Plešivica curica/HALO, JASTREBARSKO, PROBUDI SE!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HOĆE LI, i KADA BI TO MOGLO BITI, SIMPATIČNI GRADIĆ PODNO ZNANOG VINORODNOG BRDA u NEPOSREDNOM SUSJEDSTVU ZAGREBA POSTATI VINSKIM i TURISTIČKIME, ZA ŠTO IMA LIJEPE PREDISPOZICIJE s OBZIROM NA POTENCIJALE KOJI SE VIDE KROZ NEKA VINA PA i u PRODUKCIJI SIRA, MEDA, VOĆA, s OBZIROM NA BLIZINU METROPOLE KAO VELIKOG EMITIVNOG CENTRA KROZ CIJELU GODINU, i s OBZIROM NA SVOJU LOCIRANOST UZ SAMU VITALNU PROMETNICU OD GLAVNOGA GRADA PREMA KARLOVCU i MORU, KAO i NA SVOJU POVEZANOST, PREKO JEDINSTVENOG VINOGRADARSKOG AMBIJENTA, SA SAMOBOROM, SMJEŠTENIM NA ULAZU u LIJEPU NAŠU IZ SLOVENIJE?…

Još jedna manifestacija Jaskanske vinske svečanosti završena je. Prvotno zamišljena kao svečanost vina u gradu podno Plešivice i kao dobra mogućnost promidžbe plešivičke kapljice ali i drugih lokalnih proizvoda te usluga pa i kao doprinos stvaranju od Jastrebarskoga vinskoga a samim time i turističkoga gradića, te u nekoliko svojih prvih izdanja na tom kolosijeku organizacijski i realizirana, pretvorila se pozornicom i ambijentom održavanja i programskom ponudom u večernje svratište pod šatorom na sajmištu na kraju grada s glazbenicima lakih i prelakih nota kao poantom. (Na otvorenju ovogodišnjih Jaskanskih vinskih svečanosti uvečer su nastupali Gazde, naravno po običaju bilo je na repertoaru obilje Slavonije – u Prigorju!, za iduću večer najavljen je bio sastav Begini, potom Ivan Volarić Zak, a posljednja večer pripala je Jasminu Stavrosu…). Najboljih plešivičkih proizvođača vina unatrag koju godinu tamo više nema, rekao bih da i to nešto govori.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJaskanske vinske svečanosti 2014 otvorene su uz nazočnost premijera i ministara. Grupa plešivičkih vinogradara/vinara na slici je na štandu Zdenka Šembera, u razgovoru je s ministrom financija Borisom Lalovcem. Ali, taj simpatičan i razgovorljiv čovjek ovaj put nije govorio o financijama, nego o nečemu iz faha upravo ponuđača vina i turističkih djelatnika: ispričao je, vrlo oduševljeno, svoje dojmove sa ovoj u Jaski slične vinske svečanosti kojoj je nedavno, skupa s visokim tamošnjim političarima, nazočio u Austriji. Bio je visoko impresioniran koncepcijom i organizacijom te marketinškim pristupom Austrijanaca. Tko je htio i dobro slušao mogao je iz izlaganja ponešto naučiti…

Aktualni organizatori i sudionici-ponuđači mogu zadovoljno trljati ruke zbog eventualno dobre zarade, ponuđači vina vjerojatno zbog dobrog prigodnog plasmana vina što bi inače možda i još stajalo u podrumu, ali manifestacija je samo jednom u godini, od 365 dana traje tek tri dana, a ne vidim da iole pridonosi Jastrebarskome da stekne epitet vinskoga grada, vinskog i eno-gastronomskog, izletničko-turističkog središta kakvo bi ono moglo biti i kakvime ga se ponekad rado predstavlja. Hoće li, i kada će simpatični gradić podno znanog vinorodnog brda Plešivica u susjedstvu Zagreba postati vinskim i turističkime? Pa, za to ima lijepe predispozicije s obzirom na potencijale koji se vide kroz neka lokalna izvanserijska vina, u produkciji sira, meda, voća, s obzirom na blizinu metropole (pola sata vožnje automobilom; postoji i javni prijevoz) kao velikog emitivnog centra kroz cijelu godinu, s obzirom na svoju lociranost uz samu vitalnu brzu prometnicu od glavnoga grada prema Karlovcu i moru (i natrag, dakako!), s obzirom na to da je tek na pola sata vožnje automobilom udaljeno od Karlovca, s obzirom da je cestovno povezano preko jedinstvenog trsnoga ambijenta sa Samoborom, smještenim, u izletničkom i turističkom smislu, vrlo pogodno, na ulazu u Lijepu našu iz Slovenije… Zar to nije i više nego dovoljno?!

Volim Tomca, volim Koraka, volim i Šembera a i Brajea…, ali hoću S JAKIM RAZLOGOM ići i drugima! Povremeno naiđem u taj kraj a od toliko mnogo ponuđača navedenih u prospektima Plešivičke vinske ceste tek je nekolicina vinara kojima treba u kontekstu kakvoće i osebujnosti proizvoda s dubokim naklonom skinuti kapu. Prođem Jaskom: po čemu se uopće može vidjeti da je riječ o vinskome gradu i, barem malo, središtu plešivičkog vinskog turizma? Svojedobno je na glavnome trgu u podrumskome prostoru bio otvoren zgodan lokal zamišljen da nudi tipične lokalne specijalitete i butelje plešivičkih proizvođača vina, pa se ubrzo pretvorio u – kafić…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAZvijezda među vinarima bio je Robert Braje, koji je određen kao ovogodišnji domaćin predsjedniku Josipoviću i veleposlanicima na Diplomatskoj berbi i kod kojega se na štandu na duže vremena zaustavio premijer Milanović. Ove godine trebala je biti peta, jubilarna diplomatska berba, ali u posljednji je trenutak otkazana je zbog lošeg vremena. Strani diplomati, inače, dolaze po vino na Plešivicu, najvjerojatnije je to uvijek još tek kod dvojice-trojice proizvođača koji su se izdignuli kakvoćom i reputacijom… Kod Brajea se na štandu, uz mirna vina, moglo kušati njegov pjenušavi prvijenac (od sivog pinota). Inače, Robert Braje kupio je i amforu, kani eto ući u klub Plešivički pjenušari i amforašiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hajde plešivički dečki, proizvođači vina, lokalnih specijaliteta, mogući ponuđači i smještaja – dignite se jače, što brže, udružite se kako to rade s uspjehom vani (to donosi bolji ukupni efekt za sve uz manje ulaganja pojedinačno a omogućuje i pristup sredstvima iz EU fondova), formirajte u većem opsegu specifičnu lokalnu ponudu i za izbirljivijeg (i platežno potentnoga) gosta, među stanovnicima mnogoljudnog Zagreba i među turistima ima takvih! Teško da može biti sreće dok proizvođači ne skupe glave i kako Bog zapovijeda ne organiziraju se u udrugu radi unaprjeđenja kakvoće proizvoda i radi učinkovitog marketinga i turističkog razvoja na bazi magnetne moći Bakhova nektara i LOKALNE eno-gastronomije. Hajde i lokalni moćnici, angažirajte se jače, ne tek prigodničarski nego i sa srcem i kontinuirano i vi, zlatna koka je tu, ali bez promišljenosti, organiziranosti i u ponudi naglaska na ono svoje, vlastito, njeno jaje neće biti zlatno!…

Potrebni su privlačni tipični sadržaji koji onda utječu i na odgovarajuće uređenje sredine, dobra promidžba jer bez prikladne komunikacije s tržištem nema ništa, te svakako i u gradu infrastruktura – kušaonice i prodavaonice lokalnih manufakturnih proizvoda i usluga, restorani, smještajni kapaciteti. Kakvo je to vinsko-turističko mjesto bez uistinu dobrog restorana za zahtjevnoga gosta, te bez hotela? Na otvorenje manifestacije kojoj su pokrovitelji Vlada RH i predsjednik RH dolaze čelnici ove države, dođu oni svaki put, međutim pitaju li se ikad kamo su to došli službeno i što sve taj kraj može ponuditi te što se čini da se ponuda dobro osmisli pa da realizacija bude na visini? Je li aktualna ova ili neka druga vlada, stvar je ista: već godinama Jastrebarsko nema hotela, a nekad ga je imao…

Dođite nam u Jastrebarsko i na Plešivicu, pa onda računajte na to da se, s obzirom da je problem sa smještajem, treba vratiti doma… Zbog veće komocije stigli ste automobilom a ne javnim prijevozom i spremni ste bili prenoćiti jer ste znali da ćete, kad već idete u vinski kraj, popiti koju čašicu, a vi morate doma, na cesti vrebaju i opasnost od nesreće pa i patrole prometne policije tako da možete ostati bez vozačke i ako i niste skrivili nesreću…

Plešivico curice, hajd’mo i dječaci, malo u susjedstvo – predlažem npr. mađarski Villany koji nam je vrlo blizu, ili pak vinska sela na južnoštajerskoj vinskoj cesti u Austriji uz granicu sa Slovenijom, pa Burgenland… Da se vidi što je vinsko selo, mjesto!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPod šatorom na jaskanskom sajmištu moglo se kušati žuti muškat Lagradi Ivana i Mislava Velikanovića koji je ove godine dobio nagradu Decantera. Vina Velikanovićevih napredovala su u kakvoći, novi savjetnik kuće je Eno-ekspert kojega vodi enolog Miodrag Hruškar. Velikanovići, čija tvrtka Lagradi uspješno surađuje s jednom njemačkom poslovnom kućom, uspijevaju, kažu, dosta svojih butelja izvesti u Njemačku. Rado će se pohvaliti kako im izvoz čini oko 50 posto plasmana. Sa svojim vinima nalaze se još i na tržištima Belgije, Poljske, Srbije, otvara im se navodno i Švedska. Na jednoj prezentaciji vina u Londonu Ivan Velikanović upoznao se s poslovnom gospođom s titulom Master of Wine i ona sada kod Velikanovićevih na Plešivici bira vina što će se pod njenom etiketom napuniti u butelju (na stražnoj etiketi piše tko je proizvođač ) i onda plasirati po raznim europskim zemljama

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnolozi Tomislav Haramija i Branka Franjević, iz PZ Plešivica nudili su i Rajnski rizling 2013 koji je osvojio zlatnu medalju i novinarsko priznanje za najbolji rajnski rizling na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Zagrebačke županije. Robert Brkić predstavio je pak nove (poboljšane!) Mladinine pjenušce iz linija rađenih klasičnom metodom i metodom charmat…Uz PZ Plešivica – domaća izrada slanih i slatkih kolača Sunce, s Nadom Golojuh i njenom suradnicomOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKad je već rađena u Zagrebu, kako to da pressica za ovogodišnje Jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u kušaonici vina i lokalnih specijaliteta plešivičkoga vinogradara/vinara Drage Kurtalja, nedavno otvorenoj u ulici Nova ves, u središtu metropole. Na slici s pressice u Zagrebu su, slijeva, Robert Braje, vinogradar i vinar, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, Ivana Herceg direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga, te Stipe Bučar, predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarskoga i dogradonačelnik Jaske.

PLEŠIVIČKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dah Plešivice stigao je pojačano Zagrepčanima na kućni prag zahvaljujući vinogradaru i vinaru Dragi Kurtalju i njegovoj supruzi Dubravki, koji su u Novoj vesi, odmah do kultnog restorana Baltazar, otvorili simpatičnu kušaonicu plešivičkih specijaliteta (copanjak!!!…) i vina, ujedno i prodavaonicu ne samo svoje kapljice nego i one od drugih proizvođača iz Plešivičko-okićkog vinogorja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvake srijede tu su poseban menu s toplim domaćim, maminim jelima i druženje izravno s Kurtaljima, koji, inače, od grožđa s vrlo dobrih pozicija proizvode graševinu, rajnski rizling, zeleni silvanac, crni pinot i portugizac od mirnih vina, te pjenušac Dri na bazi moslavca a s dodatkom chardonnaya i zelenog silvanca! Uskoro Kurtalji izlaze i s predikatom – ledenim vinom rajnski rizling iz 2011.

Kurtaljevi su ovih dana upravo u tom svom zagrebačkom lokalčiću prezentirali nove etikete za svoje butelje, dizajnirao ih je i tiskao zagrebački Studio Cuculić na čelu s Vanjom Cuculićem. Etikete su svakako osvježenje u odnosu na one prije, ali treba ovdje dodati da su i Kurtaljeva vina napredovala, dobrim dijelom zahvaljujući njegovoj suradnji s enologom Nenadom Maslekom, inače predstavnikom tvrtke Lallemand specijaliziranom za kvasce. O Draginim nastojanjima na nadgradnji govore usmjerenje i prema pjenušcu, rađenom klasičnom metodom, te predikatima. Veselju, kojemu je, uglavnom domaćim popevkama, uvelike pridonio ansambl Ex Panonia s Damirom Mihlovcem, nazočili su brojni uzvanici te namjernici koji su se već navukli na dolazak ovamo srijedom, bili su tu Kurtaljevi kolege Davor Sirovica i Damir Režek, pa popularni radio i tv-voditelj Mirko Fodor, enolozi Nenad Maslek te Zdenko Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, vinotekari (Bornstein…), ugostitelji iz Zagreba ali i Samobora, među njima i Boris Orašanin Zubo iz popularne Trilogije kod Kamenitih vrata i vinar i predsjednik Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijan Žganjer, novinari…

Čudno mi je što pressica za jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u Kurtaljevoj kleti u Zagrebu, ne stoga što izabrani ambijent Pod Zidom nije bio dobar nego stoga što je Kurtalj s Plešivice, što Jastrebarsko pripada Plešivici, kao i Plešivica njemu…

DOGOVOR OKO BERBE – Berba 2014? Mislilo se uvijek da je 13 nesretan broj, ove godine dojam je da mu se pridružio ..14! Svaki dan kiša, pa razvoj peronospore i oidiuma, svako toliko nevrijeme, tuča, kako li će uopće završiti ova vinogradarska sezona, to sam Bog zna. Sunce na kraju tunela ne nazire se, ali ne nazire se ni – kraj tunela!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Isprva zabrinuti skup vinogradara/vinara kod enologa Nenada Masleka u vikendici na Plešivici, ali čovjek je čovjek a izreka veli Još nigdar ni tak bilo da nekak ni bilo, kako je vrijeme odmicalo atmosfera sve veselija… Razgovor ipak hladne glave, jer vani je – zahladilo. Majstor Lalle tu je, on će da pomogne! Život ide dalje…

 PLEŠIVIČKI PJENUŠARI i AMFORAŠI – Iako je prvi suvremeni i hvale vrijedni hrvatski pjenušac – Šenpjen – rađen klasičnom šampanjskom metodom i ne samo namijenjen osobnoj konzumaciji hobista-zaljubljenika u vino nego i okrenut prema tržištu, nastao u goricama kod Šenkovca uz granicu sa Slovenijom, ipak zasluge za zamamne mjehuriće u čaši u Lijepoj našoj nosi Plešivica, naime tata Šenpjena, uz sjajnog i entuzijazmom nabijenoga realizatora vinogradara i vinara Ivana Turka, bio je inž. Franjo Jambrović, enolog i ondašnji upravitelj podruma Mladina u sklopu Jaska vina; prve pjenušave korake i Ivo Turk učinio je upravo u društvu s Jambrovićem. Posljednjih godina ponajbolji naši pjenušci i dolaze upravo iz Plešivičko-okićkog vinogorja, broj proizvođača stalno se pomalo širi, među najnovije ulazi i Velimir Korak, pokušaji se vide i kod Roberta Brajea. Ide li Plešivica putem koji joj može pribaviti naziv hrvatska Champagnea, kao što je npr. Franciacorta između Brescije i Bergama koju nazivaju talijanskom Champagneom?

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAli, Plešivica ima još nešto: tzv. narančasta vina! Iako je prvi u Hrvatskoj amforu radi proizvodnje vina starom gruzijskom tehnologijom dugih, višemjesečnih maceracija zakopao Istranin Marino Markežić Kabola, zapravo je pravo gnijezdo amforaša također Plešivica. Ovih dana plešivički pjenušari i istodobno i amforaši okupili su se u Jastrebarskome kod brata afirmiranog proizvođača vina i pjenušaca Zvonimira Tomca, Tomislava, koji s tastom Bajdom proizvodi mirno vino i pjenušce pod markom Tom(ac)&Ba(jda) i reklamira se kao Tomba la bomba. Tomci i njihovi bratići Zvonko te Mirko Ivančić i Mirkov sin Antonio (svi na slici), koji vino iz amfore što ih iz Gruzije uvozi Mirko proizvode za sebe i prijatelje a ne za tržište (barem ne zasad), naprosto su zaluđeni kako pjenušcem tako i kapljicom iz amfore, ali i još nečime: specifičnim žutim vinom (vin jaune) što se tradicijski proizvodi u francuskoj pokrajini Jura (sorta Savagnin, izvrsna kiselost, nešto više od šest godina sazrijevanja u bačvicama koje nisu zapunjene do vrha kako bi vino dobilo izrazit ali vrlo interesantan oksidativni štih, punjenje u zdepaste butelje clavelin zapremnine 0,62 l…). Hoćemo li možda za neko vrijeme imati na Plešivici pokušaj produkcije i takvog tipa vina?

Plešivica, s najboljim sur lie barrique-vinima (Korak), s najboljim crnim pinotima (Korak, Tomac), s najboljim pjenušcima ali i s najboljim narančastim vinom u Hrvatskoj (Tomac), sa Šemberom i Brajeom koji se dižu pokazuje da može biti naš vinski ponos, samo – hajde i ostali dečki, malo brže, hrabrije, ambicioznije i pedantnije naprijed, shvatiti treba da vina odavde (metropola, turistički dosta razvijena, vam je na pragu!…) mogu podnijeti cijenu i od 20 eura za butelju! Specifičnosti mogu lakše i u izvoz, ali ekstra-proizvođači brojem moraju u nekome kraju ipak činiti minimalnu tzv. kritičnu masu da bi se za teritorij i svakoga pojedinačno na podnošljiv način mogao kreirati učinkoviti marketing, bez kojega danas nema ništa…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERANOVA HRVATSKA AMFORA! – Još jedno hrvatsko vino iz amfore (uskoro!) na tržištu! Novi amforaš je Zdenko Šember s Plešivice ponad Jastrebarskoga. Vino rajnski rizling iz berbe 2011. upravo je napunjeno u butelju, i u njoj će počivati u Šemberovu podrumu do Uskrsa 2015., kad će na tržište. Uskrs je inače vrijeme kad Šember vadi vino iz amfore nakon visemjesečne maceracije uz koju se odvija i alkoholno vrenje. Ovaj rajnski rizling bio je na pokožici u amfori od berbe 2011. do Uskrsa 2012., potom je prebačen u za to posebno naručenu bačvu od 370 litara zapremnine i tu je prije punjenja proveo gotovo dvije i pol godine. Ali, Zdenko Šember ima još jednog asa u rukavu: isti taj rajnski rizling (isti vinograd, ista berba, izvrsno vino!) ali maceriran tri tjedna u otvorenoj kaci od hrastovine i potom ostavljen na dozrijevanju do kraja kolovoza 2014. u velikoj bačvi. Promocija će najvjerojatnije biti na festivalu Zagreb Vine & Culinaria.com 2014 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, a izlazak na tržište očekuje se oko Nove godine. U posjetu Šemberu bio je vinogradar/vinari ili, kako on najradije kaže, kmet s Collija Damijan Podveršič (na slici su Podveršič, Zdenko Šember i sin mu Nikola te Damijanov prijatelj Davide Zedko), koji također radi vino od bijelih sorata uz maceracije s fermentacijom te s dugim dozrijevanjem u velikim bačvama, i vrlo se pozitivno izrazio o rajnskome iz amfore i ovome iz velike bačve.

 Inače, kod Šemberovih je proradila nova pečenjara! Obitelj Šember se vrlo uspješno bavi i ugostiteljskom ponudom na svom gospodarstvu u Donjim Pavlovčanima (potrebna je najava!). Preporuka: uz Zdenkovo vino, dakako najprije pjenušac kao aperitiv – bakin kruh, Ivankino pečenje i dedine mesne prerađevine! A sada dakle, još i jela s roštilja, ražnja, ispod peke… Šemberi su najozbiljnije shvatili najnovije objavljenu inicijativu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365 dana, tj. turistička sezona u Lijepoj našoj kroz cijelu godinu i po cijeloj zemljiu, a ne samo preko ljeta duž naše jadranske obale.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 POTRAŽNJA ZA PJENUŠCIMA – Široki smiješak i brk veselo uvijen prema gore: Zvonimir Tomac sa suprugom i s jednim od svojih distributera ne nekolicinom zajedničkjih prijatelja: Classic extra brut i Diplomat spremni za isporuku!  Je li baš točno da u nas potražnja za pjenušcima nije velika i da se praktički ne može prodati skuplja butelja vina? Čini se da nije, možda su krivac za taj dojam više od gospodarske krize ili eventualno općenito slabijeg afiniteta prema pjenušcima uopćeno slabija ponuda visokokvalitetnih domaćih pjenušavih vina, te butelja s vinom kvalitete koja i podnosi višu cijenu, zatim nedovoljan marketing proizvoda kao i stupanj zalaganja pojedinih distributera i ugostitelja da plasiraju proizvode prodaja kojih zahtijeva veći angažman, kod ugostitelja lako moguće i to što najčešće znaju pretjerati s cijenom butelja u svom lokalu …OLYMPUS DIGITAL CAMERA

TRADICIJA SE NASTAVLJA – Obitelj Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskoga bogme stalno ima posjetitelje i iz inozemstva. Dođu ih obići i upoznati gosti iz vana koji popiju njihove pjenušce i mirno vino u nekom od restorana na našoj obali pa se zainteresiraju za adresu proizvođača i eto ih kod Tomčevih u podrumu. Baš iz takvog slučaja rodilo se jedno lijepo prijateljstvo između Christiana Zwickerta iz Alsacea i njegove gospođe Oksane Sadžik, inače rodom iz okolice Prnjavora u Bosni ali već godinama na radu u zubarskome sektoru u Njemačkoj na granici s francuskim Alsaceom. Prije nekoliko godina u Opatiji par je u restoranu pio vina od Tomca, toliko su im se dopala da su htjeli upoznati vinara. Otad svakog ljeta kad provode godišnji odmor u Bosni na obiteljskome imanju Sadžićevih naiđu u Donju Reku na degustaciju Tomčevih novih berbi ali i da pokažu vina francuskog podruma Château de la Font du Loup iz Châteauneuf-du-Papea za koji Zwickert radi. I ovog ljeta Christian i Oksana stigli su Tomcima u posjet, donijeli su na kušanje kapljicu iz 2013. koju je Zwickert napokon počeo u nešto većoj količini raditi od grožđa iz vinograda (3,5 ha) što ga je prije pet godina zasadio u okolici Prnjavora, sorte su Rizling rajnski, Pinot crni i Syrah…

Susreti su i više od druženja – prigoda za usporedbe hrvatskog i francuskog bijelog i crnoga vina ne samo po kakvoći nego i po pristupu (naša jednosortna, francuski cuvéei, vino iz Châteauneuf-du-Papea izvorno nastaje od oko 13 sorata!), te vina iz okolice Zagreba i okolice bosanskog Prnjavora od istih sorata (rajnski rizling, crni pinot) kao i nekih vinskih posebnosti dvaju proizvođača (Tomac, Zwickert), od tih posebnosti valja spomenuti Tomčeve pjenušce i uradke iz amfore i Zwickertovu na prvo razmišljanje i naizgled nespojivu ali, ispalo je, dosta zanimljivu kombinaciju bosanskih crnog pinota i syraha. Logično je da Tomca zanima što eno-verzirani Francuz, ponosit na čuvene šampanjce svoje domovine, misli o njegovim pjenušcima (čulo se puno pohvala), a zanimalo ga je, kao i sve nas, što francuska ruka može, posebice u domeni crnoga vina, napraviti u sjevernoj Bosni. Zwickerta je dakako zanimalo što će naš renomirani vinar i neki njegovi kolege reći o njegovim uradcima (rizling dosta drukčiji od Tomčevoga, crni pinot – dosta sličan Tomčevome, te pinot noir & syrah).

Tomac i ZwickertiTomci, koji su uz pomoć rodbine i prijatelja baš toga dana brali kruške viljamovke za produkciju rakije viljamovke, pobrinuli su se za meso, i ubrzo nakon što se cijela ekipa okupila i krenula degustacija, jezične barijere pale su, štaviše uz hrvatski i francuski čuli su se – još i njemački i engleski!…   ♣

SuČ – Rujan / September 2014

 

 

 

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: