Tag Archive | Wojciech Bonkowski

Mundus Vini 2015 / PET ZLATA ZA VINA HRVATA

Mundus Vini logosummer tasting

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Mun

Milenijska fotografija snimljena ispred nojštadske dvorane Saalbau: svi značajniji degustatori vina iz cijeloga svijeta

NA RUJANSKOM IZDANJU JEDNOG OD NAJVEĆIH i NAJZNAČAJNIJIH OCJENJIVANJA VINA u SVIJETU, u NJEMAČKOM NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE, NA 28 POSLANIH UZORAKA HRVATSKA JE OSVOJILA PET ZLATNIH i TRI SREBRNE MEDALJE, a LAUREATI SU BADEL 1862, VINA BELJE i ILOČKI PODRUMI

I drugi ovogodišnji Svijet Vina u Novigradu na Vinskoj cesti (Neustadt an der Weinstrasse) u njemačkom vinorodnom Palatinatu, carstvu rajnskog rizlinga, bijelog i sivog pinota, chardonnaya, zelenog silvanca i crnog pinota, te dornfeldera i nekih drugih crnih križanaca, završio je. Riječ je dakako o međunarodnom ocjenjivanju Mundus Vini, jednom od najvećih i najznačajnijih svjetskih vrednovanja Bakhova nektara. Od lani, zbog pojačanog interesa proizvođača da predstave svoju kapljicu ekspertima-degustatorima iz niza zemalja i potom, kad se objave rezultati, što prije i cijeloj svjetskoj javnosti, Mundus Vini se održava dva puta godišnje – prvo kušanje je u veljači i na određeni je način povezano sa diseldorfskim sajmom ProWein (iduće godine bit će od 13. do 15. ožujka), a drugo je početkom rujna i na svoj je način uvod u predblagdansku šoping-groznicu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Saalbau u Neustadtu, gdje se ocjenjivanje odvija. Tu se inače održavaju i koncerti i kazališne predstave. Dolje: komisije u radnom zanosu, ova u prvom planu je s brojem 17

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Službeni rezultati s ovog ljetnog ocjenjivanja kažu sljedeće:

Mundus Vini 2015 summer tasting okupio je 4300 vina iz 40 zemalja. Ukupno, dakle s ovogodišnjim pretproljetnim izdanjem, broj se za 2015. kreće oko 8430 uzoraka, a to je oko 1100 etiketa više nego što ih je pristiglo lani, oko 2200 pak više od predlani. Veliki brojevi ne moraju automatski i uvijek značiti i visoku kvalitetu, ali zasad se Mundus Vini uspješno nosi s njima. Obično su u zemlji-domaćinu neke manifestacije najbrojniji domicilni sudionici, međutim sada, na ljetnom vrednovanju Mundusa 2015, s najviše vina nastupili su Talijani – 1051, poslije njih su bili Nijemci s 800, pa Španjolci sa 693, Portugalci s 340 i Francuzi s 296 uzoraka. Tzv. velike sile – SAD i Ruska federacija poslale su ukupno 64 uzorka, Amerikanci 44, a Rusi 20. Oficijelni podatak dobiven od organizatora – izdavačke kuće specijalizirane za publikacije o vinogradarstvu, vinarstvu, sommelijerstvu i vinu (ali i pivu, osobito onome iz kategorije craft, te o kavi!), govori o hrvatskoj prisutnosti u ljetnome terminu sa 28 mirnih etiketa (12 crvenih i 16 bijelih). Iz Bosne i Hercegovine bilo ih je osam, Makedonije 15. Slovencima, čini se, ljetni termin nije zanimljiv, oni radije šalju na onaj pretproljetni. Inače, prijavljeni su bili i uzorci i iz nekih država o kojima se, barem kod nas, ne razmišlja uopće kao o vinskim zemljama, primjerice iz Nizozemske (1), Danske (5) i Tajlanda (10).

HSS - Hrvatska, Slovenija, Slovačka: prof. Marin Berovič kao predsjednik žirija, te Franjo Francem i Andrej Ondrejmiška kao članovi

HSS – Hrvatska, Slovenija, Slovačka: prof. Marin Berovič kao predsjednik žirija, te Franjo Francem i Andrej Ondrejmiška kao članovi

Ocjenjivača je bilo nekih 150 iz 36 zemalja, iz Hrvatske nas dvojica – mr. Franjo Francem, kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i ja ispred Svijeta u čaši i bloga Suhi u čaši, dok su iz Slovenije kao kušači radili prof. Marin Berovič i Dušan Brejc.

Dodijeljeni su 33 velike zlatne medalje, 768 zlata i 858 srebra. Najviše medalja pripalo je Italiji (380), slijede Njemačka (356), Španjolska (271), Portugal (145) i Francuska (123). Zemlje dobitnici najviše medalja poredane su kao i na listi broja uzoraka! Iz Novoga svijeta po broju osvojenih medalja prednjači Australija, s ukupno 72 medalje, od čega dva velika zlata i 44 zlata, odmah iza je Južna Afrika sa 41 medaljom (jedno veliko zlato, 11 zlata), SAD su osvojile šest zlata osam srebra, Novi Zeland devet zlata i sedam srebra, itd.

Korlat Merlot Boutique 2011

Hrv

Hrvatski dobitnici – Korlat Merlot 2011 boutique od Badela 1862, i baranjska Graševina 2011 od Vina Belje

Hrvatska je na Mundus Viniju 2015 ovoga ljeta osvojila pet zlata i tri srebra! Pozlaćeni su Graševina 2006 Goldberg od Belja, Graševina 2011 Goldberg također od Belja, zatim Traminac 2014 kvalitetni od Iločkih podruma te, u kategoriji crnih, Korlat 2011 Merlot Boutique od Badela 1862 i Dingač 50 ̊ iz 2011 također od Badela 1862, a posrebreni Graševina 2014 kvalitetno od Iločkih podruma, te Merlot 2012 Goldberg suho od Belja i Ivan Dolac plavac mali 2009 od Badela 1862. Dakle, unutar osam medalja tri dobitnika: Badel 1862, Belje, I Iločki podrumi. U mojoj komisiji nije bilo niti jednog uzorka ni iz Hrvatske niti iz drugih zemalja s kojima smo nekad bili u državnoj zajednici, tako da ne mogu izravno prenijeti iskustvo s Mundusa vezano uz njih.

BiH se okitila s dva zlata, a slavljenik je Josip Nuić iz Ljubuškoga sa Syrahom 2012 i s Merlotom 2012, dok je Makedonija uzela tri srebrne medalje, jedna je pripala vinu Syrah 2013 Dioniz barrique Dalvina Dooela iz Bosilova, a dva vinariji Stobi iz Gradskoga, za Vranec 2012 Veritas i za Vranec 2013.

Zlato i srebro su, inače, rekao bih, u kontekstu osvojenih bodova ovdje s nešto jačim sjajem nego na drugim značajnim ocjenjivanjima: zlato, da tako kažem, 18-karatno počinje s 90/100 bodova (drugdje već s 85, pa 86, 87 ili 88), a VELIKO zlato odnosno 24-karatno s 95 bodova (drugdje s 90, 91, 92 odnosno 93 boda). Dakle, ovdje na Mundus Viniju u bodovnome smislu tek je srebro ono što drugdje bude već zlato!

Ali…

Mundus medaljeNema bez tog famoznoga Ali… Tako kako sam upravo napisao uvjerljivo je bilo na ocjenjivanju potkraj veljače 2015., i, iskreno, obradovao sam se tim podignutim pragovima, posebice za zlato i veliko zlato, naime doduše i srebro, ali pogotovu zlato i osobito veliko zlato treba i te kako i zavrijediti. Međutim sada, nakon ovog ljetnog ocjenjivanja, moj je dojam da se organizator pobojao da se malo prenaglio u tom pooštrenju pragova. Na ljetnom vrednovanju dočekali su nas malo izmijenjeni ocjenjivački listići. Na ljetno ocjenjivanje izašlo se – kao da je riječ o bojazni da bi posljedice strožih pragova za medalje mogle biti značajnije manji broj osvojenih medalja višeg i najvišega sjaja i moguće mrgođenje proizvođača – s listićem s ponešto modificiranom bodovnom tablicom u pojedinim kolonama što, rekao bih, uz pristup kušača prema kategorijama vrlo dobar i odličan jednak kao i do sada omogućuje, utisak je moj, osvajanje nešto više bodova i nešto lakši dostup u zone medalja! Nadam se živo da je to bio na neki način pokus, i da ovo ipak neće i potrajati. Razumljivo mi je da organizator gleda na to da ide na ruku proizvođačima, koji plaćaju za to da njihova vina budu vrednovana na stručan način i nadaju se medalji što je mogu tržišno iskoristiti, ali ipak – ocjenjivanja se provode i za potrošače!

Ima i još nešto: na svim ili gotovo svim međunarodnim ocjenjivanjima vina, u nekom valjda strahu i od inflacije odličja, na preporuku OIV-a uvedeno je pravilo da se službeno dodjeljuje tek 30 posto medalja u odnosu na ukupno prijavljeni i ocijenjeni broj uzoraka. Po meni, čista činovnička mjera. Zašto neki uzorak, ako osvoji dovoljno bodova za neku medalju, ne bi tu medalju i javno primio, zašto ne bi bilo i javno obznanjeno da mu je pripala? Uz držanje dovoljno visokoga bodovnoga praga za medalje, a po meni je to razumno upravo s ovim rasporedom – 85 do 90 za srebro, 90 do 95 za zlato a od 95 do 100 za veliko zlato – te uz pridržavanje prijašnjeg, klasičnog ocjenjivačkog listića nije potrebno posizati za administrativnim mjerama… Zašto bojazan od inflacije medalja rješavati birokratski, kad se to, valjda, može i riješiti sasma prirodnim putem?

Inače, neujednačeni rasponi bodova za medalje na raznim ocjenjivanjima stvaraju stanovitu zbrku i teoretski omogućuju da se netko tko kući ponese zlatno odličje zapravo i prošvercao u kategoriju zlata… OIV, te međunarodno udruženje enologa UOEI i organizatori raznih ocjenjivanja trebali bi se dogovoriti (hoće li se to ikad dogoditi?!) oko globalne standardizacije bodovnih raspona, tako da medalje svuda imaju jednaku vrijednost, a, ponavljam, moje je stanovište da bi u okvirima danas općeprihvaćenog ocjenjivanja vina, najbolje bilo da se slijedi baš primjer raspona bodova koje ima Mundus Vini. Evo i zašto: s modernom tehnologijom, modernom opremom i besprijekornom higijenom u podrumu nije teško s vinom dostići 85 bodova, što je već (početno) srebro. Za zlato (kažu: najplemenitiji metal) valja ponuditi i kudikamo više, dakle da vino znatno nadiđe besprijekornost u tehničkom smislu i da bude višeslojno, s izraženim karakterom i sa sposobnošću da se s vremenom razvija do visoke dodane vrijednosti.

ZANIMLJIVA POPODNEVA: PJENUŠAC KOD FRITZA WALTERA!

Meininger Verlag kao organizator Mundus Vinija u popodnevnim satima uvijek priredi izlet u neki vinorodni kutak na udaljenosti do npr. sat vremena vožnje autobusom od Neustadta. Nakon prvog ocjenjivanja prije podne i nakon ručka pošlo se u Kaiserslautern do nogometnog stadiona 1. FCK, zdanja koje nosi ime jednog od najvećih igrača Njemačke ali i Europe pa, tada, možda i svijeta – Fritza Waltera. Lijepi objekt u modernome gradu, nije prevelik ali nije ni mali. Ugodan je osjećaj naći se na igralištu znanog kluba iz Bundeslige, a pogotovu kad je posvećen legendi. I kad te domaćin tamo, kao gosta, dočeka s pjenušcem!

Eh, sad: kakve veze imaju nogomet i stadion s vinom, i ocjenjivačima vina? Vidjelo se da – imaju i te kako veze s užicima za stolom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Stadion Fritz Walter u Kaiserslauternu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ulaz u jedan od stadionskih salona, onaj s imenom Fritz Walter. Iz tih je salona (loža) moguće gledati utakmicu i istodobno uživati, kao i u svakom restoranu, u gastronomskim specijalitetima i piću

Organizator se odlično dosjetio da pokaže i nešto sasma drugo, ali na kraju je opet to bilo i u kontekstu eno-gastronomije. Netko tko možda ide i na svaku utakmicu ali nema prilike vidjeti i ono što na stadionu za mnoge i nije vidljivo vjerojatno i ne razmišlja o tome da se i na tekmu može poći i s eno-gastronomskim motivom. Kompleks Fritz Walter u Kaiserslauternu to je ljepo pokazao. Skriveno od oka šire javnosti nekoliko je velikih salona s ostakljenom stijenkom okrenutom prema igralištu, tako da je iznutra, sjedeći za stolom, i uz jelo i piće, moguće bez ikakvih smetnji pratiti utakmicu na svakome djeliću igrališta. Saloni, opremljeni kuhinjom i šankom te restoranskim stolovima, ovdje su u nekoliko razina, i otvorenih su vrata ovisno o tome koliko tko kotira i koliko je spreman izdvojiti novca kao ljubitelj nogometa, kao potpora klubu ali i pri naručivanju jela i pića. Naj naj salon je dakako onaj s imenom i prezimenom Fritz Walter.

___________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zum Wohl, die Pfalz: Oliver Gabel

PFALZ GENERATION – Kušanje kapljice dvadesetorice najboljih mladih proizvođača iz Palatinata, u jednom od salona na stadionu u Kaiserslauternu. Za ovu prigodu izabrana je mlada vinska reprezentacija Palatinata.

Vina vrlo lijepa, moderna ali ne tehnička nego i s karakterom, više od drugih dopali su mi se Granit Riesling 2014 trocken i Weissburgunder 2014 trocken (sa zrenjem u bačvi) od Jürgena Grafa iz Weyhera, zatim Kallstadter Saumagen Riesling 2014 trocken, Chardonnay Petite Lie 2014 trocken (na kvascu ali ne i u drvu) i Spätburgunder *** 2013 trocken barrique od Jensa Bühlera iz Kallstadta (na slici dolje je lijevo), pa Stieg 2013 Weissburgunder i Spätburgunder 2012 od od Olivera Gabela (na slici ovdje desno) iz Herxheima, onda Sausenheimer Honigsack Spätburgunder 2012 Zugpferd trocken od Dorothee i Karoline Gaul iz Grünstadt-Sausenheima, izdvojio sam i Spätburgunder 2012 Heiligenberg trocken od Mathiasa Stachela iz Maikammera, potom Pinot noir vieilles vignes 2013 agé od Andreasa Grimma iz Schweigen-Rechtenbacha, k tome Altenberg Grauer Burgunder 2014 od Thorstena Langen-waltera iz Weisenheima, Forster Ungeheuer Riesling 2014 trocken, Forster Jesuitengarten Riesling 2014 trocken i  Grauburgunder 2014 Kernstück od Yvonne i Martina Lucasa iz Forsta, Weisserburgunder 2014 Pfarrwingert od Stefana Martina iz Steinfelda, na kraju i LIMIT Riesling 2014 Alte Reben i LIMIT Spätburgunder 2012 Gimmeldinger Mandelgarten od Franka Shäfera iz Neustadt-Mussbacha. ■

Buhler

Jens Buehler

________________________________

          Sljedeće popodne odveli su nas u RheinHessen na imanje Erbeldinger u mjesto Bechtheim, između Ludwigshafena te Oppenheima i Mainza. Imanje vode Stephan Erbeldinger i njegova supruga Edith, kao nasljednik vidi se sin Christoph, sada glava proizvodnje vina. Vrlo moderno, sjajno opremljeno obiteljsko gospodarstvo s oko 35 hektara vinograda, sa suvremenim vinskim podrumom, te s oko 400.000 boca godišnje proizvodnje, 12 različitih etiketa pjenušca (klasična metoda), na rang-ljestvici 100 najboljih obiteljskih vinogradarsko-vinskih turističkih gospodarstava u Njemačkoj Erbeldingeri su na devetome mjestu! Značajnije su okrenuti eno-gastro turizmu, imaju lijepi odgovarajući prostor za goste, a uz vino mogu ponuditi i hladnu i toplu hranu.

Peteročlana

Peteročlana obitelj Erbeldinger (desno) iz Bechtheima, u nazočnosti vinske kraljice RheinHessena, čelnika Udruge vinogradara i vinara te pokrajine i Christopha Meiningera (sasvim lijevo) iz izdavačke kuće Meininger Verlag, organizatora Mundus Vinija, pozdravlja goste degustatore ispred ulaza u svoj dom. Dolje: dio vinograda Erbeldingerovih, tik uz njihove kuću i podrum

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Najbolja vina kuće:

Najbolja vina kuće Erbeldinger: Hasensprung (zečji skok) Weissburgunder 2013 Privat, i Sonnenberg (osunčano brdo) Spaetburgunder 2012 Privat

Ponuda etiketa vrlo velika, nekoliko nivoa i cijene, mpc. za butelju umjerene i može se reći da odgovaraju postavljenim i ponuđenim kvalitativnim razinama. Erbeldingeri se posebno diče bijelim pinotom, rajnskim rizlingom i crnim pinotom. U špic-kategoriju spadaju vina s oznakom Privat. Odlična, i najbolja su za mene bila Hasensprung Weissburgunder Privat 2013 (15,70 €) i Sonnenberg Spätburgunder 2012 Privat (18,70 €).

Da bi istaknuo svoj internacionalni karakter, Mundus Vini treće popodne u suradnji sa Španjolskim institutom za vanjsku trgovinu (ICEX) poveo je kušače u jedan vrlo lijepi (odlična, vinima izvrsno prilagođena hrana) lokalni restorančić na putovanje – vinskim predjelom Rias Baixas u regiji Galicija na sjeverozapadu Španjolske (Denominaciòn de Origen Rias Baixas), 4027 ha vinograda, tlo uvelike s dosta granita i škriljevca, klima s puno utjecaja s Atlantika, više od 2200 sunčanih sati godišnje, padalina između 1150 i 1650 mm godišnje, sorte uglavnom bijele, dosta od njih raširene i u susjednom Portugalu – Albarino (95 %), Treixadura, Loureiro, Caino, Torrontes, Godello…, 180 vinarija, neke butelje na tržištu su i po 30 i više eura, dopali su mi se Vindel 2012 od Albarina (Vindel je klon Albarina koji daje manji prinos) kuće Martin Codax, i Albarino seleccion de Anada 2007 kuće Pazo de Senorans… Moderator Pedro Ballesterros Torres MW, ukupno: vrlo zanimljivo iskustvo… ♣               SuČ – 09/2015

Per

Pedro Ballesteros Torres Master of Wine, dok, u nazočnosti direktora tijela Consejo Regulador de Dominacion de Origen Rias Baixas, prezentira vina toga španjolskog područja

 

Advertisements

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2015.- BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

   Svijet u casi logo&Suhi u casi logo Vinske zvijezde logo VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.    

RUJAN – 2015 – SEPTEMBER

Kabola

Istra: vinogradarsko-vinarski posjed Kabola

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA ARGENTINA FRANCUSKA – FRANCEITALIJA – ITALIANJEMAČKA – DEUTSCHLANDRUMUNJSKA – ROMANIASLOVENIJA

         Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

Smjesko♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champ99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  = trošiti sada/drink now • ⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.

_____________________________

SADRŽAJ FENOLA/PHENOL CONTENT

CRNO vino/RED wine – Izrazito bogato/Very very rich: sa iznad/with over 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija/Overaverage concentration: od/from 3500 do/to 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija/Average concentration: od/from 2000 do/to 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija/Underaverage concentration: s manje od/with less than 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino/WHITE wine – Izrazito bogato/Very very rich: iznad/over 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija/Overaverage concentration: 350 do/to 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija/Average concentration: 250 do/to 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija/Underaverage concentration: manje od/less than 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST/ANTIOXYDANT ACTIVITY

CRNO vino/RED wine – Iznadprosječni potencijal/Overaverage potential: s više od/with more than 11 mM Trolox • Prosječni potencijal/Average potential: od/from 7 do/to 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal/Underaverage : s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino/WHITE wine (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal/Overaverage potential: iznad/over 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal/Average potential: od/from 0,4 do/to 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal/Underaverage potential: manje od/less than 0,4 mM Trolox

___________________________

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €) • M = medium (40-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

_____________________________

  • Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 83 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA Zastava CroatiaCROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North-Western Uplands

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M-L) SAUVIGNON 2013 – BOLFAN VINSKI VRH   

ZAGORJE-MEĐIMURJE, ZLATAR ■ VINOGRAD: Vinski vrh, Hraščina • kosina • sorta: Sauvignon bijeli pristup u trsju: prirodi prijateljski – biodinamski OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – bijeli – koštićavi – domaći – egzotični/citrusi, dodir) • floralno U USTIMA zaobljeno – mekano • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (svježi kozji sir, tjestenina s umakom od sira, s umakom na bazi zelenog povrća, rižot s plodovima mora) • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣  (M) SAUVIGNON 2014 – PUHELEK PUREK   

PRIGORJE-BILOGORA, ZELINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 11,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • osnovni model, tip: bordeaux OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je aromatično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • s mladenačkim nabojem – svježe i s dosta živosti • lako se pije, i na dužu stazu • podesno za ljetnu vrućinu • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU jače iskazano, osobito odmah na početku • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – bobičasti – domaći/ogrozd, vinogradska breskva, jabuka) • vegetalno U USTIMA sa donekle naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑• srednje velika čaša (bordoška) • 8 – 10° C

♣ ♣ (M) RIZLING RAJNSKI 2013 Crni mačak – JAGUNIĆ   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 11,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – simpatično – u dva dijela – pregledno – čitljivo: dobro

VINO je zrelo • skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije i na dužu stazu • u špici IZGLEDOM živahno – bistro – zelenkasto-žućkasto NA NOSU upućuje na nijansu petroleja, tipično za malo odležani rizling • mineralno, dodir • voćnost (plodovi: zeleni – bijeli – koštićavi – domaći/jabuka, breskva, citrusi) U USTIMA zaobljeno • sa dobrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 10° C

Dalmacija / Dalmatia

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ (♣) (XL) SIVI PINOT 2014 – BIBICH   

SKRADIN ■ VINOGRAD sorta: Pinot sivi OZNAKA na etiketi: polusuho • 13,0 vol%

VINO se lako pije • kapljica je osobito za ljubitelje slađih nota • umireno – ostatak sladora nije napadan ali je svakako vino malo uravnio, umrtvio • u špici – kao da prelazi zenit IZGLEDOM bistro • jače žućkasto NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – žuti/slatko od dunje) • med, poljubac U USTIMA zaobljeno – slatko – sa preslabo pratećom kiselosti za tu slast • tijelom & strukturom vitko • slatkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (XXL) DINGAČ 2011 – KIRIDŽIJA   

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač • kosina • ekspozicija: jug-zapad • sorta: Plavac malipristup u trsju: prirodi prijateljski PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: u drvu OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je kompleksno • široko • zrelo • dotjerano • skladno • vrlo toplo • u suglasju sa: sortom • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni – u/kuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • mirodije, prikazano u tragu – uklopljeno • osjet animalnoga/koža, dodir U USTIMA zaobljeno – donekle i kremasto • sa uglađenim – pomalo prašnastim taninom • sugerira slast • tijelom & strukturom snažno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (M) PLAVAC 2013 premium – SKARAMUČA   

PELJEŠAC ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho 13,0 vol%

VINO je dotjerano • skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: sortom • lijepo – lako se pije • u špici koja može trajati IZGLEDOM tamno NA NOSU privlačno U USTIMA privlačno • zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim ipak fino zrnatim taninom • sa solidno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 16° C

______________________________

Klub VINSKE ZVIJEZDE

KUŠANJE: GALERIJA VINA MIVA/Bistrò JADRANKA Zagreb – Degustacija/ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde, bila je u kompleksu Galerija vina MIVA/bistrò Jadranka u Zagrebu. Kušači su, uz Vitu Andrića, Ivu Kozarčanina i Željka Suhadolnika iz Kluba Vinske zvijezde, bili Tomislav Tuđen iz MIVA-e, Jelena Šimić Valentić, sommelierka / voditeljica vinske škole Pupitres i uposlena u vinoteci Svijet vina u Zagrebu, te zelinski vinogradar i vinar Željko Kos. Vina je točio Hrvoje Antolić.

09.09.2015., Zagreb Vinoteka Miva, degustacija i ocjenjivanje vina. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Kušači, u Galeriji vina MIVA/bistrou Jadranka u Zagrebu

 

gro-promVina za ovo ocjenjivanje u organizaciji kluba VINSKE ZVIJEZDE dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, FINES WINES, GRO-PROM, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo GALERIJI VINA MIVA / bistròu JADRANKA na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

_______________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (♣) (XL) Sv. JAKOV 2013 malvazija – CLAI   

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, kosina • sorta: Malvazija istarska pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki PODRUM, dozrijevanje: bačva OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – decentno – u jednom dijelu

VINO je drukčije • sadržajno • široko • mesnato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • vrlo toplo • umireno, ali i s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati suc117_01do51_02n-print.qxpIZGLEDOM živahno – bistro • zlatno-žuto • uljasto NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: posušeni – u/kuhani – bijeli – koštićavi – domaći – orašasti) • floralno (cvijeće: posušeno) • maceraciju (s fermentacijom) • osjet kruha – maslaca, dodir – drva. fino – nijanse karamela U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa vrlo dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (brudet, pečenje od bijelog mesa, peka ) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣  (M) MALVAZIJA MONTIRON 2014 – MEDEA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD Montiron • sorta: Malvazija istarska OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je dosta kompleksno • sadržajno • dotjerano • skladno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU isprva suzdržano – ipak najavljuje finoću • upućuje na mineralno • voćnost • floralno • herbalno, dodir U USTIMA zaobljeno – mekano • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • srednje velika čaša • 12–13° C

♣ ♣ (♣) (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2014 IQ – MEDEA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je jako dobro uspjelo s obzirom na berbu 2014. koju ne prati dobar glas • dotjerano • skladno • toplo • svježe • u suglasju sa: dobi • lijepo se pije, uz hranu • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto – zelenkasti odsjaj NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • herbalno (prosušena trava), poljubac U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣ (M) VIOLETTA 2014 – KOZLOVIĆ   

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD: Vale i Santa Lucia • nadmorska visina: 200 – 240 m • tlo: fliš, vapnenačke stijene, glina • sorta: Merlot 80 %, Teran 20 % PODRUM, vinifikacija: crio-maceracija: 5 sati • dozrijevanje: inoks OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • osnovni model, tip: bordeaux OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je ugodno voćno • nekomplicirano • malo ravno IZGLEDOM živahno • intenzivnije ružičasto NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni – koštićavi – bobičasti – domaći/malina, jagoda, trešnja…) U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

♣ ♣ ♣ (L) TERAN 2011 – KABOLA (Markežić)   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Teranpristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. – Hrvatski eko-proizvod • suho • 13,4 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro.

Miva logo EPPVINO je vrlo kompleksno • zanimljivo • ne igra na prvu loptu i treba mu se pažljivije posvetiti • u suglasju je sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – špici koja može potrajati IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • herbalno, diskretno U USTIMA zaobljeno • sa vrlo živim kiselinama, donekle i naglašenom kiselošću • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – relativno mekanoga – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • poželjno dekantirati • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ (M-L) REFOŠK 2013 – PRELAC   

HRVATSKA ISTRA Momjan ■ VINOGRAD, sorta: Refošk OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je rustikalno • u suglasju je sa: terroireom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može još trajati IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno NA NOSU upućuje na herbalno, umjereno • voćnost (plodovi: tamni/plavi) U USTIMA slankasto – sa ponešto naglašenom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ (roštilj, peka, gulaš…) • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C

♣ ♣ ♣  (XL) PUNTA GRECA MERLOT 2012 – MEDEA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Merlot OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana • osnovni model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni/prosušene bobice – tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • mineralno U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

OLYMPUS DIGITAL CAMERA♣ ♣ (♣) (M) MERLOT 2014 – MEDEA   

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: vrlo decentno

VINO je vrlo uspjeli crnjak za 2014 • dotjerano • toplo • s mladenačkim nabojem • nekomplicirano • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost U USTIMA mekano • sa uglađenim taninom • slankasto – sa ponešto naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14-16° C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

Vinske zvijezde logo♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (M-L) CABERNET SAUVIGNON 2009 – VINA BELJE   

Cabernet sauvignon 2009 BeljePODUNAVLJE – BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosa, lokacija Karanačko brdo • nadmorska visina: 220 m • tlo: pleistocentske naslage lesa • (mikro) klimatski uvjeti: kontinentalna klima s izraženo vrućim ljetima i hladnim zimama, amplitude između noći i dana u ljetnim mjesecima izražene značajno • sunčani dani u godini: 2000 • oborina: 580-620 mm • sorta: Cabernet sauvignon • loze mlade: 5 godina • prinos po trsu: do 1,8 kg • pristup u trsju: konvencionalan PODRUM: posebna selekcija grožđa • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 14 dana • vasci: kupovni selekcionirani • posuda: inoks (vinimatic) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 23°C • malolaktika: da • dozrijevanje: 36 mjeseci • velika bačva (100 hl) • drvo novo • hrastovina: slavonska • u boci, prije izlaska: 4 mjeseca OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,4 vol% • ukupna kiselost: 6,2 g/ℓ • hlapljiva kiselost: 0,57 g/ℓ • ostatak sladora: 2,3 g/ℓ • SO2 ukupno: 98 mg/ℓ NAPUNJENO u: 0,75 • boca: zdepasta – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: retro etiketa slabije, puno teksta, presitna slova ODNOS SADRŽAJ – MALOPRODAJNA CIJENA: vrlo, vrlo dobar PREPORUČUJEMO!NAJBOLJE OCIJENJENO u OVOJ SERIJI

VINO je sjajno • kompleksno – očito dugačko odležavanje mu je i te kako odgovaralo • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • s elegancijom • vrlo toplo • s profinjenim tercijarnim bouquetom • još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo pitko, sjajno ide uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati IZGLEDOM rubinsko-granatno • vrlo tamno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na osjet čokolade • herbalno, diskretno • voćnost (plodovi: ukuhani – tamni – bobičasti – domaći) • začine/mirodije, u tragu – vrlo dobro uklopljeno • mineralno, dodir U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • blago sugerira slast – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pirjana tamna mesa, divljač, zreli sirevi… ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • vrlo velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) FRANKOVKA 2012 Goldberg izborna berba – VINA BELJE   

PONDUNAVLJE – BARANJA ■ VINOGRAD: Goldberg • blaga kosina • nadmorska visina: 220 m • tlo: pleistocentske naslage lesa • (mikro) klimatski uvjeti: kontinentalna klima s izraženo vrućim ljetima i hladnim zimama, amplitude između noći i dana u ljetnim mjesecima izražene • sunčani dani u godini: 2000 • oborina: 580-620 mm • sorta: Frankovka (Blaufränkisch) • loze mlade: 5 godina • prinos po trsu: do 1,8 kg • pristup u trsju: konvencionalan ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • grožđe prosušivano /na trsu • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 14 dana • kvasci: kupovni selekcionirani • posuda: inoks (vinimatic) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 24 °C • malolaktika: da • dozrijevanje: velika bačva • slavonska hrastovina • u boci, prije izlaska: 4 mjeseca OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,0 vol% • ukupna kiselost: 6,5 g/ℓ • hlapljiva kiselost: 0,61g/ℓ • ostatak sladora: 3,9 g/ℓ • SO2 ukupno: 74 mg/ℓ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: vrlo teška – ekstravagantna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: retro etiketa slabije, puno teksta, presitna slova.

VINO kojemu (je) vrijeme i te kako koristi(lo) • kompleksno je • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • vrlo toplo • umireno, ali s dosta svježine i živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • dojam: u usponu IZGLEDOM živahno • rubinsko – s nijansom granatnoga • tamno NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: u/kuhani – tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • mekanog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗• poželjno dekantirati • vrlo velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ (♣) (L) PINOT CRNI 2014 – GALIĆ   

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot crni OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano • skladno • lako se pije, uz hranu • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – bobičasti – domaći) • herbalno, diskretno U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka. ■ SERVIS: ⇑ (crveno meso s roštilja…) • srednje velika čaša • 16 ° C

ARGENTINA Zastava ArgentinaARGENTINA

♣ ♣ ♣  (M) TORRONTES 2013 Broquel – TRAPICHE   

VALE de CAFAYATE ■ VINOGRAD: nadmorska visina: 1700 m • sorta: Torrontes OZNAKA na etiketi: suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je višeslojno • vrlo aromatično, na momente djeluje čak i malo pretjerano • pikantno • dinamično – s dosta živosti • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na mineralno • floralno • borove iglice • začine/mirodije • voćnost U USTIMA zaobljeno • sa donekle naglašenom – kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (brudet, peka s peradi, možda i nešto iz isočnjačke kuhinje) • veća čaša (bordoška) • 12-14° C

 ♣ (♣) (S-M) ASTICA TORRONTES 2014 – TRAPICHE   

CUYO ■ VINOGRAD, sorta: Torrontes OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj

VINO je svježe • dopadljivo • dotjerano • nekomplicirano • lako se pije • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto NA NOSU dosta izraženo • upućuje na voćnost (plodovi: egzotični) • floralno (cvijeće: svijetlo) • mirodije U USTIMA mekano – blago pikantno • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (aperitiv, svježi sir …) •10-12° C

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Restoran Trilogija, Zagreb: kušanje vina Trapiche za hrvatske uvoznike i distributere

Restoran Trilogija, Zagreb: kušanje vina Trapiche za hrvatske uvoznike i distributere

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL) MALBEC TERROIR SERIES 2009 finca Suarez Lastra – TRAPICHE   

MENDOZA ■ VINOGRAD: La Consulta • nadmorska visina: 1870 m • sorta: Malbec OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – s puno objašnjenja na retro strani PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir PREPORUKA

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • mineralno • začine/mirodije, s mjerom U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška ) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) MALBEC TERROIR SERIES 2009 finca Jorge Miralles – TRAPICHE   

MENDOZA ■ VINOGRAD: La Consulta • nadmorska visina: 970 m • sorta: Malbec PODRUM, dozrijevanje: drvo OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir PREPORUKA

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • koncentrirano – mesnato • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: u/kuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi/šljiva, trešnja) • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga drva – vanilije, poljubac – čokolade/kave – duhana U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) MALBEC TERROIR SERIES 2009 Finca Domingo Sarmiento – TRAPICHE   MENDOZA, Valle do Uco ■ VINOGRAD: La Consulta • nadmorska visina: 1030 m • sorta: Malbecberba: u više navrata • selekcija najboljeg grožđa iz vinograda la Consulta PODRUM: posebna selekcija grožđa • nastojanje glavnog enologa kuće Trapiche Daniela Pija da kreira najbolje od najboljega OZNAKA na etiketi: suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – s puno objašnjenja na retro strani PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir PREPORUKA

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: u/kuhani – tamni/plavi – bobičasti) • mineralno • osjet čokolade U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣  (S-M) ASTICA MALBEC 2013 – TRAPICHE   

CUYO ■ VINOGRAD sorta: Malbec OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: obično

VINO je za neobveznu konzumaciju i za svakodnevni obrok • skladno • u suglasju sa: sortom – dobi • lako se pije, uz hranu, • u špici IZGLEDOM rubinsko NA NOSU čisto • upućuje na voćnost (plodovi: tamni) U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sa dosta dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ (tjestenina) • 16° C

 ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ISCAY MALBEC & CABERNET FRANC 2009 – TRAPICHE   

MENDOZA ■ ISCAY na jeziku Inka znači dva, dvoje, dvojica; naziv je korišten za vino iz više duplih razloga, primjerice dvije su sorte, dva su uključena vinska posjeda unutar Trapichea konkretno Finca las Palmas i Finca los Arboles, dva su eksperta kreatora konkretno stručnjak za vinogradarstvo Marcelo Belmonte i enolog Daniel Pi, radilo se na kolosijeku znanosti i struke te na kolosijeku umjetničkog dojma ■ VINOGRAD: sorta: Malbec, Cabernet franc PODRUM dozrijevanje: drvo OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka, teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno – uredno

VINO je sadržajno • kompleksno • bogato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – dobi • lijepo se pije, uz krepku hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: u/kuhani – tamni/crveni, plavi) • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga (drva) – dima, poljubac – vanilije – čokolade U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • blago sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇒ (topla zamašćena jela: divljač – pirjano tamno meso – peka…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ (♣) (L) PETIT VERDOT 2013 – BROQUEL   

MENDOZA, MAIPU ■ VINOGRAD: Cruz de Pedra • sorta: Petit verdotberba: u više navrata / selekcija najboljeg grožđa PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – američka hrastovina OZNAKA na etiketi: na granici suhog i pulusuhog (4 g/ℓ neprovrelog sladora) • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni • DIAM 5 OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je zrelo • dotjerano • svježe • s dosta primarnih aroma • u suglasju sa: tipologijom – dobi – što se tiče sorte vino je tako ispeglano da ono na nju, koja inače ima dosta jak tanin, slabije asocira • u špici IZGLEDOM živahno • rubinsko – ljubičasti tonovi • tamno – neprobojno NA NOSU intenzivno • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi) • osjet vanilije, poljubac U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  veća čaša (bordoška) • 16° C

________________________________

 UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! • Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________

FRANCUSKA Zastava FrancuskaFRANCE

Languedoc Roussillon

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (M) BILA HAUT 2013 blanc village – MICHEL CHAPOUTIER   

LANGUEDOC ROUSSILLON, CÔTES de ROUSSILLON ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Grenache blanc, Grenache gris, Macabeupristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki OZNAKA na etiketi: Haut Côtes du Roussillon village a.o.c. • suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS CIJENA KVALITETA: vrlo dobro

VINO je kompleksno • svježe – s dosta živosti • skladno • lijepo se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: svijetlo) • osjet kruha – maslaca, poljubac U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (burgundijska) • 10-12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) BILA HAUT 2013 rouge village – MICHEL CHAPOUTIER   

LANGUEDOC ROUSSILLON, CÔTES de ROUSSILLON ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Grenache noir, Carignanpristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki OZNAKA na etiketi: Haut Côtes de Roussillon rouge a.o.c. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS CIJENA KVALITETA: vrlo dobro

VINO je kompleksno • s dosta živosti • puno • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu, • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni/koštićavi – bobičasti) • herbalno, diskretno • začine, prikazano u tragu – vrlo dobro uklopljeno U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (burgundijska) • 16-18° C

Loire

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) POUILLY FUMÉ 2014 – PASCAL JOLIVET   

LOIRE ■ VINOGRAD: kosina • tlo: kreda 50 %, 30 % kremen, kreda i ilovača 20 % • sorta: Sauvignon blanc pristup u trsju: prirodi prijateljski PODRUM: kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji OZNAKA na etiketi: Pouilly Fumé a.o.c. • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 SvijetVina_Kusen_logoℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: loire • ČEP: pluteni

VINO je višeslojno • dotjerano • skladno • elegantno • školski tipično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • s primarnim aromama • lijepo – lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u usponu – u špici koja može potrajati IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • vegetalno/herbalno, diskretno (paprika, trava…) • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi/zelena jabuka, citrusi) • floralno, nježni dodir (cvijeće: svijetlo) U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (kozji sir, rižoto s umakom od zelenog povrća…) • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

Provence

♣ ♣ (♣)  (XXXL) WHISPERING ANGEL cuvée d’ESCLANS 2014 – SACHA/ALEXIS LICHINE   

PROVENCE ■ VINOGRAD, sorta: Grenache (najveći udio), Vermentino, Cinsault OZNAKA na etiketi: Côtes de Provence a.o.c. • suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je sadržajno • mesnato • svježe – manje lepršavo, više ozbiljno • dotjerano • skladno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto • svijetlo NA NOSU isprva suzdržano • upućuje na voćnost • floralno, dodir U USTIMA se pokazjuje s prilično većom ekspresivnosti i boljime nego na nosu • zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12-14° C

 Rhône

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ (♣) (L) PETULA 2014 rosé sélection parcellaire – MARRENON   

DOLINA RHÔNE, LUBERON (prije CÔTES du LUBERON; između Rhône i Provence) ■ VINOGRAD, sorta: Grenache, Syrah OZNAKA na etiketi: a.o.c. • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je bogato • s dosta živosti • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • vrlo užitno – lijepo – lako se pije, uz hranu, pa i na dužu stazu • u špici koja još može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • nježno ružičasto NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: svježi – tamni/crveni – bobičasti – domaći/malina, šumska jagoda) • floralno U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

ITALIJA Zastava ItalijaITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣  (M) MOSCATO GIALLO 2014 Castel Firmian – MEZZACORONA   

TRENTINO ■ VINOGRAD, sorta: Moscato giallo (Muškat žuti) ■ OZNAKA na etiketi: 10,5 vol%

VINO je uredno • čisto • dopadljivo• nekomplicirano • skladno • s dosta arome – u suglasju sa: sortom • lako se pije, NA NOSU dobro iskazano • upućuje na voćnost • mirodije U USTIMA zaobljeno • slatko • tijelom & strukturom vitko/tanko ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

♣ ♣ ♣ (♣) (XL-XXL) PIGNOLO 2010 Ronco del Balbo – PETRUCCO   

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pignolo OZNAKA na etiketi: d.o.c. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je višeslojno • široko • s dosta živosti • ozbiljno • dotjerano • skladno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa NA NOSU dosta intenzivno • upućuje na mineralno • osjet fino paljenoga – dima, dodir – kave – kože, nijansa • herbalno, diskretno • voćnost • začine/mirodije, prikazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno U USTIMA zaobljeno – s dozom kremoznosti • sa živim – uglađenim – donekle zrnatim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – prilično dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Veneto

pjenušcibollicine

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (M-L) PROSECCO di VALDOBBIADENE SUPERIORE extra dry – VILLA SANDI   

VALDOBBIADENE ■ VINOGRAD sorta: Glera ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) OZNAKA na etiketi: Prosecco di Valdobbiadene d.o.c. • extra suho • 11,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je svježe – lepršavo • veselo • nekomplicirano • lako se pije • za ljubitelje slađih nota IZGLEDOM živahno – bistro • svijetlo do vodo blijedo • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima NA NOSU upućuje na voćnost • floralno U USTIMA zaobljeno – mekano • slatkasto • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • čaša (za pjenušac) • 8° C

NJEMAČKA Zastava NjemackaDEUTSCHLAND

Rhein

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣   (XL) WACHENHEIMER RIESLING 2013 – BÜRKLIN WOLF   

Fine Wines CarlosRHEIN PFALZ ■ VINOGRAD: Wachenheim • sorta: Riesling OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein

VINO je kompleksno • sadržajno • svježe • dinamično i s nervom • ozbiljno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – domaći – egzotični/jabuka, citrusi…) • osjet nijanse petroleja, odlično uklopljeno U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12° C

RUMUNJSKA Zastava RumunjskaROMANIA

♣ ♣ (♣) (L-X) FETEASCA NEAGRA 2013 Castel Huniade – CRAMELE RECAS   

BANAT TEMIŠVAR ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Feteasca neagra OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ČEP: DIAM 1 OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – jedva čitljivo, na retro-strani i nečitljivo (sićušna slova)

VINO je s dosta živosti • dotjerano • skladno • u špici IZGLEDOM živahno • rubinsko • ne jako tamno NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • vegetalno/herbalno (trava), diskretno • osjet čokolade, dodir U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – ugodno gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14-16° C

SLOVENIJA  Zastava SlovenijaSLOVENIA

Dolenjska

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) RUMENI MUŠKAT 2012 oranžno vino – PRUS   

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rumeni muškat/Muškat žuti pristup u trsju: prirodi prijateljski PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: dvije godine • posuda: drvo – bačvica • dozrijevanje: barrique OZNAKA na etiketi: vrhunsko zgp • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je drukčije • aromatično • višeslojno • sadržajno • široko • mesnato • s dosta živosti • autorski rad • ozbiljno • vrlo toplo – alkohol na momente malo peče • sa zanimljivom oksidativnom notom • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • podesno i za trenutke meditacije • u usponu – u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • jantarno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na maceraciju (s fermentacijom) • mineralno • floralno (cvijeće: posušeno) • mirodije (muškatni oraščić), prikazano s mjerom – dobro uklopljeno • osjet kruha – maslaca – karamela, dodir U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • slasnog – svježeg – dugačkog – grijućeg završetka • retronazalno odaje dašak meda ■ SERVIS: ⇗ • prije posluženja poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣   (XL-XXL) SVETOVNO VINO 2012 – PRUS   

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Cabernet sauvignon PODRUM, vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 20 dana • dozrijevanje: 24 mjeseca – barrique (slovenska, hrvatska i austrijska hrastovina) OZNAKA na etiketi: vrhunsko zgp • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je kompleksno, i dopadljivo • djeluje kao umireno ali je i s dosta živosti • zrelo • skladno • toplo • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • rubinsko NA NOSU upućuje na mineralno • herbalno, dodir • voćnost • mirodije, u tragu, vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade U USTIMA zaobljeno – s dozom kremastoga • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – mekanog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣   (L-XL) MODRA FRANKINJA 2009 barrique – PRUS   

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Frankovka/Blaufränkisch PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 15,5 vol% NAPUNJENO u: 0,50 ℓ • boca: visoka vitka – ne odgovara ovome vinu; više bi odgovarala za predikat ili rakiju • osnovni model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je široko • mesnato • dotjerano • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • odaje dozrijevanje u bačvici • još vremena u boci moglo bi mu dobro doći IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno NA NOSU prilično dobro iskazano • upućuje na herbalno, diskretno • začine/mirodije, prikazano s mjerom • osjet fino paljenoga (drva) – dima, dodir – kave • voćnost U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (tamna mesa, pečenja, roštilj… ) • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

 Primorska

♣ ♣ ♣   (XL-XXL) CABERNET FRANC 2011 – BATIČ   

VIPAVA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet francpristup u trsju: ekološki – biodinamski PODRUM, dozrijevanje: bačva • drvo OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • dinamično • dotjerano • toplo • u suglasju sa: sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu, • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • rubinsko NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • mirodije, prikazano s mjerom • osjet fino paljenoga drva – koža, dodir • vegetalno/herbalno U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa donekle naglašenom – dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

Štajerska

♣ ♣    (L) MODRI BURGUNDEC 2014 rosé – VINO KUPLJEN   

LJUTOMER-ORMOŽ ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crni OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna

VINO je umireno • nekomplicirano • ima punoću • lako se pije • u špici IZGLEDOM ružičasto/boja u nijansi podsjeća na koricu luka NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost • floralno (ruža) U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom: dobro ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

_________________________________

ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE & IMPRESSIVE OLDIES

 Bric Balin Paleo 06BARBARESCO 2005 Bric Balin – MOCCAGATTA   

PIEMONT ■ VINOGRAD sorta: Nebbiolo ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,5 vol %

PALEO 2007 rosso – Le MACCHIOLE   

TOSCANA Bolgheri ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: 2 godine u hrastovoj bačvici OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,5 vol %

CEPPARELLO 2005 – ISOLE e OLENA   

TOSCANA OBLAST Chianti Classico ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ PODRUM, dozrijevanje: 2 godine u hrastovoj bačvi OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,0 vol %

Cepparello Dunico Istr rubiniDUNICO rosso 2009 – MASSERIA PEPE/ACCADEMIA DEI RACEMI   

APULIJA ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo (Zinfandel, Crljenak) ■ PODRUM, dozrijevanje: 1,5 godina u hrastovoj bačvici OZNAKA NA ETIKETI: suho • 15,0 vol %

ISTRSKI RUBINI 2006 Merlot – VINAKOPER   

SLOVENSKA ISTRA, Koper ■ VINOGRAD, sorta: Merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: 2 godine u hrastovoj bačvici OZNAKA NA ETIKETI: vrhunsko • suho • 14,5 vol %

SuC o9.2015

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 09/2015 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

Svijet u casi logo Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Suhi u casi logoCRO-turizam

Ministar turizma Darko Lorencin, s istarskim vinogradarom/vinarom Francom Kozlovićem, aktualnim predsjednikom Udruge vinarstva pri HGK

Ministar turizma Darko Lorencin, s istarskim vinogradarom/vinarom Francom Kozlovićem, aktualnim predsjednikom Udruge vinarstva pri HGK

REKORDNIH OSAM MILIJARDI DOLARA!!! – Ova nam je turistička sezona do sada išla jako dobro. Ministar turizma Darko Lorencin najavio je mogućnost, do kraja ove godine, ostvarenja od turizma rekordnih osam milijardi dolara, ako ne i više. Ohrabrujuća vijest u ovoj već duže trajajućoj nezgodnoj gospodarskoj situaciji. Bravo! Kad nešto kaže za medije, Lorencin uvijek bude strogo poslovan, čovjek, rekao bih, radi punom parom, i jednostavno i da to i želi ne stigne se poput niza svojih kolega u javnosti politički i na stranačkoj liniji već zabrinjavajuće jeftino i totalno neukusno prepucavati poput piljarice na tržnici. Bogme da, kako se zahuktalo ovih dana s tim prepucavanjem, možda bismo Sabor mogli preimenovati u – Hrvatski Dolac…

Jedna od uzdanica hrvatskog turizma svakako je, i to već godinama, Istra, koja se eto dobro organizirala u ponudi eno-gastronomije, sporta i rekreacije, najčešće i miješajući ih u svojim programima za goste. Znamenitosti, kultura, krajolik, dobra hrana i specifične delikatese, dobro vino, sport, aduti su za cijelu godinu a ne samo za ljeto. Denis Ivošević, pročelnik za turizam u Istarskoj županiji, kaže:

– Istra se na međunarodnom planu vrlo dobro brendirala kao gourmet-destinacija i svake godine u individualnim aranžmanima posjeti je oko 200.000 gostiju koji dolaze prvenstveno radi hrane i vina. Još posebno oko 60.000 gostiju dolazi nam, također individualno, prvenstveno radi maslinova ulja.

Nedavno je u Istri za gourmete i sve koji su željni rekreacije organizirana priredba Istrian Wine Run – trčanje stazama na kojima su znani vinski podrumi.iwr natjecateljiiwr_finish

To, drugo izdanje istarskog hedonističkog maratona okupilo je oko 700 maškaranih trkača žednih sportskih uzbuđenja i dobre zabave. Nesvakidašnja atletska utrka u kojoj natjecatelji uživaju u vrsnim istarskim vinima i domaćim delicijama uz brojne Hrvate privukla je i znatan broj stranih posjetitelja koji su do Istre potegnuli čak iz Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine, pa i prekooceanskih SAD.

Prošlogodišnji najbrži ultramaratonac Robert Radojković ove godine slavio je u kategoriji maratona, dok je pobjedu u ženskoj kategoriji odnijela Barbara Belušić, a oboje su doma otišli bogatiji za količinu vina izraženu u broju litara koja je odgovarala broju kilograma njihove tjelesne težine. Osim u maratonu, trkači su se natjecali i u polumaratonu te štafeti (3 x 7 km), u kojoj je pitanje prestiža bilo što kreativnije se maskirati, što je pošlo za rukom veseloj ekipi Havajaca. Među polumaratoncima, najbrži je bio Robert Vegše, a u ženskoj kategoriji slavila je Sandra Bogdanović.

U novinarskoj štafeti koja je posebno uvedena ove godine pobjedu je uvjerljivo odnijela ekipa 24 sata ispred drugoplasirane ekipe CMC televizije. Brzonogi novinari nisu krili zadovoljstvo osvojenom prvom nagradom – vikend aranžmanom u Istra-turistovom Sol Garden Istra**** hotelu u Umagu.

Atraktivna trkačka trasa spojila je živopisni Momjan, Buje i Brtoniglu s konačnim ciljem u umaškom Stella Marisu, gdje su na kraju dobro zagrijani sudionici opušteno uživali u glazbenom i animacijskom programu. U svojoj vinskoj avanturi trkači su imali prilike obići 15 vinskih posjeda renomiranih istarskih proizvođača poput Kozlovića, Kabole, Prelca, Sinkovića, Frankovića, Celege, Gambaletta, Veralde, Cattunara, Agrolagune, Novacca, Vina Capo, Coronike, Fiorea i Cuja.

Istrian Wine Run pokrenut je 2014. godine po uzoru na francuski Marathon du Médoc, u kojemu svake godine sudjeluje više od 10.000 trkača iz cijeloga svijeta, obilazeći pri tom vinarije u regiji Bordeaux. Istarsku utrku organizira sportsko društvo Trickeri, zajedno sa istarskom Vinistrom, a ove godine im se, prepoznavši značenje ovakvog sportsko-zabavnog gastro događaja u promociji destinacije i produljenju turističke sezone, pridružio i umaški Istraturist. ∎

Truffle days 2015 – Livade

OLYMPUS DIGITAL CAMERATARTUF, ULJE OD ULIKE i VINO = ZIGANTE! – S tartufom je dosegnuo Guinnessa, s maslinovim uljem diže se pomalo prema nebu, u ugostiteljstvu spada u istarski Top, a sad je na redu intenzivna komunikacija s – Bakhom, da stekne i njegovu milost. Restorater, tartufar, uljar a od prije koju godinu i vinar, sa šest hektara vlastitog vinograda – Giancarlo Zigante stvar ni milimetra ne prepušta slučaju: za savjetnika za vinska pitanja angažirao je ni manje ni više nego znanog porečkog enologa i profesora na vinskoj školi Marija Stavera! Kao iskusan poslovni čovjek, svjestan je i značenja dizajna, pa se i tu potrudio naći strukovnu pomoć. Nedavno je polivalentni Giancarlo Zigante (na slici sa sinom i kćerkom te enologom Staverom i chefom Damirom Modrušanom), inače brat od vinskoga Duilija Zigantea, u svom restoranu Zigante u Livadama (koji resi velika oznaka o tome da je Giancarlo s pronađenim rekordno velikim tartufom ušao u Guinnessovu Knjigu rekorda) prezentirao aktualnu paletu svojih vina (sedam proizvoda) i novi vizualni identitet vlastite kapljice (niske, zdepaste boce, svježa etiketa).

Budući da smo u sezoni gljiva, dakako da se nije mogla izbjeći priča i o tartufima, naime Giancarlo Zigante svake godine od kraja rujna do početka studenoga ima sjajnu manifestaciju Dani Zigante Tartufa.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Giancarlo posjeduje vinograde na prema rijeci Mirni blago nagnutim terenima na jako dobroj poziciji Frasco kod Kostanjice. Nešto trsja ima i u najmu, a nešto grožđa i kupi. Najviše su od sorata zastupljeni Malvazija istarska i Teran. Prvu berbu odradio je 2012. godine. Sad je na oko 30.000 butelja proizvodnje, ali stalno se pomalo širi i već od 2015. očekuje gotovo dvostruku količinu – oko 50.000 butelja.

Etiketa je sljedećih sedam: pjenušac Zigante brut (od Malvazije istarske, metoda charmat), te, u mirnoj grupi, Malvazija, pa Frasco (chardonnay, bijeli pinot i sauvignon), zatim Rosé Castagno (teran, plavina odnosno brajdica, zatim – gle! – vranac; kaže da grožđe nije uvezeno iz Crne Gore ili Makedonije, nego da ima nešto trsova Vranca u svom vinogradu), potom Teran San Stefano gran riseva (ne boji se grmljavine Slovenaca i sankcija EU; gran riserva – izraz koji u nas nema službenog pokrića, za njega je selekcija najboljega grožđa, duga maceracija do i mjesec dana te dozrijevanje u drvenim bačvama zapremnine od 2000, 500 i 225 litara u trajanju od 1,5 godine), onda Cuvée San Stefano (cabernet sauvignon i merlot, kraća maceracija – od osam dana – i kraći boravak u drvu, stanovita količina dozrijeva i u inoksu), i Cabernet sauvignon (20 dana maceracije, manji dio dozrijeva u drvu a veći u inoksu). Vina se uglavnom prodaju u restoranu Zigante u Livadama, ali, veli Giancarlo, ima ih i u nekim vinotekama po Istri i izvan Istre. Zigante ne forsira prodaju drugdje jer mu je njegova kapljica odlično tzv. kućno vino u restoranu. Ove godine, pohvalit će se, lokal je radio izvrsno.

_____________________________

Zigante rest. jeloZrnca za razgovor uz čašu vina… – U prošlosti su neki smatrali da je tartuf hrana vještica, neki pak da je riječ o životinjskoj vrsti, a neki da je riječ o mineralu.

Bijeli tartuf ne može se pronaći tijekom cijele godine, nego samo u razdoblju od rujna do siječnja.

Tartuf čuvajte u hladioniku. Pogrešno je bijeli tartuf držati u staklenci ili limenoj posudi punoj riže. Riža ga, naime, isušuje. Treba ga staviti u posudu, omotanoga u krpu ili papirnati ručnik. Bijeli tartuf se ne čuva dugo: svakako ga pojedite unutar desetak dana.

Bijeli tartuf se ne smije zalediti, jer gubi sva svoja svojstva. Ne smije ga se niti konzervirati u salamuri, jer gubi miris i okus, a niti u ulju.

Kod pripremanja za jelo očistite ga četkicom, i poslužite ga sirovoga, narezanoga na tanke listiće.

Ako vam bijeli tartuf nude po niskoj cijeni, budite jako oprezni, ako je pak cijena visoka – a jeste!, budite svjesni da u svim mitovima ima i malo istine, a ako vam je cijena previsoka, morate biti spremni na to da – uzbuđenja koštaju!

_____________________________

Ove godine Dani Zigante tartufa, znani i po tome da se odvijaju u vrlo elegantnome ambijentu, traju od 20. rujna u sedam vikenda do 1. studenoga 2015. Giancarlo Zigante osigurao je, rekao mi je, dvostruko veći šator nego prijašnjih godina, takav da može pokriti površinu od 700 četvornih metara, a predvidio je i vlakiće da turiste voze stazama tartufa, strukovno predavanje o tartufu, zatim kuharske showove s nekoliko gostiju-kuhara, licitaciju bijelog tartufa, izložbu i degustacije vina (i to ne samo istarskih), izložbu i promotivnu prodaju autohtonih istarskih proizvoda (maslinovo ulje, sir, pršut i druge mesne prerađevine rađene tradicijskom lokalnom tehnologijom), nagradne igre s nagradama poput besplatnog vikenda u sobama Zigante **** i romantične večere za dvoje… ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKOJEG LI GLUMCA!… – Koleg li gumca! Vidi pogleda! Ma kakav George Cloony! Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz Motovunskoga kraja, uz svoju malvaziju. A ima on i teran – Barbarossa. S obzirom na sadašnju boju njegove brade i s obzirom na boju terana možda bi bilo bolji naziv Barbanera.∎

Berba, i tradicijske berbene svečanosti

Konavle berbaGOLO ŽENSKO KOLJENO u FRATARSKOME SAMOSTANU, ZA MISNO VINO! – I to je moguće, ali samo radno, i u vrijeme berbe grožđa. U franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju u Konavlima dame su nogama golima do iznad koljena gazile netom ubrano grožđe. To su bili prvi koraci (na mjestu!) u proizvodnji misnoga vina. Muškarci, u narodnoj nošnji, donosili su kutije s grožđem a žene, također u narodnoj nošnji ali zadignutih sukanja i bose gnječile ga.

Konavle berba koljenaSnimaju svatko na svoj način – fratri, tv-novinari, turisti… Na kraju ženskog plesa u kaci – za sve su posluženi tradicijska bijela manestra i vino… ∎

100 POSTO ZAGORSKO u METROPOLI – Sira, putra, vrnja, mleka, jajec i krumpira…. Se to ide v beli Zagreb grad! Hrvatsko zagorje, bajka na dlanu. Dio te bajke vidjeli smo u centru centara – na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Tri dana folklora, pjesme, izložbe hrane i pića, degustacije proizvoda, pokazi starih običaja. 100 posto zagorsko, kaže Sanja Mihovilić iz Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Krapinsko zagorske županije. Turisti koji su se zatekli u belom Zagreb-gradu mogli su uživati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa žalost, lijepe stare pjesme iz folklorne baštine sve se rjeđe čuju, nekako kao da su za njihovu izvedbu predviđeni samo termini određenih manifestacija. Bi li pomoglo tome da te pjesme zažive u svakodnevici npr. to da se, za početak, na ovakvim priredbama, uz originalnu verziju, ponude iste pjesme i u mladeži bližima pop i rock aranžmanima i ritmovima? ∎

ZAGREB FOOD FILM FESTIVAL – Ubrzo nakon Europe na tanjuru na Europskome trgu, s jedne strane zagrebačkog Jelačićeva placa, eto, s prilazom na drugoj strani Trga bana Jelačića – na Zrinjevcu, još jedne atraktivne ulične manifestacije s hranom i pićem, ali i filmom kao protagonistima: Zagreb Food Film Festival. Glavni grad intenzivno i vrlo atraktivno živi na ulici, to je dobro, važno je – ne samo radi turista nego i radi stanovnika metropole – da se, posebice u tmurnome vremenu, događaju lijepe stvari, i na javnim površinama. Simpatične kućice s ponudom različitih specijaliteta, vina, kuharske radionice na kojima se može i štošta naučiti, u večernjim satima u parku filmovi koji svaki na svoj način govore o hrani, piću, užicima za stolom.

Ognjenovic Josipovic LideChefovi Branko Ognjenović i Dario Lide te mama koja kuha najbolje Suzy Josipović otkrivali su recepte za svoja najdraža jela ali i prigotavljali ta jela, i to tehnikom zdravog kuhanja na pari… Posjetitelji su imali jedinstvenu priliku ovdje, na otvorenome, kušati delicije kakve se pripremaju samo u vrhunskim restoranima…∎

Angelo GajaANGELO GAJA – NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO! – Jedan od najrenomiranijih i najvažnijih talijanskih proizvođača vina Angelo Gaja dobio je Nagradu za životno djelo. Dodijelila mu ju je američka vinska revija Wine Enthusiast. Urednica časopisa Wine Enthusiast za Italiju Karin O’Keefe kaže kako se bez spomena imena Angelo Gaja ne bi moglo govoriti o renesansi talijanskoga vina: Angelo Gaja jedan je od pionira te priče, beskompromisno okrenut prema visokoj kakvoći i sjajan promotor imagea i svoje vinske kuće i Pijemonta i Italije u svijetu. Angelo Gaja: Kad sam ja počinjao, velika mi je želja bila da aktivno sudjelujem u promjeni imagea talijanskoga vina u svijetu, a koji se tada mogao svesti na izraz cheap and nice = jeftino i dopadljivo… Sada talijansko vino pruža sasvim drugu sliku, dakle – uspjelo se!

To da se uspjelo vidi se po izvozu talijanskoga vina i po interesu kapitala da investira u vinorodne krajeve Italije. Izvoz talijanskoga vina porastao je za 20 posto a ukupan prihod Italije od izvoza vina danas je 2,52 milijarde eura! Lavovski dio pripada mirnim buteljama, koje ostvaruju 1,92 milijarde eura (povećanje od 5,4 posto), sve bolje se izvan Apeninskog poluotoka plasiraju i talijanski pjenušci (boom s proseccom!), oni pak donose oko 406 milijuna eura… Što se tiče ulaganja, dosad je svakako po investicijama prednjačila Toscana, nakon nje, i osobito zone Bolgherija u njoj, oči zainteresiranih za investicije u vino fokusirane su na Gajin Pijemont, procjene su da sada dolazi vrijeme jačih ulaganja upravo tamo. Zaključuje se to po izvještajima što ih daje organizacija WineOwners. Bez obzira na to što se Kina silno otvorila kao tržište i što se tamo dosta prodaje butelja iz bordoškoga kraja, Bordeaux ipak u posljednje vrijeme kao da malo gubi na renomeu, a istovremeno neki talijanski supertoskanci posebice oni iz oblasti Bolgherija te crnjaci iz Pijemonta, posebice Barolo, rastu. U posljednje tri godine interes tržišta za Barolom povećan je za 15 posto, a među najcjenjenijim vinima su ona od Giacoma Conterna, Angela Gaje, Roberta Voerzija, Bruna Giacose, Luciana Sandronea… ∎

AMSTERDAM: SMOTRA OTVORENOGA VINA – Amsterdam je postao prijestolnica otvorenoga vina. Tamo se 23. i 24. studenoga 2015., pod nazivom Genuine Wines, Global Business, održava veliki svjetski sajam otvorenoga vina World Bulk Wine Exhibition (WBWE). Očekuje se 250 izlagača i najmanje 6000 posjetitelja iz faha. To je inače sedmi sajam te vrste. Organizator zadovoljno trlja ruke jer interes ponuđača ove je godine čak 25 posto veći nego što je bio lani. Većina izlagača dolazi iz Španjolske, Francuske i Italije. Osjetno je poraslo sudjelovanje Čilea, Argentine, Južne Afrike i Australije, a eto pokazuje se da se upravo na prodaju otvorenoga vina značajno orijentira i istočna Europa, Moldavija je npr. za izlaganje prijavila 50 posto više svojih ponuđača u odnosu na lanjski broj. Po informacijama iz redova organizatora sajma hrvatskih ponuđača nema, ali ni bosansko-hercegovačkih, pa ni makedonskih, ovih posljednjih prošle godine bilo je nekoliko. Što se tiče posjetitelja iz Lijepe naše, vrlo je vjerojatno da će njih biti, naime ima kod nas npr. ugostiteljskih objekata koji kupuju otvorena vina vani i onda ih u butelji plasiraju svojim gostima. Inače, cijene po litri kreću se od nekih 45 centi do dva eura.

Raslojavanje i marketing vina zacijelo su učinili svoje: sve manje je onih koji imaju više a sve više onih koji imaju manje, i nije lako u većoj mjeri prodati originalno punjenu skupu butelju, kojoj je nerijetko cijena astronomski visoka ne stoga što je vino u boci neke nebeske kakvoće nego zato što je dobro odrađen marketing. Danas otvoreno vino (ne znači da ono na tržištu i završava rinfuzno, ono se kupuje na cisterne i poslije ga veletrgovac napuni u bocu i komercijalizira) na svjetskom vinskome tržištu ima udio od 38 posto, a financijski opseg transakcija vezanih uza nj procjenjuje se na oko tri milijarde eura godišnje. Nije čudno stoga što je ovoga proljeća britanska grupacija Euromoney kupila 40 posto dionica WBWE-a.

Najavljeno je da će se u sklopu Sajma otvorenoga vina održati strukovno ocjenjivanje kapljice, različite radionice te konferencije o situaciji s otvorenim vinom na najjačim svjetskim tržištima za vino kao što su Njemačka, Velika Britanija, SAD, a trebalo bi biti i riječi i o inovacijama u tehnologiji proizvodnje, te o marketingu za ta vina u jakim proizvođačkim zemljama poput Španjolske i Francuske. Očekuje se i dolazak glavnog direktora OIV-a. ∎

Legija stranaca etiketa 5VINO LEGIJE STRANACA – Postoji eto i vino Legije stranaca. Rađa je u francuskoj Provansi, i nosi apelaciju Côtes de Provence.

Grande cuvée Esprit de corps, u slobodnom prijevodu bi se to moglo kazati Duh zajedništva. Na etiketi stoji i pravilo Legije stranaca: Nikada nećeš napustiti svoje, ni u borbi ni u životu. Tako ni Legija stranaca nije napustila svoje, kako kažu, strance što su postali francuskim sinovima ne po tome što su primili francusku krv nego po tome što su prolili svoju krv za Francusku. Godine 1954. oformljen je Institut invalida Legije stranaca, kako bi se osakaćenim odnosno oboljelim članovima Legije omogućilo da se kroz rad i zanimaciju lakše integriraju u normalan život, a jedna od aktivnosti je vinogradarstvo i proizvodnja vina. ∎

Gladne oči

VEĆE PORCIJE – VEĆA POTROŠNJA – Često u trgovinama nailazimo na veća pakiranja određene hrane odnosno pića, napitaka, a neki restorani rado se hvale da su im porcije obilate. Trgovačka logika je jasna: veće pakiranje traži manje ambalaže od iste netto mase proizvoda u manjim pakiranjima, i to daje stanoviti prostor za povoljniju prodajnu cijenu istog artikla u većem pakiranju u odnosu na jednaku ukupnu netto masu toga proizvoda u više manjih pakiranja. K tome, trgovac je, dakako, zadovoljniji kad proda odjednom veću količinu pa zacijelo i kroz to ima računa da malo snizi prodajnu cijenu, posebice ako je riječ o hrani koja brže degradira. Potrošač može biti zadovoljan kupnjom većeg pakiranja jer ga ono dođe nešto jeftinije nego da je isti proizvod u istom ukupnom težinskom opsegu kupovao u manjim pakiranjima.Mon ami klopa

Ali, potrošači, oprez: istraživanja znanstvenika sa sveučilišta u Cambridgeu pokazala su da potrošači koji se ne umiju posve kontrolirati, a takvih je puno, kad se susretnu s većim pakiranjima hrane ili (bez)alkoholnih pića i kad su pred njima veći tanjuri i čaše konzumiraju – bez obzira bili muškarci ili žene, deblje ili ne debele osobe – veće količine jela i pila. Neki podaci govore da to kod odraslih u Velikoj Britaniji znači i do 16 posto veći unos energije u organizam, a kod Amerikanaca čak 29 posto! Iako se već dugo zna da pretjerano uzimanje hrane i pića može uzrokovati razne bolesti koje se smatraju vrlo opasnima i za život, npr. problemi sa srcem i krvnim žilama, dijabetes, pa i neki oblici raka, tek se eto sada otkrilo da prekomjerna konzumacija jela i pića ovisi i o veličini porcija koje se poslužuju u lokalima odnosno veličini kupovnih pakiranja hrane i pića, napitaka, kao i veličini tanjura i čaše iz kojih se jede i pije. Preporuka: manje porcije, te hrana s manje masnoće, a više ribe i povrća, dakako i celera (jer… tko na srcu ima feler, mora često jesti celer…, kaže pjesma…∎

Eko, eko

KOTLOVINA NA OLUPINI, OLUPINA NA RENAULTU! – U prekrasnom prirodnom ambijentu blizu izvora žumberačkog potoka Slapnica na ljetnom eko-skupu koji se nakon radnoga dijela pretvorio u kuharsku koloniju i hedonizam za stolom Zagrepčanin Romeo Ibrišević, osnivač udruge Zelene stope što se godinama bavi temama vezanim uz očuvanje prirode i okoliša, ponajprije uklanjanjem automobilskih olupina iz prirode, zgodno se dosjetio kako da privuče pažnju na svoju plemenitu aktivnost: na livadu pokraj Slapnice dovezao je za tu prigodu autmobilsku olupinu nađenu upravo na Žumberku, i na njoj montirao kuhalo za kotlovinu te se poigrao chefa! Romeo, inače nekad novinar u izdavačkoj kući Vjesnik, a koji je u posljednjih nekoliko godina prešao više od 200.000 kilometara te pronašao, fotografirao i organizirao odvoz više od 15.000 automobilskih olupina s mnogih hrvatskih bisera prirode, od otoka, preko nacionalnih parkova do rijeka i jezera, sada zadovoljno javlja da mu je već 12 godina vjerni partner tvrtka Renault Nissan Hrvatska odobrila potporu i za naredno razdoblje. Direktor prodaje tvrtke, Nenad Pleteš, predao je Romeu ključeve novoga Renaulta Kadjar 1.6 dCi 130 s pogonom na sva četiri kotača s kojim će daljnjih godinu dana nastaviti s radom. Romeo mu je odmah nadjenuo ime: Zelenko.OLYMPUS DIGITAL CAMERARomeo i Nenad Pletes i Kadjar

Romeova konkretna aktivnost na području ekologije – a ona se sastoji ne samo od otkrivanja olupina i njihova uklanjanja iz parkova prirode nego i od pisanja o raznim vrstama onečišćenja prirode – donijela je ovome marljivome čovjeku nagradu Velebitska degenija, koju su mu na proljeće ove godine po drugi puta dodijelili Zbog novinara za okoliš i Hrvatsko novinarsko društvo. Akcija u suradnji s Renaultom proglašena je najboljim komunikacijskim projektom u Renaultu 2007. godine.

Za proširenje aktivnosti zainteresirali su se razni mediji, pa su tako prošloga proljeća Zelene stope, Renault i Radio Sljeme ostvarili edukativno-ekološki projekt Svi na zeleno u sklopu kojega su organizirane dvije akcije čišćenja Medvednice od auto-olupina i drugog otpada, radionice i predavanja o načinima odvajanja otpada u kućanstvima. Djelatnost Zelenih stopa i Renaulta nadahnula je i produkciju HRT-a da snimi četverodjelni eko-putopis radnog naziva (Ne)zagađenom našom čiji je cilj kontrastiranje prirodnih ljepota, bio-raznolikosti, pa i kulturnih znamenitosti s onime što današnji moderan čovjek radi prirodi, te ukazivanje na naše pogreške ne bi li se spriječile neke buduće.∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKAKVOG LI TANETA! – Kakvog li taneta! Eh, da su Picoki uz piceke kao tanad imali još i ovo oružje, Turci bi pali upola vremena… ∎

TEATAR u GOSTIMA – Čujem, u posljednje vrijeme, izraz svi Krauthakerovi ljudi… A Vlado, kao izvor pozitivne energije, ima ih mnogo, posvuda, raznih dobi i zanimanja, nadarenosti i sposobnosti. Kad je Vlado sa svojim ljudima negdje u javnosti, to je pravi teatar u gostima, dakle ne samo slavlje vina i dobre hrane. Večeru organiziranu u simpatičnom velikogoričkom restorančiću Mon Ami na poticaj voditelja objekta, višestruko nagrađivanog sommeliera i predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Marija Meštrovića, nazočni će – lokal je bio dupke pun! – zacijelo dugo pamtiti. Pet sjajnih sljedova Mon Amija i sedam različitih, jelima odgovarajućih vina s potpisom Krauthaker (od njih dva narančasta i jedno visokopredikatno), zatim edukacija o vinu i njegovu sljubljivanju s hranom u režiji Vlade Krauthakera i Marija Meštrovića, te spontani show (poezija, pjesma, anegdote, vicevi) Miroslava Škore, Vedrana Mlikote, Mirka Švende Žige i Ćire Gašparca dostojan i onih što nisu bili osobno nazočni – Arsena Dedića i Seinfelda.Mon Ami nas stol

Nakon apetitiva roséom, za stolom je počelo gorkasto zbog viška celera u carpacciju od grdobine sa na tanke rezance izrezanim također sirovim povrćem (Graševina Mitrovac 2014), stvar je bitno popravila krem juha od pet vrsta gljiva nakon koje su, suprotno crno-humorskim reakcijama i pogađanjima koja je od tih gljiva jestiva samo jedanput, svi osjetno ŽIVnuli, svakako je tome bitno pridonio i odličan Krautov Chardonnay 2013 Rosenberg. Uzlazno se nastavilo crvenim brudetom od palamide sa zelenom palentom (od koprive) i narančastim Zelencem 2012 KUVLAKHE (tipičan gruzijski izraz koji upućuje na porijeklo vina i proizvođača i znači, skraćeno: KutjevoVladoKrauthaker).OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Škoro najednom uskače u menù, obznanjuje da i on postaje proizvođač vina (na kutjevačkom Mitrovcu kupio je parcelu sa 6500 trsova i sad, bez obzira na prijateljstvo, otvara, kaže, žustru konkurenciju Vladi!) i izaziva urnebes i salve smijeha – dobar uvod u energetske juneće mišiće na umaku od čokolade i s predizbornim crvenim njokima, sve popraćeno sjajnim ali i tek zapravo obećavajućime (uživati u pravome smislu ne nakon ovih izbora nego nakon onih sljedećih!…) crnime Mercsom 2012 (merlot & cabernet sauvignon). Pa se onda raspištoljio Mlikota, nakon rafala viceva odličnom interpretacijom Arsenovih stihova o damama koje daju od prve. Uz slatki desert od buče i Zelenac 2009 izbornu berbu Međimurec Žiga (veliki Krauthaker je porijeklom iz malog Međimurja!) i Slavonac Ćiro nisu imali drugog izbora: uz poneki vic, dosjetku, zaorila se i pjesma – Žuto, belo, črno i črleno… zato pijmo črno i črleeeno (briga za zdravlje: polifenoli kao antioksidanti, korisno za srce i krvne žile!). Veliko finale: – fotografiranje gostiju (gošća) Mon Amija s Vladom i nekolicinom od svih njegovih ljudi, ponajviše sa Škorom i Mlikotom… Ostali Krauthakerovi ljudi prisutni te večeri umjesto pred fotoaparatima bili su uz Manzoni 2012 Kuvlakhe…∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMISNI MJEHURIĆI! – Misni pjenušac? A zašto ne? Pogotovu ljeti, te za nedjelju i praznike. To što (zasad!) nije uobičajeno ne znači da je i zabranjeno…

S vinorodne Plešivice mjehurići su se proširili i na susjedni Krašić. Josip Barundić, koji je nedavno izašao sa svojim Barunom, već na ovogodišnjem ocjenjivanju u sklopu Izložbe vina kontinentalne Hrvatske postao je pjenušavi šampion! S njegovim pjenušcem oduševio se Josip Rajaković (na slici s Josipom Barundićem i enologom Franjom Francemom, uz pjenušac Barun), inače vlasnik i voditelj renomirane krašićke tvornice pvc-stolarije ŽE-MA, zaljubljenik u vino i, u slobodno vrijeme, vinogradar i vinar, a od ove berbe (2015) i pjenušar. Da sve bude u najboljem redu, angažirao je eno-savjetnika. Kao što je Barundić svoj pjenušac nazvao Barun, po vlastitome prezimenu, tako bi Rajaković svoj pjenušac mogao nazvati vlastitim imenom ali na način da to bude povezano s Krašićem dakle, možda – Josip Krašićki, ili pak Krašićki Jospjen.

Problema za misni pjenušac ne bi trebalo biti, uostalom, proizvodnja vina pa i pjenušaca počivala je kroz povijest upravo na redovnicima i na crkvi, eto nastanak šampanjca vezuje se baš uz benediktinskog opata Doma Pierrea Pérignona koji je živio u 17. stoljeću… Uz redovnike vezuje se i nastanak PRVOG pjenušavog vina NA SVIJETU, a riječ je o pjenušcu Blanquette de Limoux (danas postoje tri apelacije: Blanquette de Limoux, Blanquette de Limoux methode ancestrale i Cremant de Limoux) nastalog u departmanu Aude na francuskome jugu (Languedoc Roussillon, upravno sjedište je srednjevjekovni Carcassone a važna mjesta su Limoux i Narbonne), gdje je također – i opet benediktinski! – opat samostana Saint Hilaire (sv. Hilarija) 1531. slučajno otkrio mutaciju mirnoga vina u pjenušavo, i – prvi brut bio je rođen. Inače, područje apelacije Limoux obuhvaća 42 općine na površini od 3000 hektara. ∎

Panorama Pizza Expo 2015 (2)PIZZA EXPO 2015 – Pizza je jelo koje je steklo nevjerojatnu popularnost u svijetu, pa i kod nas. Za razliku od brojnih drugih jela iz kategorije fast fooda nutricionisti je – naravno ako se za nju rabe kvalitetne i klasične izvorne namirnice (uglavnom vezane uz povrće i mliječne proizvode) smatraju zdravim jelom.

Što znamo o pizzi? Evo nekoliko štikleca:

  • Pizzu obično vežemo za Italiju, ali prapočeci pizze su još u antičkom dobu i, navodno, ne na apeninskoj Čizmi: stari Grci radili su tijesto slično pizzi na koje su kao nadjev stavljali sir i datulje.Panorama Pizza Expo 2015
  • Pizza kakvu znamo danas pojavljuje se u 16. stoljeću kada su Talijani, ponajprije oni u Napulju i okolici, zahvaljujući otkriću Amerike upoznali rajčicu te je počeli stavljati na pizzu.
  • Sljedeći veliki korak u proizvodnji pizze događa se gotovo dva stoljeća kasnije. Početkom 18. stoljeća svi počinju na pizzu stavljati mozzarellu. Rajčica, mozzarela i tijesto osnova su pizze kakvu znamo danas.
  • U 19. stoljeću pizza postaje toliko popularna da se 1830. godine u Napulju otvara prva pizzerija u svijetu – Antica Pizzeria Port’Alba, koja u istoimenoj ulici, na broju 18, posluje i danas.
  • Godine 1889. u Napulju je prvi put ispečena i najpoznatija pizza na svijetu – pizza Margarita. Nastala je povodom posjeta kralja Umberta i kraljice Margarite. Pizzaiolo, majstor za pečenje pizza Rafaele Esposito, kojega mnogi nazivaju i ocem pizze osmislio je patriotsku pizzu koja je i svojim izgledom i okusom oduševila kraljevski par, a posebno kraljicu po kojoj je dobila ime. Za izradu te pizze koristio je nadjeve u bojama talijanske zastave, to jest: crvenu rajčicu, svježi zeleni bosiljak i bijeli sir mozzarellu.
  • 1905. godine Gennaro Lombardi otvara i prvu pizzeriju u New Yorku i tako pizza počinje osvajanje Amerike. Lombardijeva pizzerija postoji i danas, mada na drugoj lokaciji, ali još uvijek koristi originalnu peć iz 1905. godine.
  • U Hrvatsku pizza na velika vrata dolazi šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prve pizze u nas ispečene su, kažu, u nekadašnjoj pizzeriji Zadar (danas je to restoran Vip) na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
  • U Hrvatskoj je najpopularniji nadjev za pizzu šunka, sir, gljive. Usporedbe radi, u Brazilu je tu i grašak, dok Japanci obožavaju pizzu s lignjama i majonezom.
  • Najekstravagantnija i najskuplja pizza na svijetu radi se u pizzeriji Nino’s Bellissima u New Yorku. Na pizzu, između ostaloga, stavljaju kavijar i jastoga, a treba je naručiti 24 sata unaprijed. Cijena je prava sitnica – 1.000 dolara.
  • Pizzerije predstavljaju 17 posto svih restorana.
  • Godišnje se u cijelom svijetu proda pet milijardi pizza.
  • Najviše pizza proda se u Dublinu – u jednom satu čak oko 250!
  • Postoji čak i Međunarodni dan pizze, s datumom 9. veljače.

Panorama Pizza Expo 2015 Munda StiplosekUdruga za kulturu stola G.E.T. iz Zagreba i tvrtka DG Sport iz Preloga došle su na zamisao da u nas organiziraju festival pizze – Pizza Expo, 25. i 26. rujna 2015. u hotelu Panorama u Prelogu u Međimurju. U sklopu dvodnevne manifestacije organizira se Pizza kup (u petak 25.09.). Takvo natjecanje održano je i 2014, a u konkurenciji desetak ponajboljih hrvatskih pizzerija, po odluci žirija u sastavu Rene Bakalović, Časlav Matijević, Domagoj Jakopović Ribafish i Loreena Meda, pobijedila je zagrebačka pizzerija O’Hara. Hrvatska javnost je pokazala veliko zanimanje za Pizza kup, i na izdanju 2014. odvijala se žustra rasprava o postupcima izrade pizze i otvorilo mnogo pitanja o namirnicama, pećima, tehnikama rada kako u pizzerijama tako i privatno, kod kuće… ∎

HRVATSKI FESTIVAL HRANE i VINA 2015 – Treće izdanje Hrvatskog festivala hrane i vina predviđeno je za dane od 13. do 15. studenoga, a u zagrebačkoj Areni. Na festivalu će, najavljuje se, biti predstavljena cjelokupna eno-gastro ponuda Hrvatske kroz različite regije i županije, kao i atraktivna ponuda nekih drugih, susjednih nam zemalja regije. Napominje se, vrlo ambiciozno, kako je cilj festivala promocija domaće gastronomije i pozicioniranje Hrvatske kao uzbudljive cjelogodišnje eno-gastronomske destinacije.

Hrvatski festival hrane i vinaRačuna se na više od 300 izlagača. Ali, uz izlagački dio planirane su i atraktivne kuharske show-ove vodećih domaćih i inozemnih kuhara, slastičara, autora kuharica, gastro blogera i domaćih estradnih zvijezda. Brojne kuharske radionice i tečajevi posjetiteljima će omogućiti da uz pomoć vrsnih kuhara i gastro stručnjaka besplatno upoznaju kuharske trikove i svladaju brojne recepte. ∎

Konzum SushiNIGIRI i MAKI, SUSHI i SASHIMI – Volite li sushi? Posebno educirani kulinarski majstori od prije kratkog vremena pripremaju ga svaki dan u Super Konzumu na zagrebačkom Črnomercu. Prema konceptu američkih sushi-barova, u Super Konzumu Črnomerec nudi se mnoštvo – nekih tridesetak – kombinacija sushija, među kojima su najčešće nigiri i maki, ali tu je i sashimi. Zasigurno će vas oduševiti tanko rezani losos serviran na rukom oblikovanom jastučiću od riže uz dodatak wasabija i umaka od soje, ili nori list lagano premazan wasabijem, obložen rižom i punjen svježim krastavcem, avokadom te fileom lososa…∎

ZA LJUBITELJE. PRIRODNIH VINA – Francuska organizacija Vignerons de nature objavila je raspored sajmova prirodnih vina za narednih nekoliko mjeseci, pa evo što javlja Nicholas Causois, direktor:  

Biodyvin Paris – ponedjeljak 9. studenoga 2015.

Millésime Bio Montpellier – 25. do 2.7 siječnja 2016.

Salon Vinisud Montpellier – 15. do 17. veljače 2016.

Salon VDN Prowein Düsseldorf – 13. do 15. ožujka 2016.

Salon VDN Paris – ponedjeljak 4. travnja 2016.

Kao najnoviji, grupi Vignerons de nature priključili su se Domaine Vincent Couche (Champagne)​, certificirani za o​rgansku and biodinamsku produkciju, Domaine Bernard Duseigneur (Châteauneuf-du-Pape/Côtes du Rhône/Lirac)​, certificirani za organsku i biodinamsku proizvodnju, te Château les Croisille (Cahors), certificiran za organsku proizvodnju.

Aktivnosti se mogu pratiti na Facebooku – Vignerons de Nature: https://www.facebook.com/vigneronsdenature

Inače, potražnja za organski proizvedenim vinima u Europi raste. Evo nekih podataka iz Italije: u posljednjih godinu dana površina vinograda na kojima se grožđe uzgaja na ekološki način povećala se za 6,5 posto i sada obuhvaća oko 70.000 hektara, a to je oko 11 posto ukupne površine pod vinovom lozom na Apeninskome poluotoku. S certifikatom o organskoj produkciji već je 1300 proizvođača. Potrošnja vina dobivenih uz poštivanje eko-standarda povećala se u 2015. do sada za 5,6 posto. Nekih 49 posto potrošača u Italiji organska vina smatra superiornima u odnosu na vina dobivena konvencionalnim načinom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPANDORINA KUTIJAMarjan Simčič: domaća salama Selekcija i Pandorina vinska kutija Selekcije… Prave salame dolaze u špicu – tek pred kolinje, a vina ulaze u špicu tek pred berbu, neka i ne već prvu sljedeću nego tek nakon tri ili četiri sljedeće. Jednodnevni kruh, jednogodišnja salama i tro- ili četverogodišnje vino, ha? ∎

SLATKO PROLAZI BOLJE! – Očito, slatko prolazi bolje i na području vina! Finska ustanova Alko Monopoly, koja uređuje plasman alkoholnih pića u spomenutoj zemlji, objavila je nedavno popis etiketa što dolaze iz 27 država i koja se u Finskoj nude na prodaju, te njihove maloprodajne cijene. Najviše je vina iz Italije (117), slijede Španjolska i Francuska sa po 113, te Čile sa 110, ostale zemlje zastupljene su sa po manje od 100 etiketa. Hrvatska se ne spominje kao zemlja iz koje je uvezeno neko vino, navodi se samo izraz bivša Jugoslavija, odakle su prisutna dva vina.

Osobitu pažnju privukao je podatak da od ukupno 724 crna vina čak 202 vina imaju ostatak sladora veći od 4 g/l, što ih svrstava u kategoriju polusuhih. Među tih 724 crnjaka navedeno je jedno desertno vino, koje međutim, s obzirom da je desertno i tako je i označeno, nije stavljeno na popis unutar tih slađih 202. Italija drži na finskom tržištu i primat u broju vina s ostatkom neprovreloga sladora, takvih vina u Finsku je s apeninskog poluotoka stiglo najviše iz pokrajine Veneto (od 44 vina iz Veneta 40 ih je s ostatkom većim od 4 g/l neprovreloga šećera, a nisu, po oznaci na etiketi, u kategoriji desertne kapljice). Španjolska je na 113 vina zastupljena s 25 slađih vina a Francuska, također sa 113 etiketa, ima s 13 vina s više od 4 g/l šećera, Čile pak 17, Australija sa 29 vina. ∎

SIMEI 2015: ODRŽIVA POLJOPRIVREDA i SENZORNA ANALIZA – Kao i uvijek, posebno atraktivno na valjda najjačem i najcjenjenijem međunarodnom sajmu opreme za vinogradarstvo, podrumarstvo, punjenje u bocu i ambalažiranje SIMEI, na rasporedu od 3. do 6. studenoga 2015. u Milanu, u organizaciji talijanskog vinskog saveza Unione italiana vini. Uz najmodernije tehnologije i mehanizaciju, uređaje i druge potrepštine nude se i dvije vrlo zanimljive konferencije, pod sponzortsvom OIV-a, CEEV-a (Comité Européen des Entreprises Vins) te FIVS-a (Fédération Internationale des Vins et Spiriteux) – Održiva poljoprivreda te Senzorna analiza. Najnovije iz organizacjskog odbora SIMEI-ja: dosad je taj sajam bio bienalni i održavao se samo u Milanu, a ubuduće će se osim u Milanu odvijati i u Münchenu, jedne godine bit će u glavnom gradu Lombardije a iduće u glavnom gradu Bavarske. ∎

Zagreb Tour Film logoZagreb tour film fest Martina BienenfeldFESTIVAL TURISTIČKOG FILMA – Zagreb je, u organizaciji Turističke zajednice grada i Balduči filma, u Muzeju Mimara pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma RH, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića te Turističke zajednice metropole (direktorica Martina Bienenfeld), ugostio četvrti Međunarodni festival turističkog filma. Manifestacija je okupila dosad najveći broj filmova – 602, i to iz 52 zemlje svijeta. Predviđeno je 26 nagrada u raznim kategorijama, zatim Grand Prix za najbolji film i nagrada za životno djelo Promocija turizma – stil života. Žiri je radio u sastavu Stuart Forster, poznati britanski turistički novinar i fotograf kao predsjednik, zatim predsjednik CIFFT-e Alexander Kammel, bivša ministrica turizma RH Pave Župan Rusković, poznati skladatelj i dirigent Alfi Kabiljo, Zdenka Šutak iz Ministarstva turizma, Ivana Maltar iz Hrvatske turističke zajednice, Damir Trputec iz turističke agencije Alladin, te poznati redatelj dokumentarnih filmova s HRT-a Miro Branković.

Turizam a ni svečanosti ne mogu bez izleta, fine hrane i finoga vina: za inozemne goste Festivala organizirani su izleti te predstavljanja turističke ponude Zagreba i Trakošćana, a TZ grada Dubrovnika prezentirala je svoju gastro manifestaciju Good Food Festival te gostima ponudila poznate delicije svog područja i izvrsna vina koja se proizvode na tom, turistički iznimno poznatom i priznatom jugu Hrvatske… ∎

Jabuke raznekoalicijska i kulturna jabukaDEBATA o JABUCI – Pozivam urednika na HRT-u Mislava Togonala da na radiju a i na malome ekranu organizira debatu o – jabuci! O njenoj korisnosti za zdravlje i uporabi u kuharstvu (slastičarstvu), ali i o aspektima njena djelovanja na međuljudske odnose. Zašto baš jabuka, a ne neko drugo voće? Jer je jedinstvena. U godišnjem smo dobu kad se ona bere, ima je svih boja – crvena, zelena, žućkasta, šarena…, i raznih okusa – slatka, slatko-kisela, kiselkasta, blago opora, koalicijska i kulturna (obje na slici desno!), u našim je krajevima jako rasprostranjena, za nju kažu da je s dosta vitamina i da je zdravo pojesti svaki dan po jednu, a posjeduje i socijalnu dimenziju još od vremena Adama i Eve, u današnje pak vrijeme provlači se eto i kroz informatiku (Apple), postala je sinonimom za jedan od najvećih gradova na svijetu New York (The Big Apple), na našem Jadranu postoji otok Jabuka, u Srbiji pak selo Jabuka, u Bosni i Hercegovini pop-sastav Crvena jabuka, imamo dječji vrtić Jabuka, klub za mlade Jabuka, TV-Jabuku…

Nakon znane epizode s Adamom, moguću i širu kompleksnost njene dimenzije u međuljudskim odnosima danas tek treba zorno pokazati i na drugim primjerima, a to bi bilo moguće npr. baš i javnom raspravom u emisijama informativnih medija. Uz dakako stručnjake za voćarstvo, nutricioniste i kuhare/slastičare, kojima i ne treba dati puno prostora za nastup, svakako kao sudionike razmjene mišljenja valja pozvati i naše političare, ministre – od prvoga na niže – iz aktualne vlade, a i one iz prijašnjih vlada, saborske zastupnike. Pa eto da vidimo do kojih se sve granica diskusija na temu jabuke može proširiti… ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOD PICA DO KARIOKA – Od pizza do karioka! Donedavno picerija Baschiera, danas zagrebačka churrascaria (steak house, kuća steakova) Rodizio do Brasil, prvi brazilski restoran u Hrvatskoj. Interijer u modernome stilu, brda narezaka, plodova mora i salata na nekoliko švedskih, pardon brazilskih stolova za posluženje, egzotični kokteli, vino iz Južne Amerike (zasad, doduše, ne brazilsko nego čileansko – Montes, i argentinsko – Kaiken), a mesa, mesaaa, mesaaaaaaa…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAChef Marcelo Antonio Donazzolo (nakon nogometaša iz Brazila eto uvozimo i kuhare!) veli da se nudi 10 vrsta brazilskih na žaru posmeđenih mesnih specijaliteta, od toga šest (npr. odvojeno se peku komadi vratine, plećke, buta itd.) od govedine, i to one uvezene iz Brazila, a ostalo su svinjetina i perad (oni se, nastoji me umiriti chef, nabavljaju u Hrvatskoj). Komadi mesa nabodu se na, kako chef Marcelo kaže, sablju, sve se položi na roštiljsku rešetku i peče, a kad je gotovo cijela sablja ispunjena komadima mesa iznosi se pred gosta i tražena količina ploški izravno mu se nareže na tanjur. Za dobar tek – lijepe i atraktivno okićene Brazilke, smeđeg tena i vruće – kao da su i one sisle sa žara… ∎

RENT-A-VIKENDICA! – Želite s asfalta u prirodu, nešto proslaviti, provesti koji dan na svježem čistom zraku, možda i sakriti se s nekom tajnom voljenom ili tajnim voljenime na nekoliko sati a – nemate vikendicu na selu odnosno prijatelja u čiju biste vikendicu mogli na taj način navratiti… Rješenje može biti – unajmljenje objekta na takvo neko kraće vrijeme.OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Konkretno Cukorek Melina, daleko od Metropole, u podsljemenskoj zoni – istočni obronci Medvednice, naselje Bidrovec: drvena kućica s dnevnom sobom i nekoliko spavaćih soba, mlinica (melin), vinski podrum, sjenica koja uz prostrani stol za blagovanje uključuje roštilj, ražanj, krušnu peć, tu su i potok Bidrovec, jezerce (ribnjak), boćalište… Rubnim raslinjem skrivena oaza prostire se na 2000 četvornih metara zelenila. Razmišljate li i o dodatnoj rekreaciji uokolo – postoje planinarske i biciklističke staze i nekoliko planinarskih domova… U organizaciji zagrebačkog GET Reporta (Gastronomija, Enologija, Turizam) upravo u Cukorek Melin vina iz svoje najviše kategorije (Turković, Maximo, pjenušac, predikati) došlo je predstaviti Kutjevo d.d. iz Zlatne doline, na čelu s glavnim enologom Ivanom Marinclinom, a tradicijske zagorske i međimurske specijalitete na tanjuru pansion Mamica iz Puščina između Varaždina i Čakovca, na čelu sa cheficom Sandrom Nedeljko. I ljeti, kad je temperatura u Zagrebu i na 25 stupnjeva, tamo, želite li i ranije ujutro i kasnije popodne uživati na otvorenome, obvezno ponijeti deblje čarape i topliju odjeću… ∎

Cukorek Melin:

Cukorek Melin: slijeva – Tomislav GET Stiplošek, Ivan Marinclin Kutjevo d.d. (sjedi), Aleksandar Noršić, sommelier, Sandra Nedeljko chefica restorana Mamica, i Šimun Miloš spiker s Hrvatskog radija, voditelj kroz priredbu

SuČ 09.2015.

Kaštela / KAIROS – OPETOVANI SRETNI TRENUCI

U prazavičaju Zinfandela

Falile se Kaštelanke da su lipše - i slaje! - neg' Splićanke

Falile se Kaštelanke da su lipše – i slaje! – neg’ Splićanke

                    Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OD SOLINA DO TROGIRA u SMJERU ISTOK-ZAPAD – GRAD OD SEDAM KAŠTELA. JEDAN OD NAJVEĆIH PRIOBALNIH ZALJEVA NA SREDNJEM JADRANU s BRDOM KOZJAK NA SJEVERU a KOJI OD OTVORENOGA MORA ŠTITE POLUOTOK MARJAN i OTOK ČIOVO. DUŽINA MORSKE OBALE: 14,5 km, POVRŠINA OKO 60 m2. ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE: KAŠTEL SUĆURAC. PODRUČJE u SVIJETU MALO POZNATO, ALI IPAK ZNANO PO VINSKOJ SORTI KOJA JE SVJETSKU SLAVU STEKLA U – KALIFORNIJI! BIBLIJSKI VRT, i STORIJA o ZABRANJENOJ LJUBAVI… NEADEKVATNO ISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJAL

Kairos, u originalu napisano καιρός, riječ je starih Grka koja označava pravi trenutak, i to opetovano. Stari Grci koristili su dva pojma za vrijeme: chronos i kairos. I dok se prvi vezuje uz kronološki aspekt, protok vremena, drugi se odnosi na trenutak protoka vremena unutar kojega se sve događa. Kako se izrazom kairos obilježava sretni trenutak, pojam Kairos rabi se i kao naziv za Boga sretnog trenutka. Kairosom je prozvano i vino vinogradarsko-vinskog posjeda Vinski dvori ponad Trogira u vinogorju Kaštela-Trogir.

Neobičan naziv na etiketi svakako s marketinškog aspekta izaziva pozornost, ali ne samo to, on i opravdava tu pozornost, jer vino je jako dobro. Svaka mu je čaša – kairos!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Šampionski Kairos 2011 crljenak kaštelanski od Vinskih dvora iz Trogira: pobjedničko odličje u kategoriji samo crljenaka primio je enolog Nikša Zglav. Ostali nagrađeni 2015: lijevo na slici od Zglava je Marin Milan, dobitnik prve nagrade u kategoriji odležanih crnih vina općenito (poklopilo se da je njegov nagrađeni crnjak – vrlo fini! – upravo od Crljenka (berba 2013; njegovan u barriqueu, još nije bio napunjen, 15,2 vol %, količina oko 10.000 litara), a desno od Zglava su Mladen Kuzmanović, prvak u kategorijama bijelo vino i opolo iz 2014, te Jakša Bedalov, prvak u kategoriji crnih sorata općenito, a iz berbe 2014

I službeno je to (i) za 2015. godinu potvrđeno u Kaštelima na strukovnom ocjenjivanju Bakhova nektara iz podruma dalmatinskih, ipak većinom kaštelanskih vinogradara i vinara, koji trsje uzgajaju na padinama Kozjaka: Kairos Crljenak kaštelanski 2011 Vinskih Dvora, tvrtke u kojoj je, inače, svojedobno, od trenutka kad je pokrenuta pa još neko vrijeme, u partnerskom odnosu bio i imoćanski vinogradar i vinar Ante Grabovac, nekadašnji saborski zastupnik, ne samo da je na strukovnome ocjenjivanju ove godine osvajač zlatne medalje u kategoriji crljenaka, nego je i ukupni pobjednik, s bodom i pola prednosti nad, također zlatnima, Pribidragom omiške Kuće sritnog čovika Mimica i Crljenkom kaštelanskime OPG-a Jakše Bedalova iz Kaštel Kambelovca. Vinski dvori tako su ponovili uspjeh iz 2014., kad su također proglašeni šampionima.

Izvorno Crljenak kaštelanski – koji, usput, nama valjda nije bio dovoljno dobar pa je ovdje gotovo iščezao prije nego li su ga u Dalmaciji pred ne puno godina putem DNA otkrili naši i američki znanstvenici vezani uz područje ampelografije i dijagnostike – a koji je raširen na jugu Italije i na Apeninskoj čizmi postao Pimitivo a onda u Kaliforniji i Zinfandel sa svjetskom reputacijom, bio je motiv za posjet Kaštelima.

A i utjecaj znane pjesme Falile se Kaštelanke, da su lipše neg’ Splićanke… imao je učinak. No, uz Kaštelanke lipše neg’ Splićanke postoje još jedne lipe, slatke Kaštelanke, a to su sočne trešnje… Nipošto, kad se govori o Kaštelima, ne treba zaboraviti na bob – još nešto osobito tipično za kaštelansko područje, što se, inače, nalazi između Splita i Trogira, po desetak kilometara udaljeno i od jednoga i od drugoga spomenutoga grada, a proteže se, uz obalu i s planinom Kozjak (779 m) u zaleđu na sjeveru, u priličnoj dužini i obuhvaća sedam Kaštela – Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac. Ti svi Kašteli administrativno čine jedan grad, danas s, navodno, oko 45.000 stanovnika. Kad je već grad, a ne selo, ne može biti dalmatinsko Dugo Selo, a nije ni Dugi Grad, jednostavno zato jer ovu zonu karakteriziraju brojni dvorci, kašteli (od talijanske riječi castello) što ih je u vrijeme najezde Turaka kao svojevrsne utvrde sagradila lokalna vlastela da bi se obranila od napada, pa se koristi naziv Kaštela.

Kaštel Kambelovac

Kaštel Kambelovac

Zanimljivo: prema unutrašnjosti, tj. kopnu, ti dvorci su izgledali kao utvrde, s kulama, opkopima, puškarnicama i otvorima za topove, a prema moru sasma drugi prizor – izgled je u stilu renesansnih ljetnikovaca sa širokim prozorima i balkonima. Prostorije dvorca krasio je venecijanski nasmještaj, a poseban ugođaj interijeru davale su umjetničke slike i bogate biblioteke… U vrijeme mira plemenitaši-bogatuni imali su doista – kairos!…

Područje Kaštela, gdje je još davno u povijesti došlo do naseljavanja zbog plodne zemlje i mogućnosti vinogradarenja na padinama Kozjaka, dosta dugo vremena u modernoj povijesti bilo je industrijska zona, pa zacijelo stoga nije osobito privlačilo pažnju turista i onih koji vole fino jesti i piti. A da kraj ima potencijal upravo za turizam pokazuje i podatak da su ga još u prvoj polovici 19. stoljeća otkrili i počeli posjećivati i ugledni stranci npr. tadašnji kralj Saske, spisatelji iz Njemačke, a prvi gosti koji su stigli tamo u većem opsegu i koji se mogu smatrati turistima došli su 1895. iz Njemačke, tako da su 2015. Kaštela obilježila 120 godina organiziranog turizma. Kako je bilo nedostajalo smještajnih kapaciteta, 1899. utemeljeno je Društvo za ustanovljenje lječilišta i podignuće kupališta na obali Donja Kaštela, s ciljem da se sagrade potrebni turistički objekti…

Sad se situacija mijenja, turizam ide uzlazno, ali je pitanje koliko se lokalno stanovništvo odmiče od shvaćanja da turizam čine sunce, more i izležavanje na plaži, a koliko radi na tome da iskoristi određene svoje komparativne prednosti, u prvom redu upravo stare dvorce, crkve bogate ukrasima i umjetninama, pa onu vezanu uz zavičaj Crljenka, a i onu vezanu uz maslinu staru 1500 godina što još uvijek živi u Kaštel Štafiliću, kao i površinom od 12.000 četvornih metara velik Biblijski vrt svetišta Gospe od Stomorije kod Kaštel Novoga.

Taj jedinstveni Biblijski vrt nalazi se u podnožju južnih padina Kozjaka u zapadnome dijelu Kaštelanskoga polja. Kad sam ga prije koju godinu pošao obići s magistralne ceste iznad Kaštel novoga, pred mjestom gdje valja poći makadamskim putem tri kilometra prema sjeveru nigdje nije bilo oznake pa je trebalo skoknuti na obližnju benzinsku crpku pitati kako do stići do odredišta.

Kaštel Novi

Kaštel Novi

Tamo je 1189. podignuta crkvica sv. Marije od Špiljana, sada zvane Gospa od Stomorije. Prostor je danas svetište, kamo se hodočasti, posebno, dakako, 15. kolovoza, na praznik Velike Gospe. Kad tim makadamskim putem dođete do kamenog stupa na kojemu je brončana skulptura Ključ sv. Petra, autorski rad kipara Mijića, na ulazu ste u Biblijski vrt. Malo dalje dočekuje vas Spomen-kamen, rad kipara Gugića, na kojemu stoji: Na spomen drugog došašća sv. Oca Ivana Pavla II zasnovasmo Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom – Pučani Kaštela, 27. rujna 1998. Nasuprot spomen-kamenu zasađena je Papina maslina, koju je iste te 1988. godine blagoslovio Papa Ivan Pavao II. Sjeverno od crkvice uređen je terasasti predio Jidro, pod čijim je starim maslinama postavljena Kolona kamenih masiva megalita, u slavu hrvatskim velikanima koji su u svom znanstvenom i umjetničlkom stvaralaštvu bili nadahnuti Biblijom – svetom Jeronimu, Jurju Dalmatincu, Marku Maruliću, Bartolu Kašiću, Ivanu Meštroviću.

Kaštel Lukšić

Kaštel Lukšić

 BIBLIJSKI VRT

Dobrodošlicu vam želi i Noina arka, drvena skupltura znanog kipara Lipovca. Istočno od Noine arke prijelaz je preko malog kamenog mosta i dolazi se tradicijskim Putom Procesije na predio zvan Gospina njiva, i na Gospin ružičnjak. Odmah tu je u Getsemanski vrt s maslinama – divljom, jeruzalemskom koja je donesena iz Svete Zemlje, bjelopodnom bisernicom, i našom oblicom.

Kaštela: Biblijski vrt - svetište od Gospe Stomorija

Kaštela: Biblijski vrt – svetište Gospe od Stomorije

Biblijski vrt: Noina arka

Biblijski vrt: Noina arka

Osobitu pažnju privlači mali vinograd, podignut kao spomenik težaku i spomenik vinovoj lozi, kojoj od svih biljaka najviše i pristaje epitet biblijska, naime u Bibliji vinova loza spominje se 44 puta, vinograd 145 puta a vino 234 puta, k tome vino ima i centralnu ulogu u svakom euharistijskome slavlju. Nakon što je otkriveno porijeklo Zinfandela, taj je vinograd prihvaćen i kao svojevrsno svjedočanstvo o kolijevci Crljenka. Vinograd je zamišljen u 12 redova i sa 12 kultivara, u svakome redu zasađena je druga sorta, tako da su tu, eto, Ninčuša, Glavinuša ili Okatac, Ljutun, Babica, Crljenak kaštelanski (Pribidrag, Tribidrag, Zinfandel, Primitivo), Plavac mali, Dobričić, Crljenak viški, Babić, Vranac, Grk i Plavina. Predstavnici grada Yountvillea u Kaliforniji posebno su posadili nešto Zinfandela odnosno Crljenka, kultivara koji je povezao Yountville i Kaštela.

Biljni svijet vrlo je zanimljiv u ovome Vrtu zamišljenom da bude prostor gdje će rasti biljke što ih navodi Biblija. Tu se nalazi većina od 110 biljnih vrsta što ih Biblija spominje. Među najviše puta ponovljenih su, uz vinovu lozu i maslinu, još i smokva, potom badem, rogač, nar, crni dud, pa biblijske krušarice: pšenica, ječam, proso, onda povrtnice: bob, slanutak, leća, pa crni i bijeli luk i poriluk.

Biblijski vrt: jabuka!

Biblijski vrt: jabuka!

Od šumskog drveća i grmlja u Biblijskome vrtu se nalaze libanonski cedar, jeruzalemski bor, pinjol, Judino drvo, mirta, oleander. Moguće je vidjeti i poljsko cvijeće i bodljikavo bilje koje govori o ljudskoj patnji. Značajno su zastupljene ljekovite i mirisne biljke kao anis, kumin, korijandar, kapar, mravunac, gorušica…

Biblijski vrt: endemsko bilje

Biblijski vrt: endemsko bilje

Ima, dakle potencijala da se privuku posjetitelji i turisti. Međutim priča oko Crljenka i njegova zavičaja, unatoč tome što se i naš američki vinar Miljenko Grgić aktivno – poticanjem i podupiranjem znanstvenog istraživanja o porijeklu Zinfandela, zatim materijalno a i na određeni način marketinški, uključio u nju, (pre)slabo se ovdje valorizira. U vrijeme kad se objavilo da je Zinfandel isto što i Crljenak kaštelanski, brojni članovi američke udruge Zinfandel Advocates and Producers (ZAP = Ljubitelji i proizvođači zinfandela), zadovoljni što se definitivno otkrila domovina Zinfandela, pokazivali su volju da se uključe u aktivnosti oko stvaranja uvjeta za formiranje u Kaštelima centra kamo bi se dolazilo u posjet Zinfandelu, mnogi su Amerikanci izražavali želju da obiđu to mjesto – lijep izlet s nekog od brojnih cruisera kad dođu u splitski akvatorij, a i sa strane lokalnih struktura iz sektora vina pokazan je interes da se otvori svojevrsna Kuća Crljenka/Zinfandela, s prostranim restoranom i kušaonicom, međutim do sada ništa od toga…

Biblijski vrt: spomenik hrvatskim velikanima

Biblijski vrt: spomenik hrvatskim velikanima

Glavni preduvjet za otvaranje takvoga objekta posvećenoga Crljenku je da ima na tržištu dovoljno crljenka kao vina, i to vina višeg ranga kakvoće na kakav su naviknuli potrošači zinfandela. Situacija se donekle popravlja naime pojavljuje se više etiketa s nazivom Crljenak, ali slabo se popravlja glede količina jer kaštelanski vinari su uglavnom mali, većma im godišnja produkcija ne prelazi 1000 ili 1500 litara. A, rekao bih i da je krajnje vrijeme da se jače općenito poradi i na kvaliteti. Bitno je, ponavljam, da bude dovoljno crljenka na višoj kvalitativnoj razini, a tu stvari šepaju, ne idu dovoljno hitro naprijed. Vidi se to po ocjenama uzoraka s ovogodišnjeg ocjenjivanja (samo tri zlata, najviša ocjena 86,40/100 bodova, ostala dva zlata su sa 85, dakle na knap, vrlo mršavo zlato, dva su crljenka s 84, a ostalo je 83 i niže. Što se tiče bijelih lokalnih vina, najviša ocjena bila je ove godine 82,20/100 ostatak je na 80 i ispod sve do 69, kod opola iz 2014. najviša ocjena je bila 81,20/100, jedna je 80, a sve ostalo je ispod, do 69; u kategoriji crnih iz 2014 jedna je pak ocjena 81,60/100 a jedna 80, ostalo sve je ispod, do 69, a u grupi odležanih crnih vina 82,80, jedna 82,60 i jedna 82, ostalo sve niže. U degustaciji na reviji vina podastrtih na kušanje nakon podjele priznanja – potvrda službenih ocjena. Tek nekoliko proizvođača – naravno oni koji su i iskočili kakvoćom i ocjenom – produkciji vina pristupa na jačem profesionalnome nivou. Nekolicina malih vinara u grupi odležanih vina pokazala da umije proizvesti dobro, ali i to da se ne trsi i da vino, koje je očito imalo potencijala, kako treba i finalizira.

Za boravka u Kaštelima s grupom kolega novinara obišao sam nekoliko tamošnjih proizvođača vina. Prvi je bio Jakša Bedalov, koji sa suprugom Ankicom u Kaštel Kambelovcu vodi konobu i nekoliko apartmana za smještaj gostiju. Bedalov nastavio je posao na zemlji preuzet od oca. Godine 2006. registrirao je OPG. Kaže da je počeo vraćati vinovu lozu na terene i do 400 metara nadmorske visine na padinama Kozjaka gdje je ona bila raširena nekad, prije nego li je preseljena u ravnicu. U brdu ima 1,8 hektara a u polju 0,8 ha. Uzgaja Crljenak (60 posto), Plavac mali (25 posto), te Dobričić i Maraštinu, a uz jednosortna vina proizvodi i jednu mješavinu – cuvée Tribus, od Crljenka, Dobričića i njihova potomka Plavca maloga. Vino je baš moglo biti i s domaćim nazivom: Sritna fameja.

OL

Vinar, kuhar, ugostitelj: Jakša Bedalov sa suprugom Ankicom

– Moja obitelj već pedesetak godina bavi se i turizmom. Supruga i ja na tom smo kolosijeku s dosta žara, naime u turizmu vidimo lijepe mogućnosti i za plasman naših poljoprivrednih proizvoda. Posjedujemo 10 apartmana za oko 22 osobe. Naša konoba otvorena je ne kao klasičan ugostiteljski objekt za svakog namjernika, mi usluge pružamo samo gostima koji su kod nas na smještaju i organiziranim grupama koji kod nas naruče programe vezane uz lokalnu gastronomiju, dakle radionice, ono što se danas moderno naziva cooking class, te na vođene degustacije vina. Ja sam naime izučeni kuhar, nastojim nuditi tipična jela ovoga kraja i u prvome redu kaštelanska vina – kaže Jakša Bedalov, koji nam je priredio sjajan gastro-užitak svojima ribljom hladetinom sa šparogom i rotkvicom, pašticadom od netom ulovljene divlje tune s palentom i suhom šljivom, zatim izvanrednom sipom s crnilom i s bobom. Bob je, da ponovim, tipičan baš za Kaštela i svake godine sredinom svibnja organizira se Fešta od boba. Za desert Bedalov je poslužio kaštelansku tortu, od badema, s čokoladom, narančom, te dakako – prošekom!

Enogastronomija Jakše i Ankice Bedalov:

Enogastronomija Jakše i Ankice Bedalov: morska hladetina, sipa s bobom, pašticada od tune s palentom, te kaštelanska torta…

...i smotra butelja

…i smotra butelja

CRLJENAK i BABICA, MILJENKO i DOBRILA

Antun Tonči Kovač ima lijepu kuću u Kaštel Sućurcu. Vinu i maslini posvetio se profesionalno, sad živi od vina i maslinova ulja. Inače je završeni inžinjer brodostrojarstva, dugo se bavio uzgojem povrća u plastenicima, a kad mu je to dosadilo prodao je plastenike i 2007. najozbiljnije krenuo u vino.

Na padinama Kozjaka, gdje inače, navodno ukupno ima oko 400.000 trsova vinove loze, Kovač na nadmorskim visinama od 200 do 300 metara na šest lokacija i na terasama, na dobro drenažnome tlu uzgaja 9000 loza, Crljenak i Plavac mali.

Antun Tonči Kovač

Antun Tonči Kovač u svom malom simpatičnom podrumu koji lijepo posluži i kao kušaonica

Uz klasično crno vino, nazvano Putalj, po starom nazivu za Kaštel Sućurac, proizvedem i nešto roséa. Bazu za proizvodnju ulja čini 250 stabala masline – veli Kovač, dok sjedimo u njegovu malenom simpatičnm podrumu sa šest barriquea i ukupnog kapaciteta oko 20.000 litara. – Iz 2013. godine napunio sam 10.000 butelja i kvaliteta je bila vrlo dobra, a iz grozne 2014., najlošije otkako znam za sebe, uz puno muke da proberemo zdrave bobice uspio sam napuniti jedva 2000 boca.

                Po izgledu i urednosti podruma ali i cijelog dvorišta, po kušanome vinu (iz 2013, ali i iz 2012, jako dobar!) i iz razgovora s Kovačem vidljivo je da poslu pristupa ambiciozno i pedantno. Za ono što nije sam znao potražio je savjete od meritornih stručnjaka, kaže da mu je glede proizvodnje dosta pomogao Goran Zdunić s Instituta za jadranske kulture iz Splita. Prepoznali su to kupci, tako da, rado će se pohvaliti Kovač, problema s plasmanom nema. Od njega vino kupuju 11 splitskih restorana, free shopovi (aerodrom, luka), dio se pak proda turistima koji ga dođu posjetiti bilo da su ga otkrili preko interneta bilo da ih dovede putnička agencija.

Neven Vujina

Neven Vujina pohvalit će se da je valjda jedini na svijetu koji u bocu puni vino od domaće sorte Babica

I Neven Vujina iz Kaštel Štafilića ušao je u vinski svijet iz sasvim druge profesije. Nekad se bavio popravljanjem kućanskih aparata, a nakon što mu je umro otac, koji je bio poljoprivrednik, vinogradar i vinar, godine 2000. Neven je preuzeo naslijeđene vinograde i potom, 2008., otvorio obrt za proizvodnju i prodaju vina. On je u ovome kraju bio jedan od prvih individualnih proizvođača vina, ako ne i prvi, koji je punio vino u bocu. Sad je opet jedan od prvih – ako ne i prvi i jedini na svijetu! – koji u bocu puni vino od domaće sorte Babica. Vujina ima još i Crljenak, Plavac i Pošip, uz bijelo i crno napravi i određenu količinu ružičastoga vina.

– Nekad je u ovdašnjim nasadima bilo mnogo raznih domaćih sorata, među njima i puno Babice. Ja je nisam otpisao i zaboravio, jer ipak ona je nešto ovdašnje, naše, što drugi nemaju. U posljednje vrijeme počelo se raditi na tome da se ona revitalizira, međutim ne samo ona nego i neki drugi lokalni kultivari.

Babica kao vino ovakvo kakvo susrećemo danas piće je, što se kaže, za svaki dan, a – može li se odgovarajućim radom u vinogradu i podrumu od nje dobiti i nešto više – piće i za nedjelju i praznik? I, koliko bi to moglo biti više?

– Siguran sam da je ambicioznijim pristupom i od Babice moguće dobiti ne tek malo više nego čak i dosta više od ovoga što imamo sada. Pomalo i radim na tome. Možda je Babica mogla i prije zasjati u još boljem svjetlu, ali kad se otkrilo da su Kaštela zavičaj Zinfandela odnosno Crljenka, pažnja se, logično, u jačoj mjeri usmjerila prema Crljenku. U svojim vinogradima imam ukupno oko 4500 trsova Crljenka, a prva berba s kojom sam izašao na tržište bila je 2010., sad je na tržištu aktualna 2011. Vino u dobroj mjeri plasiram u Zagrebu, dio se proda po Dalmaciji a dio uspijem izvesti u SAD – veli Neven Vujina, koji stoji iza robne marke Štafileo, po prezimenu obitelji po kojemu je nastao i naziv Kaštel Štafilić…

U Kaštel Štafiliću

U Kaštel Štafiliću nalazi se maslina stara čak 1500 godina. Neka vrlo neodgovorna osoba prije ne tako dugo, čujem, zapalila je tu maslinu, međutim spašavanje je uspjelo i ona eto i dalje živi. Kako je vandal kažnjen, nisam uspio doznati…

Oproštaj (dakako: privremeni!) od Kaštela bio je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću. Rastanak u znaku romantične, komplicirane i na kraju tragične priče o Miljenku i Dobrili, paru za koji bismo mogli reći da je kaštelanska inačica svjetski znanih veronskih zaručnika Romea i Julije. Evo ukratko legende o Miljenku i Dobrili.

U drugoj polovici 17. stoljeća u Kaštel Lukšiću živjele su dvije plemićke obitelji – jedna s prezimenom Vitturi i druga s prezimenom Rušinić. Vitturijevi su imali kćerku Dobrilu, a Rušinići sina Miljenka. Miljenko i Dobrila žarko su se zaljubili, ali njihovoj ljubavi ispriječila se svađa između Vitturijevih i Rušinićevih zbog feudalnih prava nad seoskim težacima. Miljenko i Dobrila sastajali su se potajno, ali kako OZNA sve dozna, tako su roditelji saznali za sastanke, i krenuli odlučno u to da zaljubljeni par razdvoje.

Legenda o Miljenku i Dobrili

Legenda o Miljenku i Dobrili: Dobrilu u prezentacijama za turiste igra kćerka od kaštelanskog vinogradara i vinara Ivice Radunića (sasvim desno na slici) u čijem vinogradu su i identificirani prvi trsovi Crljenka. Sasvim lijevo je Kaštelanka Alma Radoš (ne izjašnjava se je li i s pedigreom Vitturi!), iz Slobodne Dalmacije, koja je i organizirala za zagrebačke novinare putovanje u Kaštela

Dobrila je stavljena pod strogi nadzor majke, a Miljenko je poslan u Veneciju u duždevu službu. Dobrilin otac odlučio se na podlost da kćer vjenča za postarijim trogirskim plemićem, ali Miljenko je u Veneciji nekako saznao što se to sprema i u posljednji trenutak stigao je u Kaštel Lukšić da spriječi neprirodno vjenčanje. Onda je, kaže dalje priča, Dobrilu njen dragi otac htio strpati u samostan, ali Miljenko se i tu ispriječio, i mačem izazvao incident. Sud ga je osudio na život u franjevačkom samostanu. Dobrila je zatvorena u samostan, a nekako joj je Miljenko uspio poslati poziv da pobjegne iz njenog samostana pa da se nađu, njoj je i pošlo za rukom iskrasti se, međutim Miljenko je iz nekog razloga nije dočekao na dogovorenome mjestu, i sudbina je htjela da ona padne u ruke hajduka. Miljenko se prerušen u fratra štitio da i on ne završi u hajdučkim rukama.

Impresivni dvorac Vitturi

Impresivni dvorac Vittu, i, dolje, jedan od članova obitelji Vitturi Ante Rados de Michieli Vitturi

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrepredeni i zločesti Dobrlin otac prividno prijateljski nastrojen obratio se Miljenkovu ocu s prijedlogom da se Dobrila i Miljenko dovedu u Kaštel Lukšić da se vjenčaju, vjenčanje je i održano ali sreća je bila kratka: Dobrilin otac, ne mireći se s time da mu Miljenko odvodi kćer, večer nakon vjenčanja ubija zeta na mostu ispred svojega dvorca… Nekoliko mjeseci nakon tragičnog događaja Dobrila je od silne tuge posve izgubila razum i ubrzo umrla. Njena posljednja želja bila je da je pokopaju uz Miljenka u crkvici sv. Ivana na Rušincu, građevini iz 16. stoljeća. U toj se crkvici i danas nalazi ploča na kojoj piše: Pokoj ljubovnikom. U Kaštel Lukšiću su i danas Dobrilin dvorac Vitturi iz 15-16. stoljeća, Miljenkov kaštel Rušinić iz 15. stoljeća, te stara crkva iz 1550. godine u kojoj su oni vjenčani. Inače, prema ovoj legendi nastali su roman, drama i opera… ♣                    SuČ – 09/2015

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 08-09.2015 – THROUGH THE WORLD ON a PLATE AND IN a GLASS

U Vrbovcu - udruga Solinjana!

U Vrbovcu – udruga Solinjana!

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

KAJ SU JELI NAŠI STARI? Kaj su jeli naši stari?, po 35. put! Središte grada Vrbovca, prekrasan dan, puno štandova s jelima prigotovljenima na tradicijski, domaći način, posebno atraktivni štandovi uređeni tako da oslikavaju nekadašnji život na selu, puno posjetitelja, puno degustacija, puno folkoloraša, natjecanja u kuhanju… Puno i političara, a svaki bi rado s pozornice rekao po koju pa i više od te po koje, a joooj…

Bučino ulje

Bučino ulje

Kulin

Kulin

Svi naglašavaju kako tradiciju treba čuvati. I kvalitetu treba čuvati, i razvijati. Ali, zašto onda Kaj su jeli naši stari? tek jednom u godini kroz dva dana? I zašto u ta dva dana hrana u nekim od ugostiteljskih objekata tamo nije kakvoćom na visini, i u skladu s onime što se kroz kulinarsku manifestaciju pokušava istaknuti (i) po pitanju dobroga teka? Dođeš na kulinarsku priredbu, sjedneš nešto pojesti i dobiješ drsko bezokusan žilavi odrezak od vratine pečen na roštilju i krišku kruha, koja uz to da služi kao kruh valjda treba poslužiti kod jela i kao zamjena za nož i vilicu, u ovome slučaju nepredviđenih uz meso. Pa je trebalo jesti ne na način kak su jeli naši stari nego na način kak su jeli naši pra pra pra stariGljive, i torta od buče

Zašto ne u Vrbovcu finiji restoran Kaj su jeli naši stari? otvoren cijele godine? Svojedobno je, dobro pamtim, bilo najavljeno da će se takav objekt otvoriti… Da se može i jesti, a ne samo gledati neke od eksponata. S pozornice se sada čulo da u vrbovečkome kraju postoji oko 15 udruga žena koje sjajno kuhaju i rado nastupaju na manifestacijama gdje se prikazuju stara jela. Ne bi li bilo dobro da grad sa snažnom mesnom industrijom i koji se nastoji prikazati i kao atraktivno turističko odredište osigura, kao promidžbeni poligon, odgovarajući prostor i osobe vične vođenju ugostiteljskog objekta u poslovnome smislu, Turistička zajednica da dodatno brine o promidžbi, posebice u mnogoljudnome Zagrebu, a da se kuharski dio povjeri upravo članicama tih vrbovečkih ženskih udruga? Kod kojih bi povremeno sa specijalitetima svojega kraja mogle gostovati i takve udruge žena iz drugih dijelova zemlje, povremeno – zašto ne?! – i kakav renomirani vrhunski chef… S pitanjem o eventualnom otvorenju restorana Kaj su jeli naši stari? obratio sam se direktorici TZ Vrbovca, zasad odgovora nema.

Ocjenjivanje jela

Ocjenjivanje jela

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nekadašnje selsko dvorište

Kaj su nosili naši stari...

Kaj su nosili naši stari…

Kak su se igrali mladi od naših starih...

Kak su se igrali mladi od naših starih…

Evo nekoliko prizora s događanja Kaj su jeli naši stari? a koji prikazuju kak naši srednji (ni mladi ni stari, konkretno chefovi Branko Ognjenović i Viktor Kranjčec) ocjenjuju ono kaj su jeli naši stari, zatim kak su živili naši stari, kaj su od nosili naši stari (gaće, perika…), kak su se igrali mladi od naših starih (uz bačvicu, i sasvim dobro i bez kompjutera, mobitela i tableta)… ∎

ZAŠTITA ZAGORSKIH MLINCI – Pokrenut je proces zaštite zagorskih mlinci oznakom zemljopisnog podrijetla. Inicijativu je dala udruga Tradicija Zagorja, osnovana krajem 2012. godine s ciljem zaštite, očuvanja i promocije tradicijskih zagorskih proizvoda, pokrenula je aktivnosti za zaštitu poznatog brenda; zagorskih mlinaca oznakom.

Udruga se u srpnju ove godine prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava u okviru programa Potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicijskog specijaliteta. Ukoliko sredstva budu odobrena, iskoristit će se za pokriće dijela troškova za izradu analize tržišta i izrade specifikacije zagorskih mlinaca, što će svakako ubrzati proces zaštite zagorskih mlinaca oznakom zemljopisnog porijekla.

Proces dobivanja oznake dugotrajan je, ali isplati se jer je korist višestruka. Budući da su proizvodi s registriranom oznakom u višoj cjenovnoj kategoriji, povećava se dohodak proizvođača, a povećava se i prepoznatljivost takvih proizvoda i područja na kojima se proizvode. Oznake omogućuju bolje njegovanje i razvoj regijske tradicije i regijskog identiteta te štite od zloupotrebe i narušavanja ugleda izvornog proizvoda, kaže predsjednik Udruge Matija Gulija.

Udruga, sa sjedištem u Županijskoj komori Krapina, broji 13 članova. Kroz nju se potiče povezivanje i umrežavanje poduzetnika u svrhu obogaćivanja tržišne i turističke ponude Županije. Upravo se od proizvođača, članova Udruge, očekuje angažman i iskazivanje potreba koje bi dovele do zaštite što većeg broja tradicijskih zagorskih proizvoda. Institucije su tu kao svojevrsna potpora za provedbu kvalitetno razrađenih ideja. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Glasno pivo

GLASNO PIVO i ČAGA, UZ PETRICU KEREMPUHA… – Nauživao se, bogme, Petrica Kerempuh raznih mirisa i aroma ovoga ljeta: na platou gdje je postavljen da vječno svira, uz ugostiteljski objekt Potepuh, nakon više vinskih i gastronomskih prezentacija stiglo je i pivo. Ali ne ono industrijsko, ma kakva žuja, kakvo karlovacko, nikakav pan, ništa ni od heinekena, nego je došlo ono iz manjih do i garažnih pivovara. Jedno čak i iz Pijemonta, gdje caruju barolo i barbaresco, barbera, muškat…

Vrlo interesantno, ne samo za strastvenog pivopiju, nego i za nekoga tko je inače manje zagrijan za to piće. Na jednom mjestu i na maloj površini tolike različitosti, spektar okusa. Čak i pivo – točeno iz zvučnika! Nazvao sam ga – glasnim pivom.

Restoran Žganjer iz Jaškova, koji se prije toga jelima uspješno predstavio u vinskom okruženju, pokazao je da vlada situacijom i kad je u pitanju pivo. Ne samo kao gazda, nego i kao pečenjar nazočan je bio i Ivan Žganjer.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ivan Žganjer, gazda i pečenjar!

Plato Potepuh – pun! Još jednom se pokazalo da je prostor sjajan za takva događanja. U kutu, nikome na putu – glazbeni sastav. U ritmu glazbe spuštam se prema dolje, i Trgu bana Jelačića, kroz neprirodno mi prazno prostranstvo novoasfaltirane gradske tržnice Dolac. I, na tom, inače, danju uzavrelom trbuhu grada s temperamentnim plesom kumica i mušterija, zamišljam, u ljetnu večer – masovni plesnjak, čagu na otvorenome s, dakako, (češćim) pivskim predasima… ∎

SVIJET NA TANJURU (a u ČAŠI?) – Na Europskome trgu u Zagrebu – kraj kolovoza i početak rujna u znaku manifestacije Svijet na tanjuru. Ali, tu su i pića… Trebalo je nasloviti: Svijet na tanjuru i u čaši

Ruski kavijar, pjenušci, votka

Ruski kavijar, pjenušci, votka

Zamisao i lokacija dobri: uz domaće posebnosti, na Europskom trgu, prezentirati i specijalitete i specifičnosti iz drugih zemalja. Pitanje za organizatora je zašto nije ponudu na štandovima-kućicama dogovorio na način da se poslužuju (i) manje porcije po,

dakako, nižoj cijeni, što bi posjetiteljima – koji zasigurno tu ne navraćaju da bi ručali ili večerali nego da bi se podružili i kušali više toga različitoga – troškovno omogućilo da degustiraju veći broj delicija. Lako je moguće da uz smanjenje porcija i, u skladu s time, sniženja cijena toj manjoj, degustacijskoj porciji, na kraju ponuđač s izdavanjem, ukupno, više porcija ostvari i veći prihod nego ovako, na klasičan način.

Vrlo zanimljivo na štandu Rusije, gdje su prezentirani rusko pivo žiguljovskoje, bočkarjov, pa kavijar, votka – od pinjola, feferona, heljde, brezovih pupoljaka, zatim jetra od bakalara, ruski raviol od mesa pelemeni, kondenzirano mlijeko Sgušovka, a i ruska halva, itd. Hana Zdunić, zamotana kao da je 15 a ne kao da su 33 Celzijeva stupnja, animirala je posjetitelje da kušaju specijalitete makedonskog restorana Sveti Nikola, Marija Rimac Vinolicious prezentirala je francuska vina, s jugozapada zemlje, a Ivan Srpek Bornstein je sišao s obližnjeg Kaptola da bi magnumima tažio žeđ prisutnih i možda ponekog naveo da svrati u originalnu vinoteku… ∎

Francuska vina i kolači

Francuska vina i kolači

Makedonski specijaliteti, među njima i gravče na tavče

Makedonski specijaliteti, među njima i gravče na tavče

Magnumi iz vinoteke Bornstein

Magnumi iz vinoteke Bornstein

POČETAK BERBE! – Oči vinogradara i vinara uprte su u nebo: hoće li sljedećih mjesec-dva proći bez hirova prirode u meteorološkome smislu, pa da 2015. – koja je u ljetnom razdoblju vukla suncem i toplinom a u par navrata napala je i jakim vrućinama ali onda je i usporavala svježijim razdobljima s kišom u pravo vrijeme – slavimo kao jako dobru pa i do sjajnu berbu?OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

               Za pjenušce neki su upravo i krenuli u berbu, a kako sada stvari stoje barem u zagrebačkom vinogradarskome okružju, s grožđem za ostala vina svakako treba pričekati, jer ako se nastavi lijepo vrijeme velike su šanse za proizvodnju vrlo ozbiljnih snažnih vina. Sasvim suprotno od lanjske berbe za koju većina proizvođača vina veli da je treba brzo zaboraviti.

Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj, nositelj OPG-a Kurtalj, počeo je svoju berbu u plešivičkoj Bakhovoj ispostavi u Zagrebu, u dvorištu svoje Vinske kleti u središtu grada. Donio je nešto grana vinove loze s grozdovima i od njih složio dva trsa s kojih se bralo, dakako u brentu, uz domaće popevke. Kod Kurtalja u Zagrebu dva događanja posvećena vinu: uz ovaj prigodni berbeni, i najava, u nazočnosti gradonačelnika Zvonimira Novosela, zamjenika gradonačelnika Stipe Bučara, i direktorice Turističke zajednice Jastrebarsko Ivane Herceg, tradicijskih Jaskanskih vinskih svečanosti u Jastrebarskome, od 3. do 6. rujna.

Vinska klet Drage Kurtalja u dvorištu na početku Nove vesi odlično je zaživjela, bojazan je bila na početku da će se u ovoj našoj svakodnevnoj besparici simpatičan i u domaćem stilu uređeni lokalčić – u kojemu se inače srijedom nudi za ručak (od kuće Drago doveze po 50 do 60 porcija!) besplatno varivo (piće se naplaćuje) što ga doma priprema Dragecova mama – pretvoriti u jeftilensku birtiju, ali to se zahvaljujući pažljivim vođenjem nije dogodilo. Kurtalj, koji je ponudu osmislio na način i da uz svoja vina i domaću hranu nudi i butelje drugih svojih plešivičkih kolega (pravo predstavništvo Plešivice u velegradu), ponosno ističe kako se u objektu od pića troše samo vino i mineralna voda, a, dodaje, začuđujuće je koliko je velika potražnja za pjenušcem, međutim to možda i nije tako začuđujuće – jer taj Kurtaljev Dri je vrlo dobar! ∎

Jaska svecanosti 5NEVINSKA JASKA UZ VINSKU PLEŠIVICU – Na pitanje zašto Jastrebarsko, u podnožju vinorodne Plešivice, jače ne živi vinskim životom, što bi bilo i te kako logično, Stipe Bučar, zamjenik gradonačelnika, odgovara: Inicijative bi trebale doći od proizvođača/ponuđača vina, a tih inicijativa nema. Veliki je problem što plešivički vinari nisu dobro samoorganizirani i ne iskazuju kako treba što zapravo žele. A u plešivičkome kraju postoje čak tri udruge – Klub prijatelja dobroga vina, Udruga Plešivičke vinske ceste i Udruga Portugizac Plešivica! Lokalni vinari ne iskazuju dovoljno inicijative, a ni volje da se zaista u poslovnome smislu uključe u priču. Oni sami najprije moraju znati što žele i trebaju imati prijedlog modela kako da se ostvare te njihove zamisli, a tek onda nastupamo mi iz vodstva grada, upravnih i političkih struktura. Dobijemo li razrađene prijedloge, svakako ćemo ih proučiti i vidjeti kako da se oni realiziraju… ∎OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ZAGREBAČKI WINE BAROVI PODBACILI NA VRHUNCU TURISTIČKE SEZONE – Većina zagrebačkih wine barova nije na zadovoljavajućoj razini. Najslabije ocjene sommelierka Jelena Šimić Valentić, koja vodi Boutique vinske kulture Pupitres, daje osoblju. Najboljim wine-barovima u Zagrebu ocjenjuje Dežman-bar, Bornstein i Dobra vina.

– Obišavši dvadesetak najpoznatijih zagrebačkih wine-barova tijekom ljeta kada grad vrvi stranim gostima, ostala sam razočarana kakvoćom njihova rada – kaže sommelierka Jelena Šimić Valentić.Jelena Simic Valentic_4

Većini wine-barova Jelena je dala odličnu ocjenu za uređenje, no već je vinska karta zaslužila prosječnu ocjenu – jedva dobar. Naime, na tim se kartama može pronaći mnoštvo pravopisnih pogrešaka, ali i onih činjeničnih koje otkrivaju da tvorac karte slabo poznaje vina. Analiza vinskih karti otkriva i da neke od njih sadržavaju nazive vina koja samo doprinose težini popisa, no tih vina, ako su ikada i bila u ponudi bara, odavno nema.

                Istodobno su cijene vina točenih na čaše previsoke. Kao primjer Jelena Šimić Valentić navodi cijenu od 36 kuna za decilitar dobroga hrvatskog vina butelja kojega u trgovini stoji 70 kuna. Stvar dodatno pogoršava činjenica da takva vina nerijetko ostaju otvorena danima, pa oksidiraju. Takva praksa znači da konobari ne znaju kvalitetno prodavati i kontrolirati otvorena vina. ∎

                OLYMPUS DIGITAL CAMERABISTRO ŠNICL – Svakoga dana ih vidite na mega-posterima: Mate Janković i Tomaž Kavčič, kuhari u službi promocije Lidla.Tomaž Kavčič nije baš nadohvat – on vodi vrlo afirmirani restoran Zemono u Vipavi, a Mate? E, pa ako imate namjeru provjeriti što on radi i nudi, evo: on je chef u Bistròu Šnicl na katu iznad nekad famozne zagrebačke Gradske kavane, danas je to revitalizirani objekt zvan Johann Franck. Janković, u crvenoj majici, uvjerava: namirnice su hrvatskog porijekla, jela tipična za Hrvatsku, ponuda tipa bistròa, od, pohvalit će se, 120 vina u vinskoj karti najveća je većina hrvatskih etiketa. Promoviramo hrvatsko, pa to je najlogičnije u lokalu koji se nalazi u srcu glavnoga grada Lijepe naše, na Trgu bana Jelačića, zar ne?

Ozalj u srcu Zagreba

Ozalj, grbZLATNA KAP, ZELENO SRCE HRVATSKE i REKORD ZA GUINNESSA – Ozalj, grad Zrinskih i Frankopana, nije baš daleko od Zagreba, ali eto tek sad se odlučio dijelom onoga što nudi kao turističko odredište jače približiti Zagrepčanima u srcu metropole. Dogodilo se to u drugoj polovici kolovoza na Trgu Petrice Kerempuha na Dolcu, na platou iznad Glavne tržnice. Bila je to i prigoda za najavu manifestacije Zlatna kap Hrvatske početkom rujna u Ozlju i Jaškovu. Događanja su s ciljem afirmacije Karlovca, Ozlja i Ribnika kao turističkog pojasa Zeleno srce Hrvatske. Prezentacija u Zagrebu protekla je većma u znaku lokalne kulinarike – ugostitelji, vinari, smještajni kapaciteti, opg. Nazočna i gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić! Koja je na priredbu u Ozalj pozvala zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić i vinar Darko Vrbanek

Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić i vinar Darko Vrbanek

Lidija Žganjer, Torta

Lidija Žganjer, torta Katarina Zrinski

               Vrlo atraktivno na štandu jaškovačkog restorana Žganjer: uočljiva želja vlasnika Ivana Žganjera i njegove kćerke Lidije da se karijera lokala gradi ne samo na odličnoj janjetini nego i na ponudi vrlo rafiniranih moderno prezentiranih tradicijskiih jela – sjajna tjestenina s umakom od gljiva, neobična torta Katarina Zrinski sa čak 12 slojeva s time da je svaki od druge/drugih namirnica, ukupno je u njoj više od 30 sastojaka… Ta torta iz Žganjerove Slastičarnice Bake Dore nastala je kao rezultat istraživanja Zdenke Stupić, zaljubljenice u ozaljsku povijest i kulturu. Bilo je i štrudle od višanja, doduše razrezane u manje komade, a dakako ne i u onoj velikoj, najduljoj, 1300 metara dugačkoj verziji predviđenoj za ozaljsku priredbu.

Uz Petricu Kerempuha - još jedan vinar Vrbanek - Josip, sa suprugom

Uz Petricu Kerempuha – još jedan vinar Vrbanek – Josip, sa suprugom

Lidija Žganjer, na slici uz tortu Katarina Zrinski, veli da su za tu kilometarsku štrudlu u Ozlju osigurani jabuke i grožđe iz ozaljskih vinograda i voćnjaka. Zamišljeno je da se štrudla peče, dakako, u dijelovima pa sastavi naknadno, a izloži u dva kraka na dva paralelno postavljena stola svaki dužine po 650 metara i spojena kratkim stolom… Krenulo se s namjerom da se tom štrudlom, za koju je od početka bilo određeno da se besplatno podijeli, službeno uđe u Guinnessovu Knjigu rekorda, i to je izdavaču Knjige prijavljeno još prije koji mjesec…

Iz Hercetgovine do zagrebačkog Ozlja: Ivan Zadro

Iz Hercegovine do zagrebačkog Ozlja: Ivan Zadro

Na slikama su gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić s jednim od najjačih vinogradara/vinara u ozaljskome kraju Darkom Vrbanekom (u vinogradima graševina, chardonnay, žuti muškat, zweigelt; nakon dugo godina mirnog vina uskoro ulazi i u segment pjenušaca), te, uz Petricu Kerepmuha, vinar Josip Vrbanek sa suprugom, i – potegnuo je do ovamo čak iz Hercegovine – Ivan Zadro iz vinarije Domano, u kušanju vina Guštin. ∎

PROIZVODNJA i POTROŠNJA VINA u SVIJETU – Kolike su aktualna proizvodnja i potrošnja vina u svijetu?

Najnoviji izvještaj OIV-a govori sljedeće: ukupna površina pod vinovom lozom na našem planetu iznosi 7.573.000 hektara (malo povećanje u odnosu na 2013/2014.), globalna proizvodnja vina kreće se oko 270 milijuna hl, a potrošnja oko 240 milijuna hl. Povećana je konzumacija ružičastoga vina, i sada ona iznosi oko 24 milijuna hl, dakle desetak posto od ukupne potrošnjeMap of Europe - Blank Map (summer style)Evo jednog prikaza – izvor nije OIV! – potrošnje vina po zemljama europskoga kruga i po glavi stanovnika godišnje: konzumacijom po stanovniku prednjači Portugal s 55 litara i Francuska s 53 litre. Po ovoj ilustraciji, treće mjesto po količini godišnje popijenoga vina pripada sićušnoj državi Andorri sa 48 litara, a četvrto dijele male države Hrvatska, Slovenija i Danska, sa po 42 litre, za petama su također male države – Švicarska sa 41 litrom, Luxembourg s 39 i Grčka sa 37 litara! Mapa konzumacije bazira se na studiji što ju je 2014. godine provela Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation), koja je iznijela podatke o potrošnji alkohola ukupno, ali i, zasebno, po potrošnji alkohola samo kroz vino u raznim zemljama.∎

Batič i biodinamika

KAKO je DAO BOG, i … OTELE PTiCE – Često se kod nekih vinogradara i vinara koji žele istaknuti da ne troše kemiju ni u vinogradu ni u podrumu čuje da je njihovo vino onakvo kakvime ga je dao Bog. Poznati slovenski vinogradari i vinari Ivan Batič i njegov sin Miha iz Vipavske doline, koji inače već neko vrijeme imaju certifikat biodinamike Demeter, odlučili su jedan svoj vinograd s još mladim trsjem – po 5000 Zeleni, Vitovske i Pinele, dakle ukupno 15.000 trsova na kosini na nadmorskoj visini od 350 metara – ostaviti na milost i nemilost Bogu, i, kako se poslije vidjelo, i na nemilost čvorcima. S time što u tome vinogradu ne gnoje uopće i ne tretiraju lozu zaštitinim sredstvima htjeli su, makar i na neko vrijeme žrtvujući prinos, vidjeti može li i hoće li mlada loza kojoj se ne daje gnojivo a niti je se prska protiv bolesti kroz vrijeme steći dovoljnu otpornost i sposobnost da se sama brani, kao i to može li i vino štititi samo sebe, bez dodavanja SO2.

Ivan Batič

Ivan Batič

Zasad je, kaže Ivan Batič, još prerano tvrditi bilo što jer prošlo je premalo vremena od sadnje. Sigurno je samo jedno, i možda se iz toga može izvući određeni zaključak, a to je da se u zadnjoj fazi zriobe u taj vinograd stušte čvorci i omaste brk s dosta bobica, očito to grožđe im paše. Ove godine Batiči su odlučili da na neki način zaštite trsje od napasnih ptica, jer ipak ne proizvode grožđe za ptice nego za sebe! Inače, dosad su iz tog vinograda s 15.000 loza uspijevali proizvesti godišnje samo oko 1000 litara vina. Na žalost nisam imao prilike kušati ga…

Ako se, veli Ivan Batič, pokaže da vinova loza od mladosti pa kako stari uspijeva prilagoditi se dovoljno i u najvećoj mjeri štititi sama sebe, ovaj sustav bez tretmana Batiči bi proširili na sve svoje vinograde…

Ali, ako već nisam uspio kusati to vino što bi ga se moglo nazvati Dragi Bog i ptice, pošlo mi je za rukom probati nešto drugo iz Batičeve pokusne radionice – MIRNO crno NON VINTAGE vino! Riječ je o mješavini sastavljenoj od vina iz pet različitih berbi – 2006, 2007, 2008, 2009. i 2010. Vina su prije spajanja 2012. godine dozrijevala i odležavala u drvenim bačvama, dakako najduže ono najstarije, iz 2006, a najkraće ono iz 2010. Interesantna, u organoleptici vrlo kompleksna kreacija, medjutim zasad još službeno nedostupna tržištu… ∎

PLEŠIVICA CURICA! – To je eto Plešivica! Krasan vinogradski pejsaž, vinogradi obitelji Tomac na položajima Šipkovica i, malo poviše, Šipkovica-Kraljeva villa. Tomislav Tomac ovoga je ljeta svako malo pregledavao grožđe i pred svaku najavu promjene vremena pogledavao, skupa s ocem Zvonkom, prema nebu, u strahu od moguće tuče i štete baš pred berbu.Tomac Sipkovica trsje_002Tomac trsje 16Tomac trsje 21Tomac Sipkovica gosti svi 13

Nakon prvog toplinskog udara imali su manju tuču, srećom bez značajnijih posljedica, nakon nedavnog drugog toplinskog vala kišilo je mirno, kiša je i popravila stanje u vinogradu, strepnja je kako će biti do berbe… Da sad, kad su bobice već omekšale, padne previše kiše ili led bila bi to katastrofa. Cijele prošle godine loše vrijeme, nada je da će ova godina nadoknaditi nedaće prošle…

 Prizorima s vinorodne Plešivice se dive i Francuzi: nedavno u već tradicijski, prijateljski ljetni posjet Tomcima su stigli Christian Zwickert, Alzašanin koji radi za podrum La Font du Loup u apelaciji Châteauneuf-du-Pape, i njegova supruga Oksana, rodom iz okolice Prnjavora, koja je Zwickerta nagovorila da na blagim padinama uz obiteljsku kuću gdje živi njena mama podigne vinograd i da uz stambenu zgradu napravi vinski podrum. Zwickert, Oksana i njena mama donijeli su Tomcima na degustaciju bosanska vina rađena francuskom rukom (sorte su Chardonnay, Rizling rajnski, Syrah, Pinot crni, Merlot i Cabernet sauvignon), s kojima Christian i Oksana uskoro debitiraju na tržištu. Ni manje ni više nego – po francuskim, Châteauneuf-du-Pape cijenama! Butelja će navodno u maloprodaji stajati oko 25 eura!

Modra frankinja fest-2015PETI FESTIVAL FRANKOVKE u SEVNICI – U Gradskom parku u Sevnici u Sloveniji strukovnim predavanjem na temu Frankovke i njenoga vina te gala-večerom za petak 11. rujna predviđen je početak Petog festivala Modre frankinje. Svečano otvorenje manifestacije ostavljeno je za subotu 12. rujna u 15 sati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASubotnji popodne i večer sve do 22 sata zamišljeni su da budu u znaku kušanja, u nazočnosti proizvođača, frankovke iz niza vinorodnih područja gdje se ona tradicijski uzgaja i dobro uspijeva. Uz vina, za ponudu su spremljene i različite tipične lokalne slane i slatke delikatese. Zaduženi za ugostiteljski dio: Gostišče Dolinšek, Gostilna Repovž i Borut Jovan, chef Galerije okusa, majstor za sljubljivanje frankovke s kreacijama na tanjuru.

Da svojim sudjelovanjem dadu podršku pozvani su i domaći obrtnici sa ručnim radovima, koji uz suvenirsku mogu imati i praktičnu uporabnu vrijednost. Organizator je svakako htio manifestaciju iskoristiti i za prezentaciju turističke ponude Sevnice i Posavja.

Određeno je da cijena ulaznice za festival bude 15 eura, pet eura da je kaucija za čašu, kupon za degustacju vina jedan euro, a kupon za kušanje hrane pet eura.

Uoči festivala organizirano je i strukovno ocjenjivanje frankovki. U degustacijskoj komisiji: Jože Simončič (Kartuzija Pleterje, d.o.o., Slovenija) kao predsjednik komisije, Iztok Klenar (enolog, dopredsjednik Međunarodnog saveza enologa UIOE, Slovenija) prof. dr. Mojmir Wondra (predstojnik Katedre za tehnologiju vina, Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Slovenija), prof. dr. Tatjana Košmerl (Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Slovenija), Darja Bovha (Vinska klet Vila platana, Slovenska Bistrica, Slovenija), dr. József Kosárka (degustator, Budimpešta, Mađarska) i Anna Schachner (dipl. sommelier, Graz, Austrija). Prošlih godina imali smo u ocjenjivačkome sudu i predstavnika iz Hrvatske, ove godine eto nema nas ∎

LOVREČEVA 2015 – I u Krku tradicijski se slavi sveti Lovro. To bude živopisnim trodnevnim sajmom gdje se pojave i povijesne ličnosti poput npr. knezova Frankopana, pa vitezovi koji se sučeljavaju na turnirima, trgovci svime i svačime… Ove godine bio je 491. Krčki sajam! Na kojemu su dobrano radili – noževi! Dugački, tanki, oštri…Krk Dropuljici rezanje prsuta Krk

U sklopu sajma organizira se naime natjecanje u ručnom rezanju pršuta. Trebalo je izrezati što dužu fetu pršuta i što ljepše složiti ugostiteljsku porciju pršuta. Kao rezači okušali su se predstavnici medija, krčki općinari, ugostitelji i direktori turističkih zajednica. Pod nož došli su krčki i drniški pršuti.

Ukupno je sudjelovalo 15 ekipa rezača, među njima i Ivanka Dropuljić i njen trener prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor dvodnevnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com krajem studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade. Dropuljić je još prije dosta vremena iskazao želju da pršut i kroz natjecanje u ručnome rezanju jače istakne na svom festivalu.

Dropuljići su inače i prodavači istarskog i dalmatinskog pršuta u Zagrebu, i Ivanka ima poduži rezački staž. S uspjehom je već nastupala i na natjecanju u ručnome rezanju pršuta na festivalu pršuta u Tinjanu, a sada na Krku bila je članica pobjedničke ekipe s nazivom Gastronauti & Hrvatski radio Drugi program. Na drugo mjesto plasirala se ekipa Novog lista, a na treće ekipa Radija Rijeka. ∎

Vivodina – Vidikovac i vidik!

 OLYMPUS DIGITAL CAMERASVETOM LOVRI i JANJETINI u POHODU – Pravu raskoš nudi žumberački kraj u ljetnom razdoblju. Brežuljkasti pejsaž zelenilom odmara i tijelo i dušu, šuma i razno raslinje te nadmorska visina pomažu da se, i kad sunce i jače upre svojim zrakama, lakše diše, vrijedan spomenik barokne arhitekture crkvica svetog Lovre u Vivodini oplemenjuje duh, a, bogme, ima tamo, upravo na korak hoda od crkvice, i nešto za želudac: tradicijska janjetina, posebice kad je peku Frlani, te domaći štruklji, kažu za njjh kako čujem, i povitíca (naglasak je na slovu i u zadnjem slogu!), štrukli s debljim mlincem a za koje je zaslužna pod bremenom godina prilično savijena stara baka iz spomenute obitelji… Svakog 10. u kolovozu, na dan sv. Lovre u Vivodini je tradicijsko proščenje Lovrenčevo.

Vivodina je istodobno i vidikovac i – vidik! S nje se pruža pogled na okolicu, i u Sloveniju, a istovremeno se lijepi pogled pruža i odozdol, iz Slovenije, npr. iz sela Krmačina, na vivodinsku crkvicu sv. Lovre… Kakvo li misno vino može biti iz tog vinograda!

Na slikama: crkvica svetog Lovre u Vivodini, pogled na nju iz sela te pogled na nju i na trsje ispod nje iz Krmačine. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERALOVRIJENAC – Vivodina, Lovro, janjetina i Krmačina, naselje podno Vivodine tik uz kućice pogranične policije, i lokalni vinar međunarodnog ugleda temperamentni Jožef Prus – koji uzgaja i pčele i proizvodi med, i koji se afirmirao slatkim visokim predikatima, osvajač brojnih medalja najvišega sjaja i za predikate i za vina redovne berbe, u Sloveniji više puta izabran za Vinara godine – već godinama žive u kvalitetnoj simbiozi. Prus inače uz ostala vina proizvodi i crnjak od sorte Lovrijenac (Šentlovrenka, St. Laurent), koji je (bio) tradicija u području od Plešivice do Bele krajine, i koji ide odlično uz praznik sv. Lovre i uz janjetinu. Na Lovrenčevo, na svoj rođendan, Prusa je posjetio plešivički vinar Zvonimir Tomac, koji u starim svojim nasadima ima nešto Lovrijenca ali ga ne odvaja nego ga miješa s portugiscem. Toga popodneva kod Prusa pio se, prigodno, dakako, samo lovrijenac! Ostalo se – kušalo!… Tomca je posebno zanimalo nešto a s čime se on ozbiljno bavi, a to su tzv. narančasta vina, rađena od bijelih kultivara uz dugačke – polugodišnje maceracije bijelih sorata u amfori. Prus je naime također počeo proizvoditi i takvu kapljicu, od Kraljevine (Zelinčani, koji su od Kraljevine formirali svoju robnu marku vina, takvih se iskoraka međutim nisu dosjetili) i od Muškata žutoga (sad je na tržištu vino iz 2012, s 14 vol % alkohola). Prus macerira ne u amfori nego u manjoj hrastovoj bačvi, ne tek pola godine, naime kruti dio od tekućega dijela odvaja tek nakon dvije godine! ∎OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA KAD TOMAC SLAVI… – A kad plešivički vinogradar/vinar Zvonimir Tomac slavi rođendan, onda to ne može bez pjenušca i bez malo jače boce vina. Ova koju drži na ramenu zapremnine je 18 litara… Iz te boce moguće je natočiti 144 čaše sa po 1,25 dl Bakhova nektara. Ovakve velike boce označene su većma biblijskim imenima, a ova od 18 litara dobila je ime mudraca Melkiora… ∎

SuČ – 08/2015

Agra 2015/ OD SJEMENKE PREKO UZGOJA i PRERADE DO TANJURA i ČAŠE

Agra logo

Zvijezda

Zvijezda sajma Agra 2015: aktualna vinska kraljica Slovenije Sandra Vučko, iz okolice Ljutomera. Njena obitelj bavi se proizvodnjom vina, ali glavna je djelatnost kmečki turizam. Organizator izbora vinske kraljice je Pomurski sejem, koji priređuje i Agru, a službeno vino ove vinske kraljice je Furmint 2013 Gomila obitelji Puklavec iz Ormoža

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

MANIFESTACIJA u PODRUČJU KOJE SPAJA SLOVENIJU, HRVATSKU, AUSTRIJU PA i MAĐARSKU, POTVRĐUJE SE KAO NAJVAŽNIJA SMOTRA POLJOPRIVREDE i PREHRANE u REGIJI. I OVE GODINE NA OCJENJIVANJIMA PREHRAMBENIH PROIZVODA LIJEPA NAŠA IMALA JE DOSTA USPJEHA – OSVOJILA JE PET ŠAMPIONSKIH NASLOVA U SEGMENTU MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA (KOKA, te VINDIJA iz Varaždina) i JEDAN u SEGMENTU VINA (BELJE)

Agra u Gornjoj Radgoni se u svom 53. izdanju, 2015., potvrđuje kao najvažniji sajam poljoprivrede i prehrane u regiji koja obuhvaća Sloveniju, Austriju, Hrvatsku i Mađarsku. Ovdje se predstavljaju vrhunske tehnologija, poljoprivredna mehanizacija i oprema za prehrambenu industriju, zatim sadnice, domaće životinje, najkvalitetniji I originalni regijski prehrambeni proizvodi, vina, produkti iz eko-domene. Agra 2015 okupila je ove godine na ukupnoj izlagačkoj površini od 69.500 četvornih metara 1785 izlagača iz 30 država, i to je stanovito povećanje u odnosu na prošlu godinu. Oko 23.200 četvornih metara izlagačke površine je, inače, u sajamskim halama, 28.000 četvornih metara površine za izlaganje je vani, na nekih pak zasebnih 3000 četvornih metara prostirala se izložba životinja, na oko 15.300 četvornih metara pokazani su pokusni nasadi…

Dobitnici

Dobitnici šampionskih odličja za vino na Agri 2015, uz predsjednika Uprave Pomurskog sejma Janeza Erjavca, državnu tajnicu u MKGP RS Tanju Strniša i, čak!, ministricu obrane Andreju Katič, te ministra poljoprivrede Slovenije Dejana Židana, vinsku kraljicu Sandru Vučko i predsjednika ocjenjivačke komisije Mojmira Wondru: Klavdija Topolovec Špur, enologinja Radgonskih gorica, Sandi Brumen iz Radgonskih gorica, proizvođač Hemmel s austrijskog posjeda Domaene Hirschmugel, Matej Colja CV, Sara Lisjak i Boris Lisjak, Hrvoje Krnjević Gec iz Belja (očekivali smo na dodjeli i glavnog enologa!), Mihaela Krsnik Kopše iz Hiše vin Doppler

Sajam Agra 2015 poseban je naglasak dao na međunarodnu godinu tla, te na mahunarke kao bitnog pomagača plodnosti tla, kao i na industrijsku konoplju kao biljku tisuću mogućnosti, zatim na aromatično bilje, eko-poljoprivredu i zdravu prehranu, te na hranu iz naše blizine; tržnica Agra nudila je brojne tradicijske slovenske kulinarske proizvode. Vrijednost Agre je upravo u tome što je dosta okrenuta eko-uzgoju i što promiče lokalne kulinarske vrijednosti, značajne s aspekta očuvanja, kroz eno-gastronomiju, identiteta svakog pojedinog kraja. Na predavanjima i radionicama prikazivalo se postupak kojime poljoprivrednik na površinama od jednog do pet hektara samo s izmjenim različitih biljnih kultura, bez gnojenja i bez zahtjevne poljoprivredne mehaizacije te bez pesticida može na eko-način poboljšati performansu tla i povećati kvalitetu a i prinos. Slovenci, dosta privrženi svojim regijskim i lokalnim specijalitetima, u jednoj od hala organizirali su i Agrinu kuhinju uživo, s pokazom prigotavljanja njihovih tradicijskih delicija na suvremeni način. Kroz vinsko kraljevstvo vodila je nova slovenska vinska kraljica Sandra Vučko, iz okolice Ljutomera.

OLYMP

U društvu s vinskom kraljicom Slovenije Sandrom Vučko – Damir Folnegović Blaž, koji s Mladenom Horićem iz poduzeća MAM-VIN, izdavačem revije Svijet u čaši, radi na knjizi Atelje okusa, te prof. Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji ovogodišnje jubilarno deseto izdanje te eno-gastro smotre želi obogatiti i izborom vinske kraljice Hrvatske

Iz Hrvatske je na sajmu Agra sudjelovalo nekih 15 izlagača, Uz Hrvatsku gospodarsku komoru, od većih tvrtki bili su to Čakovečki mlinovi, mesna idnsustrija Vajda, Petrokemija Kutina, Stražaplastika iz Hzuma na Sutli, Udruga poduzetnika i obrtnika općine Nedelišće.

_______________________

SLOVENSKO VINO u MEĐUNARODNOM OKVIRU – Na Agri 2015 u Gornjoj Radgoni održan je okrugli stol na temu slovenskog vina u međunarodnom okviru. Govornici su uz direktora Vinske družbe Slovenije Dušana Brejca bili Mojca Jakša (MKGP), zatim agrarni ekonomist prof. dr. Emil Erjavec s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, te direktor Vinske kleti Goriška Brda Silvan Peršolja.

Slovenija nije prepoznatljiva vinska destinacija, i potreban je veći angažman u kontekstu uspješnog trajnog izvoza, kazao je uvodno Brejc, i dodao da se u posljednjim godinama slovenski izvoz vina kreće u prosjeku oko šest milijuna litara godišnje, a riječ je o vinima koja na domaćem tržištu s obzirom na navike u potrošnji nije moguće plasirati.

Mojca Jakša iznijela je, o izvozu i uvozu, statističke podatke Ureda za statistiku Republike Slovenije (SURS). U 2005. u Sloveniju je uvezeno 4,7 milijuna litara vina, a lani je uvoz bio na 12,7 milijuna litara, dakle gotovo triput veći. Izvoz slovenskih vina je 2005. iznosio 4,2 milijuna litara, a u 2014. 7,5 milijuna litara vina. Izvoz je lani novčano bio u znaku dobrih 13 milijuna eura. Prosječna cijena litre uvezenega vina kretala se 1,04 eura, a slovensko vino u izvozu je dosegnulo prosječnu cijenu od 1,78 eura po litri. Posljednjih godina Slovenci su najviše vina izvozili u Njemačku i u Češku – oko 3,9 milijuna litara vina, što je, rečeno je, oko 52 posto od svega izvoženega vina.

OLY

Sa sajma poljoprivrede i prehrane u Gornjoj Radgoni – na sajam vina i delikatesa VinDel u Kongresni centar hotela Habakuk u Mariboru, 4. studenoga! Ta se eno-gastronomska priredba, u organizaciji portala SloVino – s, inače, 15-godišnjim stažem, održava evo već osmi put. Uz Dejana Bayera, čelnog čovjeka SloVina, je Jadranka Rilović, glavna urednica Drugog programa Hrvatskoga radija

Izvoz nije jednokratni promocijski događaj u inozemstvu, izvoz je posao koji se ponavlja, a ciklus traje po pet, šest godina, rekao je Silvan Peršolja, koji je dodao da se, ako se s promidžbenih aktivnosti u inozemstvu, posebice s nastupa na vinskim sajmovima, kući donese stotinjak kontakata s potencijalnim kupcima, na kraju posao realizira tek u tri ili četiri slučaja. Kvaliteta slovenskih vina nije sporna, istaknuo je Peršolja, on kao jednu od najvećih prepreka za bolji izvoz vidi u tome što stranci ne prepoznaju Sloveniju kao vinsku državu. Stranci poznaju toplice, poznaju kockarnice, poznaju Bled, ali ne poznaju Sloveniju. Htjeli mi to priznati ili ne, ali Slovenije nema na na vinskoj zemljopisnoj karti, i upravo neprepoznatljivost odnosno preslaba prepoznatljivost Slovenije najviše nas koči na stranim tržištima, naglasio je Peršolja koji se poslovanjem sa strancima bavi već 17 godina.

I Emil Erjavec slaže se da Slovenije nema na vinskom atlasu svijeta, a slovenskoj vinskoj branši predbacuje da joj nedostaje školovanja i obrazovanja, kao i promocijskih aktivnosti, a posebno je branši prigovorio nedostatak samoorganiziranosti. Primjećujući da su Slovence na međunarodnom vinskom tržištu već prestigli Hrvati a da su na najboljem putu da to učine i Makedonci, Emil Erjavec predložio je da se glede organiziranosti i promidžbe Slovenci ugledaju na Francuze i Nijemce. Napomenuo je da je nužno oformiti vinsku akademiju, javnu agenciju za vino, i što prije povezati sve vinare.

Uputio je apel: Vinari, okupite se u dobro organizirano vaše cehovsko tijelo, napravite strateški plan kako naprijed! Znajte da će vas politika sigurno slijediti ako pokažete da točno znate što hoćete i ako ste i sâmi spremni u dovoljnoj mjeri podmetnuti leđa da se planovi ostvare!

Ima li to sve iz Dežele, bez obzira na Erjavčeve riječi da su na internacionalnom tržištu Hrvati prestigli Slovence, kakve sličnosti s vinskom situacijom u Lijepoj našoj? ■

____________________________________

Pod okriljem sajma Agra održana su i strukovna ocjenjivanja kakvoće mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, sokova i bezalkoholnih napitaka, vina, te meda.

Na ocjenjivanju mesa i mesnih prerađevina bilo je ukupno 144 uzoraka, šest je proizvođača iz Slovenije i Hrvatske prijavilo svoja 24 uzorka u grupi svježega mesa, dok se na ocjenjivasnju mesnih prerađevina natjecao 21 proizvođač – 19 iz Slovenije i dva iz Hrvatske, sa 120 proizvoda.

OLYMPUS

Gosti iz Rumunjske! Oveći štand s različitim proizvodima imali su Rumunji. Vina je prezentirao posjed Cramele Recas, koji se nalazi na brežuljcima Recas, nekih 30 km istočno od Temišvara u pravcu Bukurešta. Cramele Recas na 950 hektara uzgaja Graševinu, Sauvignon, Pinot sivi, Chardonnay, Muškat ottonel, Traminac, Pinot crni, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah, te od domaćih sorata Feteascu regalu i Feteascu neagru, Kadarku, Mustoasu. Gospođa u živopisnoj nošnji ponudila je na kušanje Feteascu neagru

Na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda sudjelovala su 24 proizvođača – 20 iz Slovenije, tri iz Hrvatske i jedan iz Austrije, ukupno je ocijenjeno 148 uzoraka – 107 iz Slovenije, 34 iz Hrvatske…

U ocjenjivanju sokova, bezalkoholnih napitaka i voda 21 poduzeće poslalo je 95 uzoraka, 20 je bilo slovenskih proizvođača sa 90 proizvoda a jedan austrijski proizvođač s pet svojih etiketa.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 137 proizvođača iz šest država, s ukupno 418 uzoraka: Austrija – osam vinara s 34 vina, Češka – devet vinara s 18 vina, Hrvatska – 10 vinara s 20 etiketa, Makedonija – jedan proizvođač sa šest vina, Mađarska – jedan proizvođač s pet vina, Slovenija – 96 proizvođača s 310 etiketa. Posebno su se ocjenjivala vina iz ekološke proizvodnje, tu se prijavilo 12 proizvođača iz Austrije, Mađarske i Slovenije, sa 25 uzoraka vina.

U ekipi za ocjenu kojoj je ukupni predsjednik bio dr. Mojmir Wondra a predsjednici po komisijama dr. Friderik Vodopivec, mr. Antun Vodovnik i Iztok Klenar radili su Ingrid Mahnič, Dušan Brejc, Zdenko Ivanković (Hrvatska), Ivanka Badovinac, Tadeja Vodovnik Plevnik, Boštjan Zidar, Andreja Brglez, Martin Palz, Rok Jamnik, Mirjana Košuta, Sašo Topolšek, Klavdija Topolovec Špur, Jernej Martinčič, Darinko Ribolica, mag. Darja Zemljič, mag. Janez Valdhuber, Miroslav Majer, Uroš Bolčina i Danilo Steyer.

Ocjenjivanju meda pristupilo je 65 pčelara s 91 uzorkom. Pčelari su, osim iz zemlje domaćina Slovenije, bili još i iz Hrvatske, BiH i Slovačke.

Evo i koje su hrvatske kuće dale svoje proizvode na međunarodno vrednovanje i kako su prošli hrvatski sudionici na tim međunarodnim ocjenjivanjima:

Meso i mesni proizvodi:

Koka, Varaždin – četiri zlata, i četiri srebra; Vajda, Čakovec – tri srebra

Mlijeko i mliječni proizvodi:

Koka, Varaždin – šampion (panirani camembert), zlato (panirani edamac); Mini mljekara Veronika, Desinić – Veliko zlato (sirutka, te sirutka s okusom manga i marelice), te dva zlata, dva srebra i dvije bronce; Vindija, Varaždin – šampion: vindino, mliječni desert lješnjak i čokolada, UHT kozje mlijeko, mliječni puding sa šlagom čokolada, veliko zlato – svježe mlijeko, mliječni puding vanilija, ovidur tvrdi sir od kozjeg mlijeka, UHK čokoladno mlijeko, Caprofresh svježi sir od kozjeg mlijeka, Vivis svježi krem sir, plus šest zlata i dva srebra.

Med:

Mirko Aljmaši, Omišalj – zlato (med Mediljkovac); Pčelarstvo Trupković, Novo Selo Čakovec – zlato (med od bagrema); Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške Sveti Đurđ (med od bagrema) – zlato.

Vino:

Sjajno vino Chardonnay 2013 Goldberg jedan je od šampiona ocjenjivanja Vino Slovenija 2015 održanog u Gornjoj Radgoni u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra! Belje je inače dobilo i zlato za Frankovku 2012 Goldberg. Od naših, zlata su još osvojili Međimurci Cmrečnjak za Graševinu ledeno vino 2012, Jakopić za Graševinu kasnu berbu 2012 i Tomšić za Graševinu 2011 izbor prosušenih bobica

Evo vinskih prvaka:

Chardonnay 2013 Goldberg - Belje

Chardonnay 2013 Goldberg – Belje

Šampion u grupi suhog nearomatičnog bijelog vina: Chardonnay Goldberg 2013 – Vina Belje

Šampion za aromatično suho vino: Sauvignon 2014 – Vinarství Mikrosvín Mikulov a.s. (Češka)

Šampioni za vino teran PTP: Teran PTP izbrani 2011 – CV Colja Vino, Matej Colja, Kras; Izbrani Teran – Boris Lisjak, Dutovlje, Slovenija

Šampion za suho crno vino mlađe od tri godine: Cabernet sauvignon 2012 – Boris Lisjak, Dutovlje, Kras

Šampion za suho crno vino starije od tri godine: Sara 2007 – Boris Lisjak, Kras

Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina polusuha 2011 – Radgonske gorice d.d., Štajerska

Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina extra suha 2007 – Radgonske gorice d.d., Štajerska

Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina suha 2010 – Radgonske gorice d.d., Štajerska

Šampion u kategoriji BIO vina: RWC 2011 – Hirschmugl-Domaene am Seggauberg, Austrija

Novinarski šampion – kategorija suha mirna vina aromatičnih sorata: Sauvignon 2014 – Hiša vina Doppler, Dolnja Počehova, Štajerska

VINAREM GODINE u Sloveniji proglašena je kuća Radgonske gorice. ♣

Na štandu Radgonskih gorica šampionska Zlata penina za Tomislava Radića, s Hrvatskog radija

Na štandu Radgonskih gorica šampionska Zlata penina za Tomislava Radića s Hrvatskog radija

SuČ – 08/2015

Zajedništvo kao poslovni potencijal/ KROG GRAND CRU

 

k

Krog/Krug: Grajski trg i JB – Ljubljana, Pikol – Nova Gorica, Zemono – Vipava

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAJEDNO SMO JAČI! UNIONE FÀ LA FORZA! UNITED WE STAND!… KROG = KRUG = GRUPA OD NEKOLIKO NAJBOLJIH RESTORANA SLOVENIJE i POGRANIČNOG DIJELA ITALIJE: AS, ZEMONO, PIKOL, JB, HIŠA FRANKO, La SUBIDA. PRVOLIGAŠI NA OKUPU – ODLIČNA IDEJA, TEMELJ ZA VELIKE STVARI… ZAJEDNIČKI NASTUP NA PRAZNIKU PRŠUTA u DUTOVLJU NA KRASU

Krog je slovenska riječ koja na hrvatskome znači krug. Krog/Krug je i oznaka za grupu od šest vrhunskih slovenskih restorana koji su u prijateljskoj i poslovnoj vezi, dakle prvoligaši na okupu. Odlična ideja, tijesno prijateljstvo, veliki poslovni potencijal, doduše, nažalost, ne (još) i maksimalno iskorišten, međutim ne znači i da neće s vremenom to i biti. Ne znači i da primjer Kroga neće poslužiti za slično okupljanje nekih drugih visokokvalitetnih ugostitelja, i nastanak kakve nove takve udruge koja će brže i energičnije i poslovno razmišljati…

Unutra, u Krogu/Krugu, su ljubljanski restoran As Svetozara Raspopoviča Popea, vipavski Zemono Tomaža Kaučiča Tomija, Pikol Borisa i Maruške Gašparin iz Nove Gorice, Hiša Franko Valtera Kramara i Ane Roš iz Kobarida, JB Janeza Bratovža iz Ljubljane i La Subida Joška i Loredane Sirk iz Cormònsa na talijanskoj strani.

OL

Veći dio ekipe iz Kroga – Boris i Maruška Gašparin – Pikol, Joško Sirk – La Subida, Svetozar Raspopovič – As, Janez Bratovž – JB, kohezijska sila profesor Marin Berovič, te bračni par Dropuljić

Krenulo je 2006., kad je grupa gastronoma i velikih ljubitelja vina te bogataša Lumiere iz Japana izrazila želju da upozna slovensku eno-gastronomsku scenu. Kontaktiran je prof. Marin Berovič, inače šibenskih korijena (po ocu), s ljubljanskog Kemijskog-biotehničkog fakulteta, koji je u to vrijeme bio uključen u izbor najboljih slovenskih restorana, i on je gostima iz Zemlje izlazećeg sunca predložio da obiđu, na neki način kružno – jer stvar se vrtila na relaciji Ljubljana-Kras-Vipava-Goriška brda/Collio – navedene elitne ugostiteljske objekte. Bogati Japanci bili su oduševljeni. A Raspopovič Pope, dutovljanski zet, nekad carinik u Sežani a onda pokretač, sa suprugom Milenom, malenog ali ekskluzivnog restorana As u Dutovlju, osoba, inače, s vrlo izraženim smislom za eno-gastronomiju, pozvao je potom spomenute svoje kolege da se nađu kod njega u restoranu As u Ljubljani i da se druže, raspravljaju o eno-gastronomiji i traže nova bolja rješenja u ponudi, te da se dogovaraju oko nekih zajedničkih akcija i da te akcije i realiziraju. Ideja je bila i da jedni drugima šalju goste, da surađuju na način da se u prikladnome opsegu skupno pojave na eno-gastro događanjima posebice kad je organizator događanja netko od njih, razmišljalo se o druženju s ponajboljim ugostiteljskim objektima u susjednim zemljama, pa mi je tako, eto, u tom kontekstu od lokala iz Hrvatske spomenut hotel-restoran San Rocco iz Brtonigle…

OLY

Car Pope, s pršutom, i uz kamenu kućicu gdje se stvarao program za ovogodišnji Praznik pršuta u Dutovlju. Kao gosti manifestacije pozvani su Ivanka i Ivan Dropuljić. Popeu nije promaknula vještina Ivanke Dropuljić u rezanju tankih kriški pršuta, a priznanje joj je odao i ugostitelj Boris Gašparin, koji je, inače, titulu najboljeg rezača pršuta ponio prije mnogo godina na jednom natjecanju kod nas u Petrinji

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

– Hrvatska Istra je uvelike napredovala u eno-gastronomskoj ponudi i svakako nam je želja da budemo povezani s najboljim restoranima najvećeg hrvatskog poluotoka. Hrvatska Istra, slovenski dio Istre, Kras, pa sve do Vipave i Goriških brda i Collija, mada administrativno razdvojeni državnim i kotarskim granicama, čine jedan geografski cjeloviti teritorij s mnogo zajedničkoga, i baš na nama ugostiteljima je da se maksimalno zauzmemo da taj teritorij uzdignemo i prikladno propagiramo – kazao je Joško Sirk iz nadaleko znanog kompleksa La Subida. – To je akcija koju treba provesti zaista valjano, naime nas veterana uskoro i neće biti, ali teritorij ostaje i on do našeg odlaska mora biti dovoljno prepoznatljiv te u turističkome smislu atraktivan tako da njegovi stanovnici, a to ostaju naši potomci, i njihovi vršnjaci iz segmenta proizvodnje hrane, mogu lijepo živjeti od eno-gastronomije i turizma. Još uvijek je na žalost ova regija talac nekih odnosa i podjela iz prošlosti koji generiraju razmimoilaženja i koji su u Zapadnoj Europi već prevladani, pa umjesto da se i ovdje ide naprijed, gubi se suviše energije na stvari na koje više to ne bi trebalo činiti…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uz neka druga vina s Krasa i iz Vipave (jako dobre malvazije JNK  iz 2012 i 2011 od Borisa Merviča iz Vipavske doline), kod Popea se pila i njegova Malvazija 2010 Amfora

Dutovlje: Praznik pršuta

Dutovlje: Praznik pršuta

Najnovija demonstracija Kroga grand-cru bila je u Dutovlju kod Sežane, gdje je sredinom kolovoza priređena 45. po redu manifestacija Praznik pršuta. Ove godine organizaciju je u svoje ruke uzeo iskusni ugostitelj Svetozar Raspopovič Pope, vlasnik u najužem središtu Ljubljane, prostorno i ponudom jela i pića impozantnog ugostiteljskog objekta As, ali i, s Valterom Kramarom iz odličnog restorana Hiša Franko, suvlasnik, na starome ljubljanskome gradu, još jednog uglednog restorana – Gostilne na Gradu.

K tome, postigao je i to da su se posjetitelji, koji možda u strahu zbog cijena i nikad ne bi ušli u elitni restoran, uvelike zaustavljali na kušanju kod prve lige slovenskih ugostitelja i mogli su se upoznati s vlasnicima i kuharima te barem površno steći predodžbu o onome kako ti ugostitelji razmišljaju glede ponude. Svi izlagači sa skupljenim bonovima skupljenima od degustacija što su ih nudili na kraju su od organizatora dobili povrat novca, svima njima nastup je bio dobra reklama, dakle bilo je razloga za zadovoljstvo, a posjetitelji su mogli biti zadovoljni time što su za neveliki trošak mogli provesti ugodno eno-gastronomsko popodne na otvorenome (smotra je održana pod krošnjama drveća pored lokalnog sportskog igrališta, i onda kad se pojavilo sunce krošnje su štitile od vrućine a kad je neko vrijeme iz oblaka sipilo, i od kišice).

bb

Zgodno i u domaćem stilu bili su uređeni štandovi raznih općina koje su se prezentirale pršutom i vinom. Na gornjoj slici je štand Godnje, a s čašom u ruci je znani tamošnji vinogradar/vinar Edvin Širca, dolje je štand Ponikvi

DALMATINSKI REZ ZA PREDSJEDNIKA SLOVENIJE!

Istaknuti svakako valja i radionicu na temu pršuta, na kojoj se moglo – uz objašnjenja o porijeklu i pasmini svinje te tehnologiji prerade mesa, što od voditelja-moderatora Tonija Gomiščeka što od samih proizvođača – kušati oko sedam pršuta različitih proizvođača i od različitih pasmina, a jedan od pršuta na kušanju općenito i posebno u sklopu te radionice bio je iz Dalmacije, a donio ga je i posluživo bračni par Ivan i Ivanka Dropuljić iz Zagreba.

Svetozar Raspopovič Pope

Svetozar Raspopovič Pope kao dobar domaćin proveo je izložbom pršuta slovenskog predsjednika Boruta Pahora…

... i doveo ga

… i doveo ga do pulta gdje je dalmatinski pršut rezala Ivanka Dropuljić. Pahor, koji se interesirao za tehnologiju proizvodnje u Dalmaciji, s odobravanjem je promatrao vještinu Ivanke Dropuljić u tankom rezanju

Popeu je bilo stalo da se kao gosti na Prazniku pršuta pojave i pršutari iz Hrvatske, ponajprije oni iz Krasu najbliže Istre, pa je na razgovor k sebi u skrivenu kamenu kućicu u šumi na samoj granici između Slovenije i Italije na druženje sa svojim kolegama i prijateljima ponajboljim slovenskim ugostiteljima iz Kroga pozvao i Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com, inače u tijesnom poslovnom kontaktu s hrvatskim pršutarima, i njegovu suprugu Ivanku, dokazano sjajnu rezačicu pršuta. Slijed toga susreta bio je eto nastup Dropuljićevih u Dutovlju. Dropuljići su imali svoj pult na središnjem mjestu priredbe, a to je na zajedničkom štandu na kojemu su kuhali i jela servirali i članovi grupe Krug/Krog.

Nakon nedavne pobjede u ručnom rezanju pršuta u Krku, Ivanka Dropuljić pokazala se kao primadona i na međunarodnoj pozornici. I odrezala finu, crveno-bijelu (nedostajalo je plavo, ali, ionako, plavo se još rješava!) prošaranu krišku i za predsjednika susjedne države.

Da li iz diplomatskih razloga ili zbog osobne pripadnosti dubokome jugu, Ivanka, koja sa suprugom Ivanom iz njihova centra u Zagrebu distribuira istarski i dalmatinski pršut ali i razna vina, rezala je na tradicijskom 45. prazniku pršuta i vina na sežanskome Krasu – i za predsjednika Slovenije Boruta Pahora – samo dalmatinski pršut. U čast uspješnog organizatora Svetozara Raspopoviča, kojega nazivaju Pope ali on je, zapravo, As, pod Ivankinim oštrim nožem trebao se naći i pršut iz Njeguša, međutim crnogorski partner zakazao je s isporukom… ♣

ee

Kraški vinogradari/vinari Joško Renčel (lijevo) te Štemberger, na dalmatinskom pršutu kod Ivanke Dropuljić. Na slici dolje: kao mali zalogaj kriška finog kruha s dvije kriške pršuta mogla se dobiti za bon od pola eura

Radionicu na temu pršuta vodio je vrlo dobro Tone Gomišček,

Radionicu na temu pršuta vodio je vrlo dobro Tone Gomišček, na slici u razgovoru s Jordanom Cigojem (lijevo), koji je došao s pršutom od mangulice. Odličan, za pet! Bogme popriličan komad bijeloga morao se izrezati (slika!) da se dođe do crvenoga, ali i taj bijeli dio – slanina, bio je sjajan!

Ekipa

Ekipa iz Konzorcija za Kraški Teran: u bijelim košuljama treći i peti slijeva su Boris Lisjak, predsjednik, i enolog Miran Vodopivec, jedan od pokretača EU-zaštite terana, dama u plavome u sredini i muškarac s pokalom sasvim desno bračni su par Petelin Durcik, koji je na ocjenjivanju vina i u ocjenjivanju vinskih podruma Krasa osvojio prvo mjesto. Boris Lisjak nas je pozvao na kušanje jedinog pravog terana, a Ivan Dropuljić nije mu ostao dužan s pitanjem bi li došao s teranom izlagati na njegov Zagreb Vino.com u studenome…