, konkretno riječ je o sortama Crljenak-Zinfandel, zatim Dobričić, Plavac mali, Vranac-Vranec, Trnjak. Uistinu sjajno iskustvo!

                Kod svih sorata, osim kod Dobričića gdje je bilo manje uzoraka, na kušanjima na kojima su u žiri okupljeni enolozi, sommelijeri, vinski trgovci i specijalizirani vinski novinari, našlo se po dvadesetak do oko 30 etiketa različitih proizvođača iz različitih vinogorja a i zemalja. Želja je bila dobiti lijep uvid u ponudu ali, još i više, objavom dojmova skrenuti pažnju ne samo domaće nego i međunarodne javnosti na vinske sorte visokog potencijala i dometa upravo iz ovoga dijela svijeta, tako da se potaknu i plasman vina od tih sorata ali možda i sadnja tih naših sorata i u nekim drugim, zapadnim zemljama, iz kojih su, svojedobno, k nama stigli i Chardonnay i Pinoti i Sauvignon bijeli i Rizling rajnski, Syrah…., sad je eto nekako red da uzvratimo. Nadam se da smo ovim degustacijama i objavama dojmova stavili bubu u uho  vinarima iz naših krajeva da se i sami jače potrude na prodoru prema van…

Na slikama: prizor s degustacije i, uz sve kušane uzorke, žiri – Miro Barec, suvlasnik Vinskog kluba, Ivan Dropuljić Zagreb Vino.com, Željko Suhadolnik Svijet u Čaši i http://www.suhiucasi , Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, Slaven Jeličić, enolog, pa vinski novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin Bahov sin, te Siniša Medenica koji je dobavio nekoliko uzoraka

      Utisci s ove degustacije vrlo su dobri jer velik je dio vina bio jako dobre kakvoće. Od kušanih crljenaka, tribidraga, pribidraga, kratošije, primitiva, zinfandela najbolji dojam ostavili su ovi uzorci, ovdje SVRSTANI PO PORIJEKLU i sukladno tome korištenom nazivu sorte a NE PO NIJANSAMA u DOBIVENIM OCJENAMA:

Zinfandel 2015 Estate Grown 2015 Grgich Hills Estate SAD; Zlatan crljenak reserve 2012 i Zlatan crljenak 2015 Zlatan otok Plenković;  Crljenak Štafileo zinfandel 2016 Vuina; Kaštelanski crljenak 2017 Krolo; Castel Zinfandel 2018 – Bedalov; Crljenak kaštelanski Tradicija 2018 Matela; Kaštelanski crljenak zinfandel 2019 Putalj; Kaštel Siculi kaštelanski crljenak 2019 Ivica Kovačević, Pribidrag 2016 Kuća sritnog čovika Mimica; Tribidrag 2019 Rizman; Terragnolo primitivo di Salento 2017 Apollonio; 60 passi primitivo di Puglia 2019 biologico La Dogana; Kratošija reserve 2017 Chateau Kamnik; Arhontu kratošija-primitivo Montenegro 2017 Krgović.

Redosljed kušanh uzoraka po osvojenim bodovima – u rubrici Potrošački putokaz na kraju ove Kronike

______________________________________

ZINFANDEL u ZINFANDELU za ZINFANDEL – Među u uzgajivačima Crljenka odnosno Zinfandela u Hrvatskoj je i – Vlado Krauthaker iz Kutjeva. On ima poseban vinograd u kojemu njeguje pokusno i u manjoj količini niz – nekih dvadesetak različitih kutivara porijeklom iz raznih krajeva svijeta, među njima je i Crljenak, mediteranski kultivar za koji je htio vidjeti kako će se snaći i ponašati u slavonskome ambijentu, konkretno kod njega u Kujevu. S rodom iz berbe 2019. Vlado je bio posebno zadovoljan i proizveo je opulentni crnjak s kojim međutim još nije službeno i pod svojom etiketom izašao na tržište, procijenio je da mu još treba ostaviti nešto vremena u podrumu.

Unatrag nekoliko godina otkako je zagrebački hotel Esplanade, koji se diči svojim retoranom Zinfandel’s, odlučio na posebno uređenom dijelu svoje znane ljetne terase Oleander zasaditi Crljenak Vlado je preuzeo brigu o tu zasađenim trsovima Zinfandela i redovito u tijeku vegetativne sezone dođe u Zagreb obaviti nužne radove na dijelu Oleanderice, koji bi svakako trebao i službeno dobiti naziv po svjetski slavnome kultivaru. Vlado brine i o berbi i potom i o preradi ubranih grozdova, te potrebnoj njezi vina do punjenja u dakako prigodno posebno etiketiranu butelju. Naravno da tih butelja ima malo, ali one su ekskluzivan i vrlo traženi raritet restorana Zinfandel’s. I ove godine Krauthaker je, dakako, stigao u Zagreb na berbu Crljenka, po tradiciji u branje se uključio i direktor Esplanade Ivica Max Krizmanić.  Ekskluzivno grožđe za ekskluzivno vino bralo se, dakako, u ekskluzivne Esplanadine bijele prutene košarice… ◾

__________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Jubileji: DVA DESETLJEĆA CRLJENKA – U vinogradu Kaštelanca Ivice Radunića, u kojemu su znanstvenici izdvojili trsove Crljenka što su se na naučnim istraživanjima potvrdili kao Zinfandel, nedavno je proslavljeno 20 godina od otkrića da su kaštelanski Crljenak i Zinfandel, proslavljen preko uzgoja u Kaliforniji, te Primitivo, znan s juga Italije, ista sorta. Crljenak se u Hrvatskoj uzgaja diljem Dalmacije, no najviše vinara koji su mu se u interpretaciji kroz Bakhov nektar posvetili u punoj mjeri baš je iz Kaštela, kod Splita. U Kaštelima je 12 vinara posve okrenuto Crljenku, koji, inače u ostalim mjestima Dalmacije nosi naziv Tribidrag i Pribidrag, ista sorta u Crnoj Gori i Makedoniji znana je po nazivu Kratošija.  Evo što kaže Ivica Radunić:

Proizvođači kaštelanskog Crljenka okupljeni u svečarskoj atmosferi u vinogradu Ivice Radunića

– Među uzorcima uzetih prije dva desetljeća iz mojega vinograda za osam trsova utvrđeno je da su isto što i američki Zinfandel. Tu je počela priča. Odmah sam sljedeće godine osjetno povećao broj trsova Crljenka. Ja i moja obitelj, koju uz moju suprugu čine i dva naša sina, brinemo sada o oko 5000 loza – rekao je Radunić.

Na njegove riječi dovezao se zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja:

– Kaštelanski crljenak može postati veliki brend na razini Hrvatske. Svi proizvođači trude se dati svoj obol, a mi ćemo kao županija pomagati u svemu kroz potpore. Osnovat ćemo i savjet za eno-gastro turizam.

– Kaštela su dobila titulu domovine Zinfandela, tj. Kaštelanskog crljenka, i grupa od 12 entuzijasta u Kambelovcu je osnovala Udrugu ljubitelja i štovatelja vina kaštelanski crljenak. Kupljene su sadnice, oformljena je i škola za vinare koju je pohađalo 50 proizvođača. Nastojat ćemo ovu veliku priču razvijati i dalje – rekao je Srećko Radnić, pomoćnik ravnatelja Javne ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Uz 20-godišnji jubilej Kaštelani su – na Facebooku i pod nazivom Domovina Zinfandela – objavili mapu na kojoj je označeno svih 12 vinarija što proizvode kaštelanski crljenak. Na toj mapi zainteresirani mogu pronaći osnovne podatke o vinariji, poput adrese i brojeva telefona za kontakt. Vinarije su to Antona Kovača i Ivana Kovača Matele u Kaštel Sućurcu, Vlade Perišina i Jakova Bedalova u Kaštel Kambelovcu, Antona Kovačeva u Kaštel Lukšiću, Dražana Krole i Ivice Kovačevića u Kaštel Starom, Marina Milana, Ivice Radunića i Ante Kuzmanića u Kaštel Novom te Nevena Vuine i Karla Žanića u Kaštel Štafiliću.

                Dođi u Kaštela na kušanje vina od crljenka kaštelanskog. Dobrodošli u domovinu Zinfandela! – poručeno je na Facebook stranici Domovina Zinfandela. ♣

Imendani vinskih sorata

PRVI  INTERNATIONAL PLAVAC MALI  DAY : 20. RUJNA 2021!

Bogatom popisu imendana vinskih sorata i vina od ove godine pridružuje se International Plavac mali Day, i to upravo s datumom 20. rujna 2021.!

Inicijativa je stigla od udruge The Croatian Wine Alliance, grupe globalnih timova koji promiču hrvatska vina a predvođeni su dvojcem Aroma Wine Co., i Croatian Premium Wine Imports, Inc. iz SAD-a, u akciju su se, kako se čuje, uključile i platforma  Wines of Croatia i udruga Vina Dalmacije. Proslava, u ponedjeljak 20. rujna 2021., počela je u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, što je podne na Istočnoj obali SAD-a, odnosno devet ujutro na Zapadnoj obali.

Prvi  međunarodni Dan Plavca maloga obilježen je virtualnim putem, preko platforme Zoom, a da bi se dobila veza trebalo se registrirati na: http://eepurl.com/hGY1xf  Predviđeno je bilo da program kao uvod obuhvati priču o hrvatskim vinskim regijama, da slijedi poseban prilog o
Dalmaciji (područja, terroiri, sorte) i, kao glavno,  prezentacija svečara Plavca maloga (ključne specifičnosti sorte, uzgoja, prerade, dozrijevanja). Za kraj planiran je bio razgovor s vinarima.

Sorte Plavac mali crni i Vranac/Vranec

S jugoistoka Europe i s ovih naših prostora još je jedna sorta sa svojm međunarodnim imendanom, a to je Vranac, kako je se naziva u Hrvatskoj te Crnoj Gori odakle potječe, odnosno Vranec, kako mu tepaju u Makedoniji. International Vranac/Vranec Day je 5. listopada. Prvo slavlje Vrančeva međunarodnog  imendana održano je početkom listopada i s velikim finalom 5. listopada 2019. godine u Makedoniji, bila je to uistinu raskošna manifestacija sa obilascima najboljih tamošnjih vinogradarskih pozicija, s brojnim degustacijama vranca i, kao špicom, međunarodnim festivalom vranca (proizvođači osobno, te njihova kapljica) u elitnom u skopskom hotelu Hilton, nejasno je iz kojih razloga nazočni nisu bili – iako smo bili pozvani, to znam jer bio sam i osobno na slavlju u Makedoniji! – jedino hrvatski vranci, a treba reći da sjajno vino od te sorte u nas proizvodi npr. vinarija Grabovac. S obzirom na nazočnost u Skopju brojnih vinskih trgovaca i novinara ne samo iz regije nego i iz EU pokaz na tom festivalu mogao  je sudioniku mnogo značiti u poslovnom smislu.

Ove godine imendan Vranca slavi se s početkom od 30. rujna radionicama i posjetima vinarijama po Makedoniji, nastavlja se 2. listopada s jednakim programom na Kosovu, a finale je 3. 4. i 5. listopada u Crnoj Gori, nakon obilazaka vinograda i vinskih posjeda u toj zemlji glavna je završna svečanost  5. listopada s vinskim radionicama i degustacijama te s festivalom vranca na koji su pozvane da sudjeluju sve zemlje Balkana, valjda ćemo na takvom skupu ovaj put među izlagačima i mi iz Hrvatske imati svojega predstavnika .

Inače godišnji kalendar s bogatim popisom naziva vinskih sorata i vina koje imaju svoj imendan odnosno International Day objavljuje na svojim stranicama na internetu organizacija Wine & Spirits Educational Trust – svima nama dobro znana kraticom WSET, međutim na njihovoj bogatoj listi (još) nema ni Plavca maloga ni Vranca, a ZAŠTO je tome tako (kad se uzme u obzir značenje te ustanove na međunarodnom nivou!) – ne znam!…

____________________________________

U čast slavljeniku

Na slici snimljenoj u Vinskom klubu, na prezentaciji najnovijeg izdanja Vinum IN – Dijana Grgić, glavna urednica, te sommelijer i po novome i vinski pisac Tomo Jakopović, suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

KAKO SE VOLE VINUM IN i PLAVAC MALI… – Hoće pa neće, hoće, pa neće… HOĆE! Eto nam napokon novog izdanja vinskog časopisa VINUM IN, izgledom mi se čini do sada najraskošnijega, s doista mnogo priloga, ali to ne čudi: riječ je o dvobroju koji je, unatoč covidu i novom normalnome što je ipak daleko od starog normalnoga, ipak smogao snage da se isprsi, glavna urednica Dijana Carlito Grgić priznaje da se namučila dok je zatvorila financijsku konstrukciju, ali, eto, isplatilo se!… Do kraja godine Dijana obećava još jedan broj, a nada se da će u 2022. uspjeti  ući u stalni ritam sa po četiri izdana broja godišnje. Snaga raste kad pomislite da ne možete više, a ipak nastavite dalje…, veli Dijana Grgić.

Novi broj prikladno je, s ozirom na proglašenje, na međunarodnoj razini, imendana Plavca maloga 20. rujna, posvećen toj izvornoj dalmatinskoj vinskoj sorti i njenu vinu, dosad je njena najjača povezanost sa svijetom bila u tome što se smatralo da su joj roditelji Crljenak odnosno Zinfandel te šoltanski Dobričić, ali se pokazalo da u priči o nastanku treba računati na još jednu sortu koja bi bila mama, a oba kultivara u ovome slučaju mogu biti samo tateki, za Crljenak eto ima još nade… Najnoviji Vinum In kao knjiga na 130 stranica u boji i finom tisku donosi vrlo opsežan prilog o Plavcu malome – tema broja općenito o kultivaru, pa poglavlje 50 plavaca koje treba kušati, Plavac kao partner jelima. Kako je Plavac mali ostao bez majke i s dva moguća oca ali i postao najveći ljubavnik….  raspisali se o tome Bakhov sin Ivo Kozarčanin, zatim Tomo Jakopović, sommelier i u Zagrebu suvlasnik novog objekta za prezetnacije Bakhova nektara Vinski klub, te, sa stanovišta struke, dr. sc. Maja Žulj Mihaljević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta…⦁

___________________________________

Već sam prije nekog vremena u Svijetu u čaši objavio vijest kako su razne vinske sorte i razna svjetska vina dobila svoje imendane, popisane u kalendaru što ga je objelodanio WSET, a to je eto taj famozni britanski Wine & Spirits Education Trust, organizacija koja na globalnoj razini pruža edukaciju vezano uz vino i jaka pića. WSET je osnovan 1969, a glavno sjedište mu je u Londonu (web: www.wsetglobal.com), međutim ima svoje ambasade u raznim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Slovi kao najvažnija svjetska platforma za edukaciju oko vina; polaznici koji s uspjehom svladaju gradivo od WSET-a dobivaju diplome za više razina usvojenoga znanja, i te diplome im mogu biti jako dobra potpora u profesionalnoj karijeri. U 2016. WSET je, potaknut naglim porastom zanimanja za vino u golemoj Kini, u Hong-Kongu otvorio svoje međunarodno predstavnšitvo WSET Asia Pacific.

Evo tog famoznog kalendara WSET-a:

1 February – International Furmint Day – #FurmintDay

18 February – Global Drink Wine Day – #DrinkWineDay

3 March – International Mulled Wine Day – #MulledWineDay; #MulledWine

13 March – International Riesling Day – #RieslingBirthday; #RieslingDay

21 March – World Vermouth Day – #VermouthDay

17 April – World Malbec Day – #MalbecWorldDay; #WorldMalbecDay; #MalbecDay

30 April – International Viogner Day – #InternationalViognierDay

7 May – International Sauvignon Blanc Day – #SauvignonBlancDay; #SauvBlancDay

21May/27 May – International Chardonnay Day – #ChardonnayDay #InternationalChardonnayDay

18 June – Drink Chenin Blanc Day – #DrinkCheninBlancDay 

21 June – World Lambrusco Day – #WorldLambruscoDay #LambruscoDay

18 August – International Pinot Noir Day – #PinotNoirDay

1 September – International Cap Classique Day – #CapClassiqueDay

2 September – International Cabernet Sauvignon Day – #CabernetDay; #CabernetSauvignonDay

17 September – International Grenache Day – #GrenacheDay

______________________

NOVACI,  koji tek trebaju biti upisani u ovaj kalendar:

. 20September International Plavac mali Day; .5 October International Vranac/Vranec Day

__________________

.10 October – International Pinotage Day – #PinotageDay

23 October – World Champagne Day – #ChampagneDay; #WorldChampagneDay

.31October – International Carignan Day – #CarignanDay

.1November – International Xinomavro Day – #XinomavroDay; #InternationalXinomavroDay

.7November – International Merlot Day – #InternationalMerlotDay; #MerlotDay

12 November – International Tempranillo Day – #TempranilloDay; #InternationalTempranilloDay

18 November – Beaujolais Nouveau Day – #BeaujolaisNouveauDay

Beaujolais Nouveau Day changes each year, falling on the 3rd Thursday of November

24 November – International Carménère Day – #CarménèreDay

.4 December- International Cabernet Franc Day – #CabFrancDay; #CabFranc; #CabernetFrancDay; #CabernetFranc 

Vrijeme berbe 2021

START, i NEDOUMICE S PORTUGISCEM

Delikatna sredina rujna – berba grožđa počela… Konačan ishod uloženog truda pomiješanog s raznim rizicima sa strane koji su vrebali, pa, možda, neki, i ostvarili se, ovisi još o ovom posljednjem koraku u lancu – berbi i preradi grožđa.

Na poziv udruge Portugizac Plešivica, okupljanje je bilo u vinogradu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Mladine upravo u povodu obilježavanja početka berbe 2021 u plešivičkom i jaskanskom kraju. Tomo Haramija, predsjednik udruge, zatim čuvarice tradicije u narodnim nošnjama, pa Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko i Zdravko Režek iz gradskog Ureda za gospodarstvo, Gordana Matašin, voditeljica tima Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, vinari, mediji te ostali gosti, simbolično su ubrali prve plodove portugisca u trsju domaćina.

– Iako je ovo bila jedna od težih vinogradarskih godina, zbog čega imamo manje prinose, ne sumnjamo u kvalitetu budućeg vina – goste je s optimizmom dočekao Tomo Haramija.

Doček uzvanika veselo i s pjesmom, na dvorištu obitelji Josipa Brajea u Lokošin Dolu – uz beračice i pjevačice u narodnoj nošnji u sredini su Iva Braje, svojedobvno Vinska kraljica Zagrebačke županije, te uz nju dva njena brata Josip i Ivan (Marko Čolić)

Kao neposredni uvod u berbu – u vinogradu Brajeovih, pozdravni govor gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije, Gordane Matašin ispred Zagrebake županije i Željka Gregorića, tajnika udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

Jesenske boje – berba Portugisca, domaćim beračicama društvo je pravio jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel

Portugizac kao novo mlado vino odavna je na neki način zaštitni znak Plešivice, a s vremenom je postao i zaštićena robna marka vina Zagrebačke županije. Neki plešivički vinari s portugiscem izlaze pod svojima imenom i etiketom, a neki članovi udruge djelomice izlaze samostalno, dakle s vlastitom etiketom, a djelomice na način da dio svojega grožđa odvoje i usmjere prema podrumu PZ Plešivica, koji od skupljene sirovine proizvede jednu, zajedničku kapljicu što se na tržište plasira kao robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica Selection.

– Vino je prošle godine bilo dobro prihvaćeno te vjerujemo da će tako biti i ove godine. Novo mlado vino na tržištu očekujemo sredinom listopada, prve butelje službeno bi se trebale otvoriti na Festivalu portugisca u Metropoli, a potom će se vino točiti i u sklopu Dana hrane i tradicijskih proizvoda – kaže Željko Gregorić, vinogradar/vinar i tajnik udruge Portugizac Plešivica.

Ivan, Iva i Josip Braje u obiteljskom podrumu. Brajeovi uzgajaju i Veltlinac zeleni i Chardonnay i Rizling rajnski… (suhiucasi)

Na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Jastrebarskog čelnici udruge Portugizac Plešivica na svečanosti otvorenja ovogodišnje berbe upitani su kakva je točno situacija vezano uz sortu Portugizac u vinogradima na Plešivici, naime u posljednje vrijeme s više strana čulo se kako lokalni vinogradari/vinari pomalo napuštaju taj kultivar, makar je na njemu stvorena marka vina Zagrebačke županije, a upravo taj status županijske robne marke trebao im je pružiti bolju poziciju na tržištu i jamčiti bolji plasman vina.

–  U postupku službene revitalizacije sorte grožđa Portugizac na Plešivici krajem devedesetih te, potom, u narednih pet do osam godina, s Portugiscem je obnovljeno oko 40 do 50 hektara plešivičkog vinogradskog terena. U onom razdoblju Udruga je okupljala oko 35 individualnih proizvođača sa oko 30 ha Portugisca i tvrtku Mladina koja je imala nekih 10 do 15 ha zasađenih tim kultivarom. Danas je u udrugu Portugizac Plešivica uključeno 17 proizvođača, koji uzgajaju Portugizac na ukupno oko 20 ha, te proizvode vino Portugizac Plešivica pod vlastitom etiketom, ali od kojih neki sudjeluju i u zajedničkom vinu što izlazi iz podruma PZ Plešivica. Od prije koju godinu desetak proizvođača članova izdvaja, po dogovoru, dio najboljeg grožđa Portugisca iz svojih vinograda te ga predaje u zadrugu gdje se od tako skupljenih i spojenih količina grožđa proizvede oko 1500 do 2000 butelja vina županijske marke Portugizac Plešivica Selection.

– Smisao projekta Portugizac Plešivica Selection je podržati udruživanje kako bi se dobila veća, tržišno relevantna količina vina prepoznatljive i ujednačene više kvalitete te kako bi se lakše nastupilo na tržištu i postiglo bolju cijenu – veli Tomo Haramija.

Čelnici udruge Portugizac Plešivica međutim novinarima na ovome susretu kod Brajeovih nisu rekli ništa o tome tko i na koji način kontrolira, kako se to, inače, svuda vani radi vezano uz zaštićene robne marke, način ponašanja članova udruge – bez obzira plasirali oni portugizac pod svojim imenom ili kroz zajednički proizvod dobiven u vinariji PZ Plešivica – u vinogradu, dakle glede obrade trsja, visine prinosa, najranijih mogućih termina početkaa berbe, pa glede rada u podrumu  pojedinaca ali i zadruge, npr. glede sirovine isporučene zadruzi pa onda glede najranijeg mogućeg izlaska svih uključenih u igru s novim mladim vinom  županijske robne marke na tržište, a i glede kakvoće gotovih proizvoda na izlasku iz podruma na tržište i potom i na tržištu, tako da potrošač kroz tu županijsku zaštićenu oznaku zapravo, ispada tome tako, i nema nekog konkretnog jamstva vezano uz kakvoću, pa se možda iz tog razloga Portugizac Plešivica počeo susretati na tržištu s određenim problemima u plasmanu do mjere da to navodi neke vinogradare i vinare da mu okrenu leđa…

A u principu portugizac kao sortno i pogotovu kao mlado novo vino ne bi trebao imati problema na tržištu, jer uz prikladan pristup u vinogradu i podrumu sorta može dati vrlo lijepo, ukusno i puno vino, k tome bogato polifenolima koji su, kako su pokazala znanstvena istraživanja, kao antioksidanti i te kako korisni za zdravlje, a najjače djelovanje bilježi im se kad dolaze upravo iz mladog vina! Detalje o tome zna ekspertica Ivana Alpeza, sada uposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) a koja je glede toga ukazivala na rezultate nekih znanstvenih istraživanja u inozemstvu na tu temu i koja je svojedobno s kolegama na fakultetu i sama provela neka istraživanja o tome. Namjera Svijeta u Čaši bila je sada i iznijeti relevantne podatke o rezultatima tih znanstvenih istraživanja a koje bi proizvođači portugisca, posebice oni unutar zaštićene županijske robne marke Portugizac Plešivica (Selection) mogli kao efikasan promidžbeni alat  iskoristiti za bolji plasman vina, međutim zasad, iako sam ga, radi obave ovdje, tražio, nisam dobio nikakav materijal a rezultatima spomenutog istraživanja, koliko čujem od autorice čeka(lo) se službeno odobrenje za objavu od strane HAPIH-a – kao da je riječ o nekoj tko zna kakvoj teškoj državnoj tajni što ne smije tek tako u javnost… I to je Hrvatska…

Uz iskaz uvažavanja onih koji jesu i dalje članovi udruge rekao bih da je velika šteta što među prisutnima na ovom otvorenju berbe trganjem sorte Portugizac u vinogradu obitelji Josipa Brajea nismo vidjeli i više proizvođača s Plešivice i to onih koji su, otkako pamtim, znani maltene i kao sinonimi baš i za plešivički portugizac te nazočnost kojih bi zasigurno dosta značila i vinu Portugizac Plešivica i udruzi u promidžbenom smislu, primjerice to su svakako Drago & Dragica Režek, gospodarstvo Šember, a i kuća Krešo Režek, pa obitelji Jagunić, Kurtalj… treba ovdje spomenuti i prvog susjeda ali i prvog rođaka domaćina Brajea Roberta Brajea, koji se pojavio na početku ali se začas izgubio sa skupa, poslije sam od njega saznao da ni on nije baš na istoj valnoj dužini s projektom Portugizac Plešivica kakav je on sada…

Damir Režek

REŽEKI SU JOŠ ČEKALI… – S obzirom da dugo pratim vinsku scenu znam da su Dragecovi Režeki  redovito svake godine s novim mladim portugiscem među najboljima, eto dolazak u Lokošin Dol na ceremonijalno otvorenje ovogodišnje berbe grožđa na Plešivici – (nekad prije ceremonijali te vrste odvijali su se u Mladini koja je tada slovila kao jedno od sjajnih izletišta i za pola sata vožnje autom udaljene Zagrepčane a sad, unatoč tome što je okružuju krasni vinogradi, što je tamo i povijesni vinski podrum grofa Erdödyja, istina sada napušten, te što je tamo i znana staza za moto cross, djeljue zapušteno) – bio je lijepa prigoda da se nakon isteka službenog dijela županijske priredbe skokne u brdo do posjeda Agro Drago Režek obitelji Damira Režeka, sina od prerano otišlog Drageca,te Dragice Režek, Damirove mame, supruge pokojnog legendarnog plešivičkog enologa Drage Režeka, htio sam iz prve ruke dobiti informaciju zašto npr. ti Režeki više nisu u udruzi, to više što je Damir Režek do pred neko vrijeme određeno razdoblje bio predsjednik udruge Portugizac Plešivica.

Damir Režek i mama Dragica (Marko Čolić)

– Udrugu sam napustio zbog nesuglasica s većinom ostalih članova a oko rada u vinogradu, termina berbe, rada u podrumu pa i najranijeg mogućeg termina puštanja pojedinih uzoraka na tržište. Mi Režeki još čekamo s berbom. Od tate i od mame imao sam prilike mnogo toga naučiti vezano uz vino, i radije sam se odvojio. Primijetio sam da je nekim vinarima najpreče što prije prodati grožđe i vino, kod nas na posjedu tome nije tako, jako pazimo na to da vinova loza u potpunosti odradi svoj dio u vinogradu a potom i da vino odradi svoj dio u podrumu – kazao je Damir Režek, koji je kormilo vinskog posjeda počeo, uz dakako podršku mame Dragice, preuzimati odmah kako je ostao bez oca.

Kakvoća vina Režekovih, koji trsje imaju na strmini Veselnice gdje je tlo ilovasto-vapnenasto te u Desincu gdje je tlo loess s dosta kamena, zorno potvrđuje Damirove riječi da treba biti pedantan i strpljiv, posebno pažljiv i oko loze i oko vina. Kod Režekovih smo nas nekolicina imali prilike kušati vrlo elegantan i sortno tipičan zeleni silvanc iz 2017 (pred Novu godinu izlazi berba 2020), zatim moćni odležani chardonnay iz berbe 2012. (sedam mjeseci dozrijevanja na finom talogu u bačvi, 13,5 vol %), pa sauvignon, te crni pinot, sad je na tržištu jako dobar onaj iz berbe 2017, pred Novu godinu izaći će berba 2019… Zasad Režekovi imaju za svoja jako dobra vina i vrlo povoljne cijene! Dobro je požuriti k njima, prije nego što – dođe do skoka… ♣

Rujanski prizori

U VINOGRADU, TE UZ VINSKI PODRUM i u PODRUMU 2021

Požega – Ivana Rendulić iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, inače udana za Požežanina Tina Jelušića, na berbi u obiteljskom vinogradu u Požeškom vinogorju. Desno je prizor iz Erduta, a posjeda Mladena Sibera. I Jelušići I Siber vrlo su zadovoljni kakvoćom, roda ali manje količinom

Ivan Marinčić, direktor tvrtke Osilovac u koju spada feričanačko Feravino, sa svojim najbližim suradnicima nazdravlja berbi 2021; desno su berači Feravina, po najnovijemu Oenosophije, u trenutku trganja Graševine, uz Frankovku najraširenije sorte u vinogradu. Očekuje se berba od 1100 tona grožđa!

Kod susjeda na Bizeljskom: povratak veselih iskusnih beračica obitelji Pinterič iz trsja do podruma na večeru, te Simon Pinterič I njegov sin Žiga na preuzimanju grožđa pored podrumskih vrata. Kakvoćom ubranog grožđa Pinteriči su zadovoljni

Za pjenušce se bere nešto ranije nego za mirno vino, majstor perlica Janez Istenič iz Bizeljskoga završio je berbu, ne osobito zadovoljan količinom ali ushićen kakvoćom roda, pa eto u svome domu za stolom mirno uživa u ranojesenskim još sunčanim danima, uz krepki domaći bizeljski doručak. Desno: berba Frankovke na posebnoj parceli s trsjem starim 40 godinaa kod Lojzeta Kerina na brdu u Straži ponad Krškoga, u Dolenjskoj. Lojzetova Hiža modre frankinje specjalizirala se za tu sortu, i na ocjenjivanjima vina redovito dobiva za nju medalje visokoga sjaja. Lojze Kerin, na slici s Vinskom kraljicom Slovenije Anom Pavlin kao počasnom gošćom, u podnevnom predahu od trgatve uz malicu od domačih dobrot beračima i uzvanicima je na kušanje ponudio i ružičasti pjenušac od frankovke i svoj crnjak Modra Frankinja 2011, šampion jednog od ocjenjivanja frankovki na međunarodnom festivalu te sorte u Sevnici. Ova sada ubrana frankovka nakon fermentacije u ioksu ide na dvije godine na dozrijevanje u hrastove bačvice i potom na još neko vrijeme odležavanja u butelji, prva boca na izlasku na tržište otvorit će se na svečanosti u 2005.! (Marko Čolić)

U berbi više od stola za jelo do izražaja dolazi druga vrsta stola – onoga za selekciju grožđa prije nego što ono uđe u prešu i ostavi se, za rasni crnjak, na dužoj maceraciji… Desno: Leo Gracin u carstvu Babića u Primoštenu. S berbom 2021 je zadovoljan kakvoćom, ali ne baš i količinom. Kao predsjednik udruge Vino Dalmacije radosno za 22. i 23. listopada najavljuje Festival vina Dalmacije u Splitu, zamišljen tako da bi prvog dana na kušanju bile, kako mi je rekao, dalmatinske vinske ikone!

Eto nas i na dubokom jugu Dalmacije, vidimo Pelješanina Antu Mrgudića uz njegov kamionet u kojemu prevozi berbu, u ovome slučaju, Crljenka ili Zinfandela. Desno: Prizori iz podruma Nikše Mimice iz Omiša (Pribidrag/Zinfandel) i Vedrana Kiridžije (Plavac mali, Dingač) iz Potomja, refraktometar uronjen u mošt objašnjava njihove oduševljene uskile: Još jedna sjajna berba!

I dalje jug Dalmacije: prostirke s grožđem na prosušivanju, za slatko desertno vino prošek ♣

Pomalo, u pravcu zime

POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

Doručak u vinogradu – pauza do proljeća!  Upravo smo zakoračili u listopad, još malo i berbe grožđa će, osim za neka specijalna vina, biti gotove, danja je svjetlost osjetno kraća – primjerice prvog dana listopada bila je oko 2,5 sata kraća nego krajem kolovoza!, temperatura zraka snizuje se, i trenutaka pogodnih za istinsko uživanje na otvorenome u prirodi bit će u narednom nekolikomjesečnom razdoblju vrlo rijetko. Eno-gastro ali i druge manifestacije u kojima se nakon tmurnog perioda lock downa i te kako uživalo vani vraćaju se u zatvorene prostore, dakako uz obvezu posjedovanja zaštitne maskice i tzv. covid putovnice, ali – bolje i tako nego nikako, kako je bilo do prije nešto manje od godine dana.

Pjenušavi doručak kod Mladena i Dušice Siber u njihovu vinogradu u Erdutu (Julio Frangen)

Među jednima od posljednjih manifestacija na otvorenome pamtit ćemo svakako nedavni Pjenušavi doručak u vinogradu Mladena Sibera u Erdutu, veselica uz mjehuriće bila je u režiji prof. Marije Vukelić koja je sa svojom ekipom Zlatne riječi takvih atraktivnih susreta ljubitelja perlica s proizvođačima pjenušaca i to u njihovim vinogradima ove proljetno-ljetne rano-jesenske sezone vrlo uspješno organizirala u nekoliko navrata i u različitim vinogorjima Hrvatske, od sjeverozapada do istoka kontinentalne Lijepe naše. Doručak kod Siberovih, kojemu je potporu dala TZ Osječko-baranske županije, zamišljen je bio kao pravi slavonski – hedonistički, s domaćim specijalitetima, pripremili su ga učenici i profesori Regionalnog centra kompetentnosti i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek. Za taženje žeđi su se dakako brinuli domaćini Mladen Siber i njegova supruga Dušica. U okviru programa, kao finale, bila je pretpremijera (en primeur) vrhunskih erdutskih mirnih vina a kušati su se mogli eno-uradci proizvođača iz Erduta Sibera, Brzice, Jasne Antunović, Erdutskih vinograda, Royal Hillsa – svaki je vinar za degustaciju donio jedno svoje novo vino ili neko po njemu veliko vino po vlastitom izboru.

Radionica o hvarskim vinima i prezentacija najbolje ocijenjenih uzoraka u restoranu Trilogija Fino & Vino u Zagrebu. Uzvanicima se pridružio i pjesnik Enes Kišević… (Julio Frangen)

Posjetitelje je ugodno iznenadio Hvaranin Toni Bratanić iz Vrbanja, on je prezentirao svoju knjigu Priče iz konobe za starije, za koju veli kako je htio ponuditi svoju malu analizu konobe i istaknuti njeno višestruko značenje u životu u Dalmaciji

Već sredinom rujna krenulo se jače ponovno u zatvorene prostore. U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino održana je radionica na kojoj su ljubiteljima (mnogo je bilo ljubiteljICA!) u Zagrebu a na temu hvarskih vina Marija Vukelić, nakon što je ovoga ljeta u suradnji s Udrugom hvarskih vinara i lokalnim Turističkim uredom, na Hvarskim danima u Jelsi organzirala strukovnu degustaciju hvarskih bijelih vina i hvarskih crnjaka, u glavni grad donijela po tri u Jelsi najbolje ocijenjena vina od sorte Bogdanuša, od drugih bijelih sorata što se uzgajaju na Hvaru te vina od Plavca maloga. Šampioni po kategorijama bili su Bogdanuša 2020 od  Ivice Carića (88/100 bodova), Pošip 2020 od Andra Tomića (90,4/100) i Plavac mali Pharos Maximus 2013  podruma Hvar Hills (90,5/100). Drugo- i treće-plasirani: Bogdanuša 2020 – Hvar Hills (87,8) te Bgdanuša 2020 – Pavičić, zatim Pošip 2019 – Hvar Hills (90,3/100) te Levant cuvee bijeli 2020 – Ventus vina (90), a kod plavaca  Veli Visko 2018  – Vina Caric Ivica (89), i Plavac mali 2019 –Vino Leše (87/100)

A baš prije koji dan bila je, opet u Marijinoj režiji i u objektu Trilogija Fino & Vino, radionica – dakako uz prezentaciju sorte i kušanje vina od nje ali iz različitih vinogorja – o sorti Frankovka, naše kontinentalne uzdanice u domeni crne kapljice, ponuđena na degustaciju bile su etikete iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske.

S prezentacije Frankovke/frankovke, Modre frankinje, Lembergera, Blaufränkischa, Kek frankosa. Finale je bilo u znaku cuvéea Ermitage 2011 Jozsefa Bocka iz Villanyja (Julio Frangen)

Valja istaknuti kako su ta ali i druga događanja u organizaciji Zlatnih riječi  kojima sam nazočio bila ne samo s promocijskom notom povoljnom za samog domaćina i njegov kraj, nego, taman s mjerom dozirano  s obzirom na tip eventa, i s edukativnom (pružanje relevantnih informacija o kraju, proizvođaču, o nastanku proizvoda), pedagoškom (umjerenost u konzumaciji!) i kulturalnom (skretanje pažnje gostima na spomenike kulure i detalje vezane uz umjetnost te uz sakralne objekte teritorija)  notom… Budući da se u nas mnogi vinari – a velika je šteta kad je riječ o onima jače usmjerenima prema kakvoći – baš i ne snalaze u marketingu, možda bi im usluga koju na tom polju pruža ured Zlatne riječi mogla biti od koristi…    ♣

_____________________________

VIJESTI / NEWS

Restaurant Croatica

100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 – Gastronautica Karin Mimica ne posustaje: pobrinula se da sa svojom ekipom iz opatijske tvrtke Abisal pripremi novi vodič ponajboljim našim ugostiteljskim objektima, pod nazivom 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2020/2021. Riječ je o 26. izdanju Knjižnice Gastronaut, predviđenome da se službeno promovira na brodu Marina u luci u Rijeci 7. listopada 2021. Ugostiteljima uvrštenima u vodič javno se podijele, po običaju, priznanja za uspješan rad, slijede dakako domijenak i druženje i s ugostiteljima i s istaknutim hrvatskim proizvođačima vina koji prate ovu svečanost.

Karin Mimica i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma i turistički novinar Hrvatskog radija Tomislav Radić sa zahvalnicom Gastronauta za podršku i vjernost u praćenju akcije (Marko Čolić)

– Restorani su u knjizi prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama o tome što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih, u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se kao eno-gastronomski aduti mogu naći na stolu pojedinog odredišta. Među receptima restorana, u novom izdanju knjige našle su se i punjene suhe šljive u špeku; njoki s dimljenom skutom; terina od guščje jetre sa želeom od borovnica; pržene ljetne štrudlice; janjeći carpaccio; carpaccio i tartar od tune; trganci s vrhnjem i zapečenim špekom; quiche s kozjim sirom i sušenim rajčicama; pšenica s dimljenim plodovima mora; filet brancina u škartocu; šufigane lignje; janjeće tripice; brački vitalac; juneći obrazi u portu; janjeći kotleti u krustu; odrezak jelena u umaku od vina; salenjaci; čokoladna torta iod svježih smokava… – naglašava Karin Mimica.

Vodič 100 najboljih hrvatskih restorana postoji na hrvatskom i engleskom jeziku te u tiskanom i digitalnom izdanju, tiskano se može kupiti u knjižarama Hoću knjiguŠkolska knjiga i  Menart, a može ga se i naručiti direktno kod izdavača preko linka. Restorani predstavljeni u knjizi su i nositelji titule Restaurant Croatica 2020, a uz plakete koje im se dodjeljuju 07. listopada 2021. dobivaju i naljepnicu Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. ♣

Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj

NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI – Hrvatska je bogatija za tri restorana s prestižnom MICHELINOVOM zvjezdicom. Restoranima Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) dodijeljena je nedavno po jedna Michelinova zvjezdica. Restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja) i LD Terrace (Korčula), zadržali su svoje zvjezdice.

Boutique hotel Alhambra u Malom Lošinju, s jednom Michelinovom zvjezdicom nagrađenim restoranom Alfred Keller

Peter Schoch, glavni direktor lošinjskog Jadranka turizma, kamo spada i boutique hotel Alhambra, te chef nagrađenog restorana Alfred Keller Christian Kuchler i chef Michael Gallenz

Za cjelokupnu hrvatsku gastronomsku scenu dodjela prestižnih MICHELINOVIH oznaka u okolnostima globalne pandemije korona virusa predstavlja izniman uspjeh. Značajno je za hrvatski turizam to što naša zemlja sada ima ukupno 10 restorana s Michelinovom zvjezdicom, a ukupno imamo 79 restorana s nekom od oznaka ovog prestižnog gastronomskog vodiča. Potvrda je to kvalitete hrvatske gastronomije, koji predstavlja jedan od glavnih motiva dolazaka za brojne ljubitelje putovanja diljem svijeta. Prisutnost naše zemlje u Michelinovim vodičima za nas je bitna za dodatnu promociju i vidljivost, ali i za motivaciju u nastojanjima da Hrvatska bude istaknuta i međunarodno prepoznatljiva eno-gastronomska destinacija, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nakon što je uputio iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Restoran Boškinac u sklopu hotela Boškinac na Pagu ponovio je svoj po Michelinu zvjezdani status. Na zdravici u čast Michelinove zvjezdice i za 2021 uz domaćina-vlasnika Borisa Šuljića, sasvim desno na slici, sasvim lijevo na slici je Igor Zlatkov, lošinjski majstor u izradi drvenih pladnjeva za posluživanje jela i pića za potrebe ekskluzivnih ugostiteljskih objekata

Hrvatska je posebno zanimljivo odredište koja putnicima i gurmanima omogućuje uživanje u autentičnim i raznolikim gastronomskim doživljajima. Zemlja lokalnim chefovima nudi domaće proizvode iznimne kvalitete, što ih tjera da iz dana u dan nadmašuju sami sebe, kazao je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča Michelin. Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je teško za vašu zemlju, ne samo zbog zdravstvene krize, već i zbog potresa. Unatoč svim izazovima, hrvatska kulinarska scena raste, osobito na obali i u glavnom gradu. Naši su inspektori uspjeli otkriti profesionalce koji su strastveni i vrlo predani.

Uz navedeno, na listu Bib Gourmand uvršteno je još sedam restorana, odnosno restorani Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Konoba Fetivi (Split), Izakaya by Time (Zagreb), Vuglec Breg (Krapina), Konoba Malo Selo (Buje) i Alla Beccaccia (Valbandon). Tako se Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 13 restorana s ovom Michelinovom oznakom koja se dodjeljuje restoranima što nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Uživanje za stolom jedan je od najvažnijih dijelova turističkog iskustva, a Hrvatska kao zemlja raznolike gastronomije mora u budućnosti sustavno ulagati u njenu promociju i razvoj. Brojna priznanja svjetski poznatih vodiča poput Michelina veliko su priznanje za sve koji kontinuirano rade na unaprjeđenju kvalitete pripreme i stvaranja cjelokupnog gastronomskog doživljaja. U godinama pred nama Hrvatsku želimo pozicionirati kao novu gastronomsku ikonu Europe kroz sustav poduzetničkog i poticajnog upravljanja lokalnim proizvodima, koji odražavaju autentičnost regionalnih gastronomskih identiteta i namirnica  kao i kroz interpretaciju tradicije kroz inovativan i održiv pristup. Ministarstvo turizma i sporta obradit će ovu važnu temu i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Chefica Ana Grgić, iz restorana Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade, okićenoga novom i posebnom zvjezdanom Michelinovom oznakom Green Star. Kao što i priliči ekskluzivnom ugostiteljskom objektu – da ima nešto svoje što drugi nemaju, chefica Ana je s raritetnom buteljom vina Zinfandel ruci, vino je nastalo od grožđa sorte Zinfandel (Crljenak) iz malog vinograda na dijelu znane Esplanadine prostrane ljetne terase Oleander uz spomenuti restoran Zinfandel, malu pomoć u grožđu pružio je Vlado Krathaker. Na slici pored Ane Grgić su, na Oleanderici, aktualna ministrica turizma Hrvatske Nikolina Brnjac i, lijevo na slici, Veljko Ostojić, istaknuti istarski turistički radnik, svojedobno ministar turizma RH, a sada direktor Hrvatske udruge turizma (suhiucasi)

Izdanje Michelinova vodiča za Hrvatsku za 2021. godinu uključuje novu oznaku – Michelin Green Star, koja je dodijeljena restoranu Zinfandel’s (Zagreb). Riječ je o oznaci predviđenoj za restorane posebno posvećene održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.♣

Na kraju glavne turističke sezone

NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ!  – S ljetom je za ovu godinu gotovo, a uglavnom i s kupanjem u moru i sunčanjem na plaži. Na kraju (glavne) turističke sezone rade se bilance, razni portali specijalizirani za preporuke vezano uz putovanja izlaze, kao s pokazateljima što mogu sugerirati odluku o izboru turističke destinacije sljedeće sezone, s brojkama – ocjenama npr. smještaja, eno-gastro ponude, kulturno-umjetničkih, sportskih sadržaja u pojedinim turističkim centrima u raznim zemljama svijeta. Portal My datingadviser  (https://mydatingadviser.com/best-nude-beaches-in-the-world/ ) usredotočio se na – nudističke plaže. Motto je: Razodjenuti se posve, i skočiti u more!

Mi u Hrvatskoj imamo razlog za veselje: na popisu posebno preporučenih 100 nudističkih plaža na svijetu među Top 16 najboljih nudističkih plaža  tri su kod nas! Evo liste (vidi pod brojevima 1, 13, 16):

Ako za za posjet  i boravak izaberete Dubrovnik, otok Lokrum, udaljen na samo 10 minuta vožnje brodom, idealno je mjesto za posjet, za uživanje u lokalnoj prirodi,, osobito ljeti, moru i suncu. Riječ je o malom i nenaseljenom otoku koji će vam upravo kao nudistu pružiti krasno utočište. Nacionalni park, čista, bistra morska voda, prirodno stvoreno jezero sa slanom vodom u kojemu ćete uživati kao u najboljem jacuzziju… Ali, oprez:  na otoku je dosta stijenja i kamenja, i potrebno je dobro paziti kad se hoda te kad se izabire mjesto za sjedenje kao predah.

Ljeti, dubrovačko područje – Skinny Dipping Index Score: 84.5; Temperatura zraka: 29°C; Temperatura mora: 25°C; Indeks zagađenosti: 10.92; Status Plave zastave: nema; Sigurnosni indeks: 84.69; Cijena noćenja u hotelu: $98. ♣

Zelena zipka

ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE – Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji je tu regiju dugo pratio može prepustiti zaboravu. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već zagorska vina u većem broju osvajaju na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etabliralo se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat spomenutih ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Još Zagorju predstoji mnogo za učiniti na unaprjeđenju ponude općenito, dosta se mora raditi pogotovu na ruralnom turizmu, osobito u marketingu i brendiranju. U smislu obogaćenja turističkih sadržaja koje nudi Hrvatsko zagorje svakako valja navesti razne akcije vezane uz prirodnu baštinu, tu se pak izdvaja projekt Zagorje kao abeceda prirode koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 – Zaštita okoliša i održivost resursa. Bitni su diverzifikacija kvalitetne ponude, povećanje atraktivnosti odredišta, te stalna poboljšanja u sferama edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine, kao i u promidžbenim aktivnostima. Priprema projektno-tehničke dokumentacije, posjetiteljska infrastruktura, edukacija i interpretacija, promidžba i vidljivost, upravljanje projektom i administracija. Korisnik projekta: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, ukupna vrijednost projekta iznosi 4.589.418,50 kuna od čega su bespovratna sredstva 3.724.920,23 kuna – kaže Dijana Hršak, direktorica Centra.

Dijana Hršak, direktorica Centra za prirodu Zagorje u Radoboju (Marko Colić)

Cilj ovog projekta je širenje sadržaja na odredištima prirodne baštine u svrhu povećanja atraktivnosti lokacija i kvalitete edukativnih programa te osiguravanje dostupnosti uz očuvanje prirode i održivi razvoj. To uključuje razvoj posjetiteljske infrastrukture, turističkih sadržaja, ali i edukativnih programa i materijala te plana upravljanja posjetiteljima kako bi se osiguralo održivo korištenje, ali i povećalo broj posjetitelja, povećale gospodarske aktivnosti u okolini i  još jače aktivirala lokalna zajednica. Investicije u okviru ovog projekta provedene su na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora gdje je izgrađena Staza kroz krošnje i zelena učionica. Na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščica te u  njenoj neposrednoj blizini uređen je Centar za prirodu Zagorje u Radoboju i dvije zelene učionice. Važno je naglasiti da uređenje Centra za prirodu Zagorje uključuje multimedijalna rješenja za interpretaciju svih zaštićenih prirodnih područja KZŽ kao i svih područja ekološke mreže Natura 2000 na području Krapinsko-zagorske županije.

Projekt obuhvaća i izradu projektno- tehničke dokumentacije, izradu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, manifestacije, promociju, tiskanje knjige o zaštićenim prirodnim vrijednostima i promotivnih materijala kao i edukaciju kroz organizaciju stručnog aktiva učitelja i edukaciju dionika u projektu. Realizacija ovog projekta uvelike će pridonijeti razini i kvaliteti budućeg rada ustanove u smislu održavanja programa škole u prirodi i ekološke edukacije svih dobnih skupina, kroz akcijski plan upravljanja posjetiteljima postaviti će se temelji za učinkovito i održivo posjećivanje programskog područja. Multimedijsko uređenje Centra za prirodu Zagorje dodana je vrijednost kroz multifunkcionalnost, dok će staza kroz krošnje kao atrakcija u Značajnom krajobrazu Zelenjak- Risvička i Cesarska gora pomoći povećanju broja posjetitelja za šire područje.

Prezentacijske dvorane za floru i faunu n nadzemnom i podzemnom (špilja) ambijentu Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

                CENTAR ZA PRIRODU ZAGORJE – Uređeno je prizemlja centra, zamijenjena su unutarnja i vanjska vrata, izrađen je prezentacijski zid dvorane u prizemlju, adaptacija potkrovlja s multimedijskom interpretacijom te izgradnja prilaznog stepeništa s podiznom platformom kako bi dostupnost bila jednaka za sve. Prostor potkrovlja sastoji se od tri cjeline u kojima je podjednako zastupljena prezentacija zaštićenih područja te biljnih i životinjskih vrsta,  prikaz pada Hraščinskoga meteorita, osobito važnog događaja za geološku znanost te se može zaviriti u Židovske jame, Natura 2000 područje,  špilje koja je zatvorena za javnost. Može se zaviriti u gnijezdo ptica te uz hologram uživati u ljepoti orhideje i noćnom leptiru. Centar je opremljen edukativnim pomagalima i multimedijskim sadržajem u svrhu provođenja škole u prirodi kroz radionice i terensku nastavu u skladu sa nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola. Ustanova kontinuirano provodi ekološku edukaciju kroz niz programa koji su namijenjeni jednako svima, ali naglasak stavljamo na djecu kojima posvećujemo posebnu pažnju u nadi da će baš oni biti ti koji će napraviti razliku i odgovornije se odnositi prema prirodi. Centar za prirodu Zagorje prvi je objekt takve vrste u Krapinsko-zagorskoj županiji koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 kroz održavanje edukativnih radionica, predavanja i izložbi u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno.

U sklopu kompleksa u Radoboju je i muzej vezan i uz vino, na velikoj ilustraciji na zidu može se vidjeti priča o vinskoj sorti Belina starohrvatska i o njenoj rodbinskoj povezanosti s drugim poznatim svjetskim sortama (suhiucasi)

                STAZA KROZ KROŠNJE – Staza kroz krošnje Zelenjak duga je 125 metara,  s najvećom visinom je od pet metara. Duž staze nalazi se zanimljiva interpretacija biološke raznolikosti Značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Tema bioraznolikost  isprepliće s temom glazbe kroz skulpturu trube koja prati cijelu stazu, inspirirane ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himni Lijepa naša. Staza uključuje i promatračnicu za ptice u obliku ptičjega gnijezda i ljuljačke, dok podnožje staze krase perunike. Za pristup osobama slabije pokretljivosti i osoba s invalidnošću ugrađena je podizna platforma na početku staze, a za slijepe i slabovidne osobe tekstovi na pločama su na Brailleovom pismu. Staza kroz krošnje, zasad jedinstvena u Hrvatskoj, ovomu je poznatom biseru Zagorja, Zelenjaku, dodala vrijednost i pridonijela je njegovoj većoj atraktivnosti, povećanju broja posjetitelja, ali, što je i te kako važno,  i podizanju ekološke svijesti.

Edukativna turistička pješačka Staza kroz krošnje, u Risvici kod Klanjca i uz spomenik Lijepoj našoj te restorana Zelenjak (Marko Čolić)

                ZELENE UČIONICE – Zelena učionica sastoji se od šest različitih didaktičkih eksponata koji omogućuju da se na aktivan i zanimljiv način nauči najvažnije o biljnim i životinjskim vrstama naše županije te upoznaju vrste drveća naših šuma. U sklopu projekta Zagorje ABECEDA prirode zelene učionice postavljene su u Radobojskom trnacu kod Centra za prirodu Zagorje, na Strahinjčici u blizini planinarskog doma te u Značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora u blizini restorana Villa Zelenjak. Eksponati veze u prirodi, dendrofon, drveni dalekozor, taktilna staza, šumsko uho i slagalica čine zelenu učionicu koja je osmišljena na način da kod djece potiče razmišljanje, kreativnost te povezivanje stečenog s novim znanjima. Biljke i životinje koje su se našle u Zelenoj učionici predstavnici su strogo zaštićenih i ugroženih vrsta te se na njihovom primjeru ukazuje na važnost njihove zaštite i očuvanja. Zelena učionica omogućuje korištenje svih osjetila te ukazuje na potrebu stvaranja povezanosti sa prirodom.  Izuzetno je korisno i važno da se od najranije dobi djeca uključuju u ekološku edukaciju kako bi se na vrijeme razvijala njihova svijest o važnosti prirode i njenoj zaštiti.

                U promociju svega uključeni su letak Zagorje zeleno, brošura o  značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, novi vizualni identitet Ustanove,  knjiga Zagorje zeleno, te promo materijali kao magneti, lončići, majice, torbe, blokići.  ♣

______________________________________

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA ◾ CRNA GORA  MONTENEGROSJEVERNA MAKEDONIJA  NORTHERN MACEDONIAITALIJA  ITALY ◾ SAD  USA

CRLJENAK, TRIBIDRAG, PRIBIDRAG, KRATOŠIJA, PRIMITIVO, ZINFANDEL

 

Veliki grozd / Best in show

ZLATAN CRLJENAK Reserve 2012 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda  • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux  1,5 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko crno s kzp • suho • 15,0 vol%

ZINFANDEL 2015 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE ■ PORIJEKLO: Napa Valley California, USA ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol %

 

ZLATAN CRLJENAK 2015 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho • 15,0 vol%

KRATOŠIJA Reserva 2017 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija 85 %, Vranac 15 % ■ BOCA, tip: bordeaux – vrlo teška • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 15,0 vol%

CASTEL ZINFANDEL 2018 – BEDALOV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 15,5 vol%

 

ARHONTU KRATOŠIJA-PRIMITIVO MONTENEGRO 2017 – KRGOVIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora, Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol%

KAŠTELANSKI CRLJENAK 2017 – KROLO ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • 14,0 vol%

 

KAŠTELANSKI CRLJENAK Zinfandel 2019 – Anton Kovač PUTALJ ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: Kaštela – Trogir • sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 15,5 vol%

KAŠTEL SICULI KAŠTELANSKI CRLJENAK 2019 – OPG KOVAČEVIĆ IVICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

PRIBIDRAG 2016 – KUĆA SRITNOG ČOVIKA MIMICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • suho • 14,0 vol %

CRLJENAK ŠTAFILEO ZINFANDEL 2016 – VUINA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija 15,0 vol %

APOLLONIO TERRAGNOLO PRIMITIVO di SALENTO 2017 – APOLLONIO ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: igp Salento • 15,0 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Tradicija 2018 – MATELA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • vrhunsko s kzp • 14,5 vol%

60 PASSI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 biologico – 60 PASSI La DOGANA ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt  • 13,5 vol%

TRIBIDRAG 2019 – RIZMAN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD sorta: Tribidrag  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija, Komarna • 13,5 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Zinfandel 2019 – PERIŠIN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 16,0 vol%

KRATOŠIJA ZENTA 2018 – VUČINIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,5 vol%

     

CRLJENAK BERISLAVIĆ 2018 – OPG IVAN & ANTON KOVAČEV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

CRLJENAK 2018 – TESTAMENT ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija

SINISCALCO PRIMITIVO 2016 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: Bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

KRATOŠIJA 2017 – PLANTAŽE 13. JUL ■ PORIJEKLO: Crn Gora Podgorica ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: suho • 14,0 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 2020 – PATU ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 14,5 vol%

 

PRIMITIVO di SALENTO 2020 – PEPE NERO ■ PORIJEKLO: Salento, Južna Italija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt  • 14,0 vol%

ZINFANDEL CRLJENAK KAŠTELANSKI 2017 – IVICA RADUNIĆ KID ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 16,0 vol%

AD HOC PRIMITIVO di MANDURIA 2019 – TENUTA GRUSTINI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Manduria ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Manduria doc • 14,5 vol%

DON ANTONIO PRIMITIVO 2017 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulia ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: igp Puglia • 14,5 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 12 e mezzo 2019 – VARVAGLIONE ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 12,5

 

DALLE ORIGINI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 – MARZODD ■ PORIJEKLO: Južna Italija ■ VINOGRAD sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt • 13,0 vol%

HRVATSKA  CROATIA

RED BLEND CROATIA

ocjenjivanje hrvatskih crvenih/crnih mješavina sorata, hotel Esplanade Zagreb, 27.09.2021

Kušači: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Silvio Dedić, Slaven Jeličić, Darko Lugarić

 

 

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE Riserva 2007DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2012 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2009 – DEGRASSI  (13,5 vol%) / KARIZMA (Cs & Me) 2018 – PETRAČ (13,5 vol%)

 

 

GOLDBERG RED 2019 – BELJE / KORLAT SUPREME (Sy & Me) 2013 – BADEL 1862   (14 vol%) / TERRE BIANCHE CUVEE ROUGE Riserva 2013 – DEGRASSI  (13,5 vol%) /  BOŠKINAC CUVÉE 2016 – BOŠKINAC  (13,5 vol%) /  KURYCTA  Reserva 2018  – KATUNAR   (13,8 vol%)  /  KURYCTA Supele 2017 Magnum – KATUNAR  (14,0 vol%)  / FESTIGIA  LV 2015 –  VINA LAGUNA   (14,0 vol%) / CRNO 9 2016 (Cs, Me, Cf) – GALIĆ  (13,0 vol%) /  CLEMENTE CRNO 2016 – DAMJANIĆ  (14, vol%) /  K7 2019  – KRAUTHAKER (13,5 vol%) /  GRANDE CUVÉE 2015 – PILATO (14,5 vol %)

Dio cjenjivačke ekipe – Darko Lugarić, sommelier – Tač, Slaven Jeličić, enolog, Silvio Dedić, sommelier – Esplanade. Vina je točio Ivo Kozarčanin – iVino (suhiucasi)

 

 

BOŠKINČIĆ 2020 – BOŠKINAC   (14,0 vol %) / CUVÉE 2019 (Cs 50%, Cf  25%, Me) – PETRAČ   (13,5 vol %) / OTTOCENTO CRNI 2017 – CLAI   (13,5 vol%)  /  GARDIJAN 2015 (Cs & Me) – KROLO  (13,5 vol%)  /  CUVÉE  2016 – VINA POLJAK   (16,4 vol %)  / VENJE CRNO  2006 – ENJINGI   (14,5 vol%)  /

 

 

CUVÉE  (Me, Cs, Sy) 2017 – BORA   (13,5 vol%) /  MORO (Te Me Cs) 2018 – ROSSI  (13,0 vol %)  /  

SUPREMO 2015 – KABOLA   (14,0 vol %) /  CUVÉE (Cs, Cf, Pc, Me) 2019 – KOPJAR  (12,5 vol  %) /

FESTIGIA CASTELLO 2018 (M, CS, Sy) 2018 – VINA LAGUNA  (14,0 vol %) / MIRAZ CUVÉE 2015 –

FERAVINO   (13,5 vol%) /  MISNA VINA  (Cs, Cf, Me) 2020 –  MISNA VINA ĐAKOVO   (13,5 vol %) /

CUVÉE 2015 – BOŠKINAC   (13,5 vol%) / KAPITUL  2015 – ŠIPUN   (13,5%) / MAXIMO NERO (CS,

Me, Sy)  2016 – KUTJEVO d.d. (13,5 vol%) /  CRNO 9 (Cs, Me) 2017 – GALIĆ  (14,0 vol %) / MIRAZ

CUVÉE (Fran, Me, Cf)  2017 – FERAVINO  (14,0 vol%) / CUVÉE  CICONIA NIGRA 2017 – JOSIĆ  (14,0

vol %) /  KURYKTA Reserva 2015 – KATUNAR  (13,8 vol%) /  DURO ISTRIANO 2017 (dio i iz 2019)  –

DAMJANIĆ   (13,0 vol%) /  SUPREMO 2016 – KABOLA  (13,5 vol%) / BASTION (Me 75%, Pl.m) 2017

unoaked – CRVIK  (13,2 vol%) / GRIMALDA 2018 – MATOŠEVIĆ  (13,0 vol%) / CUVÉE (Te, Me, Cs)

2013 – RITOŠA  (13,0 vol %) /  PAGAN RISERVA (Pl.m, Me, CS) 2017 – PROVIĆ  (15,0 vol %) /CRNI

CUVÉE (Cs, Pc, Fran) 2020  – ORAHOVICA  (13,0 vol %) / CS & ME CUVÉE  2019 – PINKERT  (13,5 vol

%) / ROKO 2018 – PHILIPECZ  (13,5 vol %) / FESTIGIA CASTELLO  (Me,Cs, Sy) 2017 – VINA LAGUNA

(14,0 vol%) / MC 2017 (Me, Cs) 2017 – PROVIĆ (13,0 vol%) / TERRA ROSSA (Te, Borg, Me) 2020 –

VINA LAGUNA  (12,5 vol %) / CALDIEROSSO (Te, Me, Nebb, Tempr) 2018 – BENVENUTI (13,0 vol %)

/ CUVÉE No 1 BOUQUET BARANJE  2017 – PINKERT (13,5 vol%)/ REFUL 2019 – BOŠKINAC (13,5vol

%) / KAPISTRAN CRNI  (Fran & Cs) 2018 –  ILOČKI PODRUMI (13,0 vol %) / CUVÉE 2015 – POLJAK

(15,5 vol %) / C3 (Cs, Cf, Carm)  2018 – TRS (14,5 vol %) / CABERNET SAUVIGNON & MERLOT

PREMIUM 2019 – BELJE (13,0 vol %) / TANGO RED BLEND GRAND SELECTION (Cs & Cf) 2015-2017 – ANTUNOVIĆ  (13,5 vol %)

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač osnovali su firmu iVino za organizaciju ocjenjivanja plemenite kapljice i različitih prezentacija vezanih uz eno-gastronomiju, a jedan od prvih projekata bio im je upravo ovo ocjenjivanje mješavina crnih sorata iz hrvatskih vinskih podruma (suhiucasi)

ITALIA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO CEREQUIO 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: Cerequio – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & alkoholno vrenje/alcoholic fermentation – inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 3407; 1,5 lit = 84; 3 lit = 60; 12 lit = 5  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno, elegantno ■ IZGLEDOM rubinsko, providno, sa sasvim blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene, ali i dovoljne jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno • voćno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetkaSERVIS:  ⇗ •     (rafinirana jela) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion, Best in show – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________

 

.

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: