KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 01.2018. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

    KRONIKA / CHRONICLE      

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

ŽELJKO GARMAZ NA PUTU NAJBOLJIH! • ŠKRLET KAO MOSLAVAČKA PERJANICA • ZELINSKA HRUPČEVA HIŽA • SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA RH • KOZLOVIĆ ZA ODLIKAŠE • SINIŠA LASAN = ADVANCED SOMMELIER  • RUDARSKA GREBLICA SA ZAŠTIĆENIM ZEMLJOPISNIM PORIJEKLOM • STARI PUNTIJAR u KINI • IN MEMORIAM: SLAVKO VEČERIĆ, PAUL BOCUSE, BRUNO GIACOSA • TENUTA di BISERNO: KOMPLICIRANO SA ŠVEĐANIMA, A TEK SA ŠVEĐANKOM…  • ROCKIN’ ŠEMBER • HOTEL&GASTROTECH&NAUTIKA 2018 • MREŽA SALONA PJENUŠAVIH VINA – ZAGREB i LJUBLJANA 2018 • PINK DAY 2018 • WINE STARS u NOVOJ GORICI • VINITALY 2008 • CONCOURS MONDIAL du SAUVIGNON 2018 u AUSTRIJI • BORDEAUX EN PRIMEUR •

__________________________________

Autor godine

Željko Garmaz

VINSKE PRIČE IZ DALMACIJE NOMINIRANE ZA NAJBOLJU SVJETSKU KNJIGU O EUROPSKIM VINIMA! Ono što je Oscar u svijetu filma a Grammy u svijetu glazbe, to je u svijetu izdavaštva što se bavi eno-gastronomijom – Gourmand Awards. Kad te Gourmand nominira za najbolju svjetsku knjigu o europskim vinima, to je ogroman uspjeh. A to se upravo dogodilo mojim Vinskim pričama iz Dalmacije! Ponosan sam, i od sreće bih vrištao do neba. Piše, na službenoj stranici Gourmanda, da će dodjela nagrada biti krajem svibnja u Yantaiju u Kini te da će tri najbolje knjige u svakoj kategoriji primiti titulu Best in the World. Uz moje Vinske priče iz Dalmacije u konkurenciji za najbolju knjigu na svijetu o europskim vinima nominirane su još i sljedeće knjige: Port Wein Axea Probsta, Discover Dutch Wine Marielle Beukers i Irene de Vette, O Vinho que Lisboa tem Ane Cristine Marques, Slovak Wine Guide Vladimira Hronskog, El vino de Cangas Neta Garcije del Castillo i Caroline Pelaz Soto, Chasselas od Kurta Chandrea, Hidden Gems of Italy Tonyja Margiotte te Cracking Croatian Wine od Charline Tan i Matthewa Horkeya. Vinske priče su jedina od nominiranih knjiga koja je objavljena u vlastitoj nakladi! Za središnji događaj proglašenja pobjednika u svim kategorijama u Gourmandu tvrde da ne postoji nijedna kulturna manifestacija u svijetu s kojom se mogu usporediti, osim – Olimpijskih igara! I onda tu tvrdnju potkrjepljuju podatkom da su ove godine u borbu za prestižne nagrade pristigle knjige iz čak 215 zemalja i regija. Postoji 100 kategorija za hranu, 30 za pića, što ukazuje na raznolikost kulture stola u svijetu. Na Olimpijskim igrama sportaši iz 202 zemlje bore se za medalju u 303 natjecanja/kategorije. Na Gourmandovoj listi finalista u 130 kategorija sudjeluju predstavnici 134 zemlje i regije. Ukupno, u kategoriji hrane su 1144 nominacije, dok je u kategoriji za piće 228 nominacija. Gourmandovu nominaciju za neku od nagrada osvojilo je tek tri posto ukupne godišnje svjetske proizvodnje knjiga. Stoga se velikim uspjehom smatra već i sama nominacija, pišu u Gourmandu. Dakle, bilo kako bilo u svibnju u Kini, ja se već osjećam pobjednikom! Hvala svima koji su me podržali u ovim mojim pisanijama… – u dahu je ispričao (opravdano!!!) uzbuđeni osječki vinski pisac Željko Garmaz.

E, pa čestitke, Željko, i sretno ti i veselo bilo i dalje!  ♣

Ruralni prostor i turizam

 ŠKRLET KAO MOSLAVAČKI ADUT! – Netko priželjkuje, i ima, ili dogodi mu se, bijeli Božić, White Christmass, a netko pak ima – škrletni Božić… Ovaj škrletni osobito mi se dopao, a doživio sam ga nedavno kod obitelji Trdenić, na njenom vinskom posjedu u Popovači, dakako u Moslavini. A, bogme, koliko sam primijetio, dopao se taj škrletni Božić i županu Sisačko-moslavačke županije Ivi Živiću i dožupanu Romanu Posavcu. Naiđu i župan i dožupan kod Trdenićevih ne samo u prijateljski nego i u poslovni posjet, naime u Sisačko-moslavačkoj županiji shvatili su da je eno-gastronomija danas jak adut u turizmu i da vino od škrleta kao domicilne sorte koje drugdje nema može biti jedan od značajnih magneta za privlačenje gostiju, pa se Županija u jačoj mjeri, autoritetom i financijski, i uključila u razne projekte vezane uz taj kultivar, među njima npr. i u organiziranje moslavačkih vinogradara/vinara u udrugu što mora imati i poslovnu dimenziju i pravilnik o tome da se postupcima u vinogradu, podrumu i komercijalizaiji izdnjedri tip/tipovi vina prepoznatljive stilistike tako da se pred javnost i službeno izađe sa županijskom robnom markom Škrlet Moslavina

Sisačko-moslavački župan Ivo Živić (desno) te dožupan Roman Posavec (u sredini), na slici s direktorom imanja Tomislavom Trdenićem

Suvremena vinarija Trdenić nastala je devedesetih godina kao nastavak obiteljske tradicije u vinogradarstvu i vinarstvu stare više od jednog stoljeća. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji, od najstarijeg do najmlađeg člana, uključeni su u proces rada. Prvi koraci novog, modernog vinogradarsko-vinarskog imanja počeli su obradom oko pola hektara vinograda sa 1500 trsova. Danas vinska kuća Trdenić gospodari s 15 hektara zasađenih sa nešto više od 85.000 čokota vinove loze i vodi podrum kapaciteta 100.000 litara. Vinarija Trdenić uz autohtonu sortu Moslavine škrlet uzgaja i pinot sivi, pinot bijeli, graševinu i traminac od bijelih kultivara te portugizac i cabernet sauvignon od crnih. Vina koja proizvodi su jednosortna, od škrleta su dva, jedno u svježoj varijanti i za relativno hitru konzumaciju a drugo elaborirano i u rangu ozbiljnoga, od cabernet sauvignona također su dva, jedno je ružičasto a drugo crno. Taj spomenuti elaborirani škrlet, kao i pinot bijeli, pinot sivi i traminac unutar oznake su Private Collection a rađaju se od izabranog grožđa s najboljih pozicija posjeda i uz dozrijevanje, i u drvu, kroz neko vrijeme na finom talogu. Trdenići se, logično, nekako ponajviše trse oko škrleta, jer on kao lokalna sortna zvijezda i treba biti perjanica Moslavine. Značenje škrleta kao aduta Sisačko-moslavačka županija prepoznala je u tolikoj mjeri da je, među raznim projektima vezanih uz taj kultivar i njegovo vino a koje je poduprla, sufinancirala istraživanje potencijala i klonsku selekciju te marketing vina pa i pozicioniranje kapljice na tržištu.

Braća Trdenić – Krešimir (lijevo), zadužen za vinski dio, te Tomislav, direktor posjeda

Obitelj Trdenić, kaže voditelj imanja Tomislav, shvaćajući dobro što znači to da potrošač dođe na kućni prag, trudi se osobito na razvoju lokalnog turizma: u sklopu Vinske ceste Moslavine izletnicima i turistima, zaljubljenicima u prirodu, ljubiteljima domaće tradicijske hrane – jedan od glavnih specijaliteta kuće je šaran iz voda obližnjeg Lonjskog polja a pečen na rašljama! – i dobroga vina nudi predah u lijepoj kušaonici zimi a i, pored nje, na vanjskome prostoru o lijepom vremenu i ljeti. Tomislav Trdenić ističe kako Županija kroz razne potpore i sufinanciranjem i do 50 posto od ukupne investicijske svote pomaže i unaprjeđenju turističke ponude na seoskim gospodarstvima.

Trdenići – vinski podrum, te, dolje, vinograd

Domaća pašteta, domaća tlačenica te domaća piletina iz wok-a

Ovih dana Trdenići su na svom gospodarstvu pokazali da nastoje ići i korak dalje od klasične, uobičajene ponude jedi i pij i uživaj na čistome zraku u seoskom ambijentu, naime krenuli su, zasad eksperimentalno, na višu razinu osmišljavajući menue s više slijedova s time da je svaki od njih popraćen drugim, za nj najprikladnijim vinom. Među gostima kod Trdenićevih su taj put bili i znani i iskusni naši sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, koji na tu temu imaju i te kako što reći!…  ♣

Ruralni prostor i turizam

ZELINSKA HRUPČEVA HIŽA – Zelinski gradonačelnik Hrvoje Košćec lani je na međunarodnom skupu najavio značajan zaokret Zeline prema turizmu. Prezentirao je vrlo ambiciozan projekt velikog rekreacijskog centra koji se planira sagraditi u Svetom Ivanu Zelini, nekad inače znanome po bazenskom kompleksu koji je privlačio u ljetnim mjesecima. Ovo novo što se sada priprema trebalo bi, čujem, Zelinu pozicionirati na visoko mjesto u kontekstu rekreacijskih središta u nas, naime tu su, po projektu, ne više samo bazeni nego i razni drugi sportsko-rekreacijski te i ugostiteljski i smještajni kapaciteti. Najavljeni sportsko-rekreacijski i smještajni kompleks trebao bi biti vrlo snažan magnet za brojne goste. Zelina zasad mogućnost prihvata gostiju na spavanje ima tek u objektu Millenium pored Komina.

Hrupecova hiža u ugostiteljskom i turističkom objektu u Šulincu kod Zeline

U staroj prigorskoj drvenoj kući – smještajni objekt, visoko-komforni apartman za šest osoba

Osokoljeni obećanjima institucija ili/i obuzeti jače poduzetničkim duhom, neki manji lokalni poslovnjaci ne spavaju nego se pomalo pripremaju za buduće bolje sutra upravo i u turističkome smislu, aktivnostima što su, dakako, dobrodošle u kontekstu gospodarskog razvoja zelinskoga kraja. Jedan od njih je i Darko Hrupec, iz obitelji koja se već godinama primarno bavi proizvodnjom inox-cisterni (kapaciteta i do 50.000 litara)  i čak i dosta izvozi npr. u Austriju i Njemačku, obitelji koja sa svojim zelinskim nasljeđem vezanim uz zemlju, vinograd i vino nastoji eto dati svoj doprinos i u ugostiteljstvu i u turizmu vlastitoga kraja.

– U obiteljskome vlasništvu ostalo je više starih drvenih kućica koje su nekad bile smočnice, jedna je bila štala a jedna i vinski podrum i pilnica, pa umjesto da stoje napuštenima i zapuštenima odlučio sam ih obnoviti, gdje je trebalo i dograditi, te osposobiti za prihvat turista. Nekoliko dana prije ove Nove godine dobio sam službeni dokument kao dozvolu za korištenje objekta – kaže Darko Hrupec, koji u zelinskome kraju posjeduje obiteljski vinograd sa 7500 trsova (najviše je kraljevine s kojom je na zelinskome ocjenjivanju vina bio tri puta šampion, slijede pinot bijeli i sivi, pa, od unatrag 10 godina, i cabernet sauvignon i pinot crni, što dobrim dijelom završavaju u obiteljskom bermetu), i dodaje: – Moj izletničko-turistički kompleks nazvan Hrupčeva klet sastoji se od prostranog restoranskog dijela s kuhinjom i prijemnog kapaciteta 60 sjedećih mjesta unutra te s terasom, kao i, u tradicijskoj tipično prigorskoj drvenoj kućici, i visokokomfornog apartmanskog objekta gdje se može smjestiti šest osoba. Bude li se pokazao dovoljan interes za smještajem, imam mogućnost za goste urediti i otvoriti apartman također za šest osoba u još jednoj kućici. Pored restorana-kušaonice oveća je pečenjara za roštilj, ražanj i peku, a uz nju je i krušna peć. U krugu cijeloga kompleksa dovoljno je prostora za uređenje i dječjeg igrališta i za parkiralište. U planu je i stvaranje uvjeta i za neke rekreacijske aktivnosti na licu mjesta, možda s kakvom mini-kuglanom na vješalima kakva ne zauzima puno prostora pa bi ih zapravo moglo biti i nekoliko. No, za one željne ozbiljnije rekreacije mogućnosti su tu za šetnje vinogradarskim krajolikom, a i za vožnju biciklom.

Interijer u restoranskome dijelu. Kamin je spretno i sretno kombiniran sa starinskom drvenom prešom za grožđe

Domaći narezak,

Priprema se peka

Domaćin Darko Hrupec majstor je u pripremi peke

U čemu Darko Hrupec u ovome času vidi neki jači poriv gosta da dođe u Zelinu i baš u njegov ugostiteljski i smještajni objekt?

Interijer apartmana

– Zelina ima sreću da je smještena tik uz vrlo prometni pravac od Varaždina, i sjevernije od njega, prema Zagrebu, ali i da je u neposrednoj blizini glavnog hrvatskoga grada kao snažnog i receptivnog i emitivnog turističkog tržišta. Logično je glede gostiju uvelike računati na Zagrepčane, koji, zasićeni svakodnevnim betonom, ovdje kod nas u ruralnom ambijentu posebice na proljeće, ljeto i u ranu jesen mogu potražiti trenutke odmora ili duži odmor te enogastronomske užitke kroz jela domaće produkcije, zatim na turiste koji se nešto duže zadrže u Metropoli i koji također žele upoznati okolicu, a i na turiste-prolaznike prema Zagrebu i prema moru i obratno a koji bi željeli ovdje predahnuti. U smislu pružanja ugostiteljske usluge i usluge smještaja ovdje svima će svakako biti puno lakše bude li se na razini grada Zeline ponudilo više zanimljivih sadržaja i bude li naš turistički marketing energičniji. Ono što, barem zasad, ja osobno mogu uz smještaj ponuditi kao jači adut, su svježi zrak, lijepi ambijent, te domaće pripremljena hrana od namirnica izvorno proizvedenih ovdje, kao i tipično zelinsko vino – rekao je još Hrupec.  ♣

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA – Svečanom dodjelom nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske u zagrebačkom hotelu Academia završena je akcija ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu. Na natječaj je do ljeta 2017. stiglo 130 prijava iz 18 županija. Zlatne, srebrne, brončane plakete i posebna priznanja uručena su u sedam kategorija: Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam i Hrvatski otočni proizvodi i proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla. Predana su i dva priznanja za životno djelo, i to Stjepanu Cukoru i dr.sc. Eduardu Kušenu, koji su dio svoje bogate profesionalne karijere posvetili razvoju ruralnih prostora.

Ministar turizma Gari Cappelli, Stjepan Cukor, Edo Kušen i Dijana Katica

Tijekom 20 godina posjetili smo svaki kutak Hrvatske i uvijek se vraćali sretni i puni emocija. Na ruralnom prostoru Hrvatske kreiraju se najljepše priče, a dok smo zajedno možemo još više i bolje. Činjenica je da je 92 posto Hrvatske ruralno, stoga to područje zaslužuje našu posebnu pažnju, promociju, prijateljstvo i suradnju, jer turizam je emocija, priča i poruka o identitetu, a identitet je skup različitosti na određenome prostoru. Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj operativno i organizirano počeo se razvijati još 1996., donošenjem Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima, čime se stvorio okvir i pravnog reguliranja ove vrste turizma, istaknula je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Kluba članova Selo, koja je kao inicijator i organizator projekta ujedno i proslavila dvadeseti rođendan te svoje aktivnosti.

Iznimno mi je drago što je upravo donesen novi Zakon o pružanju usluga u turizmu kojim će se otvoriti vrata turizma za brojne dionike ruralnih područja. Oni od sada, između ostalog, usluge aktivnog i pustolovnog turizma mogu pružati i na svojim poljoprivrednim gospodarstvima, uzgajalištima, šumama, lovištima i drugim lokacijama, primjerice u tradicijskim objektima poput klijeti, pastirske kolibe, katuna, kažuna, kolibe, šatora, koji ne moraju nužno biti smješteni u okviru OPG-a, bitno je da su u ruralnom okruženju. U Ministarstvu turizma uložili smo mnogo napora, pokušali uvažiti sve primjedbe s javne rasprave, kako bismo vlasnicima obiteljskih gospodarstava olakšali bavljenje turizmom, kazao  je Gari Cappelli, ministar turizma i posebni izaslanik premijera Plenkovića, te istaknuo kako trenutno brojimo 160 tisuća upisanih poljoprivrednih gospodarstava koja će se novim Zakonom moći baviti i robinzonskim turizmom.  ♣

Ruralni prostor i turizam – Istra mila, i malvazija

 KOZLOVIĆ za ODLIKAŠE! – Uh, kako vrijeme leti! Prošla su, veli znani istarski vinogradar i vinar Gianfranco Kozlović, već dva desteljeća otkako je s vinom, poglavito od domaće sorte malvazija istarska, krenula nova moderna priča na našem najvećem poluotoku. Konkretno, od nekadašnje uglavnom ne baš vizualno, mirisno a i okusno uredne kapljice prešlo se na organoleptički čistu, svježu, lijepo izraženo voćno-cvijetnu varijantu. Sad na početku eto trećeg moderno-malvazijskog desetljeća valja ići, naglašava Kozlović, dalje, naime paralelno s malvazijom, koja je u međuvremenu stekla uistinu brojne poklonike, razvijali su se u većoj mjeri i (domaći) potrošači, tako da dobar dio njih sad očekuje nove pomake i to ne samo s malvazijom nego i s drugim vinima.

Gianfranco i Antonella Kozlović

Kozlović, koji je bio među prvim modernizatorima vina u Istri i koji je još kao mladac i odmah otkako je od oca preuzeo vođenje posjeda dobro uočio da grožđe s nekih vinogradskih pozicija daje rezultat što zavrjeđuje više pažnje i drukčiju pretvorbu sirovine u plemenitu kapljicu, krenuo je daleke 2001. godine, baš ponukan tim nečime više što nudi pojedini vinograd, u produkciju Bakhova nektara na visokoj razini kompleksnosti i kakvoće. Riječ je dakako o vinu Malvazija Santa Lucia, s položaja s istim nazivom. Prije nekoliko godina iz vinograda Santa Lucia stigao je i Kozlovićev crnjak Santa Lucia, a uskoro bi svjetlo dana trebao, barem je tako Franco najavio, ugledati i Teran Santa Lucia. To je ne samo logično nego i nužno jer uz malvaziju istarsku pa i momjanski muškat upravo teran je snažan adut Istre u eno-gastronomiji i turizmu. Uopće, vrlo je neobično što se u Hrvatskoj Istri teran do nedavno dok se nije dogodilo to što se dogodilo držalo tako dugo u sjeni…

Kao što mi je čudno i to što udruga Vinistra, nakon što je s baznom malvazijom postignut lijep uspjeh na tržištu, nije težište kako kroz proizvodnju tako i kroz marketing, jače stavila na razvoj ujednačenog (ne uniformiranoga!!!) organoleptičkog profila i tzv. zrele, tj. odležane malvazije, stilistikom privlačne potrošaču-vinskome znalcu ali i zanimljive i korisne kao poluge upravo i za podizanje stupnja vinske obrazovanosti  kupaca, a to znači bolji plasman i proizvoda po višoj cijeni.

Gianfranco Kozlović u najnovije vrijeme osobito se fokusirao baš na to da svom aktualnom osnovnome segmentu malvazije pridoda jednu varijantu dignutu na viši nivo, za – kako veli – zahtjevnijeg potrošača koji traži stepenicu više od baze no nije spreman a i možda – to je jako važno! – nije i džepno sposoban svaki put ići na Santa Luciju kao špicu. Ovih dana Franco i njegova supruga Antonella prezentirali su svoj novi eno-uradak – Kozlović Selekcija 2016, od sorte malvazija istarska iz još dosta mladoga trsja s parcele na Santa Luciji. Vino je u kvalitativnome smislu ekspresivnije, punije i čvrstije od klasične Kozlovićeve baze, prikladno da prati i nešto jača jela a i sposobno da duže poživi ne samo u dobroj kondiciji nego i sa stanovitim razvojem. U cjenovnom smislu ono je skuplje od baze oko 30 posto (Santa Lucia je pak skuplja 70 posto!). Selekcija je dakle između njegove sadašnje osnovne malvazije i Santa Lucije. Sklon sam razmišljanju da bi upravo ova nova unaprijeđena kreacija sada s nazivom Selekcija u nekoj skorijoj budućnosti – to više što Kozlović planira izaći s još jednim vinom na višoj razini od Selekcije a neslužbeno se čuje o izgledima da taj novak kojega se radno naziva Vino za odlikaše, u hijerarhiji pretekne Santa Luciju! – mogla i preuzeti ulogu Kozlovićeve sadašnje baze. To bi s obzirom na reputaciju koju Kozlović uživa zapravo bilo i normalno. A bilo bi i očekivano i s obzirom na vrlo rašireni stav da se kakvoća i renome proizvođača najbolje mjere upravo po baznom proizvodu – njega je u ponudi najviše!, a ne po špicama postojećima u manjim opsezima međutim dakako s i te kako važnom ulogom na tržištu, ne samo zbog visoke prodajne cijene, nego i u marketinškom pogledu, a i glede podizanja eno-educiranosti potrošača.

Delicije Priske Thuring uz Kozlovićeve malvazije: kamenice s pjenicom od krastavaca, Jakobove kapice s kao prilogom pridruženima cvjetačom, salatom, narom i Kozlovićevim maslinovim uljem – Kozlovići imaju 1500 stabala maasline od čega 500 u rodu, zatim škampi na pireu od krumpira i s tikvicama i bisqqueom od škampa, rolada od kunića na kremi od čičoke, s mrkvom i svježim šampinjonima te millefoglie s kremom od jabuke, kremom od vanilije, sladoledom od cimeta i lješnjakom… Po meni osobito su dojmljivošću iskakala dva slijeda: škamp, te desert millefoglie!

Na nedavnom susretu s nekoliko novinara i osoba dublje uključenih u nas u eno-gastronomiju, a uz – svakako treba kazati – sjajne sljedove chefice Priske Thuring, Kozlović je poveo u malu šetnju njegovim malvazijama – baznom iz 2016, Selekcijom iz 2016, Santa Lucijom iz 2015 i Sorbusom 2000 od prosušenoga grožđa. Ručak i degustaciju vodio je ne samo na način da dade tehničke podatke o vinima nego i da izazove diskusiju o vinima te i da, kako se izrazio, čuje razmišljanja nazočnih o tome kako bi to za Istru bilo najbolje da sada, nakon prođene ove prve 20-godišnje faze, krene dalje sa svojim vinom da bi bila poslovno uspješnija. Lijepo je da se zanimao za razne stavove, međutim suština je u tome da stvar vezana uz vinsku politiku regije temeljito krene od same istarske vinske obitelji i da se ta obitelj dobro poslovno organizira, da se znatno jače nego do sada usredotoči na, uz malvaziju istarsku, i na druge već spomenute vlastite posebnosti poput npr. terana i momjanskog muškata, te da za članove donese pravila ponašanja, precizno odredi označavanje vina na etiketi, utemelji i vlastito tijelo nadzora. Načuo sam nešto da udruga Vinistra za novi period priprema određene važne strateške poteze, ali Kozlović nije o njima htio govoriti (ipak, predsjednik Vinistre je Nikola Benvenuti!), kazao je tek da bi se neke stvari trebale iskristalizirati do sajma vina u Poreču pa će onda udruga Vinistra s informacijama i službeno u javnost. Iz Kozlovićevih riječi kako se u najnovije vrijeme sve jače pozornost posvećuje vinogradu te kako se sve više osjećaju želja za zatravljivanjem, nastojanje da se među trsje ne ide težom mehanizacijom da se ne gnječi i ne utire tlo nego da ga se ostavi rahlime, potreba za analizama tla na sastojke ali i na zastupljenost mikroorganizama u njima, zatim potreba za analizama lista loze da se bolje vidi kako i čime gnojiti vinograd i štititi vinovu lozu od bolesti, kao i potreba za prikladnim oblicima rezidbe pa i za određivanjem prikladnih prinosa ovisno o tipovima vina što se žele dobiti – za pretpostaviti je da će se ubuduće više ulagati u znanstvena istraživanja i upoznavanje vinogradara/vinara s optimalnim tehnikama rada u trsju a i u podrumu…  ♣

Sommelijerstvo i turizam

Siniša Lasan

SINIŠA LASAN = ADVANCED SOMMELIER! – Zagrebački sommelier Siniša Lasan, unatrag nekoliko godina redovno u turističkoj sezoni uposlen u Dubrovniku, konkretno u renomiranom je restoranu Proto, nastavlja nizati akademske uspjehe, i to na internacionalnoj razini. Potkraj siječnja 2018., nekih dva mjeseca otkako je Lasan postao novi sommelijerski prvak Hrvatske, iz Londona je stigla vijest kako je Siniša uspješno položio ispite za Advanced Certifikat na Court of Master Sommeliers, najutjecajnije svjetske institucije za certificiranje sommeliera. Laički rečeno, to je korak tik do titule Master Sommeliera, koja je najviša, i nositelja koje je, trenutno, samo 249 na svijetu. Čestitke Siniši!

Izvrsni rezultati dolaze nakon višegodišnjih intenzivnih priprema; i preporuka samog Court of Master Sommeliers je da se sommelieri za ispite za Advanced Sommeliera pripremaju barem godinu dana ako ne i dvije. Ispiti traju tri dana, a sastoje se od teorijskih testova, praktičnog dijela i, posljednjeg dana, kušanja naslijepo šest vina.

Lasanov put do ove prestižne titule nije bio nimalo lagan, a kako je sve skupa izgledalo opisuje sam Siniša:

– Ovo je jedan od zadataka koji sam sebi zacrtao ostvariti u karijeri, i sad sam iznimno sretan. Ispiti zahtijevaju gotovo enciklopedijsko znanje o stilovima vina i regijama. U odnosu na prve dvije razine, za ovu najvišu potreban je veliki napredak u znanju i vještini. O tome koliko su ovi ispiti teški najbolje govori prolaznost kandidata, koja se vrti oko sramežljivih 30 posto, ovdje međutim treba i dodati da kandidati u pravilu izlaze na ispit više od jednog puta. Inače, titula Advanced Sommelier se naziva i Little Master Sommelier, budući da je to jedna od posljednjih stepenica do titule Master Sommelier, za koju se tvrdi da je jedan od najtežih ispita na svijetu. Na ove ispite u pravilu izlaze sommelieri s dugogodišnjim iskustvom, i koji nerijetko rade u nekim od vodećih svjetskih restorana pa imaju mogućnosti kušati mnoga relevantna vina i uložiti značajna sredstva u svoje pripreme. Put je, dakle, bio dugačak, naporan do trnovit, ali kad nešto voliš i istinski živiš, kao ja vino u ovom slučaju, ništa ti nije teško, pogotovu kad imaš snažnu potporu obitelji, prijatelja, poslovnih partnera koji uvijek pozitivno reagiraju na sve moje pothvate. Pripreme su najintenzivnije bile u posljednjih godinu dana. Problem s kojim se mi sommelieri u Hrvatskoj susrećemo kad se pripremamo za ovakve teške ispite je nedostupnost vina. Naime, u Hrvatskoj nema dovoljno vrhunskih uzoraka stranih vina iz raznih regija, pa je nužno snalaziti se na razne načine da se dođe do nekih vina koja su kakvoćom i karakterom relevantna za neka područja. Iz tog razloga toga sam uz pomoć prijatelja lani na početku ljeta organizirao skupljanje vina za treninge. Moja učionica u Dubrovniku bila je preuređeni stari magazin u kojemu sam boravio nekoliko sati dnevno, a prije svog redovnog posla u restoranu Proto.

Siniša Lasan eto živi i radi u Hrvatskoj, ne pomišlja, barem zasad, o odlasku van, te svojim znanjem, iskustvom i entuzijazmom pridonosi razvoju hrvatske eno ali i ugostiteljske i, što je bitno, turističke scene.  ♣

Tradicijska hrvatska jela

RUDARSKA GREBLICA SA ZAŠTITOM ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA! – Nužnost je shvaćati vrijednosti udruživanja u poslovnom smislu i spoznavati potencijal takvog udruživanja u kontekstu oznaka o zaštiti i punog ostvarivanja interesa grupacije što se u nekome kraju formirala oko nekog tipičnog lokalnog proizvoda ili usluge, naime time se postiže ne samo adekvatna gospodarska valorizacija dotičnog proizvoda odnosno dotične usluge, nego i valorizacija dotičnog teritorija općenito. U malome mjestu Rude u samoborskom kraju rodila se udruga Rudarska greblica vezana uz kolač rudarska greblica nastao u nekim prošlim vremenima u rudarskim krugovima na području spomenutoga sela, kolač koji se u ovo moderno vrijeme nastoji učiniti jednim od magneta za posjet spomenutom selu a i samoborskome području.

Članovi udruge Rudarska greblica, čulo se prije kratkog vremena na pressici na temu greblice, primijetili su da se na tržištu pod nazivom rudarska greblica taj kolač pojavljuje u raznim verzijama koje znaju i dosta odstupati od izvorne greblice karakteristične za Rude. To odstupanje Udruzi je bio poticaj da s pripremljenom dokumentacijom krene u postupak institucionalizirane zaštite rudarske greblice kako se neprikladne kopije na tržištu ne bi švercale na račun originala.

– Mnoge su prednosti zaštite autohtonih proizvoda. Proizvod zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla donosi višestruke koristi za područje uz koje se zaštita veže, a to je stvaranje izraženijeg identiteta i jače prepoznatljivosti teritorija, to pak pogoduje izletništvu i turizmu, a sve skupa učinkovito pridonosi razvoju i ekonomskom prosperitetu ruralnog prostora. Iza rudarske greblice krije se priča o tradiciji rudarenja u Rudama i ondašnjem jednostavnom težačkom kolaču što su ga žene iz Ruda pripremale svojim muževima zaposlenima u rudnicima. Danas je obnovljeni rudnik sv. Barbare već turistička atrakcija Ruda, a zaštita rudarske greblice kao lokalne gastro-posebnosti dodatna je vrijednost u turističkoj ponudi ne samo Ruda, nego i samoborskog područja – rekao je predsjednik  Udruge Rudarska greblica pekar Andrejas Nikl.

Priprema rudarske greblice

I, eto, nedavno je od Ministarstva poljoprivrede RH stiglo odobrenje za prijelaznu nacionalnu zaštitu rudarske greblice oznakom zemljopisnog podrijetla. Radi se, veli Andrejas Nikl, o prvom na taj način zaštićenom gastronomskom proizvodu u Zagrebačkoj županiji.

– Ova zaštita trebala bi potrošačima pomoći da među greblicama što se pojavljuju na tržištu prepoznaju onu izvornu, rudarsku, naime oznaka zaštićenog zemljopisnog porijekla na proizvodu upućivat će na onaj pravi kolač. Informacija o izvornoj rudarskoj greblici što će ih širiti proizvođači Rudari, inače već 32 godine organizatori manifestacije Dani rudarske greblice, bit će dovoljno da potrošač koji ne želi zalutati pri izboru kolača ne krene krivim putem. Kupac će izvornu rudarsku greblicu od prve prepoznati po jedinstvenoj oznaci Ministarstva poljoprivrede koja će biti istaknuta na deklaraciji proizvoda i na pakiranju. Inače, ta prijelazna zaštita zasad vrijedi tek na području Republike Hrvatske, no sljedeći zajednički korak Udruge i Ministarstva poljoprivrede je i dobivanje zaštite na razini Europske Unije. Teško je reći koliko bi taj proces mogao trajati, ali mi iz Udruge se nadamo kako bi već kroz godinu dana rudarska greblica mogla biti zaštićena na području Europske Unije – izjavio je Nikl.

S obzirom na ovu zaštitu koju je dobila, rudarska greblica s pripadajućom joj oznakom ZOZP može se, naglašeno je na pressici, proizvoditi isključivo u Rudama i okolnim selima, a to su Cerje, Kotari, Braslovje, Prekrižje Plešivičko te Manja Vas, i to u skladu s propisanim pravilima u Specifikaciji, odnosno službenom dokumentu odobrenom od strane Ministarstva poljoprivrede. Svi proizvođači rudarske greblice obavezni su sklopiti ugovor s certifikacijskim tijelima ovlaštenim od strane Ministarstva poljoprivrede, kako bi se kontrolirala svaka faza pripreme, proizvodnje i stavljanja proizvoda rudarska greblica na tržište, dodao je Nikl.

Puno je sada izazova za proizvođače pa i za inspekcijska tijela Ministarstva poljoprivrede od kojih se očekuje promptna reakcija u slučajevima pokušaja stavljanja na tržište proizvoda nazvanog rudarska greblica a koji nije certificiran i koji nije u skladu sa specifikacijom. Po predsjednikovim riječima, rudarska greblica sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla kupcima je dostupna u Rudama, Samoboru te u Zagrebu u određenim specijaliziranim trgovinama zdravom i domaćom  hranom, a ta mjesta su pekarnica Nikl u Rudama, zatim kiosk pekarnice Nikl u Samoboru između glavnog trga i tržnice, te, u Zagrebu, prodavaonice Grga Čvarak, Mrkvica, Domaćica, Dobri plac, Eko dobra priča, Zdravi kutak, Eko hiža, Fino, te slastičarnica-sladoledarnica Slatka tvornica Medenko.

Kao producent rudarske greblice i kao predsjednik udruge Rudarska greblica, Andrejas Nikl iznio je kako je pekarnica Nikl prva koja kao certificirani proizvođač greblicu s oznakom zaštite nudi na tržištu. Ostalima koji bi se odlučili za proizvodnju rudarske greblice i plasirali je s oznakom zaštićenog zemljopisnog porijekla Nikl, veli, stoji na raspolaganju što se tiče informacija, pomoći i ostaloga potrebnog za pokretanje proizvodnje. Nužno bi, i sasvim logično, iz razloga formiranja bitne minimalne kritične mase glede količine rudarske greblice ZOZP u ponudi na tržištu, doista i bilo to da se Niklu što prije kao proizvođači pridruže članovi udruge u većem broju, naime ako nedostaju količine cilj sa zaštitom nije, barem ne onako kako treba, i ostvaren.

__________________________________

RUDARSKA GREBLICA: RECEPT – Greblica je tanki ili, kako to kažu u Rudama, tenki  kolač, što znači da njena debljina ne smije prelaziti 2,5 cm, ona je pravokutnog oblika I obavezno je slana,

Tijesto: min. 350 g brašna, 3 žlice suncokretovog (ili biljnog) ulja, do 10 g svinjske masti, 1 jaje, oko 1.5 dcl mlijeka, do 40 g maslaca, oko 1,5 dcl vode, do 5 g soli, do 4 g šećera, do 2 dcl kiselog vrhnja, do 2 g svježeg kvasca; Nadjev: 1 svježi kravlji sir, 1 jaje, 1 žlica suncokretovog (ili biljnog) ulja, do 2 g soli, do 2 g šećera.

U tako pripremljen nadjev mogu se, po vlastitom izboru, dodati i jedan od sljedećih sastojaka: mljeveni orasi, špinat, blitva, metvica, kopriva, poriluk, ili naribana žuta mrkva.

Pečenje: neposredno prije pečenja, polovica ručno razvučenog tijesta stavi se u prethono (suncokretovim uljem) namašćenu posudu za pečenje, na tu, plohu sirovog tijesta ravnomjerno se stavi nadjev, tada se sve prekrije drugom plohom tijesta, pa se rubovi zavrnu prema gore kako nadjev ne bi iscurio. Vilicom treba probosti tijesto na nekoliko mjest. Peći u pećnici oko 40 minuta, dok greblica ne poprimi zlatno-žutu boju. Po završetku pećenja, greblicu premazati maslacem. ■

___________________________________

Slijeva na desno, na slici su Sanja Horvat Iveković, zamjenica samoborskog gradonačelnika, zatim pekar i predasjednik udruge Rudarska greblica Andrejas Nikl, Hrvoje Frankić iz Zagrebačke županije, direktorica TZ Samobora Martina Paladina, te Josip Lebegner, potpredsjednik udruge Rudarska greblica

___________________________________

SANOBORSKA FAŠNIČKA REPUBLIKA – Na uživanje u zabavi ali i u lokalnim eno-gastro specijalitetima poput samoborske salame, rudarske greblice, muštarde, samoborskih kremšnita, vina, bermeta poziva Sanoborska fašnička republika koja se proglašava 2. veljače. Prvog fašničkog, dakle slobodnog vikenda, maske u Bunkeru ljuljat će se u ritmu tehno-glazbe do ranih jutarnjih sati uz DJ Oggyja iz Rijeke i DJ Tea Zveri iz Samobora. Početak drugog vikenda na Fašniku u Bunkeru, u petak 9. veljače, počinje Utrpavanjem 3 terora, a nastupit će trojka Basta, Odium i Slide. Večer kasnije u Bunker stižu Acid Carrots & Drvored iz Zagreba, koji će svojim izborom glazbe i živom brass sekcijom sigurno rasplesati fašničke alternativce. Završnica Fašnika u Bunkeru u utorak, 13. Veljače, nudi zabavu uz blues i rock naime u Centar za mlade Bunker stižu biogradski Jeremiah’s, osvajači Mega Music Awarda za najbolji mladi bend i pobjednici 9. Croatian Blues Challengea, te sinjski M.O.R.T., bend koji garantira sjajnu rock atmosferu.  Pravila ponašanja su poznata: biti što veseliji, slobodniji, maštovitiji u maskiranju i uživati punim plućima. U glazbenom programu 192. Samoborskog fašnika maskirane posjetitelje na Trgu kralja Tomislava, preimenovanog za ovu priliku u Trg fašničkih velikana, prvog dana, u petak, 2. veljače zabavljat će legendarna Crvena jabuka, a dan kasnije Vatra. Drugi vikend, u petak, 9. veljače počet će u znaku ovogodišnjeg morskog fašničkog motta Sve operi na Srakinoj rivijeri, u Samoboru će naime nastupiti klapa Intrade, a dan kasnije plovit će se Panonskim morem uz Slavonske lole. Veličanstveni završni program 192. Samoborskog fašnika u utorak, 13. veljače, svojim će koncertom na centralnoj fašničkoj pozornici zaključiti Tony Cetinski.

Vesela i ukusna eno-gastro događanja, između ostalih mjesta – slastičarnica U prolazu i kafić Tin na glavnom trgu, podrum Filipec odmah pored glavnog trga… ■

____________________________________

Povijest Rudarske greblice i djelovanje KUD-a Oštrc u Rudama koje marljivo organizira manifestaciju Dani rudarske greblice predstavio je potpredsjednik Udruge Josip Lebegner. Djelovanje KUD-a bilo je vrlo značajno za ishođenje zaštite greblice, rečeno je da je upravo je KUD zaslužan za to što je Ministarstvo kulture 2007. godine proces pripreme greblice proglasilo nematerijalnom kulturnom baštinom. Direktorica Turističke zajednice grada Samobora Martina Paladina istaknula je kako je eno-gastronomija danas i te kako važan motiv dolaska za goste, i kako je gastronomsko bogatstvo koje Samobor nudi i te kako vrijedno pažnje. A zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, uz napomenu kako vjeruje da će se vrlo skoro na listi zaštićenih proizvoda na razini EU naći i rudarska greblica, podsjetio je da je Zagrebačka županija prva u Hrvatskoj počela s brendiranjem prehrambenih proizvoda što se proizvode na poljoprivrednim gospodarstvima, pa danas oznaku zaštićene robne marke Zagrebačke županije nosi niz artikala, npr. šunka Grof, Samoborska salama, sir Dragec, vina Kraljevina Zelina i Portugizac Plešivica itd.   ♣

Hrvatska tradicijska kuhinja u – Kini!

               KINI的老PUNTIJARZài KINI de lǎo PUNTIJAR! – Jeste li odgonetnuli? Stari Puntijar u – Kini!

Zagrepčanin Zlatko Puntijar, dugogodišnji restorater te hotelijer, s obiteljskom tradicijom u (podsljemenskom!) ugostiteljstvu dugačkom 180 godina, predsjednik Ceha ugostitelja Obrtničke komore Zagreb, i, po najnovijemu – a na prijedlog Mladena Horića koji je nakon što je ugasio izdavačku tvrtku MAM-VIN d.o.o. i osnovao neprofitnu udrugu Atelje okusa pa postao njenim predsjednikom – i predsjednik za gastronomski segment u udruzi Atelje okusa Svijeta u čaši, boravio je nedavno pet dana u Kini, i kao veliki pobornik tradicijskih hrvatskih jela i propagator tradicijske hrvatske gastronomije na tamošnjoj televiziji sa kćerkom Mateom prikazivao u emisiji posvećenoj Lijepoj našoj prigotavljanje hrvatskih specijaliteta i prezentirao vina i druga pića iz Hrvatske! Tata i kćer Puntijar boravili su u pokrajini Hunan koja se, kako veli Zlatko, nalazi između Pekinga i Šangaja, a tamo ih je pozvala kuća Hunan TV koja je za mali ekran pripremala 1,5 satnu prezentaciju Croatian Rhapsody za pripadnike najmnogoljudnije zemlje na svijetu. U emisiji, koja je prikazana sredinom prosinca i koju su uz Kineze u matičnoij zemlji te u Hong-Kongu i na Tajvanu mogli pratiti i gledatelji u Macau i, zapravo, cijela kineska dijaspora po svijetu, a koja spada u seriju čija gledanost navodno dosiže pola milijarde ljudi, sudjelovali su iz Hrvatske još i Maksim Mrvica, Ana Rucner, Lana Jurčević, Jelena Rozga i Ćiro Blažević, s time da nisu svi i osobno bili na tom showu u Kini, neki su snimljeni u Hrvatskoj. Puntijar je, inače, svojedobno u Zagrebu radio večeru za potpredsjednika kineske vlade kojemu su se dopali tradicijski hrvatski gurmanski specijaliteti pa je lako moguće da je i to bio razlog da je od kulinara u Kinu na snimanje emisije pozvan on.

U studiju kuće Hunan TV: Maksim Mrvica, obitelj Chen koja u Zagrebu ima kineski restoran Asia, pa Franka Gulin, novinarka u hrvatskoj redakciji China Radio Internationala, Biserka Fabio, savjetnica u Veleposlanstvu RH u Kini, veleposlanik Nebojša Koharović, Matea i Zlatko Puntijar te Lana Jurčević

Puntijar je široku kinesku javnost upoznao s nekoliko tradicijskih jela koja ima na jelovniku svojega restorana i hotela Stari Puntijar u zagrebačkim Gračanima. Među najpopularnijim tanjurima iz njegova jelovnika su, veli, štruklova juha iz knjige recepata obitelji Puntijar, pa piletina u korijenu od peršina iz kuharice Nikole Zrinskoga (brat od Petra Zrinskoga) iz 1662., zatim odrezak u umaku od limuna iz Birlingove kuharice izdane 1813, jelen u črnoj juhi također iz kuharice Zrinskoga, jabuke u šlafroku od Zrinskoga, knedlice od jabuka od Birlinga. Zlatko najavljuje u ponudi neka nova stara jela a po recepturi Marksa Rumpelta koji je bio glavni kuhar kneza od Mainza, on je 1581. objelodanio kuharicu i ona slovi kao najstarija knjiga recepata u Hrvatskoj. Inače, iste te 1581. godine prezime Puntijar spominje se po prvi put u pisanom dokumentu.

Zlatko Puntijar u svom restoranu u Gračanim, uz lovačku stolicu što ju je izradio njegov stric Rudolf prema originalu stolica grofa Kulmera što se nalaze u Lugarnici na Sljemenu

Restoran Stari Pountijar, namješten u stilu nekih prošlih vremena. Ove sjedalice rađene su po modelu stolaca iz srednjeg vijeka

– Izbor jela u restoranu Stari Puntijar do Uskrsa će biti prilagođen korizmenom razdoblju, što znači da će na repertoaru lokala biti kreacije prigotovljene po recepturama iz vegetarijanske odnosno kako se nekad govorilo vegetarske kuharice Štefanije Beraus izdane 1936. u Zagrebu. Tada je u Radišinoj ulici, sada je to Ulica kneza Mislava, postojao vegetarijanski restoran Victoria. Poslije Uskrsa vraćam se u punoj mjeri mesu kao protagonistu – najavljuje Zlatko Puntijar.

Zlatko Puntijar, znan kao kolekcionar knjiga recepata i znan po brojnim vrlo zanimljivim i rijetkim primjercima kuharica koje posjeduje, u Kini je pred kamerama pokazao najmanju kuharicu na svijetu, knjižicu Wiener Kochbuch čije su dužina i širina samo po dva centimetra, i kojih u svijetu postoji još samo četiri primjerka, uključujući i ovaj Zlatkov. Puntijar naglašava kako će se kroz 2018. značajno potruditi iz tih svojih kuharica što ih posjeduje izabrati neka posebno interesantna jela koja još nije imao na svom jelovniku, a taj svoj najavljeni dodatni trud u prezentaciji tradicijskih hrvatskih jela objašnjava time što je 2018. godina jubileja glede događanja vezanih uz znane i ugledne ličnosti iz hrvatske povijesti i glede izdavaštva vezanog uz knjige i brošure s receptima od vrlo značajnih autorskih imena. Pa Zlatko navodi: 1838. rođen je August Šenoa čiji je otac bio glavni slastičar biskupskog Kaptola i u svom je notesu ostavio je zapise receptura za razna jela među njima i za popularne paprenjake. Godine 1848. ban Jelačić ukida kmetstvo, a uz bana Jelačića vezana je Novodvorska kuharica. Godine 1858. u Varaždinu je otvorena prva velika šampanjerija. Godine 1868. izdana je druga kuharica na hrvatskome jeziku, a autor joj je Đuro Deželić. Inače prva kuharica na hrvatskome jeziku bila je Szkup szlozena zagrebečka sokačka knjiga koju je 1813. priredio Ivan Birling, kanonik s Kaptola. Godine 1888 Marija Kumičić objavila je Novu zagrebačku kuharicu, a 1908. Miroslav Galović izašao je s knjigom Hrana i kako se ona priređuje…  ♣

____________________________________

In memoriam

SLAVKO VEČERIĆ

Slavko Večerić

Nakon duge i teške bolesti napustio nas je, u 63. godini, ugledni kuhar, kulinarski akademik Slavko Večerić. Vrhunski stručnjak, veliki čovjek, uvijek spreman pomoći. Svjestan da poslije ovog života ne ostaje ono što smo skupili, nego ono što smo dali. A hrvatskoj gastronomiji Slavek je zaista mnogo dao.

 

PAUL BOCUSE

Paul Bocuse, kuhar koji je obilježio 20. stoljeće u francuskom kulinarstvu, ali i šire, umro je u Lyonu tri tjedna prije svog 92. rođendana. Bocuse je posljednje dane života proveo u kući u kojoj se i rodio i u kojoj se nalazi njegov glasoviti restoran jednostavnog naziva – Paul Bocuse. Bocuse je utemeljitelj moderne francuske kuhinje s jelima od svježih sezonskih namirnica, prezentiranima na živahan način i u lijepim bojama, s dobrom strukturom ali istodobno i ne opterećujućima za želudac. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća počinjao je ostavljati duboki trag u francuskoj kuhinji, pretvarajući je u smotru uzbudljivih kreacija na tanjuru…

BRUNO GIACOSA

Pijemontska Langa rekla je zbogom Brunu Giacosi iz Neivea, jednome od proizvođača koji su dali najveći obol u stvaranju slave Barola i Barbaresca na svjetskoj razini. Giacosa je umro u 88. godini u bolnici u Albi, na rukama kćeri Brune, koja već nekoliko godina vodi vinogradarsko-vinarski posjed, te Marine. Ikona Bruno šezdesetak je godina slovio kao apsolutni majstor i referentna osoba kad su u pitanju vina barolo i barbaresco. Već potkraj šezdesetih krenuo je do tada u Pijemontu nezamislivim putem – izdvajajući vina po kakvoći položaja i korištenjem na etiketama oznake premier cru, primjerice u tu kategoriju stavio je svoje famozne Barbaresco Asili i Barolo Vigna Rionda.

Prvi mirisi koje sam osjetio nakon što sam se rodio bili su oni od mlijeka moje majke i vina mojega djeda, često je znao reći, a ponovio je to i 2012 na pozornici kazališta u Albi kad mu je Sveučilište gastronomskih znanosti iz Pollenza dodijelilo dilpomu Honoris Causa za zasluge vezano uz vino Pijemonta.

_________________________________

Tenuta di Biserno

Helena Lindberg

KOMPLICIRANO SA ŠVEĐANIMA! A TEK SA ŠVEĐANKAMA!… – Bogme je sa Šveđanima komplicirano: najprije nas cijela jedna robusna grupa njih na rukometnom parketu kod nas doma zavije u crno, a onda, nakon tek dva dana, domaća javnost ima priliku otkriti da nas samo jedna Šveđanka može – i to u krhkoj čaši – zaviti i u bijelo i u ružičasto i u crno a da to uopće nije za zamjeriti, osim u jednome a to je što sve tri boje u nekim nijansama – nisu baš svima džepno dostupne….

A ta čarobnica je Helena Lindberg, enologinja čija je briga da – uz savjetničku pomoć Michela Rollanda – do boce kako treba dovede vina toskanskog markiza Lodovica Antinorija, vlasnika vinogradarsko-vinarskog posjeda Tenuta di Biserno, a, inače, svojedobno, i tvorca glasovitog imanja Ornellaia, te i vlasnika vinogradarsko-vinarskih imanja na Novom Zelandu.

Helena je rođena i odrasla u Švedskoj, već neko vrijeme je s diplomom kemijskog inženjerstva, svojedobno je bila uposlena u prehrambenoj industriji. Kad je otkrila strast prema vinu pošla je u Australiju i radila i stjecala iskustvo u Yalumbi u dolini Barossa., a potom je preselila u Marlborough na Novi Zeland gdje je provela tri godine. Vratila se u Europu 2000., počela studirati na bordoškom Fakultetu za enologiju a istodobno je i radila u vinskome Languedocu na jugu Francuske. U Bordeauxu se upoznala s Lodovicom Antinorijem koji ju je odveo u Toscanu, i s vremenom ona je postala direktoricom proizvodnje vina kod njega u oblasti Bolgherija (Bibbona) gdje markiz posjeduje 45 hektara pod trsjem sa sortama cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, petit verdot i syrah, i na njegovu posjedu Mount Nelson u Marlboroughu (sauvignon), a od 2011. je i glavna direktorica imanja Campo di Sasso limited na Novom Zelandu.

Recentnu nam švedsku rukometnu bol želio je Boris Ivančić, vlasnik i voditelj zagrebačke vinoteke Vivat Fina Vina, ublažiti organiziranjem prezentacije vina Tenute di Biserno u svojoj prodavaonici u Martićevoj ulici. U nazočnosti predstavnice Tenute di Biserno Ivone Klimtove, na kušanje je ponuđeno sedam Eleninom kreatorskom rukom dodirnutih izvrsnih vina – četiri toskanska konkretno jedno ružičasto i tri crnjaka, zatim dva novozelandska i jedno mađarsko. Ponuđeni su lijepo osvježavajući elegantni rosé S.O.F. 2016, od cabernet franca i syraha, zatim nimalo novozelanski agresivan nego vrlo skladan i elegantan Sauvignon blanc Mount Nelson 2016 (mpc 105 kn), pa znatno puniji, te kremasti i osobito kompleksni Sauvignon Ram’s Hill Marlborough 2014 (mpc. 180 kn), potom toskanski crnjak l’Insoglio del Cinghiale (veprova kaljuža; u toskanskoj Maremmi dosta je divljih svinja, otud naziv vinu koje je od sorata syrah 30 %, merlot, cabernet franc i petit verdot, četiri mjeseca barriquea; mpc. 170 kn), to je vrlo dobro osnovno vino. Slijedilo je vino Pino di Biserno 2015 (pino=bor, tamo gdje su markiževi vinogradi mnogo je upravo borova; sorte su cabernet franc 35 posto, merlot 30 posto, ostatak čine cabernet sauvignon i petit verdot, 12 mjeseci barriquea, mpc. 320 kuna).  Crnu špicu degustacije činilo je vino Biserno 2013 (dominantni su cabernet franc i merlot, dodatak su cabernet sauvignon i petit verdot, 15 mjeseci barriquea, proizvedeno 35.000 boca, mpc. 760 kn). Lodovica ni osobno a ni kao najboljega vina kuće nije bilo na ovome kušanju, no za informaciju: mpc. butelja toga vina (Lodovico) stoji 300 €!). Ushićenje je te međunarodne vinske večeri izazvao i izvanredni slatki tokajac Bornemisza Tokaji 2007 – 6 puttonyos, vrlo elegantna, kompleksna kapljica, bez trunke starine iako mu je 10 godina na plećima. Butelja od 0,5 l stoji u maloprodaji oko 50 €. Lodovico Antinori ovdje još jednom pokazuje suradnju s Mađarima (u ovome slučaju s Gaborom Oroszom) – svojedobno dok je posjedovao Ornellaiju enolog mu je bio sjajni Mađar Tibor Gal, preko kojega je zacijelo i otkrio blaga Tokaja.  ♣

Vino i glazba

OLDIES BUT GOLDIES: ROCKIN’ ŠEMBER… – Događanje za pamćenje: vino i glazba! Organizirane su već u nas – mogu reći: i zgodne! – priredbe pod nazvom Wine & Music, ali baš ovaj susret sada kod plešivičkog vinogradara/vinara Zdenka Šembera bio je ono što ja osobno kao nešto vrlo ozbiljno zamišljam kao Wine & Music. Nadam se samo da će tako nešto prihvatiti naši vinari ali i ugostitelji kao događanje vrijedno da ga se tržišno ponudi.

Uživatelji Velimir Korak, Krešimir Šesnić, Tomislav Tomac, Zdenko i Nikola Šember, Ivo Kozarčanin, Boris Orašanin i Boris Kreončić

Vina na kušanju

Zdenko Šember sa svojim 10 godina staim crnim pinotom

O čemu je riječ? Na Šemberovu gospodarstvu u jaskanskome kraju upravo sada, u vrijeme kad šire pučanstvo, po meni posve neprirodno i nepotrebno, toliko žudi već za vinom iz berbe 2017, okupila se ekipa istinskih vinoljubaca – proizvođača vina, kolekcionara vina, ugostitelja, sommeliera i novinara, uz kapljicu od raznih sorata i iz raznih podneblja a staru većma od šest godina naviše, sve i do četiri desetljeća u daljinu, na degustaciji koju su svojim doprinosom sa (Šemberova!) gramofona diskretno ali i dovoljno zamjetno popratile bjelosvjetske zvijezde kao Rolling Stonesi, Eric Clapton, John Lee Hooker… jasno je o kakvom se tipu glazbe radi, mogu se u program uključiti i hrvatski top-izvođači, zašto ne – dapače! – i kao osobno prisutni na nekoj adekvatnoj pozornici. S ovoga susreta evo lijepih vinskih posebnosti te, označeno masnim slovima, i onih koje su nakon kušanja ostale, barem meni, za dugo, dugo pamćenje: Pinot sivi 2011 od Koraka, Rajnski rizling 2008 (14,2 vol %) od Koraka, Chardonnay 2004 od Koraka i Chardonnay 2004 od Šembera, zatim Qvevri rajnski rizling 2011 (12,5 vol%) od Šembera, Jakot 2010 (13,0 vol %) od Radikona, Bianco Breg 2008 od Gravnera (15,0 vol %; nažalost, problem čepa!), Amfora 2007 Corral Wine od Kabaja (12 mjeseci amfore, 10 mjeseci dozrijevanja, osam mjeseci u napunenoj butelji položenoj u more), Amfora 2007 Tomac (šest mjeseci maceracije u amfori, dvije godine dozrijevanja u velikoj bačvi, 12,5 vol %), burgenlandski Pannobile 2015 na bazi frankovke od Rennera, Šemberov Crni pinot 2007, Barbaresco 2010 Galina od nebbiola od Piera Bussa, Barolo 2006 Sorì Ginestra (14,5 vol %) od nebbiola od Conterna Fantina, Brunello di Montalcino Tenuta nuova 2003 (14,5 vol %) od sangiovesea od posjeda Casanova di Neri.

Jedinstveno događanje, u nekoj našoj aktualnoj turističkoj realnosti – nadam se i generalna proba za vrlo interesantnu tržišnu ponudu!    ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

HOTEL&GASTROTEH&NAUTIKA – Na Zagrebačkom velesajmu od 21. do 25. veljače 2018.  održava se jubilarni 10. međunarodni sajam gastronomije i hotelsko-ugostiteljske opreme HOTEL&GASTROTEH.

Ovaj sajam iznimna je prilika za okupljanje i povezivanje na jednom mjestu proizvođača i trgovaca hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane i pića te distributera i ostalih čimbenika HoReCa sektora. Uz najznačajnije hrvatske tvrtke iz sektora HoReCa, na sajmu HOTEL&GASTROTEH sudjelovanje su potvrdili i brojni inozemni izlagači, kaže Bojan Markov iz organizacijske ekipe Zagrebačkog velesajma, I ododaje: Među mnoštvom posjetitelja HOTEL&GASTROTEH-a dosta je i onih koji nisu baš profesionalno vezani za ugostiteljstvo ali se osobito interesiraju za nj, pa je tako HOTEL&GASTROTEH ne samo poslovna manifestacija nego i događanje privlačno  i  širokoj publici.

Bojan Markov

Uz izložbeni dio svake godine je i bogat prateći program. Evo što konkretno očekuje posjetitelje: Hrvatski eno-gastronomski turistički aduti: edukativne prezentacije i radionice te slasne degustacije; prezentacija naučenog znanja i vještina učenika, budućih kuhara i slastičara Ugostiteljsko-turističkog učilišta iz Zagreba; CRO TOP 10 – natjecanje najboljih hrvatskih kuhara. Na već tradicionalnom kulinarskom natjecanju CRO TOP 10 stvarat će se mala kulinarska remek-djela od namirnica za koje će kuhari-natjecatelji doznati tek neposredno prije natjecanja. Svakodnevno će se na izložbenom prostoru pripremati i degustirati jela iz svih hrvatskih regija (autohtoni proizvodi, eko hrana, delicije poput pršuta, sira, pa med, voće, kolači, kava …).

U istom terminu odvija se i zagrebački sajam Nautika. Spoj ovih komplementarnih sajmova pridonosi višoj razini poslovnosti ukupnog događanja tih dana na ZV, na zadovoljstvo svih vezanih uz nautiku, gastronomiju i hotelsko-ugostiteljsku opremu te pridonosi profiliranju cijele ove priredbe kao središnjeg regionalnog poslovnog sajma za HoReCa sektor, kaže Bojan Markov.

Partner sajma je MAINARDI FOOD S.r.l. Riječ je o distributeru namirnica i prehrambenih proizvoda za segment HoReCa. Tvrtka posluje više od 33 godine na teritoriju Italije, od 2006. i u Sloveniji,  a od 2013 i u Hrvatskoj. Izvozi i u mnoge zemlje izvan EU. Distribuiraju se uvelike proizvodi niza renomiranih talijanskih tvrtki, od kojih su neke apsolutni lideri u svom području. Nudi se široka paleta od oko 6000 proizvoda. Moguće je, dakle, udovoljiti svim potrebama.  ♣

Perlice u Zagrebu, pa u Ljubljani

MREŽA SALONA PJENUŠAVIH VINA – Salon pjenušavih vina postoji već nekoliko godina u Ljubljani, a od lani održava se, u organizaciji hrvatskih (Zlatne riječi) i slovenskih (Radostne prireditve) partnera i u Zagrebu. Veliko  zanimanje publike za pjenušce pokazano i u Ljubljani i u Zagrebu ponukalo je organizatore da priču prošire i na druge prijestolnice u regiji, pa je tako, eto, čini se, u nastajanju šira međunarodna mreža smotri pjenušavih vina Salon of Sparkling Wines koja bi preko pjenušavih vina povezivala glavne gradove zemalja u okruženju.

Prvi ovogodišnji Salon of Sparkling Wines je  u Zagreb u hotelu Dubrovnik. Ta smotra mjehurića, zajedno s manifestacijom En Primeur 31. siječnja u hotelu Westin, u petak 2. veljače 2018. otvara novu zagrebačku vinsku sezonu. Tjedan dana kasnije, u petak 9. veljače 2018., 5. Salon penečih vin Ljubljana u Grand hotelu Union otvorit će novu sezonu ljubljanskih vinskih događanja. Saloni okupljaju najbolje proizvođače pjenušavih vina, njihove vrhunske proizvode, odabranu kulinariku i – brojne ljubitelje pjenušavih vina. Cilj Salona je širenje i podizanje razine kulture pjenušavih vina i kroz izobrazbu, pa će stoga biti organizirane (besplatne!) vođene degustacije za posjetitelje.

Organizatorski trio – Radomir Stojanovič, Nina Levičnik i Marija Vukelić

Salon pjenušavih vina u Zagrebu otvara se u 15 sati i traje do 21 sat. U Zagrebu se očekuje oko 40 izlagača, koji su svoja vina mogli prijaviti i na međunarodno ocjenjivanje u Ljubljani. Ocjenjivanje pjenušavih vina, zasad najveće te vrste u regiji, odvijalo se i ove godine u  glavnom gradu Dežele, a vina je vrednovala stručna komisija sastavljena od degustatora iz Lijepe naše i Dežele. Priznanja najviše ocjenjenim vinima pojedinih salona bit će podijeljena na otvorenju salona.

Evo liste zasad prijavljenih izlagača na zagrebačkoj, a potom i na ljubljanskoj manifestaciji:

Zagreb 2018Boškinac, Steklarna Rogaška, Štampar, Vivat fina vina, Štemberger, Kropec, Istenič, Graben, Tomažič, Misal, Barun, Griffin, Puhelek-Purek, Željko Kos, Pavlomir, Koquelicot, Cattunar, Petrač, Sanabor, Sibon, Jagunić, Čarga, Prus, Radgonske gorice, Vuglec-breg, Protner Joannes, Frelih, Kabola, Matić, Vehovar.

Ljubljana 2018Anima Istra, Astoria Wines, Bjana, Bizjak, Jakončič, Dveri Pax, Štemberger, Istenič, Kabola, Keltis, Klet Brda, Tomažič, Mabat int. Matić, Monterosso, Štokelj, Puklavec, Radgonske gorice, Semiška penina, Joahnnes, Kobal, Oskar, Sanabor, Zavec, Vinakoper, Vinakras, Erzetič, Rebula, Kušter, Čarga, Frelih, Mastnak, Metlika, Prus, Vipava, Zlati grič.  ♣

Marjan Simčič i Movia

ČETVRTI FESTIVAL VINA PARK WINE STARS – Istoga dana, tj. 2. veljače kad u Zagrebu počinje hrvatsko-slovenski inače drugi po redu festival pjenušaca, u Novoj Gorici u elitnom hotelu Park Casino & Hotel odvija se vinski festival Park Wine Stars. Početak veljače u Parku je na neki način već tradicijski vezan uz vino, naime Park Wine Stars odnosno Vinske zvijezde Parka, održava se četvrti put. U hotelskom restoranu Tiffany nastupit će 27 najboljih slovenskih proizvođača Bakhova nektara, a uz ponudu vina predviđena je i fina okrepa na tanjuru, naime pet mladih kuihara HIT-a pod mentorstvom majstora Marina Furlana i Matjaža Šinigoja nudit će izabrane kulinarske kreacije. Evo i koji su vinari, barem koliko je zasad poznato, u igri te večeri: Movia, Jakončič, Simčič, Klet Brda, Vinakoper, Sutor, Lisjak, Korenika & Moškon, Štokelj, Santomas, Belica, Ščurek, Ferdinand, Prinčič, Bregar, Bjana, Kabaj Morel, Lepa Vida, Jamšek 1884, Sveti Martin, Tilia – hiša pinotov, Krapež, Vipava 1894, Curriculum Vitae – Colja vino, Renčel, Štoka vino, Pucer z Vrha, Vina Klen’Art.

Za one koje zanimaju i zagrebački festival pjenušaca i ova smotra u Novoj Gorici – većih problema s terminskim preklapanjem ne bi trebalo biti, naime vinsko događanje u hotelu Park počinje tek u 19 sati, a manifestacija traje do ponoći! Cijena ulaznice u pretprodaji je 25 € (https://www.facebook.com/events/310836229427196/ ) a na dan događanja je 30 €.  ♣

VINITALY 2018 – Jedna od najznačajnijih međunarodnih izložbi posvećenih vinskom biznisu, okupljalište za gotovo 4.300 izlagača iz 30 zemalja i 128.000 profesionalnih posjetitelja (podaci iz 2017), od kojih ih je više od 48.000 iz čak 141 različite zemlje (+ 8 posto u odnosu na prethodnu godinu)! To je Vinitaly, međunarodna izložba vina i jakih pića, na sajmu u Veroni ove godine od 15. do 18. travnja. (www.vinitaly.com).

Vinitaly Bio

Obitelj Radikon iz Oslavja, znana po narančastom vinu

Vinitaly je nešto više od pukog sajma. Od svog početka 1967. godine, Vinitaly je stvorio oko sebe sustav aktivnih poslovnih usluga tijekom cijele godine, primjerice Vinitaly International, OperaWine, Vinitaly Wine Club, VIA Vinitaly International Academy, wine2wine i International Packaging Competition. Godine 2017. je predstavljen 5 Star Wines – The Book, prvi vodič koji je ikada kreirala izložba vina, dizajniran kao poslovni alat i marketinška poluga za tvrtke, s trenutnim povratnim informacijama za 90 posto prisutnih proizvođača tijekom samog sajma, kao i za predstavljanje novih vina u Veroni.

Damjan Podveršič s Collija i Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com

Uz svoje 52. izdanje Vinitaly priprema opet nekoliko noviteta. Riječ je o preimenovanju dvorane posvećene međunarodnim izlagačima – ove godine bit će pod nazivom International Wine Hall – kako bi se osigurao dodatni identitet za prostor koji su općenito u velikom broju posjećivali poslovnjaci uvijek u potrazi za novim prijedlozima. Nove inicijative na ovom području uključuju skupinu hrvatskih podruma koje je izabrala Hrvatska gospodarska komora te štand koji predstavlja Gruziju s izložbom posvećenom dugogodišnjoj tradiciji proizvodnje vina uz uporabu velikih amfora ukopanih u zemlju.

Dvorac Belaj iz Istre, u ruskom vlasništvu, lani u Veroni jedini izlagač iz Hrvatske. Ove godine na Vinitalyju nastupa grupa hrvatskih proizvođača vina okupljenih u Udruženje vinarstva pri HGK

Stari i novi izlagači tu su iz Francuske, Španjolske, Portugala, Azerbejdžana i Argentine, stižu i vina iz SAD… Dodatno treba istaknuti Pisco iz Perua, te japansku grupaciju koja predstavlja Sake i Compagnia dei Caraibi s karipskim jakim pićima egzotičnih okusa udaljenih zemalja.

Gianluca i mama mu Marina Grasso, posjed Elio Grasso

Još jedna specijalizirana izložba u kalendaru je Vivit – Wines, Winegrowers and Terroirs, u svom 7. izdanju, ove godine s novom postavom i još većom površinom kako bi se zadovoljio rastući interes za zanatskim vinima izražene

Prva liga Pijemonta te barola i barbere – Marziano Abbona sa suprugom

individualnosti. VinitalyBio visoko je kvalificirani događaj za posjetitelje koji žele pronaći organska i biodinamička vina. Ta specijalizirana izložba pruža cjelovit pregled organske ponude na Vinitalyju, ove godine bit će još više uzoraka dostupnih za kušanje.

Osobito interesantna kušanja nudi ​​XXX Masi Seminar s vertikalom Amaronea kroz 30 godina. Dva kušanja posvećena talijanskom roséu – pjenušava i mirna vina – također obećavaju privlačne trenutke: Italija želi pokazati svoje bogatstvo u segmentu ponude ružičastih vina različitih nijansi a za kojima je interes potrošača na međunarodnim tržištima veći nego ikad prije. Ne izostaje ni Tasting ex… press, tradicionalno putovanje vinima organizirano za novinare međunarodnih publikacija.

Vrlo interesantna vina od sangiovesea i drugih domaćih sorata poput pugnitella, barsagline, foglie tonde – Mannucci Droandi iz Toscane

Vinitalyjeva b2b orijentacija potvrđena je i od strane Taste & Buy, inicijative koja tvrtke povezuje s najvećim kupcima odabranim od strane delegata Veronskog sajma iz 60 zemalja širom svijeta.

Pažnje vrijedan dodatak ponudi opskrbnih lanaca je istodobno održavanje Sol & Agrifood – međunarodne izložbe agrobiznisa (www.solagrifood.com) te Enolitech – međunarodne izložbe tehnike za vinogradare, podrumare, maslinare i proizvodnju maslinovog ulja (www.enolitech.it).

Antonio Chiavaroli – Dante Marramiero, sjajan Montepulciano iz Abbruzza, te sa sjevera Martin Foradori, posjed Hofstätter, AltoAdige/Južni Tirol: odlični traminci, lagrain, crni pinot….

Dok se sajam fokusira na poslovanje sa specijaliziranim sudionicima u opskrbnim lancima, Vinitaly vodi računa i o najširem krugu potrošača vina. Povijesni trgovi u Veroni, a od ove godine i Bardolino i Valeggio, dvije fascinantne lokacije na jezeru Garda i njegovu zaleđu, bit će od 13. do 16. travnja domaćini za program Vinitaly and the city (www.vinitalyandthecity.com), a Bardolino i Valeggio će biti domaćini dodatnog sajma vina tijekom vikenda 20.-22. travnja.  ♣

 BLACK SEA WINEMAKING FORUM 2018 – Peti Crnomorski vinski forum odnosno Black Sea Winemaking Forum, najveće regijsko specijalizirano događanje vezano uz vino,  održava se u suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede Bugarske i Bugarske agencije za vinovu lozu i vino te pod pokroviteljstvom OIV-a, od 27. do 29. lipnja 2018 u turističkom kompleksu Albena, kod Varne u Bugarskoj. Forum će, konkretno, glavninom biti u novom, luksuznom hotelskom zdanju Paradise Blue Hotel and Spa, otvorenome u ljeto 2017. Manifestacija se tradicijski sastoji od sljedećih sadržaja: izlagačkoga dijela na kojemu uz proizvođače vina sudjeluju i proizvođači opreme za produkciju ali i pribora za posluživanje plemenite kapljice, zatim od raznih strukovnih konferencija, vinskih radionica i posebnih promocijskih prezentacija, te od međunarodnog strukovnog ocjenjivanja vina ijakih pića. Organizatori su predvidjeli i gala večere uz sudjelovanje vinara-izlagača, a nakon službenog dijela Foruma planirali su, 30 lipnja, tri izleta do najboljih bugarskh vinskih podruma.  Među pozvanima smo prof. Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma, novinar Ivo Kozarčanin, i ja!  ♣

CONCOURS MONDIAL du SAUVIGNON 2018 u AUSTRIJI! – Belgijski Vinopress, koji je zaslužan za organizaciju svjetski znanog općeg ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles ali uz njega i za još neka manja ali ne i manje značajna specijalizirana ocjenjivanja na pojedine teme, najavljuje ovogodišnje, deveto izdanje Concours Mondiala du Sauvignon za Austriju kao domaćina, konkretno za tamošnju pokrajinu Štajersku. Vrednovanje svjetskih sauvignona planirano je za 2. i 3. ožujka u Grazu, glavnome gradu pokrajine vrlo znane upravo i po vinu od sauvignona bijeloga.

Anna Stöcher

Brežuljkasta Štajerska, s oko 700 hektara vinograda na tlu pretežito vulkanskog porijekla, pokazala se idealnom upravo za uzgoj sauvignona bijeloga. U posljednjih 15 godina nasadi sauvignona u austrijskoj Štajerskoj povećali su se za čak 150 posto. U svijetu je štajerski sauvignon stekao visoki renome, a predstavnici organizacije Austrian Wine Marketing Board rado će se pohvaliti da danas sauvignon iz spomenute regije slovi kao jedan od najelegantnijih i najboljih na svijetu. U prilog tome vole spomenuti činjenicu da su u posljednje dvije godine austrijski (štajerski) sauvignoni upravo i na svjetskom vrednovanju sauvignona dobivali mnogo zlata i da su osvajali prestižna odličja poput Najbolje otkriće sauvignona (2016. godine) i Dubourdieu Wine Trophy (2017). Dubourdieu je, za one koji ne znaju, bio (nedavno je umro) glasoviti bordoški profesor enologije ali iproizvođač vina koji se posebno posvetio upravo sauvignonu bijelome i koji je odigrao je važnu ulogu u formiranju ocjenjivanja Concours Mondial du Sauvignon.  ♣

Hubert de Bouard de la Forest

PRIMEURS u BORDEAUXU – Naši vinari sa siječanjskim odnosno ranim veljačinim terminima bogme su se i te kako požurili s kušanjima en primeur! Francuzi, od kojih je i poteklo ovakvo događanje, ostali su dosljedni sebi, i s degustacijama novih, mladih vina startaju u primjerenije vrijeme, konkretno u travnju. Upravo mi je stigao poziv na en primeur od Huberta de Boüarda de Laforesta iz Bordeauxa, a za prezentaciju berbe 2017. u travnju, konkretno od 9. do 12. 04.2018, u  Château de Pressacu, 70 Le Bourg, Saint-Étienne-de-Lisse, od 10 do 18 sati. Vina na degustaciju nude posjedi kod kojih su konzultanti upravo Hubert de Boüard de Laforest, vlasnik famoznog Châteaua Angélus, i Alain Raynaud…  ♣  SuČ – 01/2018

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

w

Connecting to %s

%d bloggers like this: