SUHI u ČAŠI – 03.2023

kroz / through

_____o3.2023 ____

ALWAYS YOUNG TO ROCK…                  NEVER TO OLD TO… FLY…

ŽELJKO SUHADOLNIK

POREČ CALLING! Concours Mondial de Bruxelles 2023 – kategorije: suha bijela i crna vina/categories: dry white and dry red wines

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba: NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA! ⦁ Vinart Lauba Grand Tastng Zagreb 2023: BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO KORISNO… ⦁ WineRi 2023: KVARNER WINES, i DRUGI… ⦁ Vint_age by Vinistra: ODLEŽANE MALVAZIJE ⦁ Beskompromisan zaokret prema kakvoći: IVICA FRLAN PREMA DODANOJ VRIJEDNOSTI  VIVODINE ⦁

Ulica žeđi/PUTOKAZ KUPCU – 03.2023. – BUYING GUIDE/Rue de la soif

Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba

NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA!

            Prvi travnja, a nije zeka-peka, nego činjenica i stvarnost: 1.04.2023. puni se prvo stoljeće od rođenja Miljenka Grgića (u svijetu poznatijeg kao Mike Grgich), našeg čovjeka koji je, s jedne strane – nakon povijesne Pariške presude (Paris Judgement) 1976. godine kao ishoda duela vina francuskih i američkih uzoraka od burgundijskih i bordoških kultivara – osobito zaslužan za svjetsku afirmaciju kalifornijskog vina, a koji je, s druge strane, svojim aktivnostima na dokazivanju, uz pomoć glasovite profesorice Carole Meredith, dalmatinskog porijekla famoznog Zinfandela (Crljenka, Tribidraga, Pribidraga…), u neko prijašnje vrijeme pripisivanog Kaliforniji, zaslužan za skretanje pažnje šire svjetske javnosti na Hrvatsku i, posebice, na naše jadransko područje kao, domovinu spomenutog kultivara prikazanog kao jednim od roditelja Plavca maloga.

Miljenko Mike Grgich – zdravica iz Zagreba, na njegov stoti rođendan. Dolje desno – prizor od lani, sa 99. slavlja

Grgićev Chardonnay 1073 Montelena, pobjednik na kušanju Pariška presuda 1976. godine

Mike Grgich kao vrlo mlad otisnuo se iz Hrvatske u inozemstvo, nakon višegodišnjeg boravka u Europi završio je u Americi, radio kao enolog u više kalifornijskih vinskih podruma među kojima i kod famoznog Roberta Mondavija, ključni preoket u njegovoj poslovnoj karijeri i u životu dolazi nakon što je za Chateau Montelena kreirao Chardonnay 1973. što se našao na famoznom strukovnom ocjenjivanju-ogledu burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina i kalifornijskih bijelih i crnih vina i što je, istodobno najprije na zaprepaštenje ali odmah potom i na divljenje svih bodovno nadmašio razvikane burgundijske rivale. Grgichu su se u Kaliforniji otvorila sva vrata, našao se s poslovnm čovjekom Austinom Hillsom i u Ruthersfordu u dolini Napa nastala je vinarija Grgich Hills Cellars.

A onda je Grgić, 1996., odlučio vinariju otvoriti i u Hrvatskoj, gledao je da to bude u Dalmaciji i u blizini ponajboljih vinogradarskih pozicija i eto skrasio se u Trsteniku na Pelješcu, kod famoznih Dingača i Postupa gdje caruje Plavac mali, ali i u blizini Korčule gdje blista još jedan hrvatski, ali bijeli!, vinsko-sortni adut – Pošip. Iz vinskog podruma  Grgić-vina u Trsteniku tako eto već godinama izlaze upečatljivi crnjak Plavac mali, te izvrsni bijeli pošip.

Ukrasna fontana na ulasku na posjed Grgich Hills Estate u Ruthersfordu u kalifornijskoj dolini Napa

Pogled na Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu

O objektu i vinima na Pelješcu brine Krešo Vučković Bagio sa suprugom. U sklopu vinskog posjeda je i lijepa kušaonica s pogledom na more te s ponudom ne samo finog vina nego i s ponudom finih zalogaja. Dogodine se u glavnoj zgradi planira otvoriti i luksuzni smještajni objekt

Godine koje su se Grgichu nakupljale na plećima nisu se pokazale smetnjom za vinski posjed u SAD a ni za onaj ovdje, stoga što se Mike Grgich na vrijeme pobrinuo da od mladih ljudi stvara vrsne podrumare i enologe, među njima vrlo pouzdan je Krešo Vučković Bagio kao voditelj podruma u Trsteniku, u izvrsnom pak svjetlu i doista dostojan Grgićeve reputacije pokazao se, opet, naš – enolog Ivo Jeramaz, koji je danas u radnom smislu na enološkom kormilu i koji je uvelike pridonio da se u potpunosti ostvari ono čemu je Mike Grgić s vremenom postajao sve skloniji, a to su, zasad barem na imanju u Kaliforniji, proizvodnja vina samo od grožđa iz vastitih nasada i proizvodnja i u trsju i u podrumu maksimalno moguće na ekološkom kolosijeku.

U znak pažnje i sa željom za dobro zdravlje slavljenika! Uz degustaciju njegovih dalmatinskih i kalifornijskih vina u kući Vrutak, Mikeu Grgichu pozdrave i znak štovanja poslali smo Martin Matić i Siniša Drkula iz Vrutka kao domaćini, prof. Ivan Pejić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sommelieri-ugostitelji Krešimir Šesnić, Darko Lugarić i Tomo Jakopović, te novinari Saša Špiranec (Vinart i Jutarnji list), Zoran Vitas (Večernji list) i ja, Željko Suhadolnik

Po najnovijim informacijama, Mike Grgich zdravstveno je u dobrom stanju,  tijekom zime bude u Palm Springsu u južnoj Kaliforniji, a kad jače zatopli vraća se na svoj posjed u Ruthersfordu. Proslava prve stotke organizirana je na posjedu ali obilježava se i u nas, doduše ona prava proslava u vinariji u Trsteniku planira se za sredinu travnja, za kad se najavljuje i dodjela Grgichu plakete Smojina marenda, riječ je o priznaju oko kojega brine znani splitski fotograf i fotoreporter te dizajner Boris Kragić, a koje se, kao sjećanje i na našeg velikana Miljenka Smoju, svake godine dodjeljuje osobama što su se posebno iskazale i u promidžbi Lijepe naše.

Sredinjom travnja slavlje u povodu 100. rođendana Mikea Grgicha bit će u njegovu podrumu u Trsteniku, a plaketu s likom naše ikone Miljenka Smojea Mikeu Grgichu trebao bi predati splitski fotograf i dizajner Boris Kragić

U Zagrebu je u reprezentativnim prostorima nove zgrade trgovačke kuće Vrutak, koja inače u ponudi drži i Grgićeve butelje, održan svečani skup kojime se u povodu 100. rođendana htjelo odati priznanje Mikeu Grgiću za to što je učinio za Hrvatsku i poželjeti mu mnogo zdravlja i sreće. Na rođendanskoj zdravici prigodno su kušani Grgićevi na tržištu sada aktualni hrvatski pošip i plavac mali te kalifornijska bijela i crna vina, doduše Chardonnaya Grgich Hills na žalost nije bilo jer rasprodan je i tek treba stići novim uvozom, a od onoga dostupnoga za degustaciju posebno se dojmio Pošip 2020 Grgić-vina, oduševio je pak Cabernet sauvignon Grgich Hills Estate 2017. ♣

Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023

BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO i KORISNO, UZOR u CRO-VINSKOM SAJMOVANJU

U posljednje vrijeme a otkako je na ovim našim prostorima Bakho zagospodario priredbama ne samo na širokom, nego i na višem nivou, maltene svako iole veće mjesto ovdje ima svoje vinsko, danas posebno IN događanje, često najavljivano pretenciozno sajmom odnosno festivalom, ali – pitanje i koliko uvijek i ispravno – nazvano sajmom odnosno festivalom. Kraj veljače i početak ožujka 2023. bili su nam u znaku ukupno dosad osme po redu manifestacije Lauba Grand Tasting Zagreb, u realizaciji domicilnog Vinarta, sestrinske tvrtke eno-konzultantske jezgre Vinolab a nastale, mudro, prije dosta godina s ciljem da, kao kvalitetna i bitna dopuna projektu, bude specijalizirana za vinsku promidžbu i organizaciju vrhunskih događanja s plemenitom kapljicom kao protagonistom. U desetak dana ukupnog događanja Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023 blistao je, najprije vinskim radionicama u zagrebačkom hotelu Dubrovnik, a onda i kroz dvodnevnu smotru vinara i vina i promenadno kušanje za posjetitelje izravno u susretu s proizvođačima-izlagačima u za takve susrete pogodnoj dvorani Lauba.

Saša Špiranec, i katalog manifestacije (Marko Čolić)

Prvi čovjek Vinarta Saša Špiranec, koji je najprije iskustva stjecao na području vinske trgovine u vodećim uvozničkim i distribucijskim centrima u nas a koji je prema vrhuncu svoje poslovne karijere naglo krenuo nakon što je startao i s publicističkim radom – komentarima, redovitim recenzijama kapljice s tržišta u vrlo praćenim medijima, i potom organizacijom vinskih događanja. Komparativnu prednost nad drugim organizatorima zbivanja sajamskog/festivalskog tipa stekao je najprije – kroz pozitivnim odgovorom prihvaćene – pozive za sudjelovanje upućene doista ponajboljim vinarima i sa stavom da tek ako mu se svi pozvani odazovu a u defniranoj prostoriji/definiranim prostorijama ostane na raspolaganju još slobodnih mjesta prima i druge zainteresirane da izlažu. Na taj način uspio je riješiti to da ponudi reviju vrunske kakvoće i događanje pod dovoljnimm jamstvom da se na njemu kroz cijelo vrijeme trajanja neće stvarati nesnosne gužve, kao poprilične smetnje posjetiteljima što se ozbiljno peofesionano bave vinom i posjetiteljima-ljubiteljima koji žele upoznati nešto novo i drugo a nisu došli, kao brojni drugi, tek da piju količinskim ritmom.

Projekt Lauba 2023 bio je, riječju – bogato i sadržajno, obrazovno korisno događanje. Atraktivna ponuda uzoraka, katalog s dosta svrsishodnih podataka o aktualnoj vinskoj Hrvatskoj te s detaljnim popisom izlagača i s navodom etiketa što ih svaki ponuđač predstavlja, s navodom sorte/sorata i maloprodajnih cijena za svako vino te s kontaktima izlagača – smatram da bi ubuduće bilo dobro i da se ubuduće proizvođači još jače marketinški potrude i da u većem broju ponesu sa sobom svoje prospekte a da na tu u katalogu dodijeljenu im stranicu dodaju još informacija o donesenim svojim uzorcima… Za profesionace iz sektora i za širu publiku vrijedno gourmet-događanje na visokom nivou, k tome, pogotovu i s naknadnim studijskim putovanjem za većma inozemne novinare i vinske pisce te neke sommeliere, event prikladan za efikasnu širu internacionalnu popularizaciju naše vinske produkcije. Sve u svemu, manifestacija što može poslužiti kao uzor u ozbiljnom vinskom sajmovanju!

S grupom inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, snimljeno na festivalu prije njihova organiziranoig odlaska na studijsko putovanje Dalmacijom, na za njih pripremljenoj posebnoj degustaciji 80 izabranih hrvatskih vina

Enolog Robert Brkić, savjetnik na vinskom posjedu Vislander, u drutštvu s enologom Franjom Francemom, prezentira kapljicu od viške Vugave slovenskom sommelijeru Emilu Perdecu i madžarskom vinskim piscu Zoltanu Györffyju

Na pressici uoči manifestacije Lauba Grand Tasting 2023 usjeklo mi se u sjećanje nešto što je općenito prošlo ispod radara zbog dosta suzdržanog istupa na tu temu kao mogućnost najavio Saša Špiranec, a riječ je o tome da bi se paraleno s izlagačkim dijelom u glavnoj dvorani možda u nekoj susjednoj manjoj prostoriji upravo za profesionalna vinska pera, te sommeliere i ugostitelje kao i (inozemne) vinske trgovce otvorila mogućnost da posve na miru, sjedeći komotno uz stolove svaki sa po nekoliko čaša ispred sebe i s listom ponude kroz par dana trajanja Laube maksimalno koncentrirano kušaju što više uzoraka na sajmu predstavljenih etiketa a koje bi im ih, po četiri ili pet etiketa po narudžbi, s liste direktno od zainteresiranih izlagača donosili i utočili angažirani konobari profesionalci. Za posjetitelje-profesionalce postojala bi mogućnost da, kad iz liste s ukupnom ponudom izdvoje uzorke za koje su posebno zainteresirani, bez problema prijeđu u veliku dvoranu na razgovor s proizvođačem čija kapljica im se posebno dopala. S vremenom bi se iz takvog pristupa i s terminom održavanja Laube do kraja veljače u godini kad se, posebice u ugostiteljstvu stvaraju nove vinske liste za dotičnu godinu s naglaskom na unaprjeđenje ponude objekta u novoj turističkoj sezoni, mogle roditi u komercijalnom smislui za svaki (uži) kraj vrlo korisne raspodjele po npr. našima četirima glavnim vinskim regijama (Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija) s akcentima na glavnu sortu odnosno nekoliko najtipičnijih sorata područja ali i na terroirski gledano po užim predjelima najvažnije neke od te četiri regije (npr. graševine iz Daruvara, Kutjeva, Đakova, Baranje i Iloka razlikuju se, kao npr. i plavci iz Sjeverne, Srednje i Južne Dalmacije). Možda bi to potaknulo hrvatske proizvođače da se bolje, i prikladno organiziraju po užim geografski interesnim područjima i da definiraju tipičan zajednički profil vina neke glavne sorte svojega kraja ili nekih svojih sorata-aduta po terroirski užim predjelima, ali i u linijama bazno, superiorno (što bi odgovaralo npr. znanoj talijanskoj oznaci Riserva koja, usput rečeno, nije tek proizvoljno korištena nego mora se bazirati na određenom konzorcijskom, u nas bi se to prevelo udružnom pravilniku u proizvodnji (uključujući i način i minimalnu dužinu dozrijevanja vina) te glede najranijeg mogućeg datuma izlaska vina na tržište)…

________________________________

Najnovije nagrade za vina Belje

________________________________

U hodu prema vrhu tzv. piramide kakvoće može se razmišljati i o Gran Reservi ili nekim oznakama u rangu francuskih 1er crua ili Grand crua, također ploda pravilnika ponašanja u vinogradu i podrumu. Želimo li naša u sve većem broju IZVRSNA vina – i od naših kultivara odnosno kultivara karakterističnih za ovaj naš dio Europe (makar na žalost nerijetko rađena u dovoljno zanimljivoj količini koju bi moglo i te kako upiti i domaće ali pogotovu i strano tržište! – plasirati po višoj cijeni i stjecati značajnu reputaciju na globalnom nivou pa kao slijed toga privlačiti veći broj (eno-gastro) turista i tamo gdje nemamo more za ljetni užitak.Moramo shvatiti da proizvod uz to što je kvalitativno na visokoj razini mora imati estetski decentnu opremu i na etiketama lijepo vidljive i čitljive podatke o (užem) porijeklu, tipu i kategoriji/rangu vina, godištu, suhoći, količini akohola…. te rečenicu-dvije, ali čitljivo inkorporirano, o specifičnom vinogradu, odnosno načinu produkcije… Bez obzira na to što se često u javnosti govori o ekonomskim problemima i krizama, moglo bi se kazati kako i kod nas a pogotovu vani ima i te kako dovoljno potrošača koji su za svoj užitak uz vino sposobni i spremni potrošiti i poprilične svote… U prilog toj konstataciji donekle govori i pogled na  popis vinskih radionica Vinarta u hotelu Dubrovnik, s cijenama ulaznice za svaku od njih.

RADIONICE

Među najatraktivnijim radionicama bila je ona na kojoj su Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić iz Istre prikazali neke sjajne uzorke raznih crnjaka Terre Bianche Contarini Riserva iz berbi od 2012. do 2015, konkretno bih posebice izdvojio Petit Verdot iz 2015. i Syrah 2012. Smisao radionice bio je prikazati vrijednost pozicije Contarini Terre Bianche, koja se nalazi na Bujštini kod Buja i Brtonigle i karakterizira je bijela zemlja, kroz sedam jednosortnih vina od grožđa s tog položaja i, kao finale, kroz mješavinu svih tih sedam sorata pod nazivom Contarini Terre Bianche Riserva rosso. Degrassi i Matelić odlično su se pripremili i nazočnima u prepunoj dvorani podijelili tablice s detaljnim tehničkim podacima o svakome vinu. Visokoprofesionalno, BRAVO! (Marko Čolić)

Položaj Contarini

Upečatljiva radionica vezana tijesno uz glasoviti vinogradarski položaj u Istri Santa Lucia, te za vinogradara/vinara Giancarla Kozlovića. Vodili su je Kozlović i Saša Špiranec. Slikom, tekstom i kroz vina dealjno je prezentiran vinogradarski raj. Tri malvazije – jedna iz 2019., jedna iz 2017. i jedna iz 2009., zatim dva terana – Santa Lucia 2011, pa Santa Lucia 2017, na kraju dvije mješavine – Santa Lucia crno 2016 i Santa Lucia crno 2011.

Sjajna radionica enologa Davora Šestanovića o hvarskim plavcima s različitih položaja na otoku. Posebno su se – uz primjedbu da je s nekima bolje još pričekati s konzumacijom – istaknula vina Plavac mali Grand Select 2017 Zlatan otok Plenković (Sveta Nedjelja), Plavac mali barrique 2016 Vina Andro Tomić (Ivan Dolac), Veli Visko 2018 Vina Carić (Hvarske plaže), Divjok 2019 Luviji (Milna), Plavac mali Pharos Maximus 2015 Hvar Hills (južna strana otoka Hvara) (suhiucasi)

Sjajna vina Zlatan otok, za realizaciju ove na sajmu u Laubi sada prezentirane i na tržištu aktualne berbe bio je zadužen upravo enolog Davor Šestanović. Neke od crnjaka predstavnik Zlatnog otoka Darko Janković nudio je na kušanje i iz magnuma, i pokazalo se koliko u prednosti mogu biti (rasna puna crna) vina napunjena upravo u bocu zapremnine 1,5 litre… (suhiucasi)

Ljubo Makljanić, enolog vinarije Carić, te Mario Jeličić Purko iz Hvar Hillsa (suhiucasi)

Vinartova ovogodišnja priča startala je u Zagrebu već u četvrtak 23. veljače beš s vinskim radionicama – u dosta velikim prostorijama u mogućnosti da prime brojne zainteresirane – i trajala je, uz predah u posljednje nedjelju i ponedjeljak u veljači, u popodnevnim satima u sve dane do revijalne Laube, radionice su bile vrlo atraktivne i poučne, iz tablice se lijepo vidi to što se nudilo. Cijene ulaznicama ovisno o radionici kretale su se od 10 do 20 eura, za jednu radionicu s burgundijskim bijelim vinima kao protagonistima trebalo je izdvojiti  40€. O tome koliko je zanimanje za kvalitetno upoznavanje vina među građanima Zagreba dovoljno govori da su sve radionice – održane u pričično velikim prostorijama – bile odlično posjećene, većna od njih praktički do posljednje raspoložive sjedalice! Propitivao sam se kod organizatora o profilu posjetitelja, posebno me zanimalo koliko je na radionicama bilo profesionalaca iz sektora eno-gastronomije, poglavito ugostitelja te djelatnika iz sektora turizma, ali odgovor, koji bi svakako bilo dobro znati, nisam dobio naime pri prodaji ulaznica nije se od kupaca, makar fakultativno, tražio podatak i o zanimanju…

Gledano u kompletima po danima, meni se u rangu klasičnih radionica najzanimljivijom učinilo popodne u srijedu 1. ožujka, na teme burgundijskih bijelih vina (Željko Bročilović Carlos), plavaca malih s raznih pozicija na otoku Hvaru (Davor Šestanović), velika vertikala rajnskih rizlinga vinarije Joannes Protner (Boštjan Protner), velika crna vina vinarije Degrassi od 2011. do 2015, s apsolutnom zvijezdom Petit verdotom 2015. (Moreno Degrassi i Alen Matelić), zatim Saints Hills Dingač vertikala 10 berbi od 2011. do 2022. (Ernest Tolj), te, kao finale, smotra ponajboljih vina od Trnjka, zvijezde u usponu (Monika Prović).

Saints Hills –butelje s dingačem, te dolje, pogledi na vinograde i u podrum

Ernest Tolj, vlasnik vinarija Saints Hills, na slici sa suprugom, prikazao je vertikalu od 10 berbi svojih dingača, od 2022 pa do 2011. i podsjetio nazočne da i on ima vinograde na poziciji Sveta Lucia, samo njegovi su, eto, poprilično južnije od Kozlovićevih. Kao najupečaljivije vino istaknuo bih Dingač Sveta Lucia iz 2016 kasnije berbe, rasni crnjak. Odmah iza 2016., visoko sam rangirao i berbe 2015. i 2012. Desno, i dolje: Vinarka s Neretve Monika Prović, koja je održala radionicu sa vlastitim vinom pokazala se, osim kao odlična manekenka za svoj chardonnay (bijela haljina) i kao sjajna manekenka za Trnjak (kombinacija u boji) kao zvijezde u usponu. Izdvojio bih ovdje u grupi manje-više spremnih vina dva trnjka s potencijalom za trajanje – jedan iz 2018 a drugi iz 2017 a oba iz hercegovačke kuće Nuić, te Trnjak 2016 Riserva od obitelji Grabovac iz Prološca, a od onih s golemim potencijalom i kojima treba još (dosta) vremena da zasjaju punim sjajem izvanredna dva Trnka – jedan iz 2019 (dozrijevan u barriqueu od slavonske hrastovine, 15,0 vol %) i jedan iz 2020, oba su od Darija Gašpara iz Vrgorca (Marko Čolić)

Caroline Gilby MW

Hvale vrijedna zamisao bila je u sklopu cijelog ciklusa radionica prirediti i jednu posebnu, sastavljenu od smotre vina pod nazivom Discovery/Otkrića – prikaza 40 vina što zaslužuju osobitu pažnju jer ukazuju na svoj veliki potencijal za razvoj dodane vrijednosti kroz vrijeme a već su na tržištu i štaviše u redovnoj prodaji vrlo rijetka, te smotre Icons/Ikone – prikaza 40 zrelih vina koje već i te kako pokazuju svoju visoku kolekcionarsku vrijednost, a također su na tržištu rijetka ili ih više i nema u redovnoj prodaji.

S obzirom da je organizator i ove godine imao mogućnosti da na festivalu Lauba 2023 i poslije na studijskom putovanju po jednom istaknutom dijelu vinske Hrvatske ugosti grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, u zagrebačkom hotelu Dubrovnik priređena je radionica s odgovarajućim izborom od gotovo 80 hrvatskih vina a za te goste iz vana, prezentaciju vinske Hrvatske i degustaciju vina vodila je u vinskom svijetu znana i cijenjena dr. Caroline Gilby MW. Inače na manifestacji Lauba 2023 ona nije bila jedina prisutna nositeljica te svjetski prestižne titule, primjerice bio je tu i naš MW Samoborec Ivan Barbić koji već godinama živi i radi, baš u segmentu trgovine s vinom, u Švicarskoj…

Posebno zanimanje izazvalo je vino od autohtone naše sorte Svrdlovina (13,5 vol%) , a iz proizvdnje vinskog posjeda Bora iz dijela od ukupno sedam hektara vinograda a u vlasništvu Domagoja Žuže iz Podgradine u Sjevernoj Dalmaciji. Od Ivane Paleke čujem da u Hrvatskoj ima ukupno samo četiri hektara zasađenih sa Svrdlovinom, i svi su u zadarskom zaleđu. Svrdlovina se kao popravljač boje vina rado rabila kao dodatak Plavini i Lasinu. Lijevo na slici su ponosni tata, mama i sin Žuža te enologinja Ivana Paleka, a na slici desno bračni par Žuža u društvu je s Ivanom Barbićem, hrvatskim Masterom of Wine zaposlenim u –Švicarskoj! (suhiucasi)

Kad smo već kod rijetkih vina od autohtonh kultivara Lijepe naše, spomenuti svakako valja u sklopu Laube 2023. izloženi crnjak Pharos Starion dolac Darnekušu 2020 od znanoga Antuna Plančića s Hvara, vino, koje je dvije godine dozijevalo u barrique-bačvicama, prezentirala je Plančićeva kćerka. Darnekuša je inače sorta koja uglavnom završava u mješavinama, na južnim brdskim otočkim pozicijama sadi se obično na nadmorskoj visini iznad gornje granice do koje dolazi Plavac mali, a zna se miješati upravo sa snažnim Plavcima da finalnom vinu svojom ukupnom kiselosti dade svježine i živosti. Desno: Enolog Leo Gracin iz Primoštena, koji dosta surađuje s Pelješaninom Vedranom Kiridžijom znanom po Dingaču, donio je na pokaz nešto sasvim drugo – crnjak Kontra, a to je kombinacija Kiridžijinog plavca malog s Pelješca, Gracinova babića iz Primoštena te, po najnovijem, obogaćena – syrahom… Gracin je u Laubi izložio i svoj čisti Babić 2017 s primoštenskog Bucavca (14 vol %, suho, mpc. 24 €). Što se tiče Vedrana Kiridžije, njega je na Laubi 2023 zastupao sin Mislav. Taman kad je njegov Dingač (berba 2020) dostigao cijenu od 40 €, Vedran, koji veli da je već pomalo u godinama, najavio je da – prestaje s proizvodnjom vina za tržište, nastavit će, pojašnjava, tek s vinom od grožđa s Dingača i u količini dovoljnoj za konzumaciju kroz godinu za njega i za prijatelje… (suhiucasi)

Zaintrigirao je i Ivica Dobrinčić iz vinarije Šipun ali, inače, i rasadničar iz Vrbnika s otoka Krka, s crnim vinom Kapitul 2016, mješavinom cabernet sauvignona, merlota i petit verdota (mpc. 39,82 €). Desno: Lijepi Pošip 2021 upravo aktualan na tržištu donijeli su Krešo Vučkovic Bagio i njegova supruga koji vode Grgićevu vinariju na Pelješcu. Oni su pak izvanredan Pošip 2017 (70 % inox, 30 % drvo, 14vol%), kojega više nema u redovnoj prodaji, predstavili u radionici Ikone. U vrijeme Laube 2023. Miljenko Grgich, inače, bio je na pragu proslave svojih prvih 100 godina! Čestitke! (suhiucasi)

Za Discovery/Otkrića na Vinartu Laubi 2023 kao prvi dio degustacije tog popodneva izabrana su sljedeća vina sljedećih proizvođača:

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020; Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019; Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

U društvu ponajboljih – s kraljem Terana Morenom Coronicom, te s mladim perspektivnim ali već i afirmiranim snagama – Josipom Korakom i Dominikom Jagunićem. Najnovije vijesti s Plešivice i baš vezano uz obitelj Korak: U organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije održalo se prvo izdanje godišnjih nagrada Ruža Zagrebačke županije, a među nagrađenima su i Vinarija Korak u kojoj Josip Korak uz tatu Velimira radi kao enolog, dok Josipov brat Bernard Korak u tom ekskluzivnom ugostiteljskom objektu Korakovih vodi kuhinju. Čestitke! (Sunčica Barušić)

Drugi dio popodnevne priredbe – Icons/Ikone :

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević – Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvée J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;Markus –  Babić 2018; Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel  2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel1862 – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Graševina de Gotho 2019 – ikona! Nastala je s jedne strane htijenjem (logično) glavnog enologa Ivana Marinclina koji je na svoju ruku izdvojio bolju partiju graševine od izabranog grožđa, a s druge strane u butelji se našla nekako slučajno, naime politika kuće, čulo se, bila je da se s takvim boljim partijama prvenstveno pomogne u kakvoći litrene graševine (sad je jasnije zašto Kutjevački podrum već godinama najjače reklamira svoje bazno vino za koje je logično da će se i zbog niže, široj publici prihvatljivije cijene dobro prodavati, umjesto da jače propagira svoje visokokvalitetne butelje koje su cjenovno, naravno, iznad, odnosno da propagira svoje uistinu dragulje – visokopredikatna slatka vina još viših cijena i stoga sa znatno smanjenim izgledima da se prodaju!). Marinclin je u nekom trenutku smogao hrabrosti da rukovodećima, s ciljem da, kad se uvjere u vrijednost te odvojene graševine ted a pristanu da se ta graševina samostalno napuni u butelju i pusti na tržište kao novi adut kuće… Na radionici su posebnu pažnju još izazvala vina Maximo Oro 2019 (graševina 60%, chardonnay 40 %, dozrijevanje u bačvicama), zatim Graševina Koria 2018 (selekcija grožđa a i bobica, maceracija uz alkoholno vrenje u trajanju od mjesec dana, duže dozrijevanje), od crnjaka pak Maximo Nero 2019 te Korija 2018 crno (cabernet sauvignon + crni pinot, berba istog dana s time što je kod Pinota crnoga koji je rana sorta grožđe mjesec dana prije berbe ostavljeno na prosušivanju na lozi na odrezanim lucnjevima, dozrijevalo tri godine u velikoj bačvi; 14,5 vol %) (Marko Čolić)

Vinske ikone u punom smislu: Caplar 2018 (55 % Cabernet sauvignon, 45 % Plavac mali, dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, mpc: 35,85 €) – Bastijana Andro Tomić; te Zlatan Plavac Grand Select 2017 (Sv.Nedjelja, 24 mjeseca barriquea, mpc. 26 €) – Zlatan otok, Zinfandel 2018 (15 mjeseci dozrijevanja u barriqueu 40 % novih bačvica, 14,5 vol %, mpc. 39 €) – Korta Katarina; Val Gambalera 2015 (Bale, merlot i cabernet sauvignon, 18 mjeseci barriquea, 14,0 vol%, 163,5 €) – Meneghetti… (suhiucasi)

Dosta je vina nešto starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano vina još vrlo/relativno mladih godišta u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce i više nisu na širem tržištu, u Laubu su za ovu prigodu stigla iz arhive vinara ili pak kolekcionara, da se pokaže kakvi su njihovi dometi…)

FINALE – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. bio je u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Nastupilo je nekih 130 izlagača, najvećom većinom dakako iz Hrvatske, a bilo ih je još i iz susjednih nam država npr. Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, zatim, uglavnom  preko uvoznika i na štandu uvoznika npr. Roto Svijeta pića, MIVA-e, Enozoika… i Talijani, Francuzi, Portugalci, Nijemci, Čileanci, npr. svjetski glasoviti vinski posjed Montes enloga Aurelija Montesa imao je i lijepu radionicu.

Vina Montes: Bila su tu vina iz serije Alpha, te čuveni Syrah Montes Folly, iz 2019, mpc. u Hrvatskoj je 66 € za butelju, i Montes Purple Angel 2018, to su bile zvijezde, s time da Foly Syrah odskače. Voditelj Jakša Tomić u jednom je trenutku uspostavio video vezu sa Čileom pustio glavnom i odgovornome, enologu Aureliju Montesu da i osobno predstavi posjed i filozofiju kuće

Pogled u dvoranu Lauba: uobičajene pretjerane gužve nije bilo kao na drugim ovakvim manifestacijama, ipak festival nije bio i posve pošteđen vreve, broj posjettitelja zagušio je normaalnu prohodnost dvoranom srećom samo neposredno prije kraja manifestacije, u subotu, drugog dana navečer (Marko Colic)

Vrlo prigodno, na ulazu u dvoranu: Mara Barundić iz Doline kardinala – aktivna u ponudi pjenušaca Barun, ovaj desno, 100+ , iz vinograda je s raznim tradicijskim sortama i grožđa s trsova starijih od jednog stoljeća, poslije druge fermentacije u boci nešto više od tri godine razvijao se u ovome magnumu na vlastitom kvascu (Marko Colic)

Franjo Kolarić na svoj štand na degustaciju pozvao je kolege s Korčule Franu Milina Birea (grk), Tomislava Vošinića Klasnića (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot Francesco Grande multivintage iz berbi 2019, 2020 i 2021.

Nove mlade snage iz jaskanske obitelji Šember – Zdenkov sin Mladen i supruga mu Martina. Desno: Damir Režek s Plešivice pohvalio se pak s – novim etiketama vina Damir Drago Režek: Stilski su na kolosijeku prethodnih ali su, za razliku od prethodnih, pomalo, poput Damira, donekle stidljivih, življe, i nekako bolje odgovaraju jako dobrim vinima u butelji… (Marko Čolić)

Susret sjevera i juga: David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, svojima je pušipelom i sauvignonom ranio srce Vedrani Dodig iz dalmatinskog juga! A sjeverac Željko Kos iz Zeline dotjerao je svoju sjevernjakinju Zelinčanku Ivanu Puhelek Purek do suza – smijehom… (Marko Čolić)

Ime za koje će se zacijelo još mnogo čuti: Filip Baraka uz debit, pošip, babić i syrah točio je i svoj vrhunski Prisbus, koji međutim u katalogu nije naveden (?!). Desno: Ante Sladić iz Skradina pljesak je pobrao za svoj crnjak Lasina 2020 (suhiucasi)

Nasmijani veterani iz kaštelanskoga područja – Ivan Kovač Matela i Neven Vuina, s crljenkom, babicom, vlaškom, plavcem… te, desno, mladi Petar Crvik, sin znanog veterana Andra Crvika iz Komaja kod Dubrovnika, sa svojim Vilinim plesom 2018 (plavac mali, merlot i cabernet sauvignon; 25 €). Pero Crvik donio je i vino Lorko Gran reserve 2017 od Merlota, e tu je pak mpc. osjetno viši – 125 €! (suhiucasi)

Obitelj Volarević s adresom u Metkoviću a s trsjem na Komarni izašla je pred publiku u Laubi s dva mlada bijela vina – Pošipom 2022 i s Dubrovačkom malvasijom 25 perpera 2022 (24 sata maceracije a nakon fermentacije dva mjeseca odležavanja na finom talogu) te s tri plavca iz eko-produkcije, dva su iz 2018 a jedan iz 2019. Plavac mali 2018 Platinum Edition na ocjenjivanju američkog vinskog časopisa Wine Enthusiast osvjio je 95/100 bodova, a Plavac mali Gold Edition osvojio je 94 boda. Razlika u jednome bodu na ocjenjivanju, ali bogme poprilična u maloprodaji: Platinum se prodaje po 100 e, a Gold po 25€!

Volarevići u svom podrumu, slijeva Rade, Mate, Dražen, Petar i Josip

Pogledi na vinograde obitelji Volarević

Iz susjedne Bosne i Hercegovine mamili su žilavka, blatina i trnjak od domaćih sorata te merlot, cabernet sauvignon a i cabernet franc od bordoških. Otac Zdenko Milas i sin mu Tomislav iz Humca, logično, najponosniji su na Žilavku 2016 Premium i Blatinu 2012 Reserve pa na Merlot 2013 Reserve, a – desno – Vlatko Nuić, iz obitelji Josipa Nuića iz Crnopoda između Međugorja i Ljubuškoga, a koji se kao enolog usavršava u Wachauu u Donjoj Austriji, kao glavne adute imao je Trnjak 2017 i Cabernet sauvignon 2018 Limited edition, kao specijalno iznenađenje Cabernet franc 2019 (15,0 vol %) kojemu je prije alkoholne fermentacije dodano malo domaćeg hercegovačkog meda!.. Josip Nuić s buteljom tog cabernet franca na slici je uz našeg proslavljenog skladatelja Alfija Kabilja, inačle velikog ljubitelja plemenite kapljice. Nuići su u vinsku avanturu ušli 2004. godine. Danas obrađuju oko 35 hektara pod lozom. Vlatko naglašava kako su njihovi položaji izvrsni jer na nadmorskoj su vinisini od oko 140 metara, na krševitoj su crvenici, okrenuti su prema jugozapadu, udaljeni su oko 25 kilometara od Jadranskog mora, zima je tu blaga a ljeta su sunčana. Zgodno je spomenuti i to da je Vlatko iz Donje Austrije u Hercegovinu donio i pokusno zasadio sortu Veltlinac crveni! (suhiucasi)

Iz Vrgorca stiže Dario Gašpar kao osoba na koju na vinskoj sceni valja jako računati. Znam ga već neko vrijeme ali zasad samo po bijelome vinu zlatarica vrgorska koje kao sasvim mlado pušta na tržište, ali i po nekoliko sjajnih izdanja vranca i trnjaka koje sam bio imao prilike kušati kao vina tek na dozrijevanju, dakle ne još spremna za izlazak iz podruma, ali vrlo vrlo obećavajuća. Gašparovu vrijednost zamijetio je i makarski sommelier Danijel Čečavac Che koji se bavi i time da u suradnji s nekim biranim vinogradarima/vinarima kreira svoje eno-uratke ekstra vrijednosti. S imoćanskom obitelji Grabovac izašao je s odličnim vinom Jeka, a sad se u Laubi mogla kušati i nova Jeka ali rađena s Gašparom. Vino je iz berbe 2019, a sastavljeno je od plavca maloga (Čečavac nastoji osigurati grožđe s najboljih naših vinogradskih pozicija prvenstveno s Dingača te s Ivana Dolca ili Svete Nedjelje na južnoj strani Hvara) u količini od 50 posto te Gašprovh trnjka I vranca po 25 posto. Gašparov Trnjak 2019 i Jeka-Čečavac Gašpar 2019 izvrsne s time da njihovo pravo vrijeme tek dolazi, a dovoljno su moćni I živi da mogu dugu dugo trajati. Jeka se sada prodaje po 100 € za butelju (kolika li će cijena biti kad vino bude na vrhuncu?!), a Gašparov Trnjal 2019 po 30 €. Desno: U obilasku štandova kolegu novinara i vinskog pisca te organizatora vinskih događanja Sašu Dravinca (lijevo) iz Kopra poveo sam do Lovreća u Imotskom vinogorju na dubokom našem jugu, da u društvu s vrlo sposobnim i uspješnim enologom Viktorom Zdilarom kuša, uz lokalnu kujundžušu, snažne crnjake Cuvée2019 (merlot, cabernet sauvignon, syrah i trnjak; mpc 15€), te Cuvée 2018 riservu (syrah, cabernet sauvignon, merlot; mpc. 20€), Dravinčev smiješak i reakcija … a može li repete?… dovoljno govore o tome kako su ga se dojmili spomenuti crnjaci. Kao što je ovaj imoćanski LovreĆ s tzv. mekim a ne s tvrdim završetkom (LovreČ), tako je, za razliku od Vinarije KatiCH, prezime vlasnika u pisanom obliku nešto drukčije – KatiĆ… (suhiucasi)

Iz Slovenije su kao izlagači stigli Boštjan Protner iz vinske kuće Joannes i Božidar Grabovac s posjeda Verus iz Ljutomersko-ormoških gorica te Aljoša Jakončić. Protner je naglasak stavio na rajnski rizling, Grabovac na jako jako dobar šipon, furmint ili po naški pušipel te na sauvignon, ali donio je sa sobom i rizling, i sivi i crni pinot, dok je Jakončič prezentirao svoje bijele i crne Caroline (mješavine sorata). Inače iz Slovenije su još izlagali, na štandovima uvoznika, Matjaž Lemut Tilia, Batič, Ščurek i Kabaj (suhiucasi)

U Laubi je iz Slovenije uz vinske pisce i ocjenjivače vina stiglo i više poslovnjaka iz sektora opremanja vina, naišli smo tako na Daru Špenka koji se bavi izradom ukrasnih kutija za vinske butelje, te vinskog edukatora (vodi Vinsku šolu Belvin sa sjedištem u Ljubljani) i ocjenjivača vina Roberta Gorjaka. I oni, sa sjevera, rado su se zadržavali na štandovima vinskih kuća s dubokog juga što Hrvatske što susjednih nam zemalja. U dobrom raspoloženju eto ih na izlagačkom punktu skopske vrlo renimirane vinska kuće Chateau Kamnik, u društvu s Natalijom Kuzmanovskom, zaduženom za marketing, te s novom, mladom snagom u Kamnikovom enološkim timu. Dolje, lijevo: Oduševili su se sjajnim moćnim crnim vinima Vranec Terroir, zatim 10 barrels Syrah i Kratošija (po naški Crljenak, Tribidrag) (suhiucasi)

Na izlagačkom punktu makedonskog Tikveša (desna slika), gigantske vine kompanije vrlo mudro svrsishodno ustrojene na način da ono najbolje što ima – a to najbolje kakvoćom spade doista u sam svjetski vinski vrh! – plasira na tržište na odvojeni, ekskluzivni način, pod oznakama tipa Domaine de… ili Château, popraćenima nazivima užih lokaliteta gdje su ponajbolje vinogradarske pozicije, ovdje na slici su sjajna crna vina Domaine Lepovo Grand Cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratoišija/crljenak). (suhiucasi)

Prof. Ivan Dropuljić – ozbiljan i, kako djeluje, u kontrolnoj ophodnji Laubom. Začas će studeni, a onda je red na njegovom Zagreb Vino.comu. Zasad se još ne zna hoće li, nakon 15. jubilarne, manifestacija i dalje biti u hotelu Esplanade ili negdje drugdje gdje ima više mjesta…. (Marko Čolić)   ♣

WineRI 2023

KVARNER WINES, i DRUGI…

Atmosfera, i igrokaz na domaću temu… (Marko Čolic)

U Rijeci je, odmah nakon zagrebačke Laube 2023, održan WineRi 2023 koji, inače, postoji od 2017 godine a opisan je kao međunarodni eno-gastro festival,. Ovo najnovje izdanje okupilo je, u hali Exportdrva u riječkoj luci, u malo zamračenoj donekle crvenkastoj kabaretskoj atmosferi, nešto više od 70 izlagača s više od 350 etiketa vina iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Primorsko–goransku županiju predstavili su članovi Udruženja Kvarner Wines: OPG Ružić s vinom Jarbola, OPG Rubeša s vinima Plovanić (Belica), Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan Katunar, PZ Vrbnik, vinarija Šipun, PZ Gospoja, Katunar Estate Winery i vinarija Nada.

Za lokalne vinarije bilo je sasvim logično da se u svojoj prijestolnici pokažu na manifestaciji koja će promovirati njihove uratke, a vinskim kućama iz drugih krajeva logično je bilo svoja vina prezentirati i na ovoj priredbi sada u Rijeci stoga što se, dakako, u obzir uzelo turističko značenje područja i što se računalo na dovoljan/zadovoljavajući plasman i vankvarnerske plemenite kapljice u razdoblju glavne godišnje ofenzive suvremenih nomada i na područje Kvanera ali i najbližih dijelova Istre, s druge strane i sjeverne Dalmacije. Od poznatih naših vinskih podruma izvan Kvarnera i Istre u Rijeci su se kao izlagači pojavili Perak, Skaramuča, Galić, Kolarić, Florijanović, Vuglec-breg, Djurinski, Bodren, Kopjar, Kutjevo, Krauthaker, Zlatno brdo, Enosophia (Feravino), a od inozemnih podruma vidjeli smo onaj s nazivom Tonković a koji kod Palićkog jezera proizvodi finu Kadarku (Rapsodija 2016!), te jedan od najistaknutijih podruma u Srbiji Tri Oraha, iz Makedonije nazočan je bio podrum Stobi, iz Slovenije stigli su Radgonske gorice, Vinakoper, Valter Sirk i Čotar, iz Italije pak Fantinel (Furlanija). ♣

Organizator: udruga Kvarner Wines. Iz organizacije: marketingaš Žarko Stilin Belec. Na listi glavnih pokrovitelja: Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Turistička zajednica Kvarnera. Kataloga festivala na žalost nije bilo, moglo se dobiti tek crni prospektić s navodom imena/naziva uzlagača dopunjeno rednom brojem te skicom iz koje se vidi koji je broj stola gdje u dvorani

Katunar Wine Estate – osnivač tata Anton Katunar u društvu sa znanom riječkom enologinjom Ivankom Rosati, te nasljednik sin Toni Katunar, u društvu sa Zagrepčaninom Vjekoslavom Madunićem, nekad uvaženim spikerom Hrvatskog radija a danas vrlo aktivnim u organizaciji i realizaciji prezentacija proizvođača plemenite kapljice. Upravo neposredno nakon WineRija Madunić je kao gosta na prezentaciji Vrijeme je za… u Zagrebu imao Tonija Katunara (Marko Colić)

Nakon godina rada u marketingu u Iločkim podrumima, Opatijka Karmela Tancabel krenula je samostalnm putem i vrlo je aktivna na prodmižbi kvanerskih vina. Na slici je u društvu s gostom – vinskim piscem i ocjenjivačem vina Darrelom Josephom iz Beča te sa mnom kao glavnim urednikom Svijeta u čaši, a na štandu desno su Slavonac sommelier Damir Zrno sa zadatkom da na turističkom Kvarneru promovira vina od graševine, te, u svojevrsnim izvidima, prof. Ivan Dropuljić, osnvač i direktor zagrebačkog vinskog festivala Zagreb Vino.com, na rasporedu krajem studenoga (Marko Čolić)

Laganija svježa zagorska vina i visoke slatke predikate došao je ponuditi Stjepan Đurinski. Iz susjedne Slovenije, s Krasa, gdje je znan kraški teran (!), stigao je znani slovenski proizvođač Vasja Čotar, na štandu je, s akademskim umjetnikom dizajnerom Brunom Paladinom, riječkog majstora za proizvodnju visokokvalitetnih i raznolikih drvenih pladnjeva za posluživanje hrane Igora Zatkova (Marko Čolić)

Dr Radislav Šćepanovic sa kvćerkom Anom i sa svoja Tri oraha (suhiucasi)

TRI ORAHA: S obzirom da je tu ugledni liječnik kao vlasnik vinskog posjeda s vrhunskim proizvodima odmah se, kad je to već s posebnim povjerenjem – lakše pije! Liječnik-vinar je dr. Radislav Šćepanović Rašo, s njim na slici uz vina imanja Tri oraha je njegova kćerka Ana. Nakon što je proputovao svijetom i obišao sve iole značajnije bordoške vinarije, dr.Šćepanović je 2006. u Negotinskoj krajini, u selu Crnomasnica, pronašao imanje koje se upravo prodavalo a koje ga je inspiriralo da tu zasadi vinograd.

Prema povijesnim podacima, krajem 19. stoljeća kad su zbog napada filoksere uvelike krčeni vinogradi po Francuskoj, u velikoj mjeri obnovljeni su cijepovima uzgajanima upravo u Negotinskoj krajini. Po vinskim pak legendama, Negotinska krajina najčešće je povezivana s Bordeauxom, pa dileme oko izbora sorata za dr. Šćepanovića nije bilo – na 12 hektara nakošenog terena na nadmorskoj visini od 120 do 230 metara i na tlu sastavljenom od kamena, vapnenca i sloja crne zemlje, zasadio je Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Merlot. Vinograd je podijeljen kanjonom u kojemu rastu tri oraha, otud naziv vinariji i robnoj marki.

Logično, kao liječnik dr. Šćepanović odlučio se za eko-pristup, a kao ljubitelj ozbiljnih zrelih crnjaka i za dugo – minimalno barem pet godina – dozrijevanje/odležavanje svoje kapljice u hrastovim bačvicama što se, inače, koriste samo jednom! Dr. Rašo u podrumu sada ima 500 sasvim NOVIH barriquea, te još oko 250 bačvica s vinom starim desetak i više godina. Tri oraha jedina je vinarija u kojoj je moguće kušati neka vina što u bačvicama leže 10 godina i duže, smisao držanja nekih vina tako dugo u drvu je, kaže dr. Šćepanović, stjecanje određenih saznanja vezanih uz razvoj u bačvici dugo držane kapljice. Sad su na tržištu aktualne etikete Gran reserve 2013 od cabernet sauvignona 70 posto i merlota, vino je u drvu provelo šest godina, sadrži 13,5 vol % alkohola, mpc. 25 € za butelju, zatim Merlot 2013, sedam godina bačvice, 14 vol %, mpc 40€, Single vineyard Grand Reserve 2015 od caberneta i merlota, šest godina bačvice, 14,5 vol %, mpc. 33 €.

Inače, u ponudi dr. Šćepanović ima još dva vina koja na žalost nije donio u Rijeku, a to su Wine 500, sastavljeno miješanjem odabrane kapljice šest godina, konkretno od 2019 do 2015, držane u drvu, mpc. za butelju je 55 €, drugo ekstra vino je WINE 750, realizirano miješanjem kapljice uzete iz 750 pomno izabranih barriquea, u toj su kreaciji pomiješana vina od novijih berbi pa sve do onih što su ležala u bačvici 10 i više godina, mpc. je 45 €!

Navečer, pred zatvaranje priredbe: heroji su umorni!

________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vint-age by Vinistra

 NAKON REVIJE TERANA, ZATIM SMOTRE NOVIH MLADIH MALVAZIJA, NA RED SU DOŠLE ODLEŽANE MALVAZIJE

Domaćini na smotri odležanih malvazija, na radionici o Malvaziji istarskoj u zagrebačkoj Esplanadi, slijeva: Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, Boris Miletić, župan, Luca Rossi, predsjednik Vinistre, sommelier Emil Perdec, te Ivan Marić, izvršni direktor Vinistre Dolje, desno: Luca Rossi kao predsjednik udruge pozdravlja uzvanike (suhiucasi)

Nakon manifestacije posvećene istarskom teranu te manifestacije Malvazija En Primeur s novim mladim vinima od Malvazije istarske, u organizaciji udruge vinogradara i vinara istre Vinistra nedavno je, ponovno u zagrebačkom hotelu Esplanade (Vinistra i Esplanade vole se trajno!), po logici, održana i smotra odležanih malvazija. Pod pojmom odležane malvazije smatraju se vina iz predzadnje berbe i starija, u ovome slučaju iz 2021. i iz godina prije. Manifestacija je bila u dva dijela a to su radionica Svijet malvazija u restoranu Zinfandel na kojoj se kroz izbor uzoraka povjeren znanom istarskom sommelieru Emilu Perdecu htjelo, uz prkladne sljedove što ih je pripremila chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić pokazati više lica te sorte u čaši, te promenadno kušanje u društvu proizvđača u Smaragdnoj dvorani. Sa svojom kapljicom sudjelovalo je ukupno 33 vinara i podastrlo 53 uzorka malvazije, najstarija je bila ona iz berbe 2003.

Sommelieri, enolozi, chefovi, vlasnici vinoteka i restorana,  i predstavnici medija imali su priliku istraživati na temu istarskih malvazija, među kojima su bile i one s višestrukim šampionskim titulama i odličjima svjetskog glasa, baš kao što su prije nekoliko mjeseci otkrili ljepotu odležanih terana na premijernom Vint-ageu u organizaciji Vinistre. Pa kad se već ovo događanje vezano uz odležane malvazije spominje uz prezentaciju terana, za primijetiti je da ni na ovoj reviji malvazija a ni na teranima nije bilo, rekao bih, kralja terana u nas ali i vrlo uvjerljivog i uspješnog interpretatora malvazije (bazno vino, pa Gran Malvazija a i pjenušac Due kao stupnjevi više!) – Morena Coronike… Zašto?

– Malvazija istarska jedan je od najupečatljivijih istarskih brendova, nijedna druga sorta nije imala takav utjecaj na razvoj Istre kao vinske regije. Malvazija daje fantastična svježa vina, a o onim odležanim danas pišu i pričaju najpoznatiji svjetski vinski kritičari. Trebalo je puno hrabrosti, volje, truda i znanja da se kreiraju ovako iznimna vina koja u naše vinarije svake godine dovode sve veći broj stranih gostiju i koja su pozicionirala Istru kao vrhunsku eno-gastro destinaciju – istaknuo je u sklopu pozdravne dobrodošlice nazočnima na radionici, Luca Rossi, predsjednik Vinistre.

S njim se složio i također nazočni župan Istarske županije Boris Miletić koji je isto istaknuo kako je malvazija jedan od najpoznatijih simbola istarskog poluotoka.

Emil Perdec kao voditelj radionice, uza nj su Ana-Maria Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Jelena Šimić Valentić, sommelijerka i ugostiteljka. Na ručku se čulo pitanje je li baš bilo nužno na prezentaciju Malvazije istarske kao protagonistice na kušanje nuditi i vina u kojima su, uz malvaziju, i u popriličnom opsegu i svjetski glasoviti kultivari kao Chardonnay i Pinot bijeli… Na račun pak chefice Ane primjedba na dva jela – jedno koje je bilo prezaslađeno umakom i komadćima suhe marelice, te drugo kod kojega je dominirao (za komercijalu prikladan) kokos, oba slučaja nekako su podsjetila na vina začinjena vanilijom, prženime i slatkoćom dobivenima od boravka u neprikladno (ili namjerno!) izabranim (barrique) bačvicama… (suhiucasi)

– Mnogima je prva asocijacija na Istru malvazija. Iako nismo vinska regija s najvećim površinama vinograda, naša filozofija u prvi plan stavlja pojačanu težnju prema izvrsnosti – kazao je istarski župan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković zahvalila je istarskim vinarima na promociji povijesti, tradicije, kulture, izvrsnosti Istre i čitave Hrvatske.

– Ministarstvo poljoprivrede i dalje će prepoznavati sve vaše napore i nastojati pridonositi bilo kojem vidu vašeg komercijalnog uspjeha i internacionalizaciji. Čestitam vam i na domaćinstvu prestižnog vinskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles koji ste na osnovu svoje kvalitete i dobili te s veseljem ističem kako će vas Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske podržavati u ovome, ali i svim ostalim projektima – poručila je istarskim vinarima ministrica poljoprivrede. Župan je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo. Inače, za domaćinskim stolom uz župana Istarske županije, predsjednika Vinistre Luke Rossija  bio je i Ezio Pincan, aktualni pročelnik za poljoprivredu Istarske županije.

Poznati sommelier Emil Perdec upoznao je nazočne s realnošću oko Malvazije istarske u nas i predstavio organoleptički širok spektar sorte malvazije istarske. Malvazija istarska je nakon Graševine u nas najrasprostranjenija sorta, njen glavni dom je Istra gdje se proizvodi u količini od oko osam milijuna butelja godišnje. Odabrao je sedam malvazija koje su sljubljene s jelima Esplanadine chefice Ane Grgić Tomić.

Vrlo fino i konkretno jelo – američki striploin, na vrhu kruna od pinjola i parmezana, umak béarnaise od smeđeg mslaca te bijele šparoge… Odličan, profinjeni spoj bio je pridruživanje vina Malvasia classica 2018 od Polettija s grdobinom i blitvom, pjenom od krumpira, botargom od cipla i panco- mrvicama. Posebna pohvala slatkom desertnom vinu Arbor Selection 2019 (kasna berba i potom grožđe prosušivano u kašetama) vinarije In Silvis iz Sv.Petra u Šumi (suhiucasi)

Radionica je počela s Orange Spritzom Medea brut, vinarije Medea iz Vodnjana kao aperitivom, slijedile su kreacije Ane Grgić i pripadajući im uzorci malvazije, konkretno Tacos od crnog sezama, tartar od usoljenih repova crvenih kozica, aioli od začinskog bilja i citrusa, hrskava salata, pratnja u čaši bio je pjenušac Re 2017 brut (malvazija 70 %, Chardonnay 20 i Pinot sivi 10 posto, sa 4,5 godine na kvascu u boci, od Kabole iz Momjana, poslije toga stigao je dimljeni filet od brancina, umak od suhe marelice i bijelog papra, kao pratnja Malvazija Bomarchese selekcija 2020 od Degrassija, došle su i školjke sv. Jakova s tikvicama, marmeladom od manga, s tartufima i s kokosom, tu je za piće ponuđen Clemente blanc 2000 od Damjanića Fuškulina iz Poreča (malvazija 60 %, chardonnay 30 i bijeli pinot 10 %. Zatim je ponuđena grdobina s blitvom i pjenom od krumpira, s butargom od cipla i s panko-mrvicama, ovdje se u čaši isprsila jako dobra i dobro pristajuća Malvasia classica 2018 od Polettija. Američki striploin s krunom od pinjola i parmezana, umak bearnaise od smeđeg maslaca i bijele šparoga popratilo je vino Simfonija 2016 od rovinjskog Dobravca, riječ je o vrsti jantarnog vina, grožđe je macerirano mjesec dana a nakon alkholnog vrenja vino je četiri godine odležavalo u velikim bačvama. Desert je bio biskvit od pečene naranče i badema, krema od vanilije, aromatični bademi s paprom i cimetom, krema od pečene naranče, a prateći gutljaj Arbor Selection 2019, jako dobro slatko vino podruma In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi a od kasno branog a onda i u kašetama prosušivanog grožđa.

Vintage od 2003. do 2020.

Na promenadnom kušanju Vintage by Vinistra s odležanim malvazijama nastupile su vinarije Cattunar i OMO iz Brtonigle, Damjanić, Kadum i Agrolaguna iz Poreča, Benvenuti i Bertoša iz Kaldira, vinarija Marijan Arman, Rossi, Pilato i Sosich Wines iz Vižinade, Dobravac i Vivoda iz Rovinja, Meneghetti iz Bala, Matić i Polleti iz Višnjana, Anđelini iz Pazina, Anđelo Brčić iz Nove Vasi, Marčeta iz Fažane, In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi, Vina Matošević iz Krunčića, Vina Zigante i Dešković iz Kostanjice, Ipša iz Livada, Medea iz Vodnjana, Vina Franković iz Buja, Kozlović i Prelac iz Momjana, Pervino iz Novigrada, Tomaz  i Fakin iz Motovuna, Degrassi iz Savudrije.

Promenadno kušanje u Smaragdnoj dvorani pratio je prikladan katalog – organizatoru treda odati priznanje – s navodom vina i proizvođača, godištem berbe te fotografijom svake pojedine butelje i s podacima o pozicijama vinograda (navod naziva i nadmorska visina), sorti/sortama, starosti trsova, načinu proizvodnje, načinu i dužini dozrijevanja, alkoholnom stupnju, dodani su tu i kraći opis vina, te podatak o preporučljivoj temperaturi posluživanja.  Bilo je vrlo lijepih vina, dakako, ali bilo je istodobno i dosta vina koja su se međusobno razlikovala donekle i stilistikom, a na etiketama na buteljama to nije baš uvijek bilo dovoljno uočljivo i jasno komunicirano.

Kod braće Benvenuti – Nikole i Alberta – iz Kaldira, koju prati vrlo visoka reputacija kako za malvaziju tako i za teran. Prolistavši katalog njihov sam stol izabrao kao svoju prvu stanicu za kušanje, naime kod njih sam naišao na odlične malvazije Anno Domini berbe 2020 i berbe 2016 (obje 12 mjeseci odležavanja na finom talogu u rabljenoj drvenoj bačvi od 2000 litara; specifične arome i okus), a dobivene od loza sađenih daleke 1946. godine, dakle – mojih vršnjakinja! Začas se tu okupila ekipa prijatelja koji nisu baš predaleko daleko po dobi – Edi Maletić i Davor Romić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Frane Ševo, sommelier s dugim radnim stažom u Njemačkoj, uslikala nas je sve Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In

Klaudio Tomaz sa sinom: znana njihova malvazija gornje kategorije je Sesto senso, sad je aktualna berba 2017, a riječ je o izbornoj berbi bobica s pozicije Stanzietta i od trsja sađenog 1952. godine! Nakon berbe slijedila je maceracija od 21 dana, a onda je vino dozrijevalo 18 mjeseci na finom talogu u velikim bačvama od hrasta, murve i akacije. Desno je proizvođač Kadum iz Poreča, za kojega će se zacijelo još čuti. Nastupio je sa svojom Malvazijom istarskom Selection 2019, koja je bila izabrana i za smotru Otkrića/Ikone u sklopu festivala Lauba 2023. Inače i grupa istarskih vinskih stručnjaka ukazala je Kadumu povjerenje odlukom da i njegovo vino bude na prezentaciji (en primeur) sasvim mladih, novih malvazija prije koji mjesec u zagrebačkoj Esplanadi.

Razmjena dojmova i iskustava uz vrlo zanimljivu Malvaziju OMO 2020 – Alen Matelić, enolog u podrumu Morena Degrassija, i Milan Budinski, donedavno (iznimno uspješan) glavni enolog kod Laguna vina porečke Agrolagune, a koji se odlučio prebaciti na vlastitu proizvodnju vina. Sklopio je dogovor s vinarijom Veralda iz Brtonigle da u njoj bude enolog- savjetnik, a zauzvrat je dobio dopuštenje da za svoje potrebe koristi grožđe s nekih 20 hektara Veraldinog nakošenog terena… (suhiucasi)

__________________________

Uz vino Ottaviano – unuka Carlotta Coronica (suhiucasi)

VINO OTTAVIANO, POSVEĆENO PREMINULOM OCU – Kad ga već nije bilo u Esplanadi na priredbama s teranom i odležanim malvazijama u organizaciji Vinistre, Moreno Coronica u Zagrebu se s kompletnom obitelji – suprugom Suzanom te kćerkama Carlottom i Serenom – pojavio posebno, na prezentaciji svoje malvazije Ottaviano, posvećene njegovom umrlom ocu. Nekoliko mjeseci prije toga ovećoj grupi sommeliera, enologa, vinskih novinara iz Hrvatske i Slovenije kod sebe u prostranoj kušaonici u sklopu svog vinskog podruma u selu Koreniki kod Umaga raskošno je predstavio vertikalu Gran terana – desetak različitih berbi od 2017.  prema starijima, sve do onih sa starom, bijelom etiketom.. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji, a to je na ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, jako pitko, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano naime kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem.

Čast, i veselje biti s s bračnim parom Morenom i Suzanom Coronica te njihovim kćerkama

___________________________

Vinistra na ProWeinu 2023

Veliko zanimanje za malvaziju i teran na ProWeinu 2023

Nije bilo mira za Vinistru, naime za tu udrugu ovih dana bila su, uza sve druge programe, još i tri intenzivna dana na najvećem vinskom sajmu – ProWeinu u njemačkom Düsseldorfu. Istarski vinari nastupili po prvi put samostalno, štand za njih sve bio je uz štandove jakih vinskih zemalja Portugala i Mađarske.

Opći je dojam da je odluka da se ove godine istarski vinari predstave samostalno na najvećem svjetskom vinskom sajmu, u Düsseldorfu, pokazala se kao pun je pogodak za Vinistru. Predstavnike 13 poznatih vinarija došao je u Njemačku podržati župan Istarske županije Boris Miletić! Na Vinistrinom štandu nastupile su vinarije Agrolaguna, Damjanić, Medea, Fakin, Meneghetti, Pervino, Cattunar, Rossi, Bertoša, Kozlović, Benvenuti, Matošević i Franković.

– ProWein je još jednom pokazao da je vodeći međunarodni sajam u sektoru vina i alkoholnih pića. Iznimno me veseli veliki interes vinskih profesionalaca za istarskim vinima, posebno za našim sortama Malvazijom i Teranom. To je rezultat prvenstveno vrhunske kvalitete naših vina, ali i intenzivnih promotivnih aktivnosti koje kao udruga poduzimamo na ključnim tržištima. Mi nemamo tako velike površine pod vinogradima poput najpoznatijih vinskih regija, ali kvalitetom naših vina nimalo ne zaostajemo za najboljima izvana, što je potvrđeno ove godine na ProWeinu – istaknuo je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Od 19. do 21. ožujka na düsseldorfskom sajmu nastupilo je gotovo šest tisuća izlagača iz više od 60 zemalja, obišlo ga je 49 tisuća poslovnih posjetitelja iz čak 141 zemlje.

Predstavljanjem na sajmu Prowein u Düsseldorfu Vinistra je svijetu ispričala priču o maloj iznimno atraktivnoj vinskoj regiji s vrhunskim vinima, i Istra će zahvaljujući i tome zacijelo dodatno učvrstiti status prepoznatljivog brenda ne samo na svjetskom turističkom, već i na vinskom tržištu.

– Iznimno nam je bilo važno sudjelovati na jedinom međunarodnom sajmu koji prati cjelokupno svjetsko vinsko tržište. Osobito nam je zanimljivo i to što se sajam održava u Njemačkoj, turistički najznačajnijem emitivnom tržištu za Hrvatsku te Istru, jednu od najomiljenijih destinacija na Mediteranu – dodao je Luka Rossi.

Nakon nastupa na sajmu vina u Düsseldorfu za Vinistru nije popuastila napetost, naime od 5. do 7. svibnja Vinistra organizira 29. izdanje istoimenog vodećeg regionalnog vinskog sajma u gradu Poreču, a samo tjedan kasnije, od 11. do 14. svibnja, očekuje je domaćinstvo jednom od vodećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles 2023- sekcija mirnih crnih i bijelih vina. ♣

____________________________

Lijepe vijesti sa Žumberka

IVICA FRLAN – BESKOMPROMISNO NA PUTU KAKVOĆE!

Vrh Vivodine (pod zaštitom sv. Lovre!) na vrhu brda odakle se pružaju lijepi pogledi s jedne strane na naš Žumberak a s druge strane na vinorodno metliško područje u Sloveniji, sa svoja dva simbola – lijepom crkvicom i restoranom Frlan (suhiucasi)

Institucija već dugo godina kroz ugostiteljstvo znana po odličnima janjetini i tradicijskim domaćim jelima kraja – obiteljsko gospodarstvo Frlan iz Vivodine (mjesta na vrhu brda s kojega se lijepi pogledi otvaraju s jedne strane na pejsaže parka prirode Žumberak u Hrvatskoj a s druge strane na vinorodni krajolik kod Metlike u susjednoj Sloveniji) otkriva sada, nakon što je vodstvo objekta preuzeo sin Ivica, nove konture moguće skorašnje cjelovite zvijezde kraja, kompletirane nezaobilaznim, značajnim vinskim sadržajem!

Uz ugostiteljstvo, vinogradarstvo i proizvodnja Bakhova nektara također su dugačka tradicija u vivodinskoj obitelji Frlan, ali s nedavnim dolaskom Ivice na kormilo imanja pristup vinovoj lozi i vinu počeo se bitno mijenjati u odnosu na ptiču prije, naime dinamični nasljednik, tijesni tatin suradnik u vinogradu i podrumu od svoje rane mladosti, a, usput rečeno, nakon što se kroz posljednje godine  sjajno ispraksirao u pečenju (i kod ponajboljih plešivičkih i hrvatskih vinara od kojih je imao što naučiti o Bakhovu nektaru!) žumberačkog specijaliteta janjetine  čvrsto je odlučio dati svoj doprinos promjeni bitno nabolje u kakvoći i osebujnosti plemente kapljice u bregovitom žuberačkome kraju i dakako posebice u ponudi svojega ugostiteljskog objekta.

Tradicijski pogača i narezak dobrodošlice u Vivodini ali i u pograničnom dijelu susjedne Slovenije! Dolje: nadaleko poznati specijalitet kraja – mlada janjetina, pečena uz budnu pažnju majstora Ivice Frlana (suhiucasi)

Ivica Frlan, majstor-pečenjar a u zadnje vrijeme i sve veći majstor vinar, uz svoj sivi pinot iz 2021, ozbiljno vino s 14 vol% (suhiucasi)

Žumberak, gdje se inače dosta obitelji odavna bavi vinskom produkcijom, slovi kao ekološko (još) vrlo čisto područje, ima veliki potencijal upravo u kontekstu vina, makar ovdje je na žalost još deficiratarna kapljica višeg ranga i za probirljivije potrošače. Što danas dobra ponuda osebujnih specijaliteta na tanjuru ali istodobno i u čaši znači za (kvalitetan) turizam ne treba isticati, a kad predio uz rijeku Kupu, svrstan u kategoriju zvanu Park prirode plijeni ljepotom i jedinstvenošću divljine prirodnih lokaliteta, zatim kad ambijent obiluje vrijednim sadržajima vezanim uz povijest i kulturu, kad u okrugu postoje Krašić i Dolina kardinala, kad ima nekoliko značajnih ribnjaka-uzgajališta gdje je moguće kupiti svježu upravo iz vode izvađenu ribu, atraktivnost teritorija diže se na visoku potenciju.

Ivica Frlan, koji brine o oko 25.000 trsova raspoređenih na oko pet hektara terena smještenih u Vivodini i uz nju a na nadmorskim visinama od 200 do 320 metara. Uzgaja graševinu koja pokriva nekih 60 posto sortimenta u vinograima što ih obrađuje, tu su, zatim, za žumberački kraj karakterističan Muškat žuti (proizvodi ga u varjanti poluslatkog, pogodno da prati slatki desert ali slatkoća mu nije naporna jer vino ima odgovarajuću, lijepu, izvrsno parirajuću  ukupnu kiselost), pa Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, obećavajući  Chardonnay, Pinot sivi, od crnih kultivara prisutni su (uz janjetinu vrlo pristajuće) Frankovka i vrlo vrlo obećavajući Pinot crni.

Ivica Frlan već je na različitim natjecanjima osvojio više značajnih trofeja, ali njegovo pravo vrijeme, rekao bih, tek dolazi! Dolje je uz bačvice s vrlo obećavajućom kapljicom što od Chardpnnaya što od Pinota sivoga, još na dozrijevanju. Treći adut – crni pinot – počivat će, kao i ova dva prethodno spomenuta vina, također u ovakvoj bačvi(ci (smještenoj malo podalje ali dovoljno da bude izvan dohvata kamere) do pred kraj berbe 2023, tada će se vina napuniti u butelje i staviti na dozrijevanje, a bačvice će se pripremiti za prihvat novog mladog vina spomenutih kultivara… (suhiucasi)

Ivica je drastično je preokrenuo rad u vinogradu: osjedno smanjenje prinosa po trsu, više pažljivog rada u trsju i sukladno tome manja uporaba raznih kemijskih sredstava za zaštitu, veća pažnja pri određivanju termina berbe za svaku sortu, zatim odmaknuće od većma uokolo još ustaljene prakse da se rabi svo ubrano grožđe od svake pojedine sorte za jedno vino, on, kaže, unatrag koju godinu ozbiljno izdvaja (naj)kvalitetnije grozdove za svoju top-kakvoću, a te svoje riječi lijepo je potkrijepio stavljanjem nam na uvid svoje eno-uratke, neki od njih još su na odležavanju i u inoks-cisternama u klimatiziranom podrumu, tu prvenstveno mislim na rajnski rizling, a neki su na dozrijevanju u drvenim bačvama a to su sivi pinot, chardonnay, crni pinot….   U podrumu apotekarska higijena, sasvim NOVA suvremena oprema s nizom tehničkih nijansi u službi i olakšavanja posla i usmjerenih postizanju boljeg rezultata, kvalitetne nove drvene bačve znane tvrtke Garbelotto, usput rečeno: zasad neke srednjeg volumena ali u planu je i nabavka jedne veće zapremnine.

Vrlo lijepa, prostrana kušaonica i mjesto za istinsko uživanje u plemenitoj kapjiici visokoga dosega, te, dolje, manji, uži prostor za stoječko kušanje prigodnih prigrizaka i Bakhova nektara. Pred odlazak – sjajne slana savijača od sira i slatka od jabuke… (suhiucasi)

Slatki slani rastanak – odlične domaće štrudle

U segmentu plasmana – lijepo uređeni veliki restoran, te, u sklopu glavne zgrade i, tik uz proizvodni dio vinskog podruma, krasna prostrana kušaonica s nekoliko polu-pregrada tako da se doimlje da je s više prostorija, sve opremljeno s ovećim okruglim stolovima i udobnim sjedalicama, dodatni prostor za kraće degustacije na stoječki i vina i nekih specijaliteta iz restoranske ponude. Preko ceste, nasuprot glavnoj restoranskoj zgradi Frlanovih i tik ispod lijepe mjesne crkvice (lokacije održavanja ne samo svetih misa nego i raznih prigodnih vjerskih svečanosti, osobito značajna ovdje posvećena je zaštitniku kraja sv. Lovri, datum je, da podsjetim, 10. kolovoza…) plato je za šire okupljanje na šire pučkim svečanostima uz ražanj, roštilj, vino… Frlani, koji vele kako im u Vivodinu dolazi dosta Zagrepčana i Karlovčana, ali i posjetitelja iz susjedne Slovenije mislili su, u okviru svojih sadašnjih mogućnosti, i na goste koji bi se zadržali i više od jednog dana, pa su u ponudu stavili i mogućnost smještaja u četiri gostinjske sobe!

Žumberak i Vivodina – samo naprijed kroz kvalitetan turizam!… ♣

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2023 – hints to the smart purchase

   

LEGENDA

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  ⇒  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •   – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________

SVIJET u ČAŠI – 02.2023

_____02.2023 ____

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIKalways young to ROCK’n’ROLL …  never to old to… FLY AWAY

Poreč calling 2023!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vještičja posla: PLUTO, UKRAS, NAKIT, EKOLOGIJA ⦁ Graševina 2022 u Esplanadi: MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA ⦁ En Primeur Vinistre: MALVAZIJA, ŽLAHTINA i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE / MALVAZIJA & TERAN IQ ⦁ Svijet Refoška: REFUSCUS MUNDI u IZOLI ⦁ Vinart 2023 u zagrebačkoj Laubi: GRAND & PETIT TASTIGS, DISCOVERY & ICONS ⦁ Velika svjetska ocjenjivanja vina / Poreč calling 2023:  CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI ⦁ Bezalkoholna vina: KYLIE MINOGUE SPARKLING 0,0 vol% ⦁ ŽIVJETI ZDRAVO I ŽIVJETI VESELO ⦁ Klimatske promjene: ŽIVOT LAVA i LAFA

⦁ In Memoriam: ZVONIMIR TOMAC i MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ

Ulica žeđi/POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2023 – consumer’s BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Vještičja posla!

PLUTO, UKRAS, NAKIT i – EKOLOGIJA!

     Na spomen pluta obično se misli na čepove za vino ili neka druga pića, međutim od nekog vremena svoj doprinos da se, barem u nas, ta percepcija vezana uz pluto promijeni daje mlada i poduzetna k tome i eko-osvještena Ivana Pranjić s nadimkom – gle ti to! – Vještica!…

Ivana Pranjić Vještica tijesno je vezana uz Moslavinu i tamošnjeg proizvođača vina – na eko-kolosijeku! – Antuna Glavicu. Ona je odlučila krenuti u proizvodnju ukrasa i nakita upravo od pluta, i to onoga uglavnom iskorištenog kroz primarnu namjenu, dakle kao čepa. Tako u svom poslu estetskoj i umjetnčkoj dimenziji pridodaje i onu pogotovu danas i te kako važnu – ekološku! Ivana je vlasnica obrta Cork Croatia/Cork craft design koji – primjećuju predstavnice nježnog spola – čuda stvara od korištenih vinskih čepova, i nedavno je sa svojim kreacijama izašla pred brojne predstavnike medija javnog nformiranja na skupu u zagrebačkom novootvorenom diWINE vinskom klubu, gdje ju je spomenuti prijatelj Glavica popratio sa svojim tekućim  proizvodima što su, vrlo uvjerljivo i na – za stvaranje dobre atmosfere – najbolji mogući način, poduprli događanje.

Ivana Pranjić Vještica uz stol sa svojim nakitima a na nedavnoj prezentaciji za javnost u klubu diWINE u Zagrebu (Marko Čolić)

Kako je Ivana došla na to da se bavi plutenim čepovima kao sirovinom za svoje kreacije u domeni ukrasa i nakita? Evo što kaže:

– Tijekom lockdowna, vino, u kojemu  inače uživam, pila sam, kao i svi,  kod kuće, a plutene čepove sam stavljala u zdjelu. Nakon što mi je dragi prijatelj Antun Glavica poslao nešto butelja svog vina i kad sam u zdjelu ubacila još jedan čep, bila je to svojevrsna kap koja je prelila čašu, naime čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je stigao trenutak da od njih napravim nešto lijepo, pa sam, žensko k’o žensko, odabrala ukrase i nakite. Vrlo sam zadovoljna time što se ova moja radna aktivnost odlično uklopila i u segment ekologije  – veli Ivana o svojim počecima u bisinessu, koji, srećom, eto, poprilično cvate.

Od pluta – pločice za igranje domina

Ivana dodaje:

– Pijem i recikliram može postati i vaš moto! Imate li kod kuće viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWINE bara, gdje se možete usput okrijepiti čašom Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji su od veljače na vinskoj karti lokala. Proizvode Cork Croatia, osim putem web stranice, možete pogledati i kupiti u zagrebačkom diWINE Baru, kao i u sklopu Projekta Ilica Q’ART koji se održava četiri puta godišnje.

Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene ljupkosti, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju pečat svojim poklon-paketima. Logično bi bilo da se ostvari i kakva čvrsta i dugoročna suradnja između Cork Croatije i proizvođača i distributera čepova…  Proizvode Corka Croatia naručuju i privatni, pojedinačni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi s personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u akciju, pa za nju i sâmi prikupljaju čepove nakon što popiju vino.

Razlog zbog kojega je brend Cork Croatia popraćen vinima Glavica je ne samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, nego i ekološka osviještenost kao nit poveznica. Naime, Antun Glavica, pripadnik nove generacije, prvi je moslavački vinar koji, od 2022., posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Važno je napomenuti i to da Antun, inače s vinogradima na Mramornom brdu (Marmor Collis) između Kutine i Popovače, ne slijedi slijepo stope drugih vinara, nego sam utire svoje puteve za (zelenu) budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti pa njih nije potrebno klasično prskati da bi se na kraju dobili izvrsni rezultati.

Naglasiti vrijedi i to da je u eko-smislu u brigu o svojim vinogradima  Glavica uključio ovna i dvije ovce, te jato gusaka i pataka, trave se dakle ne rješava herbicidima, popasu je spomenute životinje, koje se poslije pobrinu i za to da, eto, na zdrav način, pognoje vinograd. Glavica proizvede oko 15.000 boca vina godišnje I, rado će se pohvaliti – sve vrlo brzo proda.

Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu. Dolje: prizor iz Glavičinog vinograda

Na prezentaciji u diWine Baru Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu.

Obitelj Glavica, čija se vinarija nalazi u blizini Repušnice, odlučila je razviti ekološko seosko gospodarsko ne samo vezano uz vinovu lozu i vino, nego i šire, npr. i u turističkom segmentu. Nakon uređenja kušaonice i impresivnog podruma, sa amforama i arhivom, sada je u planu i obnova nekoliko malih okolnih kućica koje uskoro – očekuje se već za ovu sezonu –  trebaju postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju. ♣

__________________________

UKLETI TJEDAN

In memoriam

ZVONIMIR TOMAC u NEBESKOM PLAVETNILU

Bezbrojne razigrane perlice i osmijesi na licima braće Zvonimira i Tome Tomca nisu ni po čemu dali naslutiti skorašnje posljednje putovanje…

 A otišao je, zauvijek, ZVONIMIR TOMAC, veliki čovjek, vizionar, maksimalno sklon prirodi i prirodnome, pionir suvremenog hrvatskog pjenušca i pionir jantarnog vina na ovim našim prostorima, veseljak, dobričina, osoba za vječno pamćenje…

 Bezbrojne razigrane perlice najednom su se pretvorile u bezbrojne suze…

 Dragi Zvonac, počivaj u miru, to si zavredil, ali NISI zaslužil prejti tak puno, puno prije vremena!… ♣

Zvonko Tomac (desno) s bratom Tomom

Dvorište obitelji Tomac u Donjoj Reki, novi podrum – istinski Spomen-park ZVONIMIR (suhiucasi)

Živio u vinogradu s trsjem i za trsje, pokopan uz trsje… Kapelica uz vinograde I grobnice u Pavlovčanima (Zoran Lutz)

———- 00000 ———-

On Route 88

OPORUKA KAO SJAJ ZA KRAJ

 Dragi ĆIRO, treneru svih trenera, majstore, šampione… utabao si cestu gdje ti je svaka bila na mjestu. Nakon silnh trijumfa u sportu, eto, i za kraj – za sve nas, dakle i za one izvan sporta – tvoja oporuka-dragocjena preporuka kao sjaj:

SINE, UPOZNAJ STRUKU, i ŽIVI OD SVOJIH RUKU!

Uspomena na Ćiru iz daleke 1982, i iz prostorija popularnog tjednika Vikend

Uspomena na Miroslava Ćiru Blaževića, iz daleke 1982. godine. Redakcija popularnog tjednika Vikend, u kojoj sam, prije rođenja revije Svijet u Čaši, radio i ja. Ćiro nas je posjetio, a u društvu Drage Bujana, jedno vrijeme zamjenika glavnog urednika Vikenda a potom i glavnog urednika, kolega Zlatko Vrabec, član Tehničkog dijela redakcije i zadrti dinamovac, popularnom treneru predaje svoj autorski rad – original kratko vrijeme prije toga objavljene karikature trenera svih trenera.

– Slika je nastala 1982. godine kad je Dinamo osvojio prvenstvo Juge. Imali smo članak o Ćiri u Vikendu, a ja sam nacrtao njegovu karikaturu. Ćiro se javio da bi volio imati original i da će doći upoznati mladog crtača i navijača Dinama. I, zamisli, došao je i donio mi maskotu Dinama, pepeljaru, neki tanjur i … godišnju kartu za ložu na zapadnoj tribini. Naravno da sam se raspametio i nikad mu to nisam zaboravio, niti ću zaboraviti – rekao je Zlatko Vrabec, uz poruku Ćiri: R.I.P. ♣

_____­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­__________________________

Graševina 2022 i drugo, u zagrebačkoj Esplanadi

MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA

 Promenadno kušanje bilo je, kao što je bivalo i prije, u najvećoj i elitnoj Smaragdnoj dvorani, s time da se, da se izbjegne prevelika gužva, u prvome dijelu tj. od 12 do 16 sati u dvoranu puštaju samo prethodno za ovu prigodu prijavljene stručne osobe iz svijeta vina i gastronomije, a od 16 sati da se vrata otvaraju i za šire pučanstvo.

Enolozi Miodrag Hruškar i Krešimir Hren u prvom planu, iza su Samir Nađ i Slavko Kalazić (suhiucasi)

Jedna od Smaragdnoj dvorani susjednih manjih prostorija najavljena je bila kao poprište rasprave o tržištu vina u Hrvatskoj s naglaskom na trendove koji se ukazuju za 2023 godinu, u planu je bilo da se poslije predstavi nova generacija Graševine croatike, međutim – neobično! – na ulazu u službeni prostor događanja kad sam na jednom od stolova zamolio da mi kao priručni podsjetnik daju vremenski raspored tih događanja u manjim zatvorenim prostorima dobio sam samo listu i satnicu radionica kao jedino što je bilo od popratnog programa tako da sam, misleći da je došlo do promjene, na žalost propustio raspravu o tržištu, a – inače uobičajeno – naknadno priopćenje nije mi stiglo, posebno sam ga poslije priredbe tražio međutim – opet ništa. Toliko o poslovnosti udruge Graševina Croatica

Vinske radionice bile su vrlo dobre.

Mladen Papak, Vina Papak iz Iloka

Kad već u segmentu Graševina nije bilo službene prezentacije vegetacijske sezone 2022 i karakteristika berbe 2022 po područjima Slavoninje, od Daruvara prema istoku preko Zlatne doline (Požega, Kutjevo), pa Đakova i osječkog dijela do dubine Baranje i Iločkog područja, propitao sam se o tome kod stučnjaka što sam ih kao izlagače i posjetitelje susreo na ulazu u Smaragdnu dvoranu, konkretno kod enologa Miodraga Hruškara i Krešimira Hrena pa kod enologa Mladena Papka iz Iloka te kod baranjskog enologa Samira Nađa i proizvođača Slavka Kalazića. Kutjevčanin Mićo Hruškar za Vallis Aureu veli kako je vinogradarska godina bila dosta komplicirana, klimatske promjene sve se jače vide, kroz češće i duže suše, sada sve više do izražaja dolazi to na kojim je pozicijama i na kojim nadmorskim visinama sađen koji vinograd. Što se baranjskog dijela tiče, rečeno mi je da je 2022. bila godina puna sunca, s time što oborine ipak nisu nedostajale a k tome bile su, iskaknuli su i Nađ i Kalazić, kroz sezonu jako dobro raspoređene. Nađ naglašava kako je 2022. bila sjajna za proizvodnju upečatljivog crnog vina, a i on i Kalazić navode nešto što je logično kad je riječ o bijelim kultivarima ali je, ovdje, istodobno i svojevrssni kuriozitet: Graševina, znana kao kasna sorta, brala se u 2022. u Baranji – najprije od svih kultivara!

Smaragdna dvorana prihvatila je, uz brojne posjetitelje, i brojne vinare kao izlagače i – brojna vina. Iznenadilo je to što su izlagači uz naglašeno najavljivanu novu mladu graševinu en primeur donijeli i razna druga vina tako da je na stolovima stolovala različitost glede kultivara, tipologija /mirna vina, bijela, ružičasta, pa i crvena, pjenušci, slatka desertna.  Smaragdna dvorana – još jednom velika gužvovita pijačnica ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

En Primeur Vinistre

Na radionici s kojom je počela prezentacija u Esplanadi istarske malvazije i berbu 2022 prezentirali su dr. sc. Kristijan Damijanić i sommelier Fillip Savić (suhiucasi)

MALVAZIJE, ŽLAHTINE i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE

Udruga Vinistra imala je svoje (pret)premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu dan prije Valentinova.

Da podsjetim: Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala manifestaciju En Primeur, po uzoru na ono što u ovo doba, dakle početkom kalendarske godine, rade Francuzi. Događanje je ove godine Vinstra počela u podne masterclassom u tijeku kojega su Istrani htjeli prezenirati novu berbu i pokazati najbolje istarske malvazije 2022.  s različitih pozicija i tala našeg najvećeg pluotoka. Radionicu su vodili dr.sc. Kristijan Damijanić, te sommelier Filip Savić.

– Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala i svi oni koji su bili sada na En Primeuru mogli su uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem u Metropoli otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge, posebno bih istaknuo da u tu seriju važnih priredbi spada, dakako, i ona na kojoj smo domaćini Concours Mondiala de Bruxelles, prestižnog svjetskog ocjenjivanja vina što će u svibnju u Poreču okupiti brojna bijela i crna vina iz čitavoga svijeta te više od 350 vinskih degustatora/ocjenjivača sa cijelog planeta – kazao je u Zagrebu Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i dodao:  – Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama, ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da će javnost nakon En Primeura 2023 još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije.

Na radionici je predstavljeno sedam, kako je rečeno, najboljih novih mladih vina od Malvazije istarske 2022, slijeva prema desno su butelje Vivoda, Festigia Laguna, Kadum, Franković, Dešković, Valenta i Benazić (suhiucasi)

Uoči Dana zaljubljenih u glavni grad stiglo je više od 60 vinara s istarskog poluotoka. Ove godine manifestacija u zagrebačkom hotelu Esplanade obuhvatila je i novu mladu kapljicu iz podruma dvadesetak proizvođača (uvelike žlahtine!) s Kvarnera, te proizvođača članova udruge Bregovita Hrvatska. Izlagači s Kvarnera smješteni su bili uklopljeni uz istarske vinare u Smaragdnoj dvorani, svojom nazočnošću podržao ih je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Marino Markežić Kabola, Dario Sirotić, Vina Tomaz, Valter Valenta (Marko Čolić)

Bregovita Hrvatska – Međimurci (pušipel!) i Moslavac (škrlet!) Marko Miklaužić, donedavno predsjednik udruge Bregovita Hrvatska a sada član Upravnog odbora (Marko Čolić)

Podrška svojima – istarski župan Boris Miletić i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina (Marko Čolić)

Ponuđači iz udruge Bregovita Hrvatska, prisutni u (neočekivano?!!) malome broju, našli su se odvojeni u manjoj prostoriji tik uz spomenutu središnju Smaragdnu. Aktualng predsjednika Josipa Tržeca nije bilo ali nazočan je bio donedavni predsneskik a sada član Upravnog odbora Bregovite udruge Marko Miklaužić. Hrvatsko zagorje, očkivano, zastupao je proizvođač Prekratić, ali, sasma neočekivano, nisam vidio i još neke druge bitne kajkavske protagoniste – Borisa Vugleca s Vuglec-brega i Tomislava Bolfana s Vinskog vrha…

– Impresionira me kako Istrani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tome smislu je genijalno to da se Concours Mondial de Bruxelles održava ovdje kod nas gdje se Istra uz to što je kvalitativno značajna proizvođačica Bakhova nektara i maslinovoga ulja ima prigodu prezentirati i kao osobito atraktivna turistička destinacija – istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Boris Miletić, istarski župan, također je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo.  ♣

______________________________

MALVAZIJA IQ

Već godinama od čelnika udruge Vinistra pokušavam saznati suštinske  detalje vezane uz zaštitu Malvazije istarske i Terana istarskoga kao robnih maraka s odgovarajućom oznakom na tržišu kao pouzdanim jamstvom teritorijalne autentičnosti i pune kakvoće (detalji vezani uz izbor vinogradarske pozicije, sadnju u smislu minimalno nužnog broja trsova po hektaru, podrobnosti u radu u vinogradu, podrumu, dužini i načinu dozrijevanja, o najranijem mogućem termin izlaska na tržište… kontrole) slično onome što, bazirano na određenim vrlo konkretnim pravilnicima što ih se moraju pridržavati svi proizvođači željni da svojukapljicu plasiraju pod tom određenom oznakom zaštićene isprofilirane robne marke a koje imaju u Italiji konzorciji za vino pojedinog teritorija a u francuskoj međuprofesionarlni uredi za vina pojedinih područja, međutim moja nastojanja ostala su bezuspješna, konkretno na temu malvazije istarske a i na temu  terana odgovori su bili da postoje oznake IQ odnosno istarska kvaliteta, pa, evo, donosim to što je službeno objavljeno kao Malvazija istarska IQ i Teran IQ-

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska

Opće odredbe Članak 1: Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska. Vino Malvazija istarska u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Malvazija istarska. Vinom Malvazija istarska u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju vina za odležavanje, predikatna vina i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Malvazija istarska, kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Malvazije istarske na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. 2 Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Proizvodnja i kvaliteta vina Malvazija istarska Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Malvazije istarske, odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju proizvodnju na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji će se saditi nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru iznosi 9.000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,25 kg, osim na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,75 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake “Istarska kvaliteta” mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 3 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se mora prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. U iznimnim slučajevima, kada vremenski uvjeti u razdoblju dozrijevanja grožđa nisu omogućili nakupljanje uobičajenih količina šećera, masulj, mošt ili mlado vino u vrenju se mogu doslađivati sukladno člancima 29. – 31. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03). Za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Malvaziju istarsku. Članak 13. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 30. travnja u godini nakon berbe. Vino se u prometu može nalaziti najviše jednu godinu i šest mjeseci od godine berbe. Članak 14. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati sljedeće karakteristike: Bistroća: bistro; Boja: žuto-zelena do svijetlo žuta; Miris: čist, sortni; Okus: voćni, harmoničan s laganim tonom gorčine; Alkohol: od 11,5 vol %; Ukupna kiselost: isto kao u Pravilniku o proizvodnji vina NN 2/2005 (min 4 g/l); Suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 18 g/l; Slobodni SO2: 30 mg/l; Ukupni SO2:170 mg/l; Organoleptička ocjena vina: najmanje 81 bodova. Članak 15. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama od 0,75 litara . Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osiguravati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta se može dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina.

4 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake“Istarska kvaliteta” za vino Malvazija istarska Članak 17. Sustav dodjele oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava Vinistru i IDA-u, utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. 5 Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake „Istarska kvaliteta“. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). 6 Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg predlaže Savjet, a usvaja IDA. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 15. svibnja do 1. kolovoza na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. Osim toga, podnositelj zahtjeva mora u razdoblju od 1. do 10. travnja u godini nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. 7 Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake Istarska kvaliteta: prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. 8 Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta. Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. 9 Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; – neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. 10 U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG POGLAVARSTVA: Ivan Jakovčić, dipl.oec.

TERAN IQ

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Teran

Opće odredbe Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran. Vino Teran u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Teran. Vinom Teran u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju predikatna i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Teran kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Terana na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta za vino Teran kao i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. 3 Proizvodnja i kvaliteta vina Teran Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku “Istarska kvaliteta” može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Terana odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji su sađeni nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 8 000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,0 kg, osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos po ha od 8.000 kg i na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,5 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake “Istarska kvaliteta”. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 4 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. Za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Teran. Članak 13. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu. Članak 14. Vino Teran s oznakom “Istarska kvaliteta” u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike: bistroća: bistro; boja: rubin-crvena do različitih nijansi crvene boje; miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva; okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova trpkoće i nijansama aroma drva; alkohol: od 12,5 vol; ukupna kiselost: najmanje 5,0 g/l; suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 22,0 g/l; slobodni SO2: najviše 30 mg/l; ukupni SO2: najviše 140 mg/l; ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod. Članak 15. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina. Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osigurati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na vino Teran.

5 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran Članak 17. Sustav dodjele oznake “Istarska kvaliteta” za vino Teran djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); – Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Teran dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i IDA. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet: 1. odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te 2. o tome obavještava Vinistru i IDA-u, 3. utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, 4. odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, 5. utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, 6. predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, 7. predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, 8. predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, 9. posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, 10. surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, p 11. redlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te 12. rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar 6 korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake Istarska kvaliteta. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. 7 Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg donosi Savjet. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 01.do 15. srpnja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. 8 Osim toga, podnositelj zahtjeva mora, za Teran, u razdoblju od 1. do 10. studenog dvije godine nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; – uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Podnositelj zahtjeva može zatražiti naknadnu provjeru o vlastitom trošku. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. 9 Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake “Istarska kvaliteta”: – prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika 10 Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; 11 – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; – nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake “Istarska kvaliteta”. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. Župan Istarske županije. ♣

Svijet Refoška

REFUSCUS MUNDI 2023 u IZOLI!

U prvoj polovici veljače putevi su vodili i u – Izolu!  U subotnje u popodne u Manziolijevoj palači u Izoli odvijao se međunarodni vinski festival Refuscus Mundi, posvećen Refošku!

 Je li to, nakon što se već nekoliko godina u Makedoniji i Crnoj Gori održava velika manfestacija vezana uz sjajnu sortu Vranac i vina vranac,  neka nova istinska najava da se mi na ovim našim prostorima jugoistočne Europe doista napokon počinjemo buditi/truditi u smislu da danas-sutra svijetu napokon efikasno pokažemo velike (i na svjetskom nivou!) vrijednosti nekih kultivara odavde, konkretno eto baš i Refoška, uglavnom, riječ je o sortama zasad u  tržišnom smislu debelo – a glede kakvoće posve nepravedno! –  u sjeni bjelosvjetskih Chardonnaya, Sauvignona, Rizlinga, Caberneta, Merlota, Syraha?… Pa, zar nije krajnje vrijeme – kad se već kroz priču toliko, i rado, hvalimo s njima, da Graševina, Pošip, Grk, Teran i Refošk, Vranac, Trnjak… na međunarodnoj sceni VEĆ stoje čvrsto uz bok globalno proslavljenim upravo spomenutim internacionalcima?

 Nije međutim dovoljno to što je sve više proizvođača odavde koji su kroz svoje eno-uratke pokazali visoke domete navedenih sorata rodom iz ovog našeg šireg područja, potrebno nam je svima raditi energično i ispravno na zaštiti robnih marki vina po područjima, te na pravi način organizirati i provoditi marketinšku aktivnost. Francuzi i Talijani npr. s time su bili krenuli prije jednog do dva soljeća i zato na svjetskoj sceni i jesu tu gdje jesu, a mi ovdje oklijevamo i treba nam, sada, na neki način nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

Baš ovo što sam upravo naveo bitan je dio temelja svjetskog uspjeha i globalne visoke popularnosti Chardonnaya, Sauvignona, Caberneta, ali i, da tu dodam, i Furminta i Zinfandela/Primitiva, te dvije zadnje iznesene sorte koje su, inače, i te kako vezane i uz ovaj naš prostor, planetarno su jako poznate i cijenjene, ali na žalost vani ih u percepciji (gotovo) nitko ne spaja s područjem Slovenije (Šipon), Hrvatske i Crne Gore (Moslavac, Pušipel, Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Trnjak, pa i Vranac…). U više sam navrata pisao i o Frankovki, koja je uspjela probiti se na svjetsku vinsku scenu po izvrsnim vinima Blaufränkisch (austrijski Burgenland, tj. Gradišće) i Lemberger iz njemačkih vinorodnih područja pokrajine Baden/Württemberg, te donekle kao Kekfrankos iz dijela Mađarske kod Pečuha i Villanyja  uz državnu granicu s Hrvatskom. Slovenci će rado kazati kako je Modra Frankinja tijesno i od samog početka vezana uz njih, a i mi glede Frankovke imamo što za reći. Što se tiče Frankovke, tradicija proizvodnje upravo frankovke u Hrvatskoj dugačka je u Feričanačkom vinogorju a veliki, do zavidni uspjesi s njom se ostvaruju osobito u novije vrijeme i u hrvatskome dijelu Baranje, posebno na području kod Belja.

Refošk slovi kao najvažnija lokalna crvena sorta  Slovenske Istre, jedna je od najvažnijih u susjednoj talijanskoj pokrajini Furlanija Venecija Julija, a ima je i u Hrvatskoj Istri, samo ovdje kod nas je prema javnosti eksponirana manje nego kod Slovenaca, nekako je kod nas od lokalnih crnih kultivara Istre više u žiži Teran. Slovenci tvrde da je Teran zapravo varijanta Refoška, a naši stručnjaci kažu da je ipak riječ o dvjema sortama makar s dosta sličnosti. Kod Terana i Refoška, za neke, dakle, u suštini jedne sorte a za neke ipak dviju sorata ali s puno zajedničkih svojstava, u smislu internacionaliziranosti naziva situacija je nešto povoljnija jer i Teran i Refošk, uz to što su sađeni u hrvatskom i slovenskome dijelu Istre te na Krasu, nalaze se i u pograničnim vinogradima u Furlaniji Veneciji Juliji u susjednoj Italiji, vina su tu znana pod nazivima terano i refosco, maltene identičnima našim izrazima.

U posljednjim godinama na više vinskih sajmova i festivala općeg tipa u Hrvatskoj i Sloveniji i kroz posjete nekim vinarima u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre uvjerio sam se u zaista visoku kakvoću vina od Refoška, dakle ponuda  bisera postoji, samo s poslovnog aspekta iznimno je važno pitanje u kojem količinskm opsegu dostupnome na tržištu, naime mala butikna produkcija, bitna da pokaže kvalitativne dosege, nije dovoljna za širi i kompleksni komercijani odjek. Bitan faktor u smislu poslovnog uspjeha proizvoda je, ponavljam, i stupanj cehovske organiziranosti proizvođača/ponuđača, tj. organiziranosti na način kako je to u znanim nam talijanskim konzorcijima za vino svake pojedine regije odnosno francuskim interprofesionalnim uredima za vino svakog određenog kraja, i te kako aktivnima i pedantnima u razvoju kakvoće svojih zaštićenih robnih maraka i u maketinčkim aktivnostima.

Iz Hrvatske na festivalu Refuscus Mundi 2023 u Izoli  nastupio je I Moreno Degrassi. Uz klasično crno vino od Refoška izloženi su bili mirni rosé i ružičasti pjenušac od te sorte

Posjet festivalu Refuscus Mundi bio je prilika ne samo kušati nesumnjivo fina vina nego, i saznati više upravo i o tom organizacijskom aspektu proizvođača refoška u Sloveniji.  Ozbiljne manifestacije posvećene svakoj od spomenutih sorata s ovog našeg šireg prostora svakako mogu puno pridonijeti tome da ih svjetska publika bolje upozna i potom i prikladno prihvati na tržištu. Bitno je, po meni, istaknuo bih i to, da festival odnosno manifestacija bude i realizirana tematski posve u duhu najavljenoga, smatram da ne bi bilo korisno da se Refuscus Mundi na kraju pokaže tek kao još jedna tutti frutti pijačnica.

U sklopu manifestacije Refuscus Mundi predviđen je bio razgovor s uglednim stručnjacima o neiskorištenom potencijalu dviju najvažnijih domaćih crvenih sorata u Sloveniji, a možemo reći i osobito važnih i u Hrvatskoj – sredozemnog Refoška i srednjeeuropske Frankovke.  Frankovka je odabrana kao gost u raspravi i stoga što te sorte ima i u Iastri, pogotovu hrvatskome dijelu, tu joj je naziv Borgonja.  U raspravi su pozvani da sudjeluju  Matej Zaro (Zaro 1348), Boštjan Zidar (Vinakoper), Primož Lavrenčič (Burja), Uroš Valcl (Marof), Janko Kobal (Kobal 1931) i Guillaume Antalick (Šuklje). Valcl, Kobal i Antalick su se, sa svojim frankovkama ali sa sjevera i sjeveroistoka zemlje (vaja reći da frankovke ima i u Istri, posebuice Hrvatskoj, a tu je ona znana pod nazivom Borgonja!), predstavili, prigodno, i kao izlagači.

Za smotru u Izoli organizator je najavio nastup 40 vinara iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Evo imena izlagača: Aleksi Jakomin – Besednjak – Bordon – Brič – CV Colja – Čotova klet – Degrassi – Durcik-Petelin – Emil Tavčar – Fedora – Galliussi – Hreščak – Ipša – Jogan Damijan – Korenika&Moškon – Kralj – Krmac  – Lah – Livio Felluga – MonteMoro – R&D Korenika – Rakar – Ražman – Refosco di Faedis – Rojac – Sancin  – Santomas – Simčič Karol&Igor&Marjan  – SteraS – Širca-Kodrič – Štemberger – Štoka – Valenčak – Veralda – Vinakoper – Vinakras  – Vistorta – Zaro. Dakle, iz Hrvatske su uz Degrassija bili prisutni Ipša, i Veralda. Šteta što na sužbenom popisu pozvanih i najavljenih izlagača nije bilo iz Lijepe naše Franka Radovana pa ni Rina Prelca a ni Giorgia Claija, koji imaju sjajne uratke baš i od Refoška, posebice bih tu istaknuo famozni Brombonero od Claija.

Degrassi te Klaudio Ipša nose lijepe utiske s manifestacije, kažu da su imali prilike kušati niz odličnih uzoraka u različitim tipologijama – klasično crno mirno vrlo ozbiljno vino prikladno i za duže čuvanje, zatim ružičasta mirna vina, pjenušce, a bilo je i mješavina Refoška s drugim sortama, Ipšu su posebno zanimale baš kombinacije sorata, naime i njegova odlična Santa Elena crno  sastoji se od Refoška i Merlota. S obzirom na to da je na priredbi bilo dosta vrsta vina bilo samo od Refoška bilo u kombinacijama s drugim kultivarima Refuscus Mundi nekako ipak kao da pokazuje kako nije primarno manifestacija za podizanje sorte Refošk na pijedestal ozbiljnog i dugovječnog specifičnog crnjaka Istre, a možda bi je u tom pravcu, zajedno sa zaštićivanjem, pod prepoznatljivom oznakom, takvog ozbiljnog crnog vina od refoška  trebalo usmjeriti jače na to.

U skladu s navedenim mojim razmišljanjem da trebamo svi ozbiljno poraditi na GLOBALNOJ promidžbi vrlo vrijednih vinskih kultivara iz srednje-jugoistične regije Europe, predlažem prof. Ivanu Dropuljiću, koji je kao osnivač i direktor apsolvirao 15 izdanja svojeg festivala Zagreb Vino.com, da na ovogodišnjoj manifestaciji krajem studenoga predvidi neki prostor na kojemu bi se – kroz kušanja u društvu s proizvođačima I kroz nekoliko radionica – pokazali crni kultivari snažni aduti ovog dijela Europe prema svijetu, a to bi bili i Refošk / Teran i Frankovka i Crljenak/Tribidrag/Kratošija, Plavac mali, Vranac, Trnjak…  Što će biti, vidjet ćemo.   ♣

Vinart Lauba 2023 od 23. veljače do 4. ožujka!

GRAND TASTING, PETIT TASTINGS, DISCOVERY & ICONS TASTINGS

Vrijeme leti i, eto, tik smo pred trenucima otvaranja prve ovogodišnje a inače ukupno osme očito vrlo ambiciozno manifestacije VINART GRAND TASTING LAUBA 2023. Program se, kaže direktor tvrtke Vinart Saša Špiranec, sastoji od tri dijela, a to su:

Direktor Vinarta Saša Špiranec pred brojnim novinarima prezentira ovogodišnju manifestaciju Grand Tasting i Petit Tasting u Laubi te u hotelu Dubrovnik (Marko Čolić)

PRVI DIO – Vinart Grand Tasting radionice u hotelu Dubrovnik, one počinju već u četvrtak 23. veljače u 14 sati a odvijaju se i u petak 24. veljače, utorak 28. veljače i u srijedu 1. ožujka. Na slici je popis radionica svih spomenutih dana s navoima početka svake od njih. Treba priznati, vrlo su su intrigantne! Dobro je da se Vinart odlučio radionice prirediti datumski odvojeno od središnje priredbe Grand Tasting u Laubi, tako zainteresirani imaju prigodu vremenski dovoljno te koncentrirano prisustvovati svim programima.

Velike stvari najavjuju Gianfranco Kozlović, na slici sa kćerkom, oni na radionici predstavljaju svoja najbolja bijela i crna vina s glasovite pozicije Santa Lucia, te njegov istarski kolega Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić, oni pak kane na svojoj radionici prezentirati velika vina podruma Degrassi iz berbi 2011. do 2015.

Na prezentaciji u Vitrini uz Nuića juniora je naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, veliki wein-schmecker koji se instantno zaljubio u trnjak… (Željko Novaković)

Na festivalu Lauba 2023 nastupa i obitelj Nuić iz Crnopoda iz Hercegovine. Aduti te kuće uz žilavku su svakako crnjaci od sorata Trnjak, Cabenet sauvignon, Merlot, Syrah… Uvod u Laubu 2023 i u kakvoćom upečatljivo vinsko carsvo Nuić u Zagrebu je nedavno napravio Vlatko Nuić, koji studira enologiju u Austriji i koji je ponajbolji dio proizvodnje Nuićevih predstavio u zagrebačkoj vinoteci Vitrina u programu što ga subotom priprema sommelijerka Manuela Maras. Vlatko Nuić sudjelovat će, u sklopu Laube 2023. i na masterclassu o zvijezdi u punom usponu – sorti i vinu Trnjak, po vodstvom Monike Prović

DRUGI DIO – Vinart Petit Tasting Discovery & Icons također je u hotelu Dubrovnik i to 25. veljače. Najprije će se na degustaciju ponuditi pomno izabrana mlađa kapljica s velikim potencijalom za budućnost i koja je na putu da s vremenom dostigne vrhunske za divljenje, dakle ona s kolekcionarskom vrijednosti, a potom slijedi degustacija vinskih ikona, tj. vina koja su već uglavnom dostigla te vrhunce i koja više nisu na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara.

⦁ Majstorski ciklus – DISCOVERY session: od 13h do 16h

Milan Budinski, do nedavno glavni enolog porečke Agrolagune, sad je privatni proizvođač i na više mjesta enolog savjetnik, stoji iza vina Malvazija OMO 2020 i, od crnjaka i jednog refoška, te Juraj Sladić, koji će prezentirati Pošip 2021 Crna Ovca

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020;  Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019;  Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

⦁ Majstorski ciklus – ICONS session: od 17h do 20h

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević –  Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvee J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;  Markus –  Babić 2018;  Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel 2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Dosta je vina starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano veliki broj vina još vrlo/relativno mladih godišta  u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce, zapravo ih više nema na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara…)

TREĆI  DIO – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Za radionice i za kušanje Discovery & Icons treba se prijaviti, evo linka: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Inače, cijena ulaznice za Grand Tasting u Laubi je 30 € po osobi, u tu cijenu je uključen vaučer u iznosu od 5€ za korištenje u Pop-up vinoteci. ♣

Svjetska vinska ocjenjivanja: Poreč calling/poziva 2023

GLASOVITI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI

Start je bio davno, davno u Belgijii, i veliko međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles  (Unitd Nations of Fine Wines) u organizaciji agencije Vinopres dugo je godina sjedište imalo u metropoli što se, eto, danas smatra na određeni način glavnim gradom ujedinjene Europe. Prije nekih dvadesetak godina otprilike, manifestaciji koja je ubrzo po svom startu stekla visoku međunarodnu reputaciju i sa svakim svojim novim izdanjem obarala je rekorde po broju prijavljenih uzoraka s čitavog našeg planeta, odlučeno je – u raznim metropolama svijeta, inače smještenima uz neko poznatije vinorodno područje – naći za svako daljnje novo izdanje nove gradove domaćine, i to ne samo one u Europi nego i na drugim kontinentima. Unatrag nekoliko godina CMB se održava i u gradovima nekadašnjeg tzv. istočnog bloka, debut je bio u Bratislavi, potom se išlo u Plovdiv, sad je domaćin naš Poreč.

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, te IWSC-u, Mundus Viniju, ali ostao je jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji bi okupljao sve tipove vina krene u nekoliko vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Prisjećam se da sam u više navrata osnivača CMB-a Louisa Havauxa i potom njegovog sina Baudoina koji je s vremenom preuzeo vodstvo pitao jesu li razmišljali o tome i kakve su šanse za to da kao jedan od gradova što bi ugostio CMB nađu i neki u Hrvatskoj, odgovori su bili kako bi to svakako bilo zanimljivo ali tada se Havauxi ipak nisu i ozbiljnije pozabavili na temu CMB-a u RH. Trenutak zaokreta i prema Lijepoj našoj počeo je, rekao bih, nakon uspješno održanog gostovanja CMB-a u Bratislavi, kao prvom gradu-domaćinu izvan Zapadne Europe, namjere su se intenzivirale potom i na boravku CMB-a u Plovdivu. I, evo, došao je,ponavljam, trenutak da i mi ugostimo Concours Mondial, za domaćina ocjenjivanja izabrano je vrlo jako naše turističko središte Poreč u snažnoj vinorodnoj regiji Istri.

Ocjenjivanje CMB u Poreču bit će od 11. do 14. svibnja ove godine. Iz CMB-a mi javljaju da se očekuju najmanje oko 7000 uzoraka i 350 degustatora iz raznih dijelova svijeta, nekih tridesetak pozvano ih je iz Hrvatske. Prijave za ovo ocjenjivanje primaju se na

www.concoursmondial.com

Inače, ove godine od 8. do 10. ožujka u francuskom Montpellieru CMB će na tapeti imati ružičastu kapljicu, a nakon porečkog svibanjskog ocjenjivanja koje će obuhvatiti mirna bijela i crna vina i koje se smatra najvažnijim susretom u godini, od 31. svibnja do 4. lipnja u Ageroli u Campaniji  u Italiji na redu su pjenušci. Posljednje ocjenjivanje u ovoj godini odvijat će se nakon ljetnog predaha – datum i mjesto održavanja još nisu definirani, međutim zna se da će se za kraj na kušanje ponuditi slatka desertna vina.

Inače, u sklopu ocjenjivačkih aktivnosti agencije Vinopres,  mimo ovih općih vrednovanja Concours Mondial de Bruxelles postoji još jedno, specijalizirano natjecanje a to je Concours Mondial de Sauvignon, u 2023. ono će se odvijati od 14. do 16 ožujka  u Franschhoeku u Južnoj Africi.

Za vodeće ljude Concours Mondiala, konkretno za Baudoina Havauxa i direktora degustacije enologa Thomasa Costenoblea, imao sam nekoliko pitanja vezano uz eventualne promjene i novosti glede pristupa degustaciji i vrednovanju te dodjeli medalja. Jedno od njih bilo je koje su svjetske ocjenjivačke zvijezde radno prisutne sada na ocjenjivanjima CMB-a, a jedno hoće li se s obzirom na ipak manju svjetsku razvikanost pa i poznatost nekih vinskih sorata što rastu ovdje (i znaju dati odličan rezultat!), primjerice  Graševine, Malvasije dubrovačke, Grka, Žilavke, Terana, Refoška, Vranca, Trnjaka, Babića… sada u Poreču formirati više ocjenjivačkih komisija s članovima porijeklom naglašenije iz šire ove naše regije a koji dobro poznaju te ovdašnje kultivare i njihova vina. Evo i nekih drugih pitanja: osjeti li se, i ako da, u kojoj mjeri u posljednje vrijeme otkako hrvatski uzorci osvajaju medalje vrlo visokog sjaja na DWWA, možda pad u broju prijavljenih hrvatskih uzoraka na Concoursu? Ima li kakvih promjena u formaciji ocjenjivačkog listića CMB-a u smislu npr. izmjena (nabolje!) predviđenih količina bodova po točkama-sastavnicama ocjenjivačkog listića (boja, bistroća, jačina mirisa, izvornost, kakvoća mirisa, jačina okusa, izvornost vezana uz okus, kakvoća okusa, ukupni dojam…), kao i ima li kakvih promjena glede pragova (nužnog minimuma) skupljenih bodova za osvajanje brončane, srebrne, zlatne i velike zlatne medalje.

Evo nekih već dobivenih odgovora: što se tiče hrvatskih ocjenjivača ove godine, još se ne može dati pouzdani podatak o imenima, naime još se čekaju odgovori-potvrde nekih od pozvanih da dođu kao degustatori. Što se tiče prijava uzoraka od strane hrvatskih proizvođača, zasad se, kao rezultat svakako i vrlo dobre suradnje između CMB-a i udruge Vinistra i Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara na čelu s Leom Gracinom, vidi veliki interes za sudjelovanjem u Poreču. Treba istaknuti kako je u stvaranju čvrstih kontakata i dobre suradnje CMB-a posebice s Vinistrom osobito pomogao Saša Špiranec, koji je kroz protekle godine postao redoviti i vrlo cijenjeni član ocjenjivačke ekipe Concours Mondiala. CMB je bio posebno aktivan i u tome da dobijemo relevantan broj vinskih kuća i uzoraka iz Hrvatskoj okolnih država kao Slovenije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Mađarske. I iz tih zemalja pozvali su ocjenjivače na CMB u Poreč. Što se tiče uzoraka od domaćih sorata spomenutih u pitanjima a koje zasigurno stići na CMB u Poreč, jamstvo da će degustatori jako dobro odraditi svoj posao svakako bi trebalo ružiti to što među degustatorima imamo vinske novinare iz čak 52 zemlje, te to što će u Poreču CMB  na temu tih specifičnih lokalnih kultivara, navedenih u pitanjima, dan prije službenog početka ocjenjivanja za degustatore prirediti stručno vođene radionice na kojima će se na pet različlitih jezika – engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i njemačkome – predstaviti ti specifični kultivari i kroz degustaciju na licu mjesta neka vina s tim kultivarima. Detaljno, o bitnim pojedinostima vezanim uz ovogodišnje porečko ocjenjivanje hrvatski mediji za javno informiranje bit će obaviješteni na press-konferenciji 14. travnja 2023. u Zagrebu.

Baudoin Havaux (sada Glavni), Louis Havaux (tata koji je u mirovini), te direktor ocjenjivanja enolog Thomas Costenoble

Što se tiče usporedbi Concours Mondiala s DWWA i s Mundus Vinijem: prvi je u svojem ocjenjivanju prvenstveno usmjeren na britansko tržište, s time da treba i ponovno podsjetiti da je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU, a što se tiče Mundus Vinija, on je pak, logično, usmjeren ponajviše prema potrošačima i kupcima u Njemačkoj. Medalje Concours Mondiala međutim imaju veliku važnost u zemljama Beneluxa, Skandinavije, Poljske, Češke, Slovačke te u zemljama velikim proizvođačima i velikim tržištima poput Francuske, Italje, Španjolske I Portugala. Iako se naročito u posljednjim godinama vidi da na DWWA u Londonu dosta medalja visokog sjaja ide i u zemlje Srednje Europe, ipak britanskim vinskim tržišteme debelo dominiraju vina iz najcjenjenjih i najvećih zemalja svjetskih proizvođača te, pogotovu, iz zemalja što su nekad bile engeske kolonije, primjerice Južna Afrike, Australije i Novog Zelanda. CMB smatra  se europskim ocjenjivanjem okrenutime Europi, tu bi trebalo vidjeti prednosti CMB-a, dakle Concours  se ne treba bojati da će mu ostala spomenuta ocjenjivanja ma kako bila ugledna i svjetski glasobvita preoteti neki znatan broj proizvođača-sudionika na vrednovanju Bakhova nektara. ♣

Nisko-alkoholna i bezalkoholna vina

KYLIE MINOGUE – PJENUŠAC 0,0 vol %

I dok se u Irskoj brinu zbog prevelike konzumacije alkoholnih pića i kod zakonodavca nastoje ishoditi to da se na buteljama uz vinsku etiketu obvezno nađu i upozorenja o štetnosti alkohola po zdravlje, s druge strane stižu vijesti kako je kategorija bezalkoholnih odnosno vrlo nisko alkoholnih vina sve traženija na tržištu, po nekim istraživanjima sada na globalnoj razini bilježi prodaju u vrijednosti od gotovo 10 milijarda dolara godišnje (podatak za 2022.!). Predviđa se da bi svake godine, do 2026., plasman takvih vina mogao na svjetskoj razini rasti po stopi od sedam posto godišnje,  a u Velikoj Britaniji navodno i stopom od gotovo 30 posto. Kroz inozemni tisak provlači se objašnjenje da je to rezultat promjene navika kod potrošača, mentalno zdravlje je, kaže se, sada na prvome mjestu na popisu čimbenika smanjenja potrošnje alkohola! Da čovjek ne povjeruje!…

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i  s drugim alkoholnim pićima

Ima onih koji likuju nad vijestima o tom snažnom uzlaznom trendu potražnje za bezalkoholnim vinom, ali to nije baš iz nekih iskrenih razloga zabrinutosti za zdravlje ljudi, nego stoga što shvaćaju da bi se proizvodnjom i plasmanom bezalkoholnog vina moglo napraviti odličan biznis. Jedna od osoba već neko vrijeme vrlo aktivno uključena u produkciju i plasman bezalkoholnog vina je i znana pjevačica Kylie Minogue, koja je izašla sa svojim brandom Kylie Minogue Wines s devet etiketa i prisutna je na tržištu u 21 zemlji. Njena vina Signature Rosé i Prosecco rosé što se u Velikoj Britaniji prodaju preko njenog londonskog distributera Benchmark Drinksa nakon manje od dvije godine prisutnosti u Engleskoj ostvarila su od prodaje 21,6 milijuna funti. Sa samo 22 kalorije na 100 ml,  Sparkling Rose 0% alcohol lansiran je u listopadu 2022. u 700 prodavaonoca Tesco u Ujedinjenom Kraljevstvu po cijeni od sedam funti za butelju.

Kylie Minogue Wines

– Interes i želja za bezalkoholnim vinom sve su evidentniji. Primila sam bila puno poruka od mladih obožavatelja i mnogih osoba koje se klone alkoholnih pića, uglavnom svi koji su mi pisali izrazili su želju da se uključe u veliku KMW Family odnosno obitelj Kylie Minogue Wines – kazala je slavna pjevačica u intervjuu za medij Drink Business, i dodala da su upravo ta potpora njenim niskoalkoholnoj kapljici i prijedlozi upućeni joj da se potrudi lansirati i vino bez alkohola bili snažan poticaj da se glumica uključi i u keiranje vina s 0,0 vol % alkohola.

Kylie je rekla da je stvaranje Kylie 0,0 vol% alcohol bilo najzahttjevniji pothvat u njenom poslovnom druženju s vinom. Navodi kako je nekoliko verzija svojedobno degustirano u New Yorku, ali da ona nije bila zadovoljna niti s jednim od prezentiranih uzoraka, naime, svi ti eno-uradci bili su preslatki, pa je ona, kaže se, inzistirala da se slatkoća u velikoj mjeri ukloni. Službeni izlazak njenih vina s 0 vol % alkohola pokazao se začas punim pogotkom u smislu plasmana u zemlje s muslimanskim stanovništvom, naime dosta je muslimanskih zemalja u kojima s obzirom na uspješan plasman nafte kola vrlo mnogo novaca. Kylie i njena ekipa posebno su pazili na detalje u opremanju tog pjenušca, od posebnog izgleda butelje preko dizajnerski luksuzne etikete do sitnih ukrasnih pojedinosti od srebra, i bogataši, kojima cijena nije bila problem, nisu morali ustručavati ni po pitanju vjere. Dakako da se Kylie pobrinula i za reklamiranje načina kako posluživati taj njen pjenušac 0 vol %, konkretno pazilo se da se uvijek naglašava kako taj pjenušac treba popiti iz najboljih, najskupljih šampanjskih čaša, i ta briga i te kako se lijepo dodatno pokazala na bankovnom računu poduzetne i promućurne glazbene zvijezde …  ♣

________________________________________

ŠTO SU TO NISKOALKOHOLNA i BEZALKOHOLNA VINA?

Što su to nisko-alkoholna i bezalkoholna vina? Upravo to što im govori naziv – ona s vrlo malim količinama alkohola, tj. niskim volumnim postotkom alkohola (vol%). Zagovornici tih vina veličaju ih time da ih se, logično, može popiti dosta više nego onih klasičnih a pri tome u organizam unijeti osjetno manji sadržaj alkohola od onoga pri potrošnji iste količine klasičnoga vina.

Iako zasad još ujednačene službene kategorizacije nema, kad govorimo konkretno o kategoriji nisko-alkoholne kapljice riječ je o vinima što sadrže do oko 6 vol% do najviše 11 vol% alkohola. Za ta vina njihovi pobornici – želeći uvjeriti nevjerne Tome koji takvoj kapljici osporavaju gastronomsku vrijednost – tvrde da su i ona sa samo 5 do 6 vol% alkohola još uvijek s obzirom na arome što ih pružaju gastronomski vrlo vrijedna i lako prikladno sljubljiva s hranom. U svakom slučaju, vina s nižim stupnjem alkohola korisna su za jače žedne osobe i, istodobno, za osobe osjetljivije na alkohol naime – sljedeći dan i uz koju popijenu čašu više te osobe neće (ne bi trebale) imati problem s glavoboljom, omamljenošću i osjećajem stanovite opće slabine.

Kod klasičnih vina podatak o sadržaju alkohola trebao bi se nalaziti na etiketi od 8 vol%, a ako je sadržaj alkohola niži onda je to pod posebnim okolnostima, primjer je tu pijemontski Moscato d’Asti. Ostali proizvodi s manje alkohola od 8 vol% ne bi se smjeli službeno nazivati vinom, moguće je međutim za njih legalno rabiti izraz napitak baziran na vinu. U moderno vrijeme počeli su se pojavljivati termini nisko-alkoholno odnoso low alcohol wine, za kapljicu što sadrži i tek 1,2 vol% alkohola a i manje, te izrazi bezalkoholno (non alcoholic), dezalkoholizrano – riječ je o uzorcima kod kojih je alkohol ekstrahiran i koji ga još ipak sadrže do 0,5 vol%, te alcohol free kad su maligani gotovo posve izvučeni i kad napitak u mjerenjima pokaže najviše do 0,05 vol% alkohola. U Njemačkoj postoji propis po kojemu je dopušteno i za vino sa do 0,5 vol% alkohola rabiti oznaku Alkohol Frei Wein ili alcohol free wine, a dojam je da su izgledi da se takva odluka uskoro potvrdi i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zagrebački sommelier i vinski trgovac Igor Grubač s dvama vinima (nisko-alkoholno te 0,0 vol%) koja se u nas mogu dobiti i preko njega (suhiucasi)

Bezalkoholno vino unatrag koji mjesec je i u Hrvatskoj! Kako čujem, uvoznici su, zasad, kuće Vrutak i Vinolog, a nabaviti ga se može i preko Igora Grubača, vlasnika i voditelja zagrebakog poduzeća za distribuciju i prodaju vina, jakih pića i piva Enofilia d.o.o. iz Zagreba. Grubač u vinskom bisznisu ima gotovo 30 godina iskustva, prije nego što se u vlastitoj režiji uključio u trgovinu radio je kao sommelier u našim boljim restoranima i hotelima te na kruzerima, ali i kao direktor Odjela za hranu i piće u hotelima. Predstavio mi je dva bezalkhoholna vina – mirni Riesling (Rizling rajnski) Alkohol Frei (0,0 vol%) kuće dr. Zenzen iz Njemačke (cijena: € 7,65), te pjenušac Medbubbles mediterranean sparkling alcohol free kuće Cofarna vins iz Barcelone, uz koju se nalazi znano vinoodno područje Penedes (cijena: € 9,5). Na etiketi rizlinga stoje podaci: bezalkoholno vino od sorte Riesling, sastojci: bezalkoholno vino (Alkohol Removed), ispravljeni (?) koncentrat mošta od grožđa, CO2, prirodne arome, konzervans, SO2. Oznaku berbe nisam našao. Kušavši ga osjetio sam umjereno iskazanu tipičnu sortnu aromu rajnskog rizlinga, te vrlo izražene kiselost i slatkoću, tijelo se pokazalo vitkime, okus se izgubio dosta brzo, ipak vino je imalo svoju glavu i (makar ne baš i dugi) rep... Pjenušac podsjeća na voćni sok, vrlo je izraženih kiselost i slatkoće, sklad je uvelike zaostajao za onime kod rajnskog rizlinga… (suhiucasi)

Pa, onda – što su, konkretno, bezalkoholna vina i kako se ona proizvode?  Važno je odmah reći: bezalkoholna vina isprva prolaze tehnološki proces kao i sva druga, klasična vina, to znači nakon berbe grožđa gnječenje i alkoholnu fermentaciju pa određeno barem neko minimalno vrijeme dozrijevanja.            

S obzirom na to koliko se o tome već mnogo govorilo i pisalo, svima je zacijelo posve jasno da alkohol u vinu nastaje pri fermentaciji, odnosno pri pretvaranju šećera iz mošta u maligane u vinu. Viši sadržaj sladora u grožđu i moštu znači potencijalno veći postotak alkohola u vinu. O stupnju alkohola u gotovome vinu odlučuju vinogradar i vinar, po tome gdje su im – u kojoj klimatskoj zoni i na kojoj nadmorskoj visini te na kakvoj ekspoziciji trsjem zasađene parcele – vinogradi, pa po tome koje sorte rabe (neke šećer nakupljaju bolje i brže a neke obratno), zatim po tome kad se odredi termin berbe – kasnija berba znači veći sadržaj sladora u grožđu, ali i o tome pojačava li se mošt dodanim šećerom ili nekom količinom osjetno ugušćenog dijela mošta. Ključni čimbenik su i kvasci, tj. mikroorganizmi koji u alkoholnoj fermentaciji slador u moštu pretvaraju u etanol i ugljični dioksid u budućem vinu. Neki kvasci nemaju sposobnost uhvatiti se u jači koštac sa sladorom i pretvoriti ga posve u etanol i CO2, pa se njihova aktivost spontano ugasi, a neki su kvasci visoke moći, međutim čovjek ih može kontrolirati i u nekom željenom trenutku, kako bi ostvario željenu količinu alkohola u vinu i istodobno sačuvao slatkoću, zaustaviti u radu prije nego što konzuimiraju sav slador. Fermentacija je eto vrlo složeni process u tijeku kojega kod početne mase/sirovine dolazi do više bitnih promjena.

Mikroorganizmi kroz konzumaciju sladora proizvode ne samo alkohol nego, kako je rečeno, i ugljični dioksid, ali i cijelu paletu aroma i okusa, a stvara se i drukčija tekstura u odnosu na onu s početka postupka.  Glavni izazov u produkciji nisko-alkoholnih bezalkoholnih vina je kako kroz postupak eliminacije alkohola u vinu – a koji se može kretati i do visokih 13 i 14 vol% – ne izgubiti arome, okuse, balans, a to znači dakako i kakvoću.

Neki vinari odlučuju se na podešavanje, tj. snižavanje alkoholnog stupnja u vinu i drastičnim načinima, tj. raznim tehnološko-tehničkim procesima. Tri su najčešća načina takva interveniranja – vakuumska destilacija, vrtnja stupova stošca, te reverzna, odnosno obrnuta odnosno povratna osmoza.

Vacuum distillation odnosno vakumska destilacija postupak je kod kojega se za evaporizaciju alkohola iz vina koristi nešto viša ali ne i baš previsoka temperatura, na kraju procesa moguće je da ne ishlapi baš sav alkohol ali ono što ga ostane praktički je tek u tragovima. Vakuumskom destilacijom moguće je, prema objašnjenju, vino osloboditi alkohola i odvojiti neke hlapljive elemente na relativno nižim temperaturama konkretno od 25 do 30 Celzijevih stupnjeva, kasnije se arome mogu vinu vratiti natrag, umiješati u njega. Drugi je način djelovanja – tzv. spinning cone columns odnosno vrtnja stupova stošca, tu se također ne ide na jako visoke temperature ali se postupak evaporacije te, potom, uz obrnute stupove i centrifugalnu silu, i kondenzacija ponavljaju nekoliko puta. I ovdje je moguće kvalitetno odvojiti alkohol i hlapljive elemente, te kasnije arome vratiti vinu. U oba ova postupka rabi se vrlo vrlo skupa oprema. Financijski prihvatljivija tehničko-tehnološka alternativa je obrnuta odnosno povratna osmoza, sofisticirani cross-flow filtracijski sustav kojime je moguće odvojiti sastavne dijelove neke mase na temelju različitosti u molekularnoj veličini, pa onda masi vratiti natrag one koje se želi. Najčešće se pri postupku povratne osmoze, radi dobivanja osjeta veće punoće u dezalkoholizirano vino dodaju slador odnosno koncentrirani mošt od grožđa, u nekim slučajevima i arome raznih voćnih sokova, zelenog čaja, pa i – neki derivati konoplje…  ♣

____________________________________________

Živjeti zdravo, i živjeti zadovoljno

BIRANE EKO-NAMIRNICE, VITAMINI, REDOVNI OBROCI, DOVOLJNO TEKUĆINE, MIR u KUĆI

Hrvatski (slavonski) doručak, biljni račići, hranjive ribice, patka za one koji inače ne vole meso

Varaždinsko zelje i B-vitamin

Literatura za tijelo i dušu, zaštitna anti-covid maskica, najjeftiniji izvor energije, čudesna moć zelenog čaja protiv virusa, te, dolje: mir u kući – konačno sve funkcionira kako treba. Ispod: korisne vježbe, naročito za gibljivost prstiju

KRAFNE U PROLAZU IZ PROLAZA

U prolazu i kod prolaza

Slatki krafni i uvijek vedra Lila

Fašnik u Samoboru, tko zna koje već izdanje, toliko je već dugačka (i svijetla!) tradiija! Znaju to, bogme, tamošnji dečki i cure organizirati!  A domaći ugostitelji, koji su imali razloga da veselo trljaju ruke do usijanja, to i sjajno dodatno začiniti. Primjerice i krafnima u glavnoj ulozi. Na središnjem samobrskom trgu pred prodajnim punktovima dugački redovi, ali čekanje je na ukusnu i za fašničko vrijeme primjerenu deliciju, na lijepom i toplom vremenu i uz bogat program na golemoj pozornici, bilo ugodno. Pogotovu u predvečerje kad je zapjevao glasoviti Zvonko Bogdan! Mnoštvo u muvingu, grickajući krafnu i pjevušeći. A krafne U hitrom PROLAZU  iz PROLAZA ispred kojega se u dva kraka ispružilo barem 50 metara dugački red nestrpljivih. Da ne spominjem vrlo veliku gužvu zadovoljnika između pozornice i kafića TIN gazda kojega, nadaleko poznati samoborski ugostitelj s dugačkom tradicijom i u vinskoj proizvodnji Marijan Žganjer , je uz pomoć Tinove ikone konobarice Lile, ponudu popratio proširenom ponudom Bakhova napitka uz Bogdanov pjev…  ♣

Klimatske promjene…

ŽIVOTI LAVA i LAFA

U novije vrijeme mnogo se govori o klimatskim promjenama na Zemlji i mogućim njihovim posljedicama.  Svijetom kruži priča, popraćena fotografijama, kako je upravo – i to bez imalo primjene sile! –  detronoziran čuveni Simba, lav kao, na svjetskoj razini,  dugo dugo godina simbol snage, moći, poštovanja…  danas nešto sasvim drugo. Njegovu poziciju pomalo kao da zauzima znani laF Željac iz Osijeka, na slici u šetnji i u pratnji svojih očito krotkih afričkih prijateljica, koje je, navodno, osvojio bouquetima slanine, kulina i frankovke…. ♣

Osječki laf lavova i njegove umiljate afričke prijateljice

__________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 02. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJETuCASI – 01.2023

still young to…              never to old to…

ŽELJKO SUHADOLNIK

 kroz / through

_______ 01.2023 _______

Poreč Calling! Jedno od najvećih i najautoritativnijih ocjenjivanja vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles ovog svibnja odvijat će se u spomenutom istarskom gradu. Sa Louisom Havauxom, osnivačem te ocem sadašnjeg čelnika natjecanja Baudoina Havauxa, i s njemačkim plemenitašem Stephaneom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog posjeda Chateau Canon-la-Gafferliere u Saint-Emilionu, uspomena na ocjenjivanje u bugarskom Plovdivu, gdje, se zbog opće pomutnje izazvane covidom, prekidaju moja sudjelovanja na CMB-u kao kušača…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trsek moj zbudi se, dosti si spal…: VINCEK JE TU, BU TE ‘BREZAL ⦁ Tri desetljeća Svijeta u Čaši: SLJEMENSKI PURGERAJ, 10 PITANJA JUTARNJEG LISTA, VINSKI KALENDAR ⦁ En Primeur: PELJEŠKI HILIĆ, te GRAŠEVINA CROATICA ⦁ Poreč Calling 2023: CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI ⦁ ANTEPRIME di TOSCANA 2023 ⦁ VINGNERONS DE NATURE u PARIZU ⦁ SVJETSKI KONGRES OIV-a 2023 u ŠPANJOLSKOJ ⦁

­_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2023 –  BUYING GUIDE_____

Mediteranski početak siječnja 2023. u Metropoli

ZAGREBAČKA MORSKA IDILA  

Idilična vizura na Jarunu, u predvečerje početkom siječnja 2023. Pogled je s ulaza u ugostiteljski objekt – DALMATINO!… Temperatura – jadransko-proljetna. A Bijeli Božić / White Christmass u Zagrebu – samo još u pjesmama…

Plavi Ja(d)run – zagrebačko more (suhiucasi)

Bogme i, sljedećih dana, i te kako privlačan dah mora i to i u posve kopnenom zagrebačkom okruženju, u KAISERU na Kajzerici: dođeš u siječanjsko prije podne na kavicu bez koje se ne može ali drugi miomirisi te začas usmjere na gablec… prema – friganim gavunima i lignjicama, pa račićima…

Sommelier Mario Meštrović i preporučene aerobičke vježbe

Naš istaknuti sommelier Mario Meštrović, voditelj ugositeljskog objekta Kaiser, podučit će vas, dok papate i pijuckate neko od finih vina što ih nudi, aerobičkim vježbama što mogu pomoći u poboljšaju gipkosti (prstiju) i očuvanju linije. ♣

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal…

…VINCEK JE TU,  BU TE ‘BREZAL

Nakon božićnog i novogodišnjeg slavlja nije trebalo čekati dugo: naš dragi Bakho pobrinuo se za dosta dobar raspored vinskih svetkovina kroz kalendarsku godinu. Poslije Martinja kad se mošt krstio na mlado vino, eto nas sada u siječnju ponovno zajedno, ali – na začeću! I napokon u normalnim zimslim Celziusima!

Trsek moj zbudi se, dosti si spal. dolgo na tebi mi snegek je stal. Ves si prozebel i tak mi te žal, trsek moj zbudi se, bum te ‘brezal. Brajdicu delal bum trseku mom, trsek bu vrnul mi svojim plodom. Dečicu moju bu sladil z grozdom, mene pak staroga krepil z vinom. Z vinčekom sojim ti krepil me buš, par let života produgšal mi buš. Za to, moj trsek, ti zahvalen bum, do zadnje ure poštuval te bum.

O sunčanom vremenu – makar sunce bilo i zubato, bitno je da nema padalina – zadržavanje na ceremonijalu posvete trsja i zagovora za dobar rod, u vinogradu okićenom špekom i kobasama zna i duže potrajati…. Prizor je s blagoslova vinograda i zagovora za dobar rod u organizaciji udruge vinogradara i vinara Trilikum s područja na rubu Zagreba i na početku Hrvatskog zagorja (suhiucasi)

Kao osnovno oruđe na događanju i kao zaštitni znak je BILIKUM, ovdje na slici, na provjeri Zagrepčanina Zorana Lutza, u divovskim dimenzijama, originalna varijanta je zapremnine ukupno 0,7 lit.  (Marko Ćolić)

Kao osnovno oruđe na događanju i kao zaštitni znak je BILIKUM!  Tročlano kolo, originalno i službeno ukupne zapremnine, kažu, oko 0,7 l, izvorno je nazvano riječju bilikum, po njemačkome Willkommen! što znači dobrodošli!, međutim naši kajkavci su ga zbog TRIJU povezanih peharčeka preimenovali u TRIlikum! Da bi se postalo članom pajdašije, nužno je bilo, po štatutu, ispiti bilikum, dakako ne ovaj golemi trilikum kojemu se mnogi MUŽI s veseljem klanjaju,  nego onaj originalni, zapremnine ukupno 0,7 lit. Priča kaže kako za pravog muža popiti i do litre vina odjednom nije nešto prezahtjevno, međutim ovdje valja reći to da je onaj tko je smišljao štatute ipak bio uviđavan (barem) prema pripadnicama nježnog spola kojima je odredio da isprazne jedan od tri peharčeka i ostavio im mogućnost da za iskapljivanje preostala dva peharčeka – zaduže nekog od posebno dragih im pajdaša…

U Kutini vole, poput ovog veselog Moslavca lijevo te vinara Tomislava Trdenića, uživati i u šaranima, pečenima, ovako, na rašljama…Nakon divljenja vizualno ovoj ikebani na otvorenome slijedi konkretni dio obreda u toplom interijeru, dakako uz tamburaše, i – čašu!… (suhiucasi)

Krešimir Trdenić, Tomislavov brat koji se na kutinskom gospodarstvu Trdenić što obuhvaća 15 hektara vinograda bavi poslovima u domeni enologije, nakon lijepog aperitivnog novog mladog lokalnog bisera škrleta dobrodošlice nije mogao odoliti da nam uz šarana ne ponudi i svoje vrlo uspjele crvene/crne uratke – crni pinot te jako jako dobar cabernet sauvignon iz berbe 2019, još na odležavanju. Posebice za cabernet sauvignon pohvalio ga je Frane Ševo (desno na slici) koji je godinama radio kao sommelier u ugostiteljstvu u Njemačkoj, a koji u novije vrijeme kao iskusni vinski kolekcionar specijaliziran posebno za bordoške crnjake u nas organizira vinske radionice s ponudom ekskluzivnih etiketa.  (suhiucasi)

Moslavci stalno naglašavaju kako je njihova robna marka vino škrlet od istoimene sorte, ali, začudo, škrleta ukupno na cijelome području imaju zasađenog tek nešto više od 70 ha, ostalo su sorte stranog porijekla, uvelike Chardonnay. Trdenići mi vele da u svom nasadu imaju ukupno devet sorata, a Škrlet zauzima tek nešto više od 30 posto površine. Na pitanje zašto ne smanje površinu s inozemnim kultivarima i povećaju obujam SVOJEGA Škrleta objašnjavaju da su se počeli sve jače okretati (vinskom) turizmu a da turisti koji im stižu uvelike traže vino od kultivara s bjelosvjetskim pedigreom. Međutim iskustvo drugih globalno glasovitih vingradarskih područja govori da je najjači magnet nekoga kraja za goste odasvud ono što se nudi kao originalno domaće i što može pružiti visoku kakvoću a što – drugi nemaju, tu bih rekao da Škrlet kao sorta uz prikladan izbor vingradarske pozicije i prikadan rad u vinogradu i podrumu SIGURNO može pružiti i visoku kakvoću i užitak, dakle JESTE igrač! U svjetlu aktualnih globalnih klimatskih prmjena s povišenjem temperature moslavački vinogradari strahuju da će Škrlet ispaštati jer da će gubiti na svježini, pitanje svih pitanja u ovim okolnostima je: je li baš nužno to da škrlet kao vino bude glavninom tek izrazito svježe ili ga treba akceptirati i kao zrelo OZBILJNO vino….

Po tradiciji, putevi u dane oko 20. siječnja pojačano vode prema vinogorjima sjevernog dijela Hrvatske, naime Vinkovo je kao Vincekovo popularno na sjeverozapadu, Slavonija ga poznaje kao Vincelovo, a na krajnjem istoku naziv mu je Vinceška. Negdje je svečanost točno na dan sv.Vinka, 22. siječnja, a negdje o vikendu najbližem tome datumu.

Običaj je da se za dan sv. Vinka trsje u nasadu okiti kobasicama, špekom odnosno slaninom, komadima šunke, kulenom, kao i da se loza poškropi novim mladim vinom, vlasnik vinograda prvim simboličnim rezom službeno označava početak novih radova u trsju i start nove vegetacijske sezone vinove loze, a svećenik blagoslivlja vinograde zagovarajući dobar urod kako količinski tako i kakvoćom. Slijede pjesma, ples, šala, gozba, slavljenje vina… općenito – do kada tko izdrži.

Toliko se u nas još od Božića lani pa do međunarodne sljemenske skijaške utrke Zimska kraljica jadikovalo zbog visokih zimskih temperatura i zbog nedostatka pravog zimskog ugođaja, a onda eto ti, baš na dan kojime se prvim i simboličnim orezivanjem trsa označava početak nove vegetacijske sezone vinove loze, najednom hladnoće, neugodnog sjevernog vjetra i snijega… Bijelo vincekovanje u zelinskome kraju, na imanju Ljubekov gaj: prizor snimljen s vrha brijega s Ljubekovim vinogradom, zatim trenuci kad Ljubekov sin Tomislav Smrndić zarezuje trs, gradonalečnik Zeline Hrvoje Koščec ga zalijeva, a direktorica Turističke zajednice Marinka Zubčić s divljenjem promatra s trsa skinutu kobasicu koja bi trebala nagovještavati da će ovogodišnja berba biti jako dobra…

_________________________________

Karlo Kos,iz obitelji Žejka i Anite Kos u Hrnjancu

Sv.VINKO, SUSRETI, MLADOST & RADOST! Posljednji dio siječnja – istodobno kraj i novi početak! Okupljanje uz mesne delicije i novu mladu kapljicu, kao rezultata pošlogodišnjeg kolinja i prošlogodišnje berbe grožđa, te službeno označavanje starta nove vinogradarsko-vinarske sezone. Radujuće svjedočenje progresivnom angažmanu mlađih snaga što nastavljaju uspješnim stazama roditelja odnosno prethodnih kolega u profesiji…

KOS – Kod obitelji Željka Kosa u Hrnjancu kod Sv. Ivana Zelina. Karlo Kos  sin Željka i Anite Kos, stasao je da preuzme vođenje vinogradarsko-vinarskog posjeda. Vis à vis obiteljske  kuće i dosadašnjeg podruma niknula je, uz pomoć i sredstava iz međunarodnih fondova, nova, moderna građevina s dovoljno prostora i dobro opremljena za preradu grožđa, proizvodnju i dozrijevanje te skladištenje vina. Velika dvorana napunjena s brojnim cisternama za vino, kutak za bačvu od cementa u obliku jajeta za posebne eno-kreacije, prostorija za hrastove bačv(ic)e, magazin za butelje, velika kušaonica. Čestitke!  Obitelj Željko & Karlo Kos obrađuje četiri vlastita hektara vinograda i pokazuje tendenciju širenja s površinama. Od sorata Kosovi imaju lokalnu Kraljevinu, zatim Chardonnay, Kerner, Pinot sivi, Pinot crni. Vina mirna i pjenušava. Kapljica je besprijekorne čistoće. Primjedba:  Karlo Kos još je vrlo mlad, logično bi bilo da unese neke SVOJE bitne zamjetne novosti u proizvodnju/kreaciju. Rekao bih da bi koristilo više posvećenosti i angažmana prema lokalnom adutu kraljevini u smislu da se to vino, koje se svjedobno bilo počelo reklamirati kao robna marka teritorija, i koje je od sorte što krije i veći potencijal od onog do sada iskazanoga u većini uradaka, pokaže ne samo, kao do sada, u vrlo ugodnom svježem obliku i kao neobvezno, nego i u izdanju s dodanom vrijednosti, tj. kao vrlo pretenciozni suhi uradak (dobiven uz manji prinos, kasnijom berbom, s dužim sazrijevanjem u drvenoj posudi, ili pak npr. dugačkom maceracijom i dugim dozrijevanjem u hrastovim bačvama….)

BRAJE – Gourmet-hram obitelji R.Braje, Lokošin-dol, Plešivica: Robert Braje, supruga mu Sanda i sin Patrik ugostili su za Vincekovo, pod svojom prigodnom zastavom (gore, u desnom vrhu slike), Tomislava Radića, novinara i dugogodišnjeg urednika na Radio-Zagrebu Hrvatskog radija, te osnivača i direktora sajma vina i delikatesa prof. Ivana Dropuljića koji se u posljednjim godinama i sam upušta u kolinja i u društvu s prijateljima kreira svoje uratke iz mesarske kategorije. Popularni Dropi smatra da je savladao sve što treba vezano uz dobivanje visokokvalitetnog špeka, sad je kod Brajeovih došao na upoznavanje sa za njega eventualno novim okusima i kombinacijama aroma te po poneki naputak vezan uz izradu, a potom i uz načine prigotavljanja i posluživanja  raznih vrsta kobasica a i drugih prerađevina s kolinja…  Uostalom, Dropuljićev  Zagreb Vino.com je ne samo  revija vina nego i smotra onoga što spada u/na tanjur tako dakako novitet na festivalu ove godine možemo očekivati i neke nove momente vezane uz mesariju i Dropijeva promišljanja o toj umjetnosti….

Prosinačko kolinje obiteji Roberta Brajea na vincekovskom tanjuru: domaća salama, dobro stisnuti čvarci, kobasice kuhane u novom mladom portugiscu, kuhane kobasice na kraju blago zapečene s lopticama rajčice te restani krumpir . Sljedeće Vincekovo – barem nakratko ali ipak dovoljno dugačko – i kod Dropija?… (Marko Čolić)

Gospodarstvo Roberta Brajea  tik uz nekad znano izletište Mladina. Tata Robert, koji sve od sebe daje u trsju, i mama Sanda Braje koja je  vrsna chefica, procijenili su da im se sin Patrik ne tek dovoljno vinuo u visinu nego i da je, sada i sa stečenim fakultetskim strukovnim obrazovanjem, stasao za postupno preuzimanje kormila vinogradarsko-vinarskog turističkog posjeda, pa su uz prvi vinski praznik i jedan od najvećih vinskih praznika u godini odlučili Patriku u čast za njegove kolege i profesore s Agronomskog fakulteta i za ponekog predstavnika sredstava javnog informiranja  prirediti svečanost uz svoje proizvode iz domene domaćeg uzgoja i kolinja, umjetnosti kuharstva, vinogradarstva i podrumarstva. Patrika je zapalo to da nudi svoju verziju pjenušca od po Plešivici nekad dosta raširene sorte Veltlinac crveni, zatim pet(illant)-nat(urel) od Portugisca, također obilježja Plešivice, potom odležane sivi pinot i crni pinot… Gospodarstvo Roberta Brajea na Plešivici već duže vrijeme slovi kao vrlo vrijedna ali i za mnoge potrošače cjenovno prihvatljivija alternativa onome visokoekskluzivnome doživljaju što ga obitelj Korak nudi na Plešivici u svom sjajnome prije koju godinu otvorenom objektu sastavljenom od dijela za obiteljsku vinsku produkciju i dijela što bi se mogao nazvati obiteljskim ateljeom kulinarskog umijeća.

Izbor vinskih etiketa kod obitelji  Braje: mirni suhi crveni veltlinac (Veltlinac crveni jedan je od dosta kultivara od davnina prilično raširenih baš i u Plešivičkom vinogorju a koji lokalni proizvođači plemenite kapljice najčešće svrstavaju u grupu nazvanu plešivačke stare sorte i uglavnom ne prerađuju ga samostalno), pa  sivi pinot, rajnski rizling, onda lijepo pitki novi mladi portugizac, zatim i crni pinot. Do prije koju godinu, dobro to pamtim, Brajeovi su imali i vrlo ozbiljni fini crnjak – mješavinu od crnog pinota i cabernet sauvignona, ali onda je nevrijeme uništilo taj njihov nasad caberneta, pa tog crnjaka više nema. Najnoviji – vrlo uvjerljiv ali još mlad za konzumaciju, dakle za njegov puni doseg u organoleptici valja još pričekati – uradak Patrika Brajea je plod osam mjeseci u amfori maceriranog grožđa, to je vino  VELTRAPI 2019 od sorata  Veltlinac crveni 33 %, Traminac crveni 33 % i Pinot sivi 33 %, sa zasad tek nešto duže od godine dana dozrijevanja u bačvi. No Patrik Braje kao vrlo mlad čovjek ima još vremena i za čekanje s izlaskom na tržište tog ambera, ali i za stvaranje još korisnih noviteta u ponudi vinskih etiketa kuće. Klimatske promjene već su donijele porast prosječnih temperatura, a znanstvenici kažu da će zatopljenje možda ići i dalje. Sjeverniji krajevi postaju sve bolji i za proizvodnju rasnih crnjaka, i to bi se na Plešivici moglo dobro iskoristiti opredjeljenjnjem ne – po nekoj navici – za uvođenje još jednog merlota ili još jednog cabernet sauvignon, naime unutar one malo prije spomenute grupe plešivačke stare sorte postoji crni kultivar kojega se znalo dosta koristiti za popunjavanje portugisca, a koji sam, ako raste u prikladnom ambijentu i prikladno ge se obrađuje, može pružiti izvanredan rezultat – upečatljivi crnjak  s pedigreom ovoga teritorija, riječ je o sorti Lovrijenac, St.Laurent. Pa, evo zrnca Patriku za razmišljanje: ako je već vinsku kartu moguće popuniti s nekim lokalnim biserom – zašto ne ovime?

Za susjednim stolom Patrik je imao kao goste svoje kolege i kolegice vršnjake, predvođene profesorom na Agronomskom fakutetu Željkom Andabakom (Marko Čolić)

____________________________________

U sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše vinske svečanosti poput Vincekova održavaju se uvelike uz poštivanje određenih regula proizašlih iz poznatih Križevačkih štatuta vezanih uz ponašanje na takvim događanjima. Križevački štatuti, koji su postali dijelom naše nacionalne kulturne baštine, prezentirani su bili široj javnosti već u nekoliko knjiga, a najnovije izdanje, za pripremu kojega se pobrinula doc.dr. Tanja Baran, inače glavna urednica Radio Sljemena Hrvatskoga radija, svjetlost dana ugledalo je nedavno, i to, kao i još neka što obnovljena što nova popratna izdanja i natječaj za najbolju vinsku fotografiju pod nazivom Kapi vinska ljubavi, ove su godine za Vincekovo ponovno glavninu pažnje javnosti usmjerili upravo na križevački kraj.

…Međutim sada na Kalniku poprilično nisku temperaturu popratili su gusti pljuskovi snijega pa se požurilo s ceremonijalom kako bi se što prije pošlo unutra na suho i toplo (Marko Čolić)

PO KRIŽEVAČKIM ŠTATUTIMA krenulo je Vincekovo u ranijim popodnevnim satima – službeo:. od 14 sati – u starim obreškim klijetima ispod Kalnika. Vincekovo po Križevačkim štatutima održava se svake godine u nekom od vinograda križevačkog područja u organizaciji udruge  križevačkih vinogradara i vinara Bilikum, Turističke zajednice grada Križevaca (Visit Križevci) i udruge Vinske ceste Križevačkoga prigorja. Ove su godine kao poprište glavnog događanja odabrane stare Obreške klijeti između Vukovca i Vojnovca Kalničkog.

Svetkovina Vincekova prvi je od pet zapovjedanih pučkih vinogradarskih blagdana, unutar te petice su i oni sv. Jurja, sv. Ivana, sv. Martina i sv. Mihovila. Program predviđa posebnu spelanciju, blagoslov trsa po Križevačkim štatutima. Prema narodnim običajima na dan sv. Vinka vinogradari odlaze u vinograde i odrežu dvije-tri rozgve sa tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim pokaže i male grozdove na temelju kojih vinogradar može pretpostaviti hoće li godina biti rodna i plodna. U ceremoniji, koja se obavlja na otvorenom, uz domaćina sudjeluju i biskup, peharnik, zvonar, pjevači i tamburaši. Loza se kiti kobasicama koje simboliziraju plodnost budućeg uroda. Prvi dio ceremonije izvodi se, eto, u vinogradu, a drugi u klijeti ili vinskom podrumu uz dobru kapljicu, domaća starinska jela i pića. Gorički grah, kobasice i meso pečeno na šibi kušani su u Lovačkom domu iznad Deklešanca. Domaćini: Grad Križevci, KUD Prigorec-Sv. Petar Orehovec, Udruga vinogradara i vinara Bilikum Križevci

Nakon obavljenog rituala u trsju i prigodne veselice na toplom uz finu domaću papicu i kapljicu, slijedila je dodatna svečanost, u kasno popodne i uvečer u prostorima Hrvatskog doma u Križevcima, tamo je bila promocija najnovijie knjige Križevački štatuti bila u obliku svojevrsne kazališne predstave. Nakon sat i pola igrokaza po pajdaškim regulama i uz tamburaše promoviran je svečano i foto-katalog Kapi vinska ljubavi sa širim izborom najuspješnijih fotografija prispjelih ove godine na natječaj. Publici su na podjeli nagrada predstavljeni fotografi-amateri dobitnici priznanja, ali i članovi stručnog ocjenjivačkog suda.

U teatarskom nastupu su igrali počasni predsjednici Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti Tanja Baran i Zoran Homen te Siniša Pleše, dok su vinskim pjesmama prezentaciju obogatili tamburaši KUD-a Prigorje. Održavanje svečanosti organizirali su Društvo za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti i Grad Križevci. Suorganizacijski su pomogli Destinacijska agencija Križevci i KTC Križevci.

Križevački štatuti na sceni, u prvom planu na pozornici su Tanja Baran i stoloravnatelj Zoran Homen. Dolje, kao odlični pratitelji – tamburaši lokalnog KUD-a Prigorje (Marko Čolić)

Katalog Kapi vinske ljubavi

A onda je nastupio i trenutak da se na pozrnicu pozovu ovogodišnji članovi ocjenjivačkog žirija, pa potom i osvajači nagrada.

Evo i tko su nagrađeni i koje su fotke nagrađene: prvu nagradu stručnoga ocjenjivačkog suda, u kojemu su bili vrsni hrvatski profesionalni fotografi Goran Matošević, Bernard Čović i Josip Mišo Lišanin, primio je Branko Nađ iz Zagreba za fotografiju Zvjezdana vrtnja nastalu u vinogradima Belja, drugu nagradu osvojila je Anja Duršot iz Virovitice za fotografiju Colourful vibrations, dok je treću nagradu dobio Goran Jakuš iz Velike Gorice za fotografiju Berba u vinogradu Krauthaker.

Na pozornici, uz voditelje prezentacije, članovi stručnog žirija, te dobitnici nagrada (Marko Colic)

Nagrađene fotografije

Stručni ocjenjivački sud posebno je pohvalio i Iliju Kordića iz Vrgorca za fotografiju Terra Madre loza, zatim Georgija Srebrena iz Samobora za fotografiju Shadow dream te Tomislava Stipića iz Križevaca za fotografiju pod nazivom Martinje po Križevačkim štatutima. Nagradu publike osvojila je Srednja gospodarska škola Križevci za fotografiju pod nazivom Poezija u čaši.

Bikla – mješavina mladog crvenog vina i kozjeg mlijeka

S obzirom da je, dojam je, vrlo malo onih koji znaju što je to BIKLA, opredijelio sam se za objavu ove pristigle također Kordićeve fotografije upravo bikle,  a to je u vrgoračkome kraju tradicijski napitak dobiven miješanjem mladog crvenog vina i kozjeg mlijeka!

Prve nagrade struke i publike bile su u vrijednosti od 3000 kn, druga nagrada struke 2000 kn, a treća nagrada 1000 kn. Svi su nagrađeni, kojima su osobno čestitali pročelnik za financije grada Križevaca Ivan Biškup, predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti Siniša Katavić te članovi stručnoga ocjenjivačkog suda, dobili za uspomenu i fotokatalog Kapi vinske ljubavi s izborom 36 fotografija od 24 autora i tiskan na 90 stranica a koji je uredila i za koji je predgovor napisala autorica foto-natječaja Tanja Baran, ukupna dobuška je obogaćena još i buteljom gradonačelnikovog vino te tablom križevačke čokolade.

NE SAMO GOZBA i FEŠTANJE, NEGO i KULTURNA BAŠTINA!

Križevčanka doc.dr. Tanja Baran, inače glavna urednica Radio Sljemena, pobrinula se za izlazak novog izdanja knjige Križevački štatuti te za svojevrsni album Hižni protokol u koji se upisuju detalji s druženja uz vino ali – po određenom protokolu (suhiucasi)

Vinkovo je ne samo okupljanje da bi se uz blagoslov boga vina Bakha obilato gostilo uz prigodnu glazbu, to je svetkovina što spada u narodne običaje s programom odvijanje kojega propisuju određena pravila, čime lijepa i uobičajeno vrlo bučna veselica prerasta u ono što se naziva kulturnom baštinom i što dobiva svojevrsnu kulturnu konotaciju. Još od davnina događanje uz Vinkovo počiva na određenim protokolima odnosno ŠTATUTIMA, nastalima uvelike u križevačkom kraju, a na to ponosno pažnju skreću Društvo za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti i Grad Križevci. Knjižnica ogranka Matice Hrvatske izdala je 1994. godine knjigu s gotovo 500 stranica i pod naslovom Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti, od Marulića do Kaleba i Tadijanovića. Pred vama je knjiga što govori o srcu i čulima, knjiga što vas poziva na gozbe i zdravice tijela i duha ponajboljih hrvatskih pisaca i na upoznavanje Križevačkih štatuta, neobičnog i slavnog spomenika Križevaca i hrvatske kajkavske pučke književnosti, napisala je u predgovoru Riječ izdavača urednica Renata Husinec, uz koju se kao članovi Uređivačkog odbora potpisuju Petar Delić, Nikola Novosel i Stjepan Sučić. U knjizi se, između ostalih, uz one od malo prije spomenutih Marka Marulića, Kaleba i Dragutina Tadijanovića, nalaze radovi hrvatskih velikana poput Petra Hektorovića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Pavla Rittera Vitezovića, Tituša Brezovačkog, Augusta Šenoe, Ksavera Šandora Đalskog, Antuna Gustava Matoša, Frana Galovića, Frana Alfirevića….

Upravo sada, u siječnju 2023. godine objelodanjena je pak, zahvaljujući nakladnicima Društvu za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti, Gradu Križevci i Prigorskom mediju a pod uredništvom Tanje Baran, inače, da ponovim, glavne urednice zagrebačkog Radija Sljeme,  knjiga Križevački štatuti – vinsko pajdaške regule za sve domaće, društvene prijateljske i pobratimske zdravice i veselice. U nju su uvrštene i Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija, Svetojnska lumparija i Veliki ritual o krščenju mošta.  Uz ovu knjigu, sa 160 stranica, izašli su, kao dio kompleta, i Hižni protokol po Križevačkim štatutima na 72 stranice, te Pajdaška legitimacija sa 20 stranica. Sve tri publikacije dostupne su u knjižarama, a mogu se naručiti i preko e-adrese: prigorski@prigorski.hr .

– Najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti, što uče kako se zabavljati u prijateljskom okruženju uz vino, pjesmu i zdravice po točno određenim pravilima, doživjele su, eto, dugo očekivano posve novo izdanje. Nastale u narodu, a zapisane u 19. stoljeću, regule su dosad tiskane više puta. Taj ključni spomenik hrvatske vinske kulture sada je objavljen uz blažu jezičnu redakturu i u suvremenom dizajnu. Izdanje je u suštini originalno i cjelovito, onako kako je zapisano prije više od stoljeća. Tako knjiga uz opise sadržaja Križevačkih štatuta po pajdaškim ulogama (stoloravnatela, oberfiškuša, fiškuša, kantušministera, govorača, barilonosca, vunbacitela) i uz ispis paragrafa po kojima se društvo zabavlja, donosi i obilje zdravica od kojih su najvažnije zdravica domovini, pajdaštvu i krasnome spolu. Novo cjelovito ostvarenje uz samu knjigu Štatuta, donosi i Hižni protokol i Pajdašku legitimaciju kao neizostavan dodatak regulama. U Protokol se upisuju svi važni događaji u obitelji ili pajdaštvu s opisima događaja: od svadbi, krštenja, karmina, rođendana, imendana, do proslava godišnjica braka, matura, diploma, obiteljskih proslava blagdana, ili u bilo kojoj prilici kada se nađe dobro društvo. Da bi netko bio primljen u pajdaštvo, najprije je u znak dobrodošlice morao ispiti bilikum, posudu u koju stane 0,7 l vina. Tek ga je nakon toga hižni domaćin smio primiti u društvo i dati mu pajdašku legitimaciju – rekla je Tanja Baran.

Tanja Baran (u sredini, u crvenom kaputu) zaželjela je za uspomenu sliku s članovima ocjenivačkog žirija koji je ove godine birao najbolje vinska fotgrafije stigle na natječaj, te s, kako je rekla, značajnim vinskim promotorima, pa smo, tako, uz nju Mišo Lišanin, Siniša Katavić predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti, Zoran Lutz s područja izdavačke djelatnosti, Bernard Čavić i Goran Matošević, onda sommelier Frane Ševo, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com prof. Ivan Dropujić, pa Tomislav Radić, veteran turističkog novinarstva pri HRT-u, zelinski radijski novinar i spisatelj Stjepan Šagovac, te ja kao glavni urednik revije Svijet u čaši

Doc. dr. Tanja Baran, inače urednica i voditeljica, na Radio Sljemenu, popularne emisije Purgeraj, osobito je zaokupljena temom spajanja vina s narodnim običajima u smislu kulturne baštine našeg naroda. Intenzivno radi na novoj svojoj knjizi Hrvatska vinska kultura za koju bi silno voljela da izađe do sljedećeg velikog vinskog praznika – Martinja 2023. Upravo dio njenog magisterija i doktorata posvećen je bio Križevačkim štatutima. Na neki način opsesija joj je realizacija, u Križevcima, Interpretacijskog centra hrvatske vinska kulture, s jedne strane vesela je, veli, zbog toga što je gradonačelnik odobrio zemljište na kojemu bi se taj Centar nalazio a s druge strane strijepi glede potrebnih materijalnih sredstava, očekuje svakako da za takav projekt stigne i stanovita potpora iz blagajne Europske Unije.

Dakle, više je nego jasno da su upravo spomenuta ta nova izdanja, ali i proglašenje pobjednika na drugom Nacionalnom natječaju za najbolju hrvatsku vinsku fotografiju, bili snažni motivi su da se u velikom broju pođe na Vincekovo 2023 baš u križevački kraj. ♣

Odjek pressice vezane uz tri desetljeća Svijeta u Čaši

SLJEMENSKI PURGERAJ, 10 PITANJA JUTARNJEG LISTA, VINSKI KALENDAR

Nakon pressice na samom kraju prošle godine a kojom se htjelo skrenuti pažnju široj javnosti da je prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam Svijet u Čaši obilježila puna tri desetljeća postojanja, ja, Željko Suhadolnik, kao glavni urednik, pozvan sam da poslije božićno-novogodišnjih praznika, dakle početkom 2023., gostujem u emisiji Radio-Sljemena Purgeraj  Tanje Baran, inače sredinom siječnja nominiranoj za nagradu Večernjakova ruža u kategoriji Radijska emisija godine,  te da za Jutarnji list dam odgovore na 10 pitanja postavljenih mi od novinara-urednika Zlatka Šimića.

S Tanjom Baran, u emisiji Radio Sljemena Purgeraj, nominiranu za ovogodišnju Večernjakovu Zlatnu ružu, nagrada se dodjeljuje u ožujku 2023.

Jutarnji list – Tjedan u 10 pitanja Zlatka Šimića

Suhi, čestitam na tridesetoj obljetnici izlaska tvojeg časopisa za vino, kulturu stola i turizam Svijet u čaši. Kako si ga, s kim i zašto tada pokrenuo?

                – Hvala na čestitci. Ideju za pokretanje dobio sam u trenucima kad je počelo uništavanje novinske izdavačke kuće Vjesnik unutar koje sam radio, kao urednik u rubrikama vezanim uz glazbu, vino, turizam, lov ribolov i planinarenje, u tjedniku Vikend, sastavnicu odjela zvanog Informativno-revijalna izdanja što je obuhvaćao i časopise Arenu, Start, Svijet, Fokus… Iako je Vikend bio visokotiražan i dohodovan, u jednom trenutku gotovo svi mi urednici i novinari dobili smo otkaz! Trebalo je nastaviti živjeti, a – kako bez posla? Sreća je moja bila što mi je jako dobar prijatelj bio uspješni zagrebački poduzetnik Mladen Horić, inače veliki poklonik fine papice i kapljice i organizator različitih zabavnih estradnih i eno-gastro događanja po uglednim ugostiteljskim objektima – posebice u Lovačkom rogu – u glavnom gradu. Predložio sam mu da zajednički izdamo knjigu Svijet u čaši, inače moj autorski rad temeljen na prilozima o Bakhovu nektaru objavljenima u Vikendu, i on je odmah prihvatio. Promocija knjige bila je u zagrebačkom hotelu Intercontinental, to je današnji Westin, knjiga je lijepo prihvaćena i iz toga, kao i iz činjenice da u vinskoj i turističkoj Hrvatskoj tada nije postojao časopis i na temu vina, proizašla je odluka da se naša poslovna suradnja nastavi izdavanjem revije sa, za početak, dvomjesečnim ritmom izlaženja. U ono vrijeme, dok je sjajni Igor Mandić imao u dnevniku Vjesnik kolumnu sa svojim odličnim prilozima o gastronomiji, o plemenitoj kapljici, također u Vjesniku, sustavno i ozbiljno u nas je o vinu pisao samo Srećko Ljubljanović, Prvi broj revije, logično nakon serije mojih napisa u rubrici Svijet u čaši u Vikendu i nakon izlaska knjige Svijet u čaši, nazvan Svijet u čaši, izašao je na tržište na veliki vinski praznik Martinje, 11. 11. 1992. Perturbacije su počele i u reviji Studio u kojoj je radio fotograf Marko Čolić, pa se i on dosta aktivno uključio u naš projekt, tako da se može reći da smo stupovi Svijeta u čaši poduzetnik Mladen Horić, koji je brinuo da sve štima s poslovne (materijalne i organizacijske) strane, ja kao novinar i glavni urednik, i Marko Čolić, fotograf.

Sjećam se dobro tih legendarnih imena iz Vjesnikove kuće od kojih sam učio, dakle Srećka Ljubljanovića, Vite Andrića i druga Pere Gabrića. Kako ste surađivali s njima?

– S njima sam se odlično družio, uz Ljubljanovića i Gabrića stjecao sam mnoga korisna iskustva, a što se tiče poslovne suradnje između Svijeta u Čaši i njih, o njoj baš i ne mogu govoriti jer za neku ozbiljniju kontinuiranu poslovnu suradnju tada u Svijetu u čaši nisu postojali kvalitetni materijalni uvjeti za isplatu honorara.

Koje teme su u vinarstvu i vinogradarstvu bile aktualne početkom devedesetih, a ostale su i do danas?

– Mnogo je vremena prošlo od tada, i moram reći da mi je sada malo teško prisjetiti se detalja. Pričalo se uvijek dosta o Martinju i Vinkovu jer to su bile lijepe vinske veselice. Govorilo se i o manjim privatnim vinarima koji su počeli kao samostalci uspješno stasati u većem broju i koji su, svakako, okusima bogatili tadašnju cro-vinsku scenu kojom su, zbog prije važećih zakonskih odredbi nesklonih privatnom vlasništvu i poduzetništvu, dominirale velike tzv. društvene vinarije, tj. kombinati i pljoprivredne zadruge onoga tipa.

S pressice vezane uz obilježavanje 30. godišnjice postojanja revije Svijet u Čaši – uz voditeljicu kroz program i nositeljicu portala diWINE Irenu Lučić, koja je napisala i objavu za Gospodarski list, te uz glavnog urednika Svijeta u Čaši Željka Suhadolnika (sjedi sasvim desno) neki su od vodećih hrvatskih vinara/enologa NEKAD i SAD: Vlado Krauthaker, Marijan Knežević, Velimir Korak, Marino Markežić Kabola, Ivica Perak, Tomislav Tomac Zahvaljujući zagrebačkoj tvrtki Indugraf i Zoranu Lutzu prigodno izdani vinski kalendar za 2023., s fotografijama i s navodom značajnijih vinskih događanja po mjesecima

Mnogi poznati vinari uvijek su cijenili tvoje savjete koje si im prenosio iz iskustva zemalja sa bogatijom vinogradarskom tradicijom. Što su oni, ti stranci, imali, a mi nismo i obratno?

 – Što se tiče prirodnh uvjeta za proizvodnju visokokvalitetnoga vina stranci su, kao i mi, glede vinogradarskih pozicija i klimatskih uvjeta imali svoje jake adute, njih su umjeli kroz Bakhov nektar jako dobro i poslovno iskoristiti. Mi smo imali, i još imamo, svoje posebnosti,  i vrlo bismo voljeli biti vidljiviji s vinom na internacionalnoj sceni, međutim nismo svoj vinski potencijal u poslovnom smislu uspjeli kako treba valorizirati. U vinskim zemljama Zapadne Europe vinari su se jako dobro samoorganizirali, svoja vina kvalitetno brendirali po područjima na način da su i ta područja postala svojevrsnim brendovima, tako da ti vanjski vinari postižu odlične komercijalne rezultate, a kod nas je organizacija branše klimava još i sada, pa izostaje onaj poslovni rezultat koji bismo s obzirom na prirodne uvjete za proizvodnju izvanredne, vanserijske kapljice i s obzirom na priljev turista k nama, mogli imati.

Mnogi ne znaju da si profesor francuskog i talijanskog, mama ti je s Ugljana, a tata iz Istre. Gdje si sve u svijetu sudjelovao u ocjenjivanju i kušanju vina?

– Iskreno, iako sam studirao talijanski i francuski i mogu se sporazumijevati na tim jezicima, niti ja ne znam da sam baš i profesor! Što se tiče mojih sudjelovanja raznim značajnijim kušanjima i na jačim svjetskim vrednovanjima vina, bilo me je svuda po Euopi, ali i u Čileu! Kao degustator, vani sam sudjelovao na velikim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles, Emozioni dal Mondo u Bergamu, Muvini u slovačkom Prešovu, na Vinu Ljubljana i na Vinu Slovenija u Gornjoj Radgoni, a što se tiče značajnih prezentacisjih kušanja izdvojio bih Anteprime di Toscana – Chianti classico, Vino nobile i Brunello, zatim Nebbiolo prima (Barolo i Barbaresco) u Pijemontu…), Austrian Wine Summit u Beču…

Kakva je kvaliteta naših  vina, tko je najviše napredovao u ovih 30 godina; Dalmacija, Baranja, Slavonija, Istra, Plešivica, otoci…?

– Napredovai su svi, rekao bih da je u ovome trenutku najvidljivije to što su postigli vinari s Plešivice s jantarnim vinom i s pjenušcima. Imamo sjajnih i mirnih i pjenušavih i jantarnih vina, i od stranih sorata poput Chardonnaya, Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Pinota sivog i crnog, Cabernet sauvignna, Merlota, Syraha…, ali i od kultivara iz ovog našeg bazena npr Graševine, pa i Frankovke, Plavca maloga, Trnjka, Vranca… međutim, ponavljam, pokazujemo se nedvoljno vještima da s takvim snažnim adutima stvorimo zaštićene brendove po teritorijima na kojima svaki od njih nastaje, ne namećemo se kako i koliko treba promidžbom tih dragulja koje možemo proizvesti. To je eto rezultat neke čudne nesklonosti naših vinara da se cehovski, poslovno udruže u za to primjerene organizacije-institucije, to nema veze s onim nekadašnjim zadrugama i nečime što se odozgor nameće. Takve poslovne organizacije imaju, logično, svoja pravila, ali ona su donesena od tijela sastavljenih od samih članova udruge i kreirana na način da zaštićena robna marka omogući dobar poslovni učinak za udrugu općenito i za svakog njenog člana pojedinačno, ali i za, što je od iznimne važnosti, I za društvenu zajednicu .

Trebaju li se naši vinari zemljopisno okrupniti i zajedno proizvoditi graševinu, teran, malvaziju, plavac, pošip ili ostati mali, unikatni i prepoznatljivi?

– Mislim da je većina odgovora na to pitanje upravo dana. Okvirno, u poslovnom udruživanju u snažnu marketinšku organizaiju nema veze je li netko velik ili je mali, bitno je zajednički stvarati robnu marku teritorija. Okrupniti se ne nužno prvenstveno po nekoj sorti, nego po teritorijima, vinogorjima pa razvijati, što je bitno upravo i vezano uz turizam, prepoznatljivi i u dovoljnoj količini na tržištu dostupan proizvod, tu svakako veliko značenje, uz što-šta drugo, ima i lokalna sorta.

Sve više je razmišljanja o biodinamičkom uzgoju grožđa i proizvodnji ekološkog vina. Je li to i naš put?

– Vino je jedan od vrlo rijetkih poljoprivrednih proizvoda, ako ne i jedini proizvod koji svojom organoleptikom može biti slika i identitet kraja u kojemu nastaje. Ako je previše tehnike i ako se suviše pribjegava enološkim sredstvima vino može briljirati tehničkom kakvoćom, ali neće biti nešto što odražava identitet kraja, nešto što emocionalno uzbuđuje, ima važnu dodanu vrijednost. Vino o kakvome govorim zahtijeva stručan izbor odgovarajuće vinogradske pozicije (tip tla, nadmorska visina, nagib i izloženost), najbolje (lokalne) sorte, sadnju – za kakvoću kapljice i, kasnije, za poslovni efekt od nje – optimalnog broja trsova po hektaru, izbor klonova, zatim pedantan rad i uz što je manje moguće  kemije, pa optimalan termin berbe, apoteklarsku higijenu u podrumu, visoku pedanteriju u podrumu od primarne prerade preko dozrijevanja (izbor posuđa/inoks, drvo, zapremnina) i eventualno odležavanja u butelji, pravilnu procjenu glede termina izlaska na tržište. Priklon eko-pristupu i biodinamici svakako je nešto što treba podržati. Problem je međutim u tome što ima proizvođača koji se vole i (pro)švercati i predstavljaju se kao štovatelji onoga što se naziva prirodnime i na stol donose svoju kapljicu maglušatu do mutnjikavu, nerijetko i onu s čudnim do vrlo nepodobnim mirisom i okusom pa i hrapavu, i uvjeravaju, nakon kušanja uzorka namrgođenog sugovornika, kako to tako mora biti jer je prirodno. Ti čak ne baš i tako rijetki pojedinci koji nisu bili dovoljno pedantni u proizvodnji ili koji nemaju dovoljno znanja i strpljenja za ovakvu proizvodnju mogu biti u pravu kad kažu kako je riječ o prirodnom proizvodu, ali ne smiju nuditi nešto što je s manom i opravdavati se prirodom, nešto što izgledom, mirisom i okusom ne spade na stol.

Kada bi birao 11 najboljih domaćih vina, koliko bi ih bilo bijelih, crnih, koliko rozea, kupaža, a koliko pjenušaca i naravno čijih (sastavi reprezentaciju njih 11)?

– Pitanje je nezahvalno, nije baš lako, jer volim sve ovdje u pitanju nabrojene kategorije, bitno je samo, za konzumaciju u nekom trenutku, prikladno izabrati etiketu, vezano uz okolnost i hranu. Domaćih vinara koje bih stavio u reprezentaciju ima dosta više od traženih 11, plus toliko koliko bi ih se, kako to selektor Galić radi, stavilo u grupu zamjena, a svako malo pojavi se netko nov. Bojim se da bih mogao izostaviti nekoga, pa ću, ako već moram navoditi imena, spomenuti ona koja su, upravo u izborima najboljih u organizaciji Svijeta u čaši, kao prva i službeno proglašena osvajačima titule Vinar godine, to su inače i vinari koji su u ono davno vrijeme s početka revije Svijet u čaši bili vrlo istaknuti o kakvoći, a s vremenom su još i napredovli i ostali su u vrhu još i danas. Riječ je o Vladi Krauthakeru, Ivici Peraku i od njih mlađemu Ivanu Marinclinu kao glavnm enolozima Kutjeva dd, Ivanu Eningiju, Zlatanu Plenkoviću, Velimiru Koraku, Marijanu Kneževiću enologu Vina Belje, kao i Zvonimiru i Tomislavu Tomcu i Marinu Markežiću Kaboli, koji su gostovali na nedavnoj pressici održanoj u Zagrebu kao obilježavanju 30 godina postojanja Svijeta u čaši.

Koje vino ne možeš zaboraviti i koji savjet ti je svetinja kad kušaš neko nepoznato vino?

– Ima dosta takvih vina koja ne mogu zaboraviti, veliki sam ljubitelj naših sorata Plavac mali, Vranac, Trnjak, toskanskog Sangiovesea u Brunellu I Chianti Classicu, pijemontskog Nebbiola u Barolu i Barbarescu, Tannata s francuskog jugozapada, Syraha i Mourvèdrea s Côtes du Rhône i Châteauneuf-du-Papea, Tempranilla iz Rioje i naročito iz DO Toro u Španjoskoj, Tourige i crnih mješavina iz doline rijeke Douro u Portugalu, Frankovke iz Gradišća, Baden-Württemberga, mađarskog Villanyja i naše Baranje, Rizlinge iz Donje Austrije s obala uz Dunav, Rizlinge iz Palatinata (Pfalza), ali i one iz Alsacea,… Moj savjet je da se pri kušanju nekog nepoznatog vina treba dobro informirati o njemu kroz, ako ne može bolje, na etiketi dostupne podatke o njemu i proizvođaču te se maksimalno koncentrirati na to što je učaši pred očima, pod nosom i u ustima. Ovo o koncentraciji pri kušanju vrijedi uvijek, i za vina koja se već poznaju od prije, naime berbe mogu pokazati razlike u organoleptici a i vrijeme provedeno duže u butelji donosi neke svoje elemente. ♣

Predstavljanje & pravi En primeur na zagrebačkoj Vinskoj srijedi

PELJEŠKA VINARIJA HILIĆ!

Unatrag već popriličan broj godina ovdje u Hrvatskoj rado baratamo izazom en primeur, posebice zahvaljujući udrugama Vinistra i Graševina Croatica te dakako vezano uz malvaziju istarsku i slavonsku graševinu, međutim Alen Hilić, vinar iz obiteljske vinarije Hilić s Pelješca, prvi je taj koji je – bilo je to tek ovih dana na predstavljanju njegovih vina u Metropoli – zagrebačkoj publici  podario prAvi en primeur, i to s prodajom unaprijed svojeg plavca maloga 2022 što, kako je najavio, na tržište izlazi 2025!

Alen Hilić kao gost prof. Marije Vukelić, voditeljice Vinske srijede (Julio Frangen)

U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino i vino, potkraj siječnja 2023, na svojem događanju Vinska srijeda prof. Marija Vukelić izvela je pred uzvanike obiteljsku vinariju Hilić iz Kune Pelješke. Vlasnik vinarije Alen Hilić za tu je prigodu donio na prezentaciju šest svojih vina – mladi Pošip 2022, Pošip iz 2021, Rosé 2021 i tri plavca: mladi iz 2022, Plavac mali Selection 2017 i Dingač 2016.

Kad je po klasičnom redosljedu posluživanja na red stigao crnjak, konketno prvi plavac mali – mlado vino iz berbe 2022. koje još dozrijeva u bačvi i specijalno za ovu prigodu natočeno ga je nekoliko butelja, ono što se najprije moglo nazvati pretpretpremijerom postalo je doslovno ono što Francuzi nazivaju en primeurom, a to je da su posjetitelji skupa bili toliko oduševljeni kušanjem da su počele pljuštati rezervacije do mjere da ga je otkupljena jedna trećina od ukupne berbe 2022. Plavca malog , naručitelji sad za isporuku trebaju pričekati do 2025. godine kad je predviđeno da izađe na tržište!

Kuša se plavac mali 202 koji na tržište izlazi tek u tijeku 2025. godine (Julio Frangen)

Navedeni plavac mali 2022 iz malog je vinograda u Kuni pelješkoj starog 35 godina toliko je oduševio nazočne da je doslovno posve zasjenio ostale uzorke! Inače, ovo je vino dobilo svoje prvo priznanje na Kunovskim Božićnim užancama u prosincu 2022., kad je, na ocjenjivanju naslijepo eno-uratke mladih peljeških vinara i enologa zasjeo na pobjedničko mjesto. Kunovske božićne užance događaj je koji mladima pokazuje neke tradicijske događaje, ovdje je u prvom planu bilo obnoviti lokalni običaj vezan uz svinjokolju, pokazati kako se nekada svinja rezala i kako su se pripremale domaće kobasice, predstaviti novim generacijama stara jela poput raštike s kobasicama. Restoran Trilogija Fino& Vino u Zagrebu upravo je uz ovo vino i napravio takvo jelo, varivo s raštikom i kobasicom, osjetio se doista dah starih vremena, do izražaja su došli punoća okusa, a uz ovaj specijalitet na žlicu mladi plavac, iako zapravo još nedovršen, sjajno je pristajao.

Pogled na Hilićevo trsje na dijelu pozicije Dingač (Julio Frangen)

Na samome početku kušanja svi posjetitelji su izrazili zadovoljstvo i radost što su Vinske srijede u 2023. počele upravo pelješkom vinarijom i vinima s našeg drugoga najvećega poluotoka koji je nedavno spojen s kopnom veličanstvenim Pelješkim mostom pa je tako postao dostupniji mnogim vinskim ljubiteljima i turistima. Pelješko vinogorje ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva; danas na nekih oko 950 ha vinograda raste čak 75 posto loza starijih od 25 godina.

Zagrebačka degustacija počela je mladim Hilićevim čarskim pošipom iz 2022. koji je Alen Hilić, također pretpremijerno, donio iz – cisterne. Vino je u svojoj ranoj fazi pokazalo izrazitu sortnost, lijepe voćne mirise i lijepu mineralnost. Pošip iz 2021. bio je dakako potpuniji, moćniji, jačega tijela i iskazanije aromatike. Grožđe za ovaj pošip većinom je došlo iz Čare, manji ga je dio bio iz Kune, pa je eto dobio nešto pelješkoga štiha. Rosé 2021. napravljen je od Plavca maloga s terasastih vinograda kod Janjine, s nižih položaja. Voćnih zavodljivih mirisa, s malim, također zavodljivim, ostatkom šećera, sljubljen je bio uz predjelo – domaći pršut i pancetu.  Onda su na red stiglli Hilićevi spremni crni aduti – Plavac mali Selection Hilić 2017 (14,5%)  odležan dvije godine u velikim bačvama od 1200 litara, pokazao se sa smekšanim taninom, lijepo zaokružen. Izražajno i pitko vino s posebnoga položaja Krc u Janjini. Proizvodi se s odabranih, viših pozicija gdje su bitno smanjeni prinosi i grožđe je posebno visoke kvalitete. Kraj je dakako bio u znaku najpoznatijeg pelješkog vinskog brenda – Dingača. Dingač Hilić 2016 (14, 5%) odležavalo je dijelom u velikim bačvama od 1000 l, a dijelom u barriqueu (225 l) tijekom dvije godine, poslije su dva vina spojena u jedno u inoxu,  nakon nekog vremena Dingač 2016 napunjen je i onda je još  dodatno odležavao u bocama! Rezultat je vino koje, kako su se izrazili gosti, ostavlja bez daha, posebice u ovoj etapi, nakon odležavanja u bačvi i boci, kada ulazi u svoju sedmu godinu, a pred njim je – još život.

Alen Hilić je, prisjećam se, svojedobno, prije koju godinu, u Zagrebu već gostovao sa svojim vinima, u okviru događanja G.E.T. report: Razgovori s Tomislavom Stiplošekom koji su se u organizaciji udruge Gastronomija, enologija, Turizam (G.E.T.) odvijali u lijepom odvojenom ambijentu jednog ovećeg kafića u  Tkalčićevoj ulici. Podatka o tome kako je Stiplošek nabasao na Hilića ne sjećam se više, ali jako se dobro sjećam da su Hilićevi plavci i tada oduševili! Poslije sam imao prilike kušati crne uratke iz Hilićeva podruma na festivalu vina u organizaciji Slobodne Dalmacije u Splitu, dojmovi također izvrsni. Hilić nije izvorno profesionalni vinogradar i vinar, on je moreplovac koji je dio vinograda naslijedio od svojih predaka i koji je, kao zaljubljenik u vinovu lozu i vino, razmišljajući o trenucima kad mu dođe vrijeme za mirovinu počeo je kupovati terene s trsjem da sebi uljepša mirovljeničke dane.  Prvi plavci s etiketom Hilić izašli su na tržište 2012. godine, bila je to vrlo mala količina vina, a danas Alen ima bogme već oko 9000 trsova u vlasništvu, u zadnjoj je berbi, tj. 2022., preradio, rekao je sada u Zagrebu, 10 tona grožđa. Iako se u trenucima spomenutog prvog susreta s njime u Metropoli iz njegovih riječi činilo da će do današnjih dana već biti službeno u mirovini, on je još uvijek na moru Po zanimanju je pomorski kapetan, zapovjednik na LNG brodovima, a raduje da se, iako ga kao glavno zanimanje okupira drugi, sada još glavni posao, razvija i kakvoćom prema gore ide i u segmentu plemenite kapljice. Obitelj Hilić živi u Kuni Pelješkoj, ondje je Alen zasadio nove vinograde s Rukatcem i s nešto Pošipa (većinu pošipa zasad kupuje u Čari na Korčuli), vinogradi s Plavcem malim nalaze se u Janjini i na Dingaču te u jednom starom kunskom vinogradu. Vinarija je u Kuni, u sklopu objekta Hilić upravo uređuje kušaonicu. Većinu vina Hilići prodaju ljeti, u svojem wine-baru u Vignju, poznatom pelješkom raju za surfere.  Degustacije u vinariji održavaju se uz prethodnu najavu vinaru: alenhilic@gmail.com  ♣

Trilogija Fino&Vino: Podrum Janko iz Smedereva

NOVA VEČER VELIKIH ENO-URADAKA

Zagrebački restoran Trilogija Fino&Vino postao je sinonimom za događanja vezana uz upečatljivu Bakhovu kapljicu kao protagonista. Nakon nastupa Pelješanina Alena Hilića, izvorno pomorskog kapetana a vinogradara te vinara u razvoju uz strukovnu pomoć, još jedna večer provedena s izvrsnim Bakhovim nektarom iz podruma nekoga tko izvorno nije vingradar i vinar ali to postaje zahvaljujući ljubavi prema vincu, spremnosti da uči i, također uz pomoć stručnjaka iz eno-domene, i nauči. Riječ je, sada, o Draganu Vasiću s nadimkom Janko, vlasniku vinarije Janko iz – Smedereva, grada smještenogna južnom dijelu Pasnonske nizine i sjevernom dijelu šumadijskih brda. Smederevo je povijesni grad čija povijest seže još u doba kad je tu vladao rimski car Prob. srednjevjekovna prijestolnica Srbije, znana i po grožđu i vinu. Granicu smederevskog vinogradarskog područja s jedne strane čini rijeka Dunav a s druge Velika Morava, i to ga uz reljef, tlo (većma bijela zemlja),nadmorsku visinu i klimu čini idealnime za uzgoj vinove loze. Vinogradi su ovdje značajno šireni od 15. stoljeća.

Dragan Vasic sa suprugom Jelenom te s eno-savjetnicom Jelenom Koković

Dragan i Jelena Vasić u Trilogiji Fino&Vino u društvu s poznatim našim sportskim komentatorom Dragom Ćosićem i s Vedranom Šupukovićem iz rukometnog kluba Zagreb, dolje je sa Vasićem i Ćosićem Krešimir Šesnić, voditelj restorana (suhiucasi)

U Zagreb i u Trilogiju Fino&Vino doveo ga je veliki štovatelj svega vezanog uz eno-gastronomiju i inače visokopozicionirani djelatnik u zagrebačkom rukometu Vedran Šupuković. Dragan Vasić Janko od 2006. na lokaciji Zlatni breg kod Smedereva, gdje je znani knez Miloš Obrenović imao svoj ljetnikovac i u njegovu sklopu bio posadio 36 hektara vinograda, brigu vodi o 14 vlastitih hektara pod trsjem i uzgaja Smederevku, Chardonnay, Traminac, Riesling, Sauvignon bijeli, Prokupac, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot i Syrah, grožđe prerađuje i vino dozrijeva, što u inoksu što u hrastovim bačvama raznih zapremnina, u podrumu smještenom uz trsje a kapaciteta oko 75.000 litara. Na tržište vina stavlja u kategoriji baznoga svježega u kategoriji vrhunskog, moćnog, duže dozrijevanog i odležavanoga, elaboriranog. U Zagreb je na prezentaciju za vinske trgovce, sommeliere, eno-gastro ali i sportske (!) novinare donio pet etiketa iz te prestižne grupe, snažne i elegantne, konkretno Chardonnay 2016 te crnjake Bifora shiraz 2018 (15,8 vol %), Zavet Stari cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot 2017 (15 vol%), Zapis testament merlot 2016 (15 vol%) i Zlatno runo cabernet sauvignon 2017 (15,7 vol %).

Pogled na vinograde iz zraka, i, dolje, vizura trsja izbliza

Uzvanici, među kojima je bio i eno-gastronomad Rene Bakalović, i te kako su uživali u vinu i u hrani

Vina su poslužena uz sjajno kreirane tanjure chefa Trilogije. Među tim čudesnim plemenitašima izdvojio bih Zlatno runo cabernet sauvignon 2017, pa Zapis testament merlot 2016 i Biforu shiraz 2018.  ♣

Graševina 2022 u zagrebačkoj Esplanadi 1. veljače: pretpremijera, ili en primeur

NAJBOLJA MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA

Tradicija se nastavlja: unatrag već nekog vremena početak godine u nas u znaku je prezentacije mladih vina, tzv. En Primeur, u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Obično se počinjalo s malvazijama, ali eto ove godine predviđeno je da priču – u srijedu 1. veljače 2023. – otvore graševine 2022  iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja.

Događanje je zamišljeno da bude na kompleksan način – dakle ne tek kao Grand Tasting odnosno promenadna degustacija vina niza proizvođača uz njihova izlagačka mjesta, nego i s dodanim sadržajima.

Grand tasting predviđen je, kao što je bivalo i prije, u elitnoj Smaragdnoj dvorani, s time da će se, da se izbjegne prevelika gužva, u prvome dijelu tj. od 12 do 16 sati u dvoranu puštati samo prethodno za ovu prigodu prijavljene stručne osobe iz svijeta vina i gastronomije, a od 16 sati vrata se otvaraju i za šire pučanstvo.

Tri ponajbolja hrvatska majstora za graševinu – enolozi Marijan Knežević iz Vina Belje, Vlado Krauthaker i Ivica Perak iz Kutjeva, obojica su nekad bili glavni enolozi Kutjevačkog podruma a unatrag više godina su samostalni proizvođači

Smaragdnoj dvorani susjedna manja prostorija Paris najavljena je kao poprište rasprave o tržištu vina u Hrvatskoj s naglaskom na trendove koji se ukazuju za 2023 godinu, zatim će se predstaviti, kako je rečeno: kroz razgovore s novim i mladim vinarima i enolozima u nas, nova generacija Graševine croatike, potom je u planu najava važnijih vinskih događanja u Slavoniji i Podunavlju u 2023. godini, za kraj je za sudionike spomenutih panela pripremljeno kušanje posebne selekcije graševina iz 2022.

Dvorana Venecija odabrana je za nekoliko vinskih radionica. Kao domaćin spominje se Damir Zrno, osječki sommelier i vrhunski poznavatelj vina Slavonije i Hrvatskog podunavlja, voditelj Regionalne vinoteku u Osijeku. Tijekom bogate karijere usko je surađivao s brojnim hrvatskim vinarima, a danas se kroz svoju tvrtku All4Wine bavi marketinškim i enološko-tehnološkim savjetovanjem, edukacijom vinoljubaca, prodajom vina i vinske opreme.

Damir Zrno, Darko Lugarić, Marija Vukelić, Ivo Kozarčanin

13:00h – Vinske medalje visokog sjaja: Prilika za upoznavanje s vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja koja su osvajala najsjajnija odličja tijekom 2022. Godine. Moderator: Ivo Kozarčanin – poznavatelj vina, vinski pisac, bloger i kolumnist. Ocjenjivač je vina na najpoznatijim domaćim i međunarodnim vrednovanjima – Festivalu graševine, Vinistri, Mundus Viniju, Muvini, Portugiseru de Monde . Cijena ulaznice: 10 €.

14:30 – Graševina Young vs. Old: Vertikalno kušanje vina graševine uz prikaz potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim godinama. Nažalost, nije objavljeno i o kojim je još godištima riječ. Moderator: Darko Lugarić – donedavno glavni sommelier kultnog zagrebačkog restorana Tač, ocjenjivač vina i jedan od najboljih poznavatelja domaće vinske scene  Cijena ulaznice: 10 €

16:00 – Nova i neotkrivena vina Slavonije i Hrvatskog podunavlja  Noviteti i još neotkrivena vina Slavonije i Baranje. Moderator: Ivan Stiblik – sommelier, osnivač Zadar Wine Festivala i ocjenjivač na Catad’Or World Wine Awards, najcjenjenijem ocjenjivanju vina i destilata u Južnoj Americi. Cijena ulaznice: 10 €

17:30 – Fantastični svijet pjenušaca: Na repertoaru su pjenušci Slavonije i Hrvatskog podunavlja. Prigoda da se sazna sve nužno o podjeli pjenušavih vina, pravilnom otvaranju, posluživanju i kušanju. Moderatorica: Marija Vukelić,, opisana je kao zaljubljenica u vino, pobornica širenja vinska kulture, vinska edukatorica i organizatorica vinskih događaja i festivala (Salon pjenušavih vina Zagreb, Pjenušavi doručak u vinogradu, Sparkling Table i dr.)  Cijena ulaznice: 10 € ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Poreč calling/poziva 2023

GLASOVITI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI

Start je bio davno, davno u Belgijii, i veliko međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles  (United Nations of Fine Wines) u organizaciji agencije Vinopres dugo je godina sjedište imalo u metropoli što se, eto, danas smatra na određeni način glavnim gradom ujedinjene Europe. Prije nekih desetak godina otprilike, manifestaciji koja je ubrzo po svom startu stekla visoku međunarodnu reputaciju i sa svakim svojim novim izdanjem obarala je rekorde po broju prijavljenih uzoraka s čitavog našeg planeta, odlučeno je – u raznim metropolama svijeta, inače smještenima uz neko poznatije vinorodno područje – naći za svako daljnje novo izdanje nove gradove domaćine, i to ne samo one u Europi nego i na drugim kontinentima. U vrijeme kad su počela nicati druga po opsegu globalna natjecanja vina smisao je bio boravkom CMB-a svake godine u drugom dvorištu s jedne strane što bolje približiti Concours kao svjetski relevantne smotru i strukovno vrednovanje  Bakhova nektara, a s druge strane i organizatorima Concoursa i (manje-više već ustaljenima) i kroz vrijeme već provjerenim degustatorima omogućiti da se preko boravka i izravnih posjeta vinogradima i podrumima i područjima s izrazito jakom trgovinom vinima te kroz susrete, u popodnevnim satima, s lokalnim proizvođačima i još jače zbliže s raznim vinorodnim teritorijima, običajima i proizvodima (enogastronomija) te da poslije na zadatku ocjenjivanja budu za tu, novu, bitnu nijansu vezanu uz izvornost i originalnost zreliji i u vrijednostnim procjenama kompetentniji.  Zahvaljujući eto upravo Concoursu Mondial de Bruxelles, kamo sam, zajedno s kolegom Vitomirom Andrićem iz Večernjaka, odlazio redovito na ocjenjivanja još od vremena dok su se degustacije odvijale samo u Bruxellesu pa eto do sve do najezde covida19 i boravka na kušanju u bugarskom Plovdivu, i ja sam vidio i upoznao dobar dio svijeta i stekao brojna nova nemjerljivo vrijedna iskustva.

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, te IWSC-u, Mundus Viniju, ali ostao je jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji bi okupljao sve tipove vina krene u nekoliko vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Prisjećam se da sam u više navrata osnivača CMB-a Louisa Havauxa i potom njegovog sina Baudoina koji je s vremenom preuzeo vodstvo pitao kakve su šanse za to da kao jedan od gradova što bi ugostio CMB nađe i neki u Hrvatskoj, odgovori su bili kako bi to svakako bilo zanimljivo ali tada se Havauxi ipak nisu i ozbiljnije pozabavili na temu CMB-a u RH. Trenutak zaokreta i prema Lijepoj našoj počeo je, rekao bih, nakon uspješno održanog gostovanja CMB-a u Bratislavi, kao prvom gradu-domaćinu izvan Zapadne Europe, namjere su se intenzivirale potom i na boravku CMB-a u Plovdivu. I, evo, došao je trenutak da i mi ugostimo Concours Mondial, za domaćina ocjenjivanja izabrano je vrlo jako naše turističko središte Poreč u snažnoj vinorodnoj regiji Istri gdje inače već godinama i godinama kao najozbiljnija naša udruga vinogradara, vinara a i uljara djeluje, kao CMB-u zanimljiv partner u realizaciji, Vinistra. Concours Mondial de Bruxelles se, kažu mi, zahvaljuje na pomoći, pogotovu oko spoja s Vinistrom, našem znanom vinskom piscu i organizatoru brojnih vinskih događanja velikog kalibra Saši Špirancu, on je inače također postao redovitim članom degustacijske ekipe što vrednuje kapljicu na CMB-u.

Ocjenjivanje CMB u Poreču bit će od 11. do 14. svibnja ove godine. Iz CMB-a mi javljaju da se očekuju najmanje oko 7000 uzoraka i 350 degustatora iz raznih dijelova svijeta, nekih tridesetak pozvano ih je iz Hrvatske.

Prijave za ovo ocjenjivanje primaju se na

www.concoursmondial.com

Inače, ove godine od 8. do 10. ožujka u francuskom Montpellieru CMB će na tapeti imati ružičastu kapljicu, a nakon porečkog svibanjskog ocjenjivanja koje će obuhvatiti mirna bijela i crna vina i koje se smatra najvažnijim susretom u godini, od 31. svibnja do 4. lipnja u Ageroli u Campaniji  u Italiji na redu su pjenušci. Posljednje ocjenjivanje u ovoj godini odvijat će se nakon ljetnog predaha – datum i mjesto održavanja još nisu definirani, međutim zna se da će se za kraj na kušanje ponuditi slatka desertna vina– Inače, u sklopu ocjenjivačkih aktivnosti agencije Vinopres,  mimo ovih općih vrednovanja Concours Mondial de Bruxelles postoji još jedno, specijalizirano natjecanje a to je Concours Mondial de Sauvignon, u 2023. ono će se odvijati od 14. do 16 ožujka  u Franschhoeku u Južnoj Africi.

Za vodeće ljude Concours Mondiala, kokretno za Baudoina Havauxa i direktora degustacije enologa Thomasa Costenoblea, imao sam nekoliko pitanja vezano uz eventualne promjene i novosti glede pristupa degustaciji i vrednovanju te dodjeli medalja. Jedno od njih bilo je koje su aktualne svjetske ocjenjivačke zvijezde radno prisutne sada na ocjenjivanjima CMB-a, a jedno hoće li se s obzirom na ipak manju svjetsku razvikanost pa i poznatost nekih vinskih sorata što rastu ovdje (i znaju dati odličan rezultat!), primjerice  Graševine, Malvasije dubrovačke, Grka, Žilavke, Terana, Refoška, Vranca, Trnjaka, Babića… sada u Poreču formirati više ocjenjivačkih komisija s članovima porijeklom naglašenije iz šire ove naše regije a koji dobro poznaju te ovdašnje kultivare i njihova vina. Evo i nekih drugih pitanja: osjeti li se, i ako da, u kojoj mjeri u posljednje vrijeme otkako hrvatski uzorci osvajaju medalje vrlo visokog sjaja na DWWA, možda pad u broju prijavljenih hrvatskih uzoraka na Concoursu? Ima li kakvih promjena u formaciji ocjenjivačkog listića CMB-a u smislu npr. izmjena (nabolje!) predviđenih količina bodova po točkama-sastavnicama ocjenjivačkog listića (boja, bistroća, jačina mirisa, izvornost, kakvoća mirisa, jačina okusa, izvornost vezana uz okus, kakvoća okusa, ukupni dojam…), kao i ima li kakvih promjena glede pragova (nužnog minimuma) skupljenih bodova za osvajanje brončane, srebrne, zlatne i velike zlatne medalje.

Baudoin Havaux (sada Glavni), Louis Havaux (tata koji je u mirovini), te direktor ocjenjivanja enolog Thomas Costenoble, i – moja malenskost. Prisjećanje na nekadašnje dane na CMB-u

Evo nekih već dobivenih odgovora: što se tiče hrvatskih ocjenjivača ove godine, još se ne može dati pouzdani podatak o imenima, naime još se čekaju odgovori-potvrde nekih od pozvanih da dođu kao degustatori. Što se tiče prijava uzoraka od strane hrvatskih proizvođača, zasad se, kao rezultat svakako i vrlo dobre suradnje između CMB-a i udruge Vinistra i Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara na čelu s Leom Gracinom, vidi veliki interes za sudjelovanjem u Poreču. Istaknuto je kako je u stvaranju čvrstih kontakata i dobre suradnje CMB-a posebice s Vinistrom osobito pomogao Saša Špiranec, koji je kroz protekle godine postao redoviti i vrlo cijenjeni član ocjenjivačke ekipe Concours Mondiala. CMB je bio posebno aktivan i u tome da dobijemo relevantan broj vinskih kuća i uzoraka iz Hrvatskoj okolnih država kao Slovenije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Mađarske. I iz tih zemalja pozvani su ocjenjivači na CMB u Poreč. Što se tiče uzoraka od domaćih sorata spomenutih u pitanjima a koje će zasigurno stići na CMB u Poreč, jamstvo da će degustatori jako dobro odraditi svoj posao svakako bi trebalo biti to što među degustatorima imamo vinske novinare iz čak 52 zemlje, te to što će u Poreču CMB  na temu tih specifičnih lokalnih kultivara, navedenih u pitanjima, dan prije službenog početka ocjenjivanja za degustatore prirediti stručno vođene radionice na kojima će se na pet različlitih jezika – engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i njemačkome – predstaviti ti specifični kultivari, ne samo pričom nego i kroz degustaciju vina na licu mjesta. Detaljno, o bitnim pojedinostima vezanim uz ovogodišnje porečko ocjenjivanje hrvatski mediji za javno informiranje bit će obaviješteni na press-konferenciji 14. travnja 2023. u Zagrebu.

Što se tiče usporedbi Concours Mondiala s DWWA i s Mundus Vinijem rečeno mi je sljedeće: prvi je u svojem ocjenjivanju prvenstveno usmjeren na britansko tržište, s time da treba i ponovno podsjetiti da je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU, a što se tiče Mundus Vinija, on je pak, logično, usmjeren ponajviše prema potrošačima i kupcima u Njemačkoj. Medalje Concours Mondiala međutim imaju veliku važnost u zemljama Beneluxa, Skandinavije, Poljske, Češke, Slovačke te u zemljama velikim proizvođačima i velikim tržištima poput Francuske, Italje, Španjolske I Portugala. Iako se naročito u posljednjim godinama vidi da na DWWA u Londonu dosta medalja visokog sjaja ide i u zemlje Srednje Europe, ipak britanskim vinskim tržištem debelo dominiraju vina iz najcjenjenjih i najvećih zemalja svjetskih proizvođača te, pogotovu, iz zemalja što su nekad bile engleske kolonije, primjerice Južna Afrika, Australija i Novi Zeland. CMB smatra  se europskim ocjenjivanjem okrenutime Europi, tu bi trebalo vidjeti prednosti CMB-a, dakle Concours  se ne treba bojati da će mu ostala spomenuta ocjenjivanja, ma kako bila ugledna i svjetski glasovita, preoteti neki znatan broj proizvođača-sudionika na vrednovanju Bakhova nektara. ♣

Anteprime toscane 2023 – Firenze

CHIANTI LOVERS & MORELLINO DI SCANSANO

Sad kad se još nisu razbuktali radovi u vinogradu a i kad, s obzirom na početak godine kao uobičajnom vremenskom razdoblju u kalendarskoj godini, vinski trgovci i ugostitelji počinju pripremati svježu ponudu (nove berbe, eventualno i nove neke etikete) što bi od Uskrsa bila u znatnom zamahu i kulminirala u razudoblju od kraja proljeća do početka jeseni, dakle u glavnoj turstičkoj sezoni, proizvođači Bakohva nektara usredotočeni su na marketinške aktivnosti. Okupljene u odgovarajuće poslovne grupacije po vinorodnim područjima sa zaštićenim oznakama doc i docg i zvane konzorcijima (npr. Consorzio Chianti, Consorzio Chianti Classico, Consorzio Vino Nobile di Montepulciano…), vinske kuće iz po arhitekturi, kulturi i umjetnosti ali i po plemenitoj kapljici svjetski glasovite talijanske pokrajine Toscane u veljači kreću sa svojim čuvenim događanjima nazvanima Anteprime di Toscana. Riječ je o prezentacijama vina iz berbi koje su, po kategorijama, po konzorcijskim pravilnicima s 1. siječnjem 2023. stekla pravo izlaska na tržište.

S obzirom da s više strana čujem kako se svako toliko pojedinci i grupe ljubitelja plemenite kapljice rado upućuju u inozemstvo u vinorodna područja odnosno na jača vinska događanja a i s obzirom da me, znajući da sam dosta lutao Toscanom, Pijemontom, Bordeauxom i Burgundijom…  dosta poznanika upita za preporuku koje vinare u kojim tim svjetskim vinorodnim krajevima bi him preporučio da posjete, evo za sada informacije o velikim pretpremijernim prezentacijama vina na samome pragu u Toscani – u Firenzi i okolici.

Ovogodišnje Anteprime di Toscana svojim nastupima Chianti lovers & Rosso Morellino 12. veljače u povijesnoj građevini Fortezza da Basso u Firenzi otvaraju Konzorcij za vino Chianti (šire vinogradarsko područje na prostoru između gradova Firenze i Siene) te  Konzorcij za vino Morellino di Scansano docg.  U Fortezzi da Basso najavljeni su nastup 120 vinskih podruma u sastavima tih konzorcija, te ponuda na kušanje više od 400 etiketa od kojih će najmanje 200 njih biti vezano za kapljicu nuđenu sada kao pretpremijernu, pod ostalim etiketama bit će već dozrela vina koja su na pretpremijerama nuđena lani i prijašnjih godina.

I ove godine u Fortezzi da Basso prezentacija će se odvijati samo kroz jedan dan, a da bi se zadovoljilo golemo zanimanje predviđen je vrlo veliki prostor, podijeljen u više cjelina, najveći dio ukupne površine zauzet će brojni stolovi kao klasični punktovi uz koje će se, kako se to kaže, promenadnim načinom tj. obilaženjem šetnjom, vina moći kušati u prisutnosti s proizvođačima i uz izravni kontakt s njima. Posebnu cjelinu činit će degustacijska dvorana opremljena stolovima uz koje će, sjedeći i u miru, kušanje željenih vina što ih po narudžbi degustatora za stol donosi i u čašu pred kušačem toči od organizatora postavljenih konobara/sommeliera, moći obaviti akreditirana poslovna publika, tj prethodno prijavljeni novinari, te sommelier i vinski trgovci. Ovako nešto svakako bi se trebalo uvesti i na naše iole pretencioznije sajmove vina/festivale koji rado sebe kvalificiraju i kao poslovne manifestacije, jer uz stolove s proizvođačima okupljeni posjetitelji stvaraju golemu gužvu koja osobi zainteresiranoj ne samo da uživa na licu mjesta nego došloj radi sklapanje posla s ponuđačem bitno otežava da dođe do izabranog uzorka i praktički onemogućava ozbiljniji poslovni razgovor s ponuđačem.

Važna napomena: akreditacije NEĆE BITI MOGUĆE na licu mjesta, treba ih obaviti unaprijed, preko https://www.consorziovinochianti.it/richiesta-accredito-stampa-2023/)

– Ovo će za nas biti osmo izdanje Anteprime u Fortezzi, i posebno smo uzbuđeni jer imamo priliku prezentirati dva odlična vina Chianti docg iz dviju kakvoćom vanserijskih berbi, to su vina Chianti 2022 docg, te Chianti Riserva 2022.  Oduševljeno mogu istaknuti da je taj jedan dan prezentacije na manifestaciji Anteprima 2023 za nas biti posebno svečan! – kaže Giovanni Busi, predsjednik Konzorcija Chianti docg.

Uzbuđenim je na najavi Anteprime u Firenzi bio i Bernardo Guicciardini Calamai, predsjednik konzorcija Morellino di Scansano docg, naime u posljednje vrijeme to se vino počelo sve jače nametati na tržištu, kako kod ljubitelja plemenite kapljice-kupaca po vinoteklama, tako i u kanalu HoReCa.

Najpoznatiji vinski konzorcij s područja između Firenze i Siene – Consorzio Chianti Classico Gallo nero docg svoje pretpremijere 2023 imat će u tijeku dva dana, konkretno 13. i 14. veljače u prikladno uređenom prostoru u zgradi nekadašnje željezničke stanice Stazione Leopolda u Firenzi.

Nekih 200 proizvođača na kušanje će ponuditi oko 700 etiketa pod znakom Gallo Nero (Crni Pijetao), u kategorijama Chianti Classico annata (najnovija berba), te kvalitativno izdignute Chianti Classico Riserva i Chianti Classico Gran Selezione. Budući da je većina vinara na području apelacije Chianti Classico upisana i u registar proizvođača vrhunskog maslinovog ulja extra vergine, na degustaciji će na zasebnom punktu biti ponuđena I mogućnost kušanja Olio d’0liva DOP Chianti Classico.

                Prezentacija će za akreditirane novinare, sommeliere, enologe, vinske trgovce biti otvorena 13. veljače od 10 do 19,30 sati, te 14 veljače od 10 do 20 sati. Pristup široj publici bit će samo 14. veljače, i to od 10 do 20 sati.

                Akreditacije su za novinare preko Giornalisti:  https://www.anteprimetoscane.it/AT/private/booking/sgccc   ,  a za sommeliere, ugostitelje, vinske trgovce  na: Operatori di Settore:  https://www.anteprimetoscane.it/AT/private/booking/tgccc

                Cijena ulaznice za publiku je 30 €, a neakreditirani sommelieri registrirani članovi udruženja sommeliera te članovi udruge Slow Food uz predočenje članske iskaznice plaćaju 15 €.

San Gimignano, oaza bijelog vina u crnoj Toscani,  svoju pretpremijeru 2023 za kapljicu Vernaccia di San Gimignano docg održava 16. veljače. Anteprima 2023 della Vernaccia di San Gimignano docg prezentirat će kapljice iz berbi 2022 te 2021, nastupit će 41 vinski podrum s ukupno 96 vina.   Predviđeno je da priredba bude u Muzeju moderne umjetnosti de Grada, u povijesnom središtu San Gimignana, radno vrijeme od 9 do 18 sati.

Pod naslovom Timeless Vernaccia di San Gimignano u dvorani Dante u 9 sati počet će  masterclass za akreditirane novinare. Voditelj radionice bit će prvi talijanski Master of Wine Gabrielle Gorelli, koji je prikadno složenom vertikalno odlučio prikazati potencijal vina Vernaccia iz San Gimignana i njene sposobnosti rtazvoja kroz vrijeme. Gorelli je za kušanje za tu prezentaciju izabrao 12 vina iz berbi od 1997 do 2018.

Vino Nobile iz srednjevjekovnog mjesta Montepulciana pretpremijerno 2023  će pred javnost od 18. do 21. veljače, mjesto događanja je, po tradiciji La Fortezza tj. lokalna tvrđava. Prezentiraju se Vino Nobile 2020 u kategoriji annata, te Vino Nobile 2019 Riserva.

Prije je u sklopu ovih Anteprima di Toscana bila, i to na samom kraju tjedna Anteprima, i dvodnevna parada čuvenog Brunella, te Rossoa u Montalcinu, međutim svoju najnoviju prezentaciju koja bi, eto, po starome spadala u veljaču 2023. Konzorcij za Brunello iz Montalcino odlučio je pomaknuti za nekoliko mjeseci ranije, tako da su Brunello 2018 te Riserve iz berbi prije toga promovirane lani u studenome. ♣

Prirodna vina – francuska slika

VIGNERONS DE NATURE u VELJAČI U PARIZU

Prirodna vina, tj. vina proizvedena na maksimalno moguće ekološki način, privlače sve jaču pažnju. Značajna udruga Vignerons de Nature sa sjedištem na francuskome jugu u dolini rijeke Rhône najavljuje veliku prezentaciju, dakako s degustacijom, uradaka svojih članova za nedjelju 12. veljače i ponedjeljak 13. veljače 2023. u Parizu u Hotelu Mercure Vaugirard na adresi Porte de Versailles Expo, 69 boulevard Victor (75015 Paris).

Prezentacija je namijenjena profesionalcima iz sektora vino, a ulaz je besplatan. Nužno je prethodno se najaviti, preko linka:

infos et inscriptions

Vignerons de nature

Evo i liste izlagača: Domaine Dirler-Cadé || Alsace, Château Falfas || Bordeaux – Côtes de Bourg, Domaine Jean-Yves Millaire || Bordeaux – Canon-Fronsac, Fronsac ; Domaine Louis Chenu & Filles || Bourgogne – Savigny-lès-Beaune, Chorey-lès-Beaune; Château de Garnerot || Bourgogne – Mercurey; Champagne Waris-Hubert || Champagne; Domaine Nicolas Mariotti-Bindi || Corse – Patrimonio; Domaine Partagé – Gilles Berlioz || Savoie – Chignin, Chignin-Bergeron;  Domaine des Ronces || Jura –  Côtes du Jura, Crémant; Domaine Eric Thill || Jura – Côtes du Jura, Crémant; Mas des Caprices || Languedoc – Corbières, Fitou, Rivesaltes; Mas Lasta || Languedoc – Terrasses du Larzac; Domaine Bonnet-Huteau || Loire – Muscadet-Sèvre-et-Maine;  Domaine de l’Enchantoir || Loire – Saumur-Puy-Notre-Dame; Domaine Fouassier || Loire – Sancerre; Domaine de l’R || Loire – Chinon;  Domaine de la Navicelle || Provence – Côtes de Provence;  Château de la Selve || Vallée du Rhône – Coteaux de l’Ardèche; Cros des Calades || Vallée du Rhône;  Domaine Duseigneur || Vallée du Rhône – Châteauneuf-du-Pape, Lirac, Côtes du Rhône;  Domaine Les 4 Vents || Vallée du Rhône – Crozes-Hermitage;  Domaine Mouriesse Vinum || Vallée du Rhône – Châteauneuf-du-Pape; Domaine du Joncier || Vallée du Rhône – Lirac;  Château les Croisille || Sud Ouest – Cahors;  Cascina Corte || Italie – Piémont;  Brasserie les Acolytes || Cahors;  Domaine Julien Thurel || Cidres & Poirés – Loiret;  Liqueurs Granier || Liqueurs – Annecy;  Distillerie Garagaï || Pastis & Absinthe – Aix-en-Provence;  Distillerie L’Entropie || Vodka & Gin – Vercors  ♣

Najnoviji amber s Plešivice

DAMIR DRAGO REŽEK i u JANTARNOJ BOJI

Razdoblje na prijelazu između dviju godina Marija i Jozo Pecotić, enolozi iz korčulanske Smokvice i alfa i omega u nekadašnjoj PZ Smokvica redovito provedu kod prijatelja – obitelji Drage i Dragice Režek na Plešivici. Nadaju se bijelome Božiću i bijelom Vinkovome i – kao južnjaci i majstori prvenstveno za crnjak – raduju se kod Režekovih bijelom kontinentalnom vinu od internacionalnh sorata Chardonnay, Sauvignon, Silvanac zeleni. Ove godine ništa od bijelog Božića i bijele Nove godine, zubi zime pokazali su se donekle ipak uz blagdan sv. Vinka, a što se tiče utjehe u plemenitoj kapljici, klasičan bijeli izbor na koji su Pecotići naviknuti bio je obogaćen izvrsnim crnim primjerkom bitno drukčijim od njihovog, južnjačkog plavca – riječ je ovdje o mladom portugiscu Režekovih, dobivenme od grožđa iz starog nasada na jako dobroj poziciji Veselnica! Slika na kojoj je bračni par Pecotić u društvu s Damirom Režekom, sinom Dragice i pok. Drage Režeka i sadašnjim voditeljem vinskog posjeda, zorno pokazuje njihovo raspoloženje, konkretno – zadovoljstvo!

Marija i Jozo Pecotić, te Damir Režek

S obzirom da meteorolozi predviđaju da je teško da će se u zagrebačku okolicu vratiti bijeli Božić i bijela Nova godina, Damir Režek predvidio je za iduće susrete s Pecotićima u prijelaznom razdoblju s prosinca na siječanj novitet za tješidbu u kontekstu Bakhova nektara za iduću godinu, a to je – jantarno vino iz vlastitog podruma. Plešivica se dosad kroz radove više proizvođača pokazala sjajnom baš i s jantarnim vinima, sad se eto visoki rezultat očekuje i od te eno-prinove na gospodarstvu Damir Drago Režek. Damir Režek kaže da je krenuo u novi pothvat s berbom 2022. i sa sortom Rizvanac koja se već odavna, još za vladavine tate Drage, pokazala i dokazala u vrlo lijepom svjetlu u klasičnom obliku, za koju godinu ćemo je vidjeti u Damirovoj nadgradnji. Damir Režek mi veli kako će maceracija trajati ukupno nekih šest mjeseci, a potom će s tropa otočeno vino na dozrijevanje koju godinu u veliku bačvu. E, pa – sretno!   ♣

OIV u Španjolskoj

SVJETSKI KONGRES i 21. GLAVNA SKUPŠTINA u LIPNJU 2023.

Luis Planas Puchades, ministar poljoprivrede, ribarstva i hrane u Španjolskoj vladi, te Pau Roca, glavni direktor Međunarodne organizacije za viovu lozu i vino OIV, najavili su 44. Svjetski kongres  na temu vinove loze i vina i 21. Glavnu skupštinu OIV-a za termin od 5. do 9. lipnja 2023. Cadizu i obližnjem mu Jerezu de la Frontera na jugu Španjolske. Teme su vinogradarstvo i vinarstvo, zdravstveni aspekt, zakonodavstvo i gospodarski aspekt.

Pau Roca,glavni direktor OIV-a i Giovanni Busi, direktor Consorzija Vino Chianti

Teme što će se prezentirati i detaljnije obrađivati u sklopu Kongresa na kolosijeku su novih sve jačih i izraženijih izazova vezanih uz globalne klimatske promjene i njhov odraz na poljoprivredu, prehranu, uzgoj vinove loze i sorte, novitete u tehnologiji vinske produkcije, geografska područja a i digitalizaciju informacija. Četiri zasebne cjeline čine: 1. Vinogradarstvo: glavne točke – korištenje umjetne inteligencije u formiranju ključnih odluka vezanih uz klimatske promjene, 2. Enologija: nove tehnologije na raspolaganju za korištenje, 3. Zakon o vinu, i propisi o informiranju potrošača i o otkrivanju sljedljivosti, 4. Sigurnost hrane, potrošnja, hranjiva vrijednost i zdravlje, informacijska tehnologija o održivosti  proizvodnje i o sigurnosti namirnica,prehrambenih artikala.

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkohočnim pićima

Čini se da bi se, kao prije sasvim nepredviđeno, na Kongresu, pogotovu i stoga što se održava u Španjolskoj i k tome baš u kraju svjetski čuvenome po (specijalnom) vinu  (sherry), mogla pojaviti još jedna tema koja je upravo počela ozbiljno brinuti vinare u svijetu, među prvima koji su podignuli svojevrsnu uzbunu bili su oni iz vrlo znanih i afirmiranih vinogradarskih područja Italije, konkretno Chiantija što se proteže između Firenze i Siene. Iz Irske je naime stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo za to. Talijanski vinari podignuli su se na noge i upozoravaju da je vino poljoprivredni proizvod i kao takav jedan od najcjenjenijih talijanskih izvoznih artikala, a obveza lijepljenja Alerta odnosno Warninga mogla bi prouzročiti golemu materijalnu štetu talijanskom gospodarstvu, najprije izravno kroz smanjenje prodaje a onda i dodatno, kroz mogući jaki pad imagea. Predsjednik znanog toskanskog Konzorcija Chianti Giovanni Busi ističe da je, bez obzira na to što, kako, veli, Irska, barem zasad, nije neki veliki uvoznik vina, nedopustivo to što je od EU-a dobila pozitivno mišljenje glede svoje inicijative oko uvođenja Warninga, naime, naglašava Busi, još nema nikakvog znanstvenog dokaza o tome da kvalitetno vino popijeno u razumnoj količini izaziva pojavu tumora i nekih drugih teških zdravstvenih tegoba, i dodaje kako bi se izdavanje dopuštenja Irskoj da se na boce stavlja spomenuto upozorenje moglo sutra upotrijebiti i u drugim zemljama, što bi moglo biti do kraja porazno ne samo za vinsku industriju u zemljama u svijetu znanim i vrlo cijenjenima po vinu, nego i za neke druge iznimno značajne oblike gospodarstva poput npr. turizma.   ♣

________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… FAMA VERBA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 01. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

HRVATSKA  CROATIA

CRO-CABERNET SAUVIGNON POD POVEĆALOM

Nedavno je u zagrebačkom hotelu Esplanade u sklopu projekta iVino Ive Kozarčanina i Ane Rogač održano ocjenjivanje vina od i u nas vrlo popularne sorte Cabernet sauvignon. Među kušačima u komisiji bio sam i ja iz Svijeta u Čaši. Za sretan i okusan/ukusan početak godine, evo rezultata:

Na temelju broja skupljenih bodova najboljim cabernetom proglašen je Premium selection cabernet sauvignon 2016 vinarije TRS iz Iloka, drugo mjesto osvojio je Cabernet sauvignon 2015  ZIGANTE iz Grožnjana, a trećeplasirani je bio Cabernet sauvignon 2016 POLETTI iz Višnjana, i to su, službeno, zlatni hrvatski cabernet sauvignoni.

S nedavnog ocjenjivanja cabernet sauvignona – uz zlatom okićena tri vina Premium selection 2016 – PZ Trs, Zigante 2015 i Poletti 2016, (na slici su desno) tu su još neke etikete koje, mada nisu službeno zlatne, rekao bih, vrijedi spomenuti: Bolfan Primus 2016,  Brčić barrique 2017 i Premium 2017 od Kalazića

Na pozivno ocjenjivanje hrvatskih cabernet sauvignona stiglo je 20 uzoraka najznačajnijh naših proizvođača, od krajnjeg istoka Lijepe naše, preko Slavonije i Sjeverozapadne Hrvatske do Istre i Srednje Dalmacije, a priznanja su otišla u sve četiri naše vinogradarske regije. Vina smo ocjenjivali enologinja dr. sc. Ivana Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, sommelieri Darko Lugarić, Žarko Stilin i Tomo Jakopović te ja, Željko Suhadolnik kao vinski novinar.

Ocjenjivački žiri

Službeno, srebrna priznanja su osvojili sljedeći caberneti: Brčić Barrique 2017 iz Nove Vasi, Bolfan Primus 2016 iz Hrašćine, Suber 2019 iz Erduta, Trs 2019 iz Iloka i Suber 2018 iz Erduta.

Brončani cabernet sauvignoni službeno su Korlat 2018 Benkovac, Premium 2017 od Kalazića iz Zmajevca, Bernobić 2021 iz Višnjana i Tomšić Barrique 2019. iz Železne Gore.

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

.(XL) SAUVIGNON BLANC 2021 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ Plešivica; Sauvignon bijeli; suho, 14,5 vol %; ZOI Plešivica, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ⦁ potentno, sortno vrlo dobro prepoznatljivo ali nimalo naporno, dovoljno vibrantno ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

.(XXL)  GRK 2021 – MATKOVIĆ ■ Pelješac; Grk; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s konzumacijom, ostaviti vinu vremena za razvoj u butelji ⦁ Poslužiti na: 14 °C – odčepiti butelju barem pola sata prije konzumacije vina, da se vino uspije dovoljno otvoriti ■  ⇗ ⇒

.(XXL)  PRI – MUS 2017 Plavac mali – RIZMAN ■ Srednja i Južna Dalmacija, Komarna; Plavac mali; ručna berba, trosktruka selekcija grožđa, nakon vinifikacije minimalno 12 mjeseci dozrijevano u novom barriqueu; suho, 14,0 vol % ­- zelena markica eko-produkcije ■ u tehničkom smislu besprijekorno, iako je sortno lijepo raspoznatljivo kao da (još) ne pokazuje u maksimalnoj mjeri očekivanu dodanu vrijednost,; ZOI Srednja i Južna Dalmacija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

.(Xl-XXL) 89 90  CO due extra brut – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Malvazija istarska,  grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, extra brut, klasična metoda, 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit; na prvu vrlo ugodno pitko, ubrzo se otvara i pretvara u rafnirano zavodljivu nježnu pravu princezu  ■ Poslužiti na: 12 °C ■  ⇗

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u CASI – 11/12. 2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

____s vama od – 11.11.1992  – since, with you____

Zagreb Vino.com 2022, Smaragdna dvorana Esplanade – zagorski vinogradar/vinar Boris Drenški Bodren (peti slijeva u drugom redu) častio je svojim predikatima i pjenušcem za svoj rodjendan. Ovoliko dama teško da je mogao, i ne samo zbog ograničenog stambenog prostora, pozvati kući… Na više strana na festivalu čulo se kako je i dosta posjetitelja na Vino.comu zafeštalo u povodu svog rodjendana, za to što se moglo konzumirati za plaćenu ulaznicu i u glamouru (k tome i bez obveze pospremanja stana poslije) isplatilo se, rekli su neki, ponekog prijatelja pozvati na slavlje na ovu manifestaciju… U prva tri festivalska dana gužva je bila naprosto ubitačna (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ ZAGREB VINO.COM 2022 ⦁ PRVI VIN-EKO u ZAGREBU! ⦁ KRAUTHAKER: TRI DESETLJEĆA SAMOSTALNO NA SCENI ⦁ WOW GRAND PRIX 2022 ⦁ MJEHURIĆI 100+ zero dosage IZ DOLINE KARDINALA ⦁ 30 GODINA REVIJE SVIJET u ČAŠI – pregled aktivnosti

­ ⦁ ulicom žeđi / par la Rue de la Soif ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 2022 – BUYING GUIDE

Od Martinja do Nikolinja

RAZDOBLJE ŽESTOKOG – ALI UGODNOG! – RITMA, s KULMINACIJOM u DANE JUBILARNOG ZAGREB VINO.COMA 2022

Bogme, bilo je naporno čitavog ovog listopada i čitavog ovog studenoga, a naročito u dane prvog adventskog te 15. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, održanog u renomiranom zagrebačkom hotelu Esplanade ovaj put, te nakon predaha od dvije godine, ne, kako smo naviknuli, kroz dva nego (s obzirom da je adventsko događanje pojelo uobičajeno korišteni prostor na terasi Oleander i u restoranu Zinfandel, trebalo je to nekako nadoknaditi!) kroz puna četiri dana.

Premijera Andreja Plenkovića na ulazu u hotel Esplanade dočekao je, kako i doliči domaćinu, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, koji je goste proveo dijelom izlagačkog prostora festivala

Naprosto ubitačni su bili festivalski vikendaški petak, subota i nedjelja, dok je posljednji dan manifestacije – ponedjeljak, bio uglavnom smiren, onakav kakav priželjkuju poslovni posjetitelji što se ne tek jednostavno i tek čašno, nego kompleksno i vrlo ozbiljno posvećuju vinu kako bi mogli unaprijeđivati svoju ponudu, držati svoj radni renome na visokom stupnju, te prikladno – širenjem korisnih saznanja – razvijati tržište. Ponedjeljak inače u ugostiteljskom sektoru slovi kao radno nešto manje gužvovit, i to što je festival obuhvatio i taj prvi dan u tjednu išlo je na ruku restoraterima. Pripomenuti valja da su se u privlačenje svojih kolega iz ugostiteljskog sektora na festival uključile i institucije poput Gastronauta na čelu s Karin Mimicom što brine o pripremi i izdavanju vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, i Udruženja zagrebačkih ugostitelja na čelu s ugostiteljem i hotelijerom Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkih Gračana.

Na Zagreb Vino.com stigli su i prijašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te, u organizaciji Draženke Moll, i grupa počasnih konzula nekoliko raznih zemalja u Hrvatskoj

Međutim koliko je bilo dobro to što su tog ponedjeljka djelatnici u ugostiteljstvu mogli na Zagreb Vino.comu 2022 susresti dosta novih i zasad još manje eksponiranih (ali, učinilo mi se, obećavajućih ponuđača vina!), toliko je i malo nezgodno bilo to što u nedjelju i ponedjeljak na Vino.comu u izlagačkom smislu nije više bio popriličan broj vinskih kuća vrlo visoke reputacije a nazočnih u prvim dvama danima, s njima također bi (novi) ozbiljan poslovni susret i te kako bio od značenja za ugostitelje, trgovce, vinske pisce…

Premijer Plenković na štandu Coletti plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Kolarićć, u društvu s Ivanom Kolarić, suprugom Franje Kolarića, vlasnika spomenutog ovećeg jaskanskog vinogradarsko-vinarskog, ugostiteljskog i turističkog kompleksa. Desno: Andrej Plenković uz Tomislava Voštinića, iz moslavačke vinske kuće Voštinić-Klasnić

Na temelju iskustva (gužvi) iz posljednjih godina predlagao sam organizatoru to da osigura još neku zasebnu prostorijicu u kojoj bi zainteresirani pojedinci iz poslovnog sektora imali priliku na miru od gužve i buke kušati uzorke što bi ih na temelju popisa izložaka mogao od izlagača donijeti i potočiti pa potom vlasniku vratiti neki pomoćni djelatnik te gdje bi se moglo, uz prethodni dogovor, na miru i porazgovarati s vinarom, međutim prijedlog nije pao na plodno tlo. Možda nešto bude naredne godine…

Iz organizacijskih krugova dobio sam podatak da je kroz spomenuta četiri dana svoju ponudu prezentiralo oko 300 izlagača, te da je u četiri dana Esplanadinom festivalskom pozornicom prodefiliralo oko 8000 posjetitelja. Zamijećeno je da je ove godine na festival došao i veći broj političara, štaviše predstavnika tzv. visoke politike, od premijera Andreja Plenkovića i prijašnjeg predsjednika Stjepana Mesića pa dalje…  Do sada ih nije bilo u tako visokim funkcijama i u tolikome broju. Možda su ove godine naišli u tolikom broju da prof. Dropuljiću kao pokretaču direktoru manifestacije čestitaju na 15-godišnjem jubileju priredbe i na puna tri desetljeća otkako se, kao i revija Svijet u Čaši…

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na štandu osječke obitelji Siber koja vinograde i podrum ima u Erdutu. Desno: Prijašnji predsjednik Mesić na štandu kuša vina plešivičkih vinara

Od Martinja do Zagreb Vino.coma (i Sabornice?): kvarnerski vrlo mobilni kulinar Časlav Matijević na ceremonijalu krštenja mošta Martinju 2022 kod jaskanske obitelji Kolarić, uz inače govornički prilično slobodnog ali kad treba vrlo pažljivog, ozbiljnog vinskog biškupa Davora Dretara Drelea, inače i saborskog zastupnika, te, na Zagteb Vino.comu 2022, u društvu s Premijerom Plenkovićem. Eventualnim uključenjem gastronoma, možda Sabornica ubuduće, kad je budemo gledali preko malog ekrana, bude bolje popunjena i s nasmješenijim licima nazočnih….

__________________________

QATAR 2022: NOGOMET i ZDRAVA ČAŠA VINA… – Najprije nekoliko dana živci na rubu u doticaju sa Zemljom izlazećeg sunca, a potom, baš petak (za metak), susret na travnjaku s kariokama i bosa novom, ne bosom nogom, nego nogom koja nakon par atraktivnih maltene plesnih pokreta i te kako umije iznenada ispaliti i metak, pa i više njih u kratkom roku… Nervoza u porastu, istovremeno predpraznično ozračje i raspoloženje pretvara se u puno praznično, a zna se dobro što to znači. Srećom, neki liječnici ipak, barem uz ručak, preporučuju čašu, da li i ČAŠU?, vina dnevno! K tome, i šeici, tamo daleko, na licu mjesta sadašnjih najvažnijih međudržavnih svjetskih obračuna, odlučili su barem privremeno olakšati pretjerano uzbuđenim i žednim stranim gostima dostupnost određenim tamo inače službeno nedopuštenim ljekovima protiv bola i tuge i, isodobno, pojačivačima dobrog raspoloženja… ⦁

_____________________________

Atmosfera

Moslavački vinari i revija, dakako, škrleta

Od Vardara pa do Triglava, preko Zagreb Vino.coma! Enolozi/znanstvenici, ponuđači vina, enoloških sredstava, ukrasnih drvenih kutija za butelje: Natalija Kuzmanovska i Iki Malinkovski Chateau Kamnik Skopje, Ivana Puhelek, Maja Maslek Lallemand, Frano Milina Bire, Snježana Marković Agronomski fakultet, Tonči Marjan, Dare Špenko drvene kutije za butelje, Franković…

Mara i frendice nameračile su se na vranac, pa kad je tako, kamo je bolje poći do li kod Radovana Vukoja, ali, za druge rasne crnjake, i kod susjeda mu na slici, Vlatka Nuića. Prvorazredna vina ponudili su u Zagrebu i makedonska kuća Tikveš i crnogorske Plantaže 13.jul (Vranac 2015 reserve!)

Mladi koji preuzimaju obiteljsko vinsko kormilo: Patrik Braje, s plešivičkog gospodarstva Roberta Brajea, te Karlo Kos, sa zelinskog obiteljskog gospodarstva Željka Kosa, a sasvim desno su vesele ženskice vinzelinske – Ivana Puheek koja je kormilo preuzela od tate Štefa, i Mirjana Jarec Kure, od, također, tate Štefa, koja kormilo preuzima sa suprugom Kristijanom

Nova snaga na koju hrvatska vinska scena, dojam je, može računati: vinarija Velebna (naziv je inspiriran po obližnjem Velebitu) iz Poličnika kod Zadra. Vlasnik je povratnik kući biznismen Josip Šarić (na slici u sredini), koji je dugo godina radio u Kanadi, ali nevezano uz vino, te koji kaže da je proučavao stručnu literaturu iz vinogradarstva i vinarstva, međutim koji je, sasvim ispravno, angažirao vinogradarsko/vinarskog stručnjaka kao savjetnika. Desno na slici je Šarićev susjed Filip Barjašić, proizvođač maslinovog ulja od sorte Oblica ili Orkula

Na Zagreb Vino.comu bilo je i fine papice, kao prave podloge za vino. Kuća Vindija prezentirala je svoje reprezentativne sireve

Znana kuća suhomesnatih delikatesa Igomat iz okolice Samobora donijela je svoje vrlo ukusne proizvode, a desno je Igor Zlatkov iz Lošinja koji se pobrinuo za prezentaciju lijepih drvenih stalaka i pladanja za posluživanje suhomesnatih proizvoda i sireva (suhiucasi)

Iz Slovenije – Murske Sobote – na festival je došao svoje proizvode pokazati osobno Janez Kodila!!

RADIONICE

 PILLITTERI: KANADA – HRVATSKA – Nešto osobito zanimljivo za posjetitelje odavde a vezano uz cabernete i merlot: radionica na temu spomenutih glasovitih crnih sorata iz Bordeauxa na Zagreb vino.comu koja se odvijala pod vodstvom prof. Marina Beroviča s Ljubljanskog sveučilišta, inače i degustatora-ocjenjivača na raznim bjelosvjetskim vrednovanjima vina. Specifičnost je bila u tome što su crnjaci iz produkcije kanadske kuće Pillitteri, te to što je ta kuća na određeni način vezana i uz Lijepu našu, naime u Pillitteriju je kao jedan od glavnih enologa zaposlen naš Aleks Kojundžić, rodom iz okolice Zadra! Aleks, koji je sada u Zagreb poslao uzorke, također šalje svoja vina na ocjenjivanje u Bergamo, a tamo je pozivan i kao degustator, tamo sam ga i upoznao.

Moderator prof. Marin Berovič radionicu je nazvao Velika vina Kanade.  Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih caberneta, te ledenih vina. Vinarija Pillitteri Estates s ponosom nastavlja veliku obiteljsku tradiciju izvrsnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Vina kreira Aleks Kojundžić, rodom iz zadarskog područja! Predstavljeni su izbor najboljih caberneta, zatim crnjaci rađeni tehnologijom veronskog Amaronea, te neka ledena vina, konkretno moglo se kušati Cabernet sauvignon 2020, Cabernet franc Winemaker’s Selection 2016, Trivelante Appassimento 2015, Cabernet franc Appassimento 2015, te Cabernet franc IceWine Reserve 2017 i Vidal IceWine 2016

Na radionici prof. Marina Beroviča, inače po ocu Šibenčanina, prisustvovao i uvaženi znnstvenik i professor sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta Edi Maletić, koji je – bratić od Aleksa Kojundžića, enologa kanadske vinarije Pillitteri (suhiucasi)

Aleks Kojundžić, jedan od glavnih enologa kanadske vinske kuće Pillitteri Wine Estate

Šteta je što se nitko od onih koji se češće javljaju kao prezenteri na raznim radionicama nije, to više što je na Zagreb Vino.comu do sada bilo već više radionica na temu zvjezdano skupih bordoških crnjaka iz bordoškoga kraja, dosjetio da upravo na Zagreb Vino.comu 2022  napravi radionicu vezanu baš uz čuvene bordoške crne sorte ali s prikazom izričaja, paralelno, onih iz Bordeauxa te nekih od onih iz drugih geografskih područja u svijetu gdje je Cabernet kao kultivar dosta raširen, ista stvar mogla bi se ponoviti i s Merlotom. Eto dakle prijedloga da se za iduću značajniju vinsku smotru u nas organizira opsežnija radionica na kojoj bi se paralelno i za (i te kako poučnu!) komparaciju poslužili upravo crnjaci od bordoških sorata iz Bordeauxa, zatim vina tih istih kultivara uzgojenih i prerađenih u Bolgheriju u talijanskoj Toscani, a iz ovog našeg dijela Europe podastru oni proizvedeni u Istri na hrvatskoj i slovenskoj strani, zatim oni iz zadarskog  zaleđa, iz Imotske krajine, pa iz Slavonije i našeg Podunavlja poglavito Baranje, oni rođeni u mađarskom Villanyju, pa u BiH, na sjeveru ali, pogotovu, i na jugu u Hercegovini … ali  i neki iz Čilea i iz Južne Afrike…     

Frane Ševo uz butelje pripremljene za radionicu

ZVIJEZDE PAUILLACA i PESSAC LEOGNANA – Kad smo već kod bordoških kultivara, da kažem kako je na Vino.comu  najavljena bila radionica Vino Bordeauxa – Lynch Bages s područja Pauillac  i  vertikala od 1996. do 1986.  renomiranog posjeda Château La Louvière, Pessac-Léognan. Radionicu je kao voditelj priredio Frane Ševo, koji je dugo godina radio kao sommelier u Njemačkoj. Na žalost prezentacija nije održana jer prijavilo se premalo zainteresiranih, možda i stoga što je cijena ulaznice bila 1700 kuna po osobi.

Predviđeno je bilo da slijedi serija eno-uradaka također vrlo renomiranog Châteaua La Louvière  iz apelacije Pessac-Léognan, inače od 1973. člana respektabilne udruge Union de Grand Cru de Bordeaux. Kao drugo vino na degustaciji a prvo od Châteaua La Louvière planirano  je bilo La Louvière Blanc 1996, 12,5 vol %.  U nastavku – crnjaci, prikazani svi na fotografiji. Dakle, kao treći uzorak Château La Louvière 1996, 12,4 vol %, četvrti Château La Louvière 1995, 12.5 vol%.  peti Château La Louvière 1990, 12.5 vol%, a šesti Château La Louvière 1986, 12.5 vol%.

BORDEAUX vinska regija – U prezentaciji sam trebao sudjelovati i ja, s prikazom bordoškog vinskog područja, pa kad već nije bilo kušanja, evo nešto barem ovdje o tom vinorodnom kraju. Bordoška vinska regija smještena je, kako naziv sugerira, kod grada Bordeauxa, na jugozapadnome dijelu Francuske, u departmanu Gironde. Značajne su tu rijeke Garona (Garonne), uz koju se nalazi grad Bordeaux, te, sjeverno, rijeka Dordognea, koja se ulijeva u Garonnu i tu se, u pravcu Atlantskog oceana formira široko riječno ušće nazvano Gironde, po njemu je i nazvan cijeli departman.

Ukupno je tu oko 120.000 hektara zasađeno vinovom lozom, i to je najveće vinorodno područje u Francuskoj. Na njemu je registrirano oko 8500 proizvođača koji većma na posjedima žive u lijepim većim ili manjim kućama izgledom poput dvorca, pa je uobičajeno da se u nazivu posjeda rabi izraz Château (=dvorac).

Prosječna godišnja proizvodnja ukupno kreće se oko 700 milijuna butelja vina, podijeljenih u više različitih kategorija kakvoće, od onoga u rangu stolnog, kojega je količinski najviše, pa do onog visokokvalitetnog, najboljeg, prestižnog i osobito štovanoga u čitavome svijetu, cjenovno, dakako najskupljega,  Najviše se proizvodi crnoga vina, susjedni Britanci ga nazivaju claret, značajna je količina slatkog desertnog bijelog vina, najpoznatijega iz predjela Sauternes, ima i nešto bijelog suhog vina, roséa, te i pjenušaca, nazvanih Crémant de Bordeaux.

U bordoškoj vinskoj regiji postoje čak 54 apelacije za vino.

Vinovu lozu u bordoški kraj donijeli su stari Rimljani, najvjerojatnije sredinom prvog stoljeća, dakle tradicija produkcije vina tamo je vrlo dugačka. Proizvodnja je doživjela veliki procvat u 12. stoljeću, nakon što su se Bakhovom nektaru otvorila vrata prema Engleskoj, koja je postala velikim kupcem. Za boom je. moglo bi se reći, uvelike zaslužan Henry Plantagenet koji je 1152. oženio Eleonoru od Akvitanije, posjednicu goleme površine zemljišta upravo u bordoškome kraju. Henry Plantagenet postao je 1154. King Henry II kralj Engleske, i za njegove vladavine bordoški kraj gospodarski je silno napredovao upravo na temelju odlične prodaje svojih vina na engleskom tržištu. U to vrijeme najvažnije vinsko područje u bordoškome području bilo je predio Graves. Izvoz bordoškog vina u Englesku bitno je splasnuo za vrijeme znanog Stogodišnjeg rata između Francuske i Engleske, a onda se, kad je rat prestao, od 1454.počeo vraćati na stare pozicije.

U 17. stoljeću isušeno je tada močvarno tlo područja Médoc, kako bi se tu posadila vinova loza. Ambijent je očito dobro odgovarao lozi, ona je, naravno, i kako se usavršavao rad u vinogradu, počela davati sve bolju kakvoću, i malo pomalo Médoc je zamijenio Graves na poziciji najprestižnije vinska regije Bordeauxa.

U to vrijeme dominantna sorta bila je Malbec, kojega je početkom 19. stoljeća istisnuo – uvelike u poravcu južne Amerike –  Cabernet sauvignon.

Bordeaux Wine Region Map

Kao posebno značajna godina za bordoško vino ostaje zabiležena 1855., kad se krenulo u klasifikaciju vinograda, koja je na snazi i danas. Ubrzo su gotovo svi bordoški vinogradi klasificirani.  Od 1785. do 1892. nadvijao se mračni oblak nad bordoškim krajem, naime filoksera je desetkovala vinograde. Nakon cijepljenja uslijedio je oporavak.

U prilog uspješnom uzgoju vinove loze išlo je i tlo, bogato s vapnencem i s kalcijem. Tlo u Bordeauxu sastavljeno je od šljunka, kamena, pijeska, ilovače. Najbolji tereni za vinograd su na vrlo ocjeditim šljunkovitim terenima uz rijeku Girondu. Rijeke Garona i Dordogna te Gironda daju tlu dovoljno vlage, a geografski smještaj karakterizira atlantska odnosno oceanska klimu. Domaći vinogradari/vinari rado će reći kako su najbolji vinogradi oni s kojih se lijepo vidi Garona.

Bordoško vinogradarsko područje dijeli se na Desnu obalu tj. ono na desnoj strani rijeke Dordogne, u sjevernijem dijelu i kod grada Libournea, zatim na predio Entre-Deux-Mers, u prijevodu izmedju dvaju mora ili dviju voda, a to je konkretno između rijeka Dordogne i Garonne, te na Lijevu obalu, dakle  lijevu strane korita rijeke Garonne, za zapadu i jugu regije i tik uz grad Bordeaux. Ta, Lijeva obala dijeli se, dodatno, na predio Graves, uzvodno od grada Bordeauxa, i na Médoc, nizvodno od Bordeauxa i na poluotoku s lijeve strane Gironde u pravcu oceana.

Vinograd

U bordoškom vinorodnom kraju dominiraju crne sorte, ukupnim opsegom daleko ispred svih vodi Merlot s oko 62 posto zastupljenosti, slijede Cabernet sauvignon s 25 posto, Cabernet franc s 12 posto, pridružuju se u sasvim maloj količini Petit Verdot, Malbec i Carménère. Od bijelih kultivara na prvom je mjestu Semillon s 54 posto, slijede Sauvignon bijeli s 36 posto, Muscadelle sa sedm posto, u minimalnoj količini ima i Ugni blanca, Colombarda i Folle Blanche (ukupno tri posto). Sustav uzgoja počiva pretežito na dvostrukom i jednostrukom guyotu, u najpoznatijim châteauima i onima s manjom ukupnom proizvodnjom počelo se, barem za onu kvalitativno najbolju kategoriju kapljice, sve se više oslanjati na ručnu berbu.

S obzirom na dosta vlage u zraku povećana je opasnost od raznih bolesti, nekad prije borba protiv njih počivala je uvelike na pesticidima, fungicidima i herbicidima, međutim u najnovije vrijeme ta sredstva za zaštitno prskanje sve se više izbjegavaju i naglasak se, koliko god je to moguće, stavlja na prirodne oblike borbe protiv pošasti, konkretno kroz kvalitetniji rad u trsju te korištenjem zaštitnih sredstava najbližih eko-kolosijeku.

Podrum

Nakon berbe, obavlja se gnječenje nogama odnosno uz pomoć strojeva. Doslađivanje je dopušteno ali u posljednje vrijeme, pogotovu otkako se povećao broj sunčanih sati i otkako su prosječne temperature zraka porasle, što je omogućilo kvalitetnije dozrijevanje, sve više se nstoji brati kasnije. Nekad su gotovo svi crnjaci iz bordoškog kraja bili s oko 12,5 vol% alkohola, područje St.-Emiliona bilo je maliganski nešto jače, a u novije vrijeme zatopljenja alkoholi u vinu svuda su porasli, najčešće na 13 odnosno 13,5 vol %, St.-Emilion je na 14,0 odnosno i 14,5 vol%.  Alkoholno vrenje odvija s pod kontrolirnim uvjetima obično u posudama od inoksa. Nakon alkoholne fermentaije vino se odmah stavlja u tradicijske bordoške barrique-bačvice zapremnine 225 litara. A zašto je upravo barrique od 225 litara tradicijski u bordoškome području? Zato što su nekad bordoški vinogradari radi bolje prodaje kapljice vino dovozili od svojih podruma čamcima rijekom do Bordeauxa kao većeg centra odakle je Bakhov nektar kretao u svijet. S manjom punom bačvicom lakše je bilo manevrirati da je se dovede do čamca, a ondašnji čamci podnosili su nosivost do oko 1000 kg, tako da je vinar u svakoj turi do Bordeauxa u svoj čamac za sigurnu vožnju mogao ukrcati po četiri pune bačvice zapremnine po 225 litara…

Nakon određenog vremena vina s kušaju i na temelju najboljeg dojma naprave se željena selekcija te kombinacija vinograda, sorata i bačvica. Poslije određenog vremena – godine odnosno dvije – dozrijevanja organizira se novo kušanje da se izabere ono najbolje, za tzv. prvo, glavno vino kuće, tzv. perjanica kuće, onda se definira i tzv. drugo vino (second wine), a ostatak ide u, po mišljenju glavnog enologa i njegovih pomoćnika,  u kapljicu bazne kategorije. Vina se napune u butelju i prije izlaska butelje na tržište ostave neko vrijeme na odležavanju u boci da se sastojci posve prožmu i da se dobije najbolji mogući finalni rezutat.

Kod bordoških vina običaj je da se prodaju na način nazvan en primeur. Kod nas se također, prije nekoliko godina, pokušalo uvesti plasiranje en primeur, ali vidjelo se da to nije vjerna kopija onoga što pod tim pojmom  rade Bordožani. En primeur je varijanta plasmana, dakako, uz naplatu, vina dok ono još i nije na svom pravo vrhuncu pa je za proizvođača moguće ponuditi ga jeftinije nego nakon dužeg čuvanja kod sebe u podrumu, a uvedena je stoga da vinogradar/vinar dođe prije do novca nužnog za svakodnevni život ali i za daljnje investiranje.  Vino se nudi en primeur, odnosno ranije nego što je normalno s obzirom na njegov razvojni stadij na putu do pune zrelosti i spremnosti za konzumaciju, po određenoj za kupca prihvatljivoj cijeni s time da se potrošaču-kupcu obvezno savjetuje da vino u određenim uvjetima čuva sâm, kod sebe, još neko vrijeme, nagrada za to mu je u tome što ga u terminu en primeur plaća (mnogo) jeftinije nego u trenutku kad stručnjaci procijene da je dostiglo dovoljnu zrelost te čar s kojom može još dugo trajati…

_____________________________

TIGNANELLO ANTINORI, vertikala – Iz bijeloga svijeta,  Danijel Čečavac, dipl. WSET & WA pripremio je radionicu o svjetski glasovitom supertoskancu crnjaku Tignanello, kuće Marchesi Antinori markiza Piera Antinorija. Vertikala je obuhvatila šest berbi Tignanella: 2018, 2017, 2016, 2015, 2010, 1997 (magnum).

Daniel Čečavac na degustaciji Tignanella

MAGNUMIJADA, te ŽILAVKA i BLATINA – Osobito dojmljive bile su radionice Magnumijada, zatim Herceovačka žilavka, te Hercegovačka blatina. Moderatori: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović. U Magnumijadi Velika hrvatska vina iz velikih boca (1,5 lit) našle su se etikete: Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015. Sva vina u izvrsnoj formi! Čestitke voditeljima radionice na izboru etiketa, poruka proizvođačima: očito je da se i te kako isplati, barem u smislu postizanja vrlo visokih rezultata u kontekstu kakvoće kapljice, i više nego što je to u nas sada običaj posvetiti baš magnum-punjenjima, pa se onda i malo jače treba pobrinuti da šira javnost sazna za to da ta magnum-punjenja postoje i u količinama raspoloživima za tržište.

S radionice Magnumijada. Dolje – vina koja su mi se najviše svidjela

S kušanja žilavki i blatina

Na radionici vezanoj uz žilavku bilo je 12 etiketa, riječ je konkretno o  ovima: Zadro Domano pjenušac, Matić Žilavka 2021; .Carska vina Vasilj 2021. Premium Edition; Carska vina Vasilj  2021. Gregorius; Vilinka Žilavka Selekcija 2021; Brkić Mjesečar 2021; Matiša Žilavka 2021; Ostojić Žilavka 2020; .Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba;  Matić Žilavka 2019 barrique; Brkić Greda 2018; Škegro Krš Orange;  2018. Milas Žilavka 2016 , dok je Blatina bilo 10, i to:. Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium edition 2020; Dodig Blatina Riserva 2019; Vinarija Lug Blatina 2019; Vinarija Domano Blatina 2019;.Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018; Matić Blatina 2018;. Ostojić Blatina 2017; Škegro Krš Blatina 2017; Brkić Crveni mjesečar 2015.; Milas 2012. Lijep pregled žilavki i blatina, ukazuje na izglede da i jedno i drugo vino uskoro budu među vodećim adutima ne samo BiH nego i šire regije.

DIPLOMATSKO VINO i arhivska vina od Graševine i Plavca maloga! Prije dosta godina, Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj suradnju kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika odgojena vina u novim barrique bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom, namijenjena su bila da se koriste kao dio ponude u inozemnim veleposlanstvima u Hrvatskoj  te za razne promotivne aktivnosti. Dio vina bio je pohranjen u arhivi zagrebačkog restorana Stari Puntijar, i sad je, nakon dva desetljeća od berbi, a kod nekih etiketa i više od dva desetljeća! – bila prilika provjeriti sadašnju kondiciju tih uzoraka a time i kvalitetu. Dodatak su činila arhivska graševina i plavac mali.

Na radioici Diplomatsko vino bili su, među ostalima, sommelieri Jelena Šimić Valentić te Josip Orišković iz Istre i Kvarnera i Ivo Ivaniš iz Cavtata, vinarka Monika Prović iz doline Neretve, naišao je i Marko Dušević koji u paškom akvatoriju stavlja vinska butelje na odležavanje u dubini mora, s nekoliko zanimljivih uzoraka vina iz mora dopunio je radionicu

Kušali su se:  Vin diplomatique Rajnski rizling Nespeš  2004. barrique , 11,7 vol %; Vin diplomatique  Silvanac zeleni Nespeš  2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique  Sauvignon Nespeš 2004 barrique 12,1 vol %; Vin diplomatique  Chardonnay Nespeš 2003. barrique,  14, vol %; Graševina Mandićevac 1983 PIK  Đakovo; Plavac Ivan dolac 2003 barrique 14,4 % PZ  Svirče. Vina su se pokazala u iznenađujuće dobrome stanju, a posebno iznenađenje bili su Zeleni silvanac Nespeš 2004 te Graševina Mandićevac 1983 koja se predstavila u vrlo vrlo atraktivnom – šeriziranome izričaju!

 Siniša Lasan održao je radionicu na temu CRNOG PINOTA od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, kušana su vina iz sedam berbi, konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020. Lasan je vodio još jednu radionicu vezanu uz plešivičke proizvođače, konkretno on i Franjo Kolarić prezentirali su PINOT GRIGIO Coletti u različitim stilovima, od mladog svježeg do onoga iz amfore.

S radionice sommeliera Siniše Lasana na temu crnih pinota Drage Kurtalja. Obradovan reakcijama nazočnih na radionici, Drago, sa suprugom sasvim desno, zorno pokazuje svoje raspoloženje (Marko Colic)

S plešivičkih crnih pinota skok u Burgundiju: Lasan na radionici o burgundijskim vinima, pretežito crnima (riječ je, dakako, o sorti Pinot noir), s posjeda Albert Bichot

Najviše su mi se dopala vina Meursault 2018 1er cru Les Charmes Cote de Beaune, pa Clos Frantin Monopole, onda Pinot noir 2018 Nuit Saint Georges 1er cru Monopole, te Mercurey 2019 1er cru Champs Mars Domaine Adélie

Siniša Lasan je, s Moranom Petričević, imao i radionicu Burgundy through Albert Bichot Domaines. Obitelj Bichot odavna je etablirana u Burgundiji. Bernard Bichot osnovao je 1831. svoju vinsku kuću u selu Monthéli, nekoliko kilometara južno od grada Beaunea. Krajem 19. stoljeća, njegov unuk Albert Bichot dao je kompaniji svježi pravac. Albert Bichot u vlasništvu ima šest vinarija sa više od 100 hektara vinograda diljem Burgundije. Na kušanje su ponuđena vina Château Long-Depaquit in Chablis – 65 hektara s pet premiers crua i pet grand crua, uključujući Chablis Grand Cru La Moutonne, zatim Domaine du Clos Frantin in Nuits-Saint-Georges – 73 hektara, uključuje poznate apelacije kao što su Vosne-Romanée 1er Cru Les Malconsorts, Chambertin Grand Cru and Grands Echezeaux Grand Cru, Château-Gris – 3,5 hektara, uključuje Les Terrasses rijetka bijela vina iz Nuits-Saint-Georgesa, Domaine du Pavillon – 15 hektara koji uključuju Corton Grand Cru Clos des Maréchaudes i Beaune 1er Cru Clos des Mouches sa područja Côte de Beaune, Domaine Adélie 7,8 hektara sa položaja Mercurey, kao i Domaine de Rochegrès – pet hektara u regiji  Beaujolais

Darko Lugarć u akciji

Sommelier Darko Lugarić predstavio je deset uzoraka hrvatskih vinara iz AMFORA, a marketingaš i vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija prihvatio se teme pod naslovom DEMISTIFIKACIJA PRIRODNIH VINA. Evo što Vinopija kaže:

– Potreba za neindustrijskom preradom namirnice i neprocesuiranim nutrijentom reflektira se i na vinarstvo. Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička vina, ona rađena bez intervencija, ali, eto, najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva! Posjetitelje Vino.coma pozvao je na kušanje sljedećih prirodnih vina: Monte Moro Malvasia,  Pasji Rep Zelen,  Pasji Rep Moser, aMorus Malvasia, Kosovec Frankovka Selekcija; Križ Plavac.

Zanimljiva i za nas nesumnjivo ohrabrujuća radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina pod naslovom RIZLINZI: KOPJAR vs NJEMAČKA. Riječ je o vertikali rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedbi njih s glasovitim  njemačkim vinima od ove velike sorte. Na kušanju: Kopjar 2020 suho, 2019 polusuho, 2018. polusuho, 2017 polusuho, 2015 polusuho i 2013 polusuho,  te primjereni rizlinzi iz Mosela i Pfalza (Palatinata). Kopjar je jako dobro parirao!

Frano Milina Bire i supruga Višnja: onaj tko je bio u potrazi za izgubljenm buteljama mogao je kušati Birin pjenušac Rosé brut (Marko Colic)

I opet  Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, sada U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM BUTELJAMA, tj. za kapljicom koju je danas  nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti. Prezentirana su sljedeća vina: Bire Rosé Brut n/v, Lumbarda, Škrlet 2012 Vinarty Moslavina,  Bedekovich Riesling Brisk 2016 Prigora, Bijeli pinot 2006 Dvanajščak-Kozol Međimurje, Graševina 2002 Enjingi Kutjevo, Amber rizling/traminac 2019 Jagunić Plešivica, Pinot noir 2017 Jakopović Moslavina, Lapis rubrum 2017. Petrić Hvar, Modro jezero 2012 Reserva Grabovac Proložac, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007 Degrassi Savudrija, Moslavac 2017 Jančar Moslavina, 100+ Pas Dosé 2018 Barun Krašić.

Priču pod naslovom ŠKRLET – HRVATSKI VINSKI BISER vodio je zagrebaki enolog Krešimir Hren, koji dosta surađuje s moslavačkim vinarima. Nakon nedavno izdane monografije Škrlet – hrvatski vinski biser ova sorta se ponovno našla u središtu pažnje. Radionica je pokazala značajne rezultate u podizanju kvalitete i povećanju raznovrsnosti stilistike škrleta kao vina. Kušano je 12 različitih škrleta svih značajnijih vinara Moslavine.

I, sad, nešto što nije vino ali ima veze s vinom. Riječ je o vrlo intresantnoj, sjajno stručno vođenoj deguistaciji WHISKY u VINSKOM SVIJETU… BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES koju je priredio i moderirano Tomislav Ruszkowski.

S radionice o tome kako je whisky povezan s vinom: Tomislav Ruszkowsky majstorski je održao prezentaciju (suhiucasi)

Opis: Vino i whisky rado su viđeni gosti u svakom domu. Često zajedno čine uspješnu degustacijsku priču dnevnog blagovanja ili neke večeri. Manje je poznato da se whisky i vino susreću puno ranije nego na stolu, naime u fazi sazrijevanja i vino i whisky ponekad dijele isti dom – hrastovu bačvu. Naravno ne u isto vrijeme, ali uvijek istim redoslijedom. U izboru bačvi industrija whiskyja se ponekad oslanja na one koje su prvobitno sadržavale najrazličitija vina iz svih krajeva svijeta. Whisky, dakle, može najbitniji dio svojeg proizvodnog puta provesti u ex vinskim baricima, sherry boutovima ili porto pajpovima. Je li to uvijek sretan brak i tko je bio gazda a tko podstanar moglo se vidjeti, ili barem naslutiti, na ovoj Masterclass whisky radionici. Otvoreno je najprije pet boca glasovite destilerije Bruichladdich edicije Micro Provenance vezane za single malt whiskyje ove poznate destilerije iz ex vinskih bačvi, te, na kraju, boca iznenađenja.

18Y  Bourbon Hogshead/PX Finish, Cask No.012  1992.-2011.  51,6%;  11Y  Chenin Blanc Barrique, Cask No.2486  2009.-2020.  60,4%; 11Y  Cote Rôtie Barrique,  Cask No.2201  2008.-2019.  61,7%; 11Y  Rivesaltes Barrique, Cask No.2557  2008.-2019.  56,0%; 11Y  1st Fill Bourbon Barrel,  Cask No.0922  2010.-2022.  60,4%. Boca iznenađenja: whisky iz bačve u kojoj je dozrijevao glasoviti pedro ximenez.

ODLEŽANI TERAN – I, događanje za pamćenje u Esplanadi a koje je bilo kombinacija radionice i mogućnosti promenadnog kušanja, u ulozi protagonista našao se Teran, a cijela priča održana je neposredno prije Zagreb Vino.coma 2022, kao odličan uvod u festivalsku manifestaciju.

Obitelj Markežić Kabola – tata, mama i kćerka – prisutna je bila i na masterclassu o teranu i, posebno, i na festivalu Zagreb Vino.com 2022 (suhiucasi)

Gianfranco Kozlović sa kćerkom i svojom ekipom, u društvu s prof. Ivanom Pejićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, znanstvenikom koji je s dr. Edijem Maletićem puno radio na istraživanjima vezano uz vinske sorte u hrvatskim vinogradima i na identifikaciji nekih starih i zaboravljenih kultivara kojima je tek trebalo utvrditi identitet (suhiucasi)

Ukupno 19 vinara iz Hrvatske Istre u organizaciji udruge Vinistra  na pokaz je donijelo 33 odležana terana,  najmlađi iz 2019.  a najstariji iz 2006. S područja Buja i Momjana došli su Kabola, Franković i Kozlović, iz Brtonigle Cattunar, iz Kostanjice Dešković, iz Motovuna i Kaldira braća Benvenuti te Bertoša, Fakin, Tomaz i Valenta, iz Vižinade Deklić, Franc Arman, Geržinić, Pilato, Sosich i Vorić, iz Višnjana Poletti i Brčić, iz Rovinja Dobravac.

Dojmovi s degustacije vrlo su povoljni, naime upujuću na to da su Istrani shvatili kako je nužno definirati glavni stil kojime će promovirati teran. Za razliku od jedne šire degustacije terana prije godinu dana a koju su Istrani imali u Zagrebu i na kojoj su se terani u organoleptici međusobno prilično razlikovali, sad se vidjelo da se valjda napokon ide na stvaranje tog prepoznatljivog profila, unutar kojega vinar može i te kako pokazati stupanj svoje ambicioznosti i svoju sposobnost da ostvari kompleksan visokokvalitetan proizvod. Iako sam već dugo, a posebice nakon onih znanih neprilika za hrvatske vinare zbog slovenskog svojatanja naziva teran, zainteresiran za to ramišlja li se nešto u sklopu Vinistre o zaštićivanju terana kao robne marke s pripadajućom oznakom na način npr. kako to rade naši zapadni susjedi Talijani sa za pojedini njihov kraj tipičnu/ tipične sortu/sorte i za vino kao dio istinskog identiteta pojedinog kraja, pa sam se na tu temu i obraćao čelnicima udruge Vinistra, konkretnog odgovora koji bi zadovoljio punoćom i konkretnošću do danas nisam dobio. Ključno bi, za zaštićenu marku, bilo definirati osnovni organoleptički profil terana i odrediti kako raditi vino baze i ono više kvalitatvne kategorije. A za to treba označiti pozicije (tlo, nadmorska visina, izloženost suncu, preporučene klonove, broj loza po jedinici površine, prihvatljive načine rada u vinogradu, maksimalno dopušteni prinos, termine berbe, načn prerade, dozrijevanje (dužinu, vrsta posuda…), uzeti u obzir kakvoću godišta, odrediti prvi mogući izlazak pojedine kategirije vina na tržište…

Uz Kozlovićev i Kabolin teran, među najboljim teranima te večeri bili su mi oni od Marka Fakina, Anno Domini braće Benvenuti, te Fuga od rovinjske obitelji Dobravac a koji je prezentirala istarska sommelijerka Karin Rupena Perdec. Odmah je upalo u oči da na radionici sa svojim uradcima NE sudjeluje (NIJE sudjelovao) – je li to slučajno ili je znakovito?! – jedan od najboljih naših interptretatora sorte Teran – Moreno Coronica (suhiucasi)

Standardno jako dobri baš s teranom – braća Benvenuti – u Esplanadi su na radionici prezentirali svoj klasični teran Anno Domini, a potom, odvojeno, na drugom nastupu u Zagrebu pokazali su se sa novom berbom svojeg posebnog izdanja – Teranom santa Elisabetta 2018 (suhiucasi)

Evo što je na prezentaciji odležanih terana rekao Luca Rossi, kao novi pedsjednik Vinistre:

– Autohtone sorte Teran i Malvazija pozicionirale su Istru kao respektabilnu vinsku regiju i atraktivnu turističku destinaciju. Kako bismo potvrdili status lidera na domaćem vinskom tržištu i promovirali naše najsnažnije adute odlučili smo se na nova vinska događanja pod zajedničkim nazivom Vintage, a prvi od njih posvećen je, eto, sada, odležanim teranima. Tako smo željeli naglasiti neotkriveni potencijal ove sorte i najaviti početak ere modernog terana, našeg velikog vina. Riječ je o najizazovnijoj crnoj sorti u Hrvatskoj.

Teran je divlji pastuh kojega su Istrijani odlučili zajahati –  poručio je još Luka Rossi.

Uvertira u promenadno kušanje bio je masterclass pod nazivom Svijet terana na kojemu su gosti kušali ovo vino u sedam različitih stilova po izboru voditelja masterclassa poznatog sommeliera Emila Perdeca, a pomno kreiran menu od sedam prefinih sljedova osmislila je Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić.

– Iako se teran stoljećima njeguje u istarskim vinogradima odlučili smo se za moderan pristup, pa je masterclass otvoren koktelom teranino spritz. Teran je predstavljen u sedam različitih stilova, od pjenušca, finog roséa i svježeg terana do kupaže, potom terana odležanih deset i 18 godina, za kraj je poslužen destilat od terana –  objasnio je svoj izbor Perdec.

Vrhunska kvaliteta – Širi kontekst ovoj vrijednoj istarskoj sorti dao je dr. sc. Marijan Bubola s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam koji je otkrio kako se u Udinama 1390. teran darivao uvaženim gostima, a 1641. u djelu De Commentari storici geografici della Provincia dell’Istria spominje ga novigradski biskup Tommasini.

– U 19. stoljeću,  kada je u Istri bilo više od 34.000 hektara vinograda, što je više od današnje ukupne površine pod vinovom lozom u čitavoj Hrvatskoj, teran je bio najzastupljenija sorta s udjelom većim od 80 posto. Za usporedbu, danas je njime zasađeno tek deset posto vinogradarskih površina, dok na malvaziju istarsku otpada 60 posto – rekao je profesor Bubola.

Dodao je kako se još prije dvadesetak godina teran zbog neprikladnog pristupa u vinogradima smatrao sortom za vina osrednje kvalitete, od koje se prave isključivo mlada i lagana vina, no zahvaljujući entuzijazmu nekoliko vinara Istre u potpunosti se promijenio pristup u njegovoj proizvodnji pa ova sorta danas daje vina iznimne kvalitete i različitih stilova. Upravo je pokrenuta i klonska selekcija terana u starim vinogradima u Istri, pregledano je 18 lokacija u vinogradima posađenim između 1903. i 1975.

Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i Ivan Marić, izvršni direktor

– Ovo je veliki događaj, ne samo zbog toga što je danas u Zagrebu promoviran teran, u metropoli koja sigurno ima najveći potencijal u promociji i potrošnji ovakvih vrhunskih proizvoda, nego i zbog toga što je riječ o prvoj manifestaciji na ovako visokom nivou otkad smo nakon spora sa Slovenijom dobili i službeno mogućnost korištenja naziva Teran. Iznimno sam ponosan na Vinistru što se odlučila na ovakav iskorak i što je prezentirala odležani teran na najljepši mogući način – poručio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije.

__________________________________

POZIVNICA za POREČ!

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

___________________________________

U posljednji trenutak prije zaključenja ovog izdanja, posljednjeg u 2022. godini, iz udruge Vinistra, koja sada ima i novog direktora a to je Ivan Marić, stiglo je priopćenje:

Vinistra u 2023. ima velike planove! Evo nekoliko najvažnijih točaka: domaćinstvo prestižnog Concoursa Mondial de Bruxellesa sredinom svibnja, samostalni nastup na jednom od najpoznatijih i najvažnijih vinskih sajmova – Proweinu 2023, te, prema najavi sa skupštine udruge, još osam jačih vinskih događanja u njezinoj organizaciji.

Veliki izazov za istarske vinare izrada je i provedba operativnog marketinškog plana s ciljem unaprjeđenja imidža na regionalnoj razini te brendiranje istarskih vina u suradnji s profesionalnom marketinškom agencijom koja će imati za zadatak osmisliti novi, moderan vizualni identitet i privlačne komunikacijske poruke. Gotova je i nova web stranica kao središnje mjesto prezentacije i promocije vina s interaktivnom kartom istarskih vinara, snažnom bazom podataka i svim relevantnim dokumentima te posebnom rubrikom za registrirane vinare, članove Vinistre, istaknuto je između ostalog na Skupštini u Svetvinčentu.

– Kontinuirano radimo na podizanju kvalitete događanja u vlastitoj organizaciji i osmišljavanju novih u skladu s modernim zahtjevima vinskog tržišta. Vinistra kao događaj već je godinama dodatni motiv dolaska gostiju u Poreč u svibnju, koji će od iduće godine postati vinski mjesec u Istri. Osmišljavanjem novih evenata poput ekskluzivnog Vintage by Vinistra, na kojem ćemo na proljeće u Zagrebu predstaviti odležane malvazije te, u studenom, po drugi put odležane terane, napravljen je veliki kvalitativan iskorak na hrvatskoj vinskoj sceni uz dodatnu promociju naših vrhunskih autohtonih sorti – kazao je Luka Rossi.  ♣

____________________________________

ČESTITKE JUBILARCU – OD JUBILARCA! – Pressica u elitnoj Esplanadi na kojoj je najavljeno 15. izdanje međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.coma (25.-28.11.2022) protekla je ne samo u uobičajenoj radnoj atmosferi nego i u svečarskom tonu. Osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću upućene su srdačne čestitke uz 15-godišnji jubilej manifestacije, ali i za puna tri desetljeća otkako je profesionalno, najprije kao vinski trgovac, ušao u Bakhov svijet. Dvostrukom svečaru posebno sam čestitao ja osobno, također u svojstvu svečara, naime na Martinje ove godine, dakle 11.11.2022. napunilo se 30 godina od izdanja prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši!

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću (drugi slijeva) za tri profesionalna desetljeća na vinskoj pozrnici i za 15. jubilarni festival Zagreb vino.com (2022). Sasvim lijevo je Stjepan Šagovac, ovogodišnji voditelj press-službe, treći slijeva Željko Suhadolnik, slavljenik za 30. godina revije Svijet u Čaši, te sasvim desno – Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje (Marko Čolić)

Čestitka, sa šampionima iz Bergama, jubilarcu Ivanu Dropuljiću (Marko Čolić)

Šampion i najbolje ocijenjeno vinu u Bergamu – Festigia Cabernet sauvignon 2018 porečke Agrolagune, i Cabernet sauvignon 2019 Premium Vina Belje (suhiucasi)

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću. Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje,  također je i te kako imala razloga za slavlje, naime Cabernet sauvignon 2019 Premiu  Vina Belje te Festigije Caberneta 2018 i Castell  poslovno bliske joj porečke Agrolagune  na nedavnom međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022  u Bergamu kod Milana plasirali su se, po osvojenim bodovima, u sam vrh najboljih! Prof. Ivan Dropuljić bio je iznimno zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com 2022 

Zahvaljujući susretljivosti vinskih kuća Agrolaguna iz Poreča i Belje iz Baranje nazdravilo se, uz jubilej, na najbolji mogući način – odličnim vinima od Agrolagune i Belja koja su potkraj listopada ove godine osvojila nagrade vrijedne dubokog naklona na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet u Bergamu, riječ je o degustaciji specijaliziranog tipa s fokusom na kapljicu od spomenutih dviju sorata. Na tom natjecanju prof. Dropuljić i ja sudjelovali smo kao ocjenjivači više od 15 godina zaredom, covid je onda napravio stanku, a ove godine iz Hrvatske kao degustator je prisutan bio novinar Ivo Kozarčanin. Agrolaguna, a i Belje dosad su u Bergamu postizali redovito lijepe uspjehe, uspjeha je znao imati i Vlado Krauthaker kad god bi sudjelovalo, ali ove godine bilježi se kulminacija, naime vrijedno je ponoviti: Agrolaguna je sa svojim Cabernet sauvignonom Festigia 2018 ukupni šampion ocjenjivanja 2022, to vino, s 94,33 boda ujedno je i najbolje ocijenjeni uzorak ove godine, a Festigia Castello 2020 s 92 boda došla je do Velike zlatne medalje. Vina Belje s Cabernet sauvignonom 2019 Premiums 91,5 bodova uvjerljivo se pozlatilo! ♣

_____________________________

Akcija non-stop, prema završetku godine

FOOLIRANJE u ESPLANADI – Nakon Zagreb Vino.coma, u zagrebačkoj Esplanadi adventska akcija se nastavila punim intenzitetom. Do kraja godine, glavni igrač je prostrana Terasa Oleander. Vino ovdje nije bilo u prvome planu. Dimenzijama štanda istaknula se Rakijarnica! Sa svih strana terase posjetitelji se pozivaju na kušanje niza specijaliteta različitih kuhinja i stilova, dosta veliku pažnju privlačio je INSTTUT za KOBASICE, gdje su se, pod paskom chefa Mate Jankovića, nudili različiti tipovi kobasica, tako da bi se tu ponudu moglo shvatiti i s određenim edukacijskim elementom, naime logično je da je manje informiranom i po pitanju kobasica manje educirnaom potrošaču chef Mate Janković htio i ukazati na organoleptičke razlike izmedju svih tih po nazivima znanih vrsta.

Advent 2022 bio je u znaku fooliranja, vrvilo je ponuđačima kobasica, burgera i pića, na Terasi Oleander hotela Esplanade i na više mjesta u gradu bili su štandovi Instituta za kobasice i Rakijarnice. Dolje: Na terasi Oleander bilo je hodača na visokim štapovima i raznih pajaca, a zatekla se tu i Božić Jelka bez ukrasnih kuglica pa je mogla biti i razigrana, ona je popularnog djedicu neumorno fotografirala!…

Adventskoj atmosferi sa šarenilom boja i s brojnim posjetiteljima što svakodnevnog što prigodno posebnog izgleda duže se zadržavao i Djed Božičnjak, impresivna stasa, srebrne boje kose i bogatih silber brade i brkova te u crvenom plaštu a  dočekale su ga ne samo Božić Jelka nego i  – neočekivano visoke temperature, ⦁

_________________________

Debitant medju jubilarcima

PRVI VinEko u ZAGREBU

Vrući završetak studenoga i početak prosinca ove godine u Zagrebu! Još se nisu slegli dojmovi s 15. jubilarnog izdanja festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com 2022., a već, vezano uz čašu, nova priredba, međutim ova, isključivo, na eko-kolosijeku.

U svečanoj atmosferi uz klavir, nareske, kolače i vino, neposredno prije odlaska na otvorenje festivala, u novootvorenome klubu diWINE u zagrebačkoj Ilici našli su se organizatori, podupiratelji i neki izlagači, konkretno na slici su Tomislava Hodalić iz Hrvatske poljoprivredne komore, uljar Daniel Klinac Kota, te, sasvim desno, Zoran Lutz te Irena Lučić kao priređivači manifestacije

Riječ je o manifestaciji VinEko 2022, najavljenoj kao prvoj izložbi prirodnih vina, maslinovoih ulja i jakih pića u Metropoli, događanje se odvijalo na lokaciji Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu. Ideju je dao Zagrepčanin Zoran Lutz iz tvrtke Indugraf d.o.o., on je bio i operativni pokretač manifestacije, a kao glavni operativni organizator iskazala se Irena Lučić iz poduzeća diWINE. Kao podržavajući partneri i sponzori projekta navedeni su Narodno sveučilište Dubrava, na čelu sa Željkom Šturlićem, zatim Hrvatska poljoprivredna komora na čelu s predsjednikom Mladenom  Jakopovićem, kao i Centar Rudolf Steiner, na čelu sa ravnateljicom dr.sc. Dijanom Posavec.

Na smotri je svoje uratke prezentiralo ukupno dvadesetak izlagača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, riječ je o proizvođačima vina i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o eko-produkciji. Zamisao je bila da kao izlagači nazočni budu i tvorci jakih alkoholnih pića priklonjeni eko-pristupu ali iz tehničkih razloga – čini se o uglavnom prekratkom roku od dobivanja poziva i termina održavanja sajma – to je za ovu godinu otpalo.

Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc,  Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil iz zadarskog zaleđa (10.000 stabala masline!), M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo i te kako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

Hrvatska inače, rečeno je na pressici za manifestaciju, trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, mnogo ih ide već i u pravcu biodinamike.

Među izlagačima Bakhova nektara bile su vinarije Bolfan i Zdolc iz Hrvatskog zagorja, Lovrec iz Međimurja, Glavica iz Moslavine, Veralda iz Istre, Opus vino s Komarne, M – enostavno dobro vino iz Slovenije…

Bolfan, Lovrec i Zdjelarević, Šuran, te Zdolc

Na VinEkou 2022 održano je i nekoliko strukovnih predavanja, prvo na redu bilo je ono pod nazivom O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda, zajednički su ga održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje bilo je na temu Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?, a pripremio gaje Nenad Trifunović Vinopija, hrvatski vinski bloger, predstavljen i kao director of business developement u tvrtci Wine&More.

Pažnju su osobito privlačili uljari Kota i Veralda

VinEko izložba imala je bogat popratni program. Posjetitelje su dočekali živa svirka uz live duo Swing That Blues i nagradna tombola, na raspolaganju im je bio i info-relax-shopping kutak u kojem se mogla razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu, predviđen je bio i pop-up-wine shop za kupnju, po povoljnijoj cijeni od uobičajene, proizvoda za ponijeti kući.  Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Znana tvrtka Letina inox prezentirala je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner

Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija, zatim dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner, te Sergij Stancich, savjetnik kod Biodynamic Federation Demeter International

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje: posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu Hrvatske udruge kreativnih amatera koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

Uz kupljenu ulaznicu (100 kuna za jednu osobu, 160 kn za dvije) posjetitelji su na dar dobivali Vinska abeceda o pijenju vina te kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u tijeku godine u Hrvatskoj. ♣

_______________________________________

Jubileji

KRAUTHAKER: NAPUNJENA SAMOSTALNA TRIDESETKA NA SCENI

           Počelo je odavna, u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo, ali eto, iako je i u spomenutoj kući bilo i te kakvih uspjeha, kao start računa se ipak od trenutka kad je postao sam svoj, krenuo vlastitim putem, neopterećen razmišljanjima (i) drugih (nadređenih).

Vlado Krauthaker u restoranu Baltazar službeno pozdravlja uzvanike… (suhiucasi)

Zvijezda stabilna a ne tek povremena sjaja na hrvatskoj vinskoj sceni, Vlado Krauthaker, 1992. se u vinski ocean otisnuo samostalno, ubrzo je dosegnuo vrh jarbola i tu se, kao jedan od najboljih i najpouzdanijih, zadržao do dašanjih dana, kad eto, konkretno, s kasnom jeseni i datumski po volji bogu vina Bakhu koji je na svoj način svijetu dao do znanja da je vrijeme uz imendan sv. Martina a to je 11. studenoga ono pravo za obilježavanje prelaska mošta u mlado vino, Vlado Krauthaker odlučio se, u nazočnsti dragih mu osoba prisutnih u njegovu (poslovnom) životu od prvih početaka pa do sada, obilježiti  puna tri samostalno radno uspješna desetljeća.

Vladek nas je okupio u vrsnom zagrebačkom restoranu Baltazar, pozivom da obilježimo 30 godina od prve berbe u VINOGRADIMA KRAUTHAKER!  Tu obljetnicu želimo proslaviti I podijeliti s vama, te kao prije 30 godina uživati u društvu osoba koje su s vinskom kućom Krauthaker od samog početka. S vama želimo podijeliti radost, ponos te lijepa sjećanja na 30 godina rada i stvaranja, učenja i rasta, emocija i zajedništva, svega onoga štoKrauthaker jest. Veselimo se sto ćete svojim dolaskom uveličati naše slavlje u zagrebačkom Baltazaru.  S poštovanjem – Vlado Krauthaker s obitelji.

Uz gitarističku pratnju Ive Raiča, dah uzvanika su svojim izvedbama tradicijskih (vinskih) pjesama zaustavile neke od članica prvotnih Ladarica, odmah ovdje prozvanima – vLadaricama. Prigodnim govorancijama i recitacijama istaknuo se glumac Vedran Mlikota, evo lijepog stiha autora Enesa Kiševića kojega je izgovorio: VINO VOLI BIT’ NOŠENO, VINO NE VOLI NOSIT’ NI KRILA, VINO JE ZAPRAVO TEKUĆA ŽENA ZA KOJU SE MORA IMATI STILA.… (suhiucasi)

Vladina supruga Ružica dobila je za uspomenu portret poslovno uspješnog i u vinskim krugovima vrlo cijenjenog bekrije Vlade (suhiucasi)

Krauthaker s Bobom Čimburom, znanim zagrebačkim ugostiteljem koji je, kaže Vlado, od njega prvi naučio bocu, sljedeći kojega je spomenuo kao kupca prvog kartona je Ivan Dropuljić, nekad trgovac s vinom a unatrag desetljeća i pol organizator međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Susret na Krauthakerovoj svečanosti u kultnome Baltazaru bio je osjetno i osjetilno mnogo više od eno-gastronomskog doživljaja. Vrvio je emocijama. To je bio susret s brojnim osobama raznih profila zanimanja a vezanim ne samo uz Krautića od početka nego i uz trenutke i duži period formiranja Lijepe naše kao svjetski relevantne vinske zemlje. Emotivni susret s dragim osobama iz davnina s kojima se kroz ovih 30 godina iz ovih ili onih razloga prekinulo viđanje. Uz domaćine Krauthakera te Bobu Čimbura iz Baltazara, ponovno na kupu pioniri hrvatske vinska scene, bilo proizvođači, bilo vinski trgovci, bilo ugostitelji, kroničari, vinoljupci afrmirani u raznim profesijama: Ivan Enjingi, Ivan Dropuljić Zagreb vino.com, Zlatko Puntijar, Silvek Degen, Alfi Kabiljo, Nino Dusper Vinotrade Vinum i osnivač Hrvatskog sommelier kluba, Vlado Borošić osobno (osnivač kultne vinoteke Bornstein), Boris Ivančić Vivat Fina vina, Tomislav Gorša Gro-prom, Marijana Gantar Edico Split, pa Božo Roknić, direktor Westina Šušak, direktor Sheratona Darko Radetić, predstavnik Esplanade Ivo Šindilj, Pernjak iz Koprivnice, Zdravko Stojanović Dugi Z, Goran Ostojić…  Događanje kod Baltazara – lijepi svojevrsni povratak u domaću noviju vinsku prošlost, na određeni način i potvrda da smo mnogi od nas sudionika u stvaranju novije hrvatske vinske pozornice – još tu!

Otkako u posljednje vrijeme malo-pomalo redovnu proizvodnju vina preuzima njegova kćerka Martina, Vlado Kauthaker sve veći osobni trud ulaže i u proizvodnju vina iz svojeg ovećeg pokusnog nasada, u kojemu su i sorte kao npr. Bianca, Blauburger, Frankovka, Nebbiolo, Zinfandel/Crljenak… Evo, kod Baltazara, stotla na kojem je izložio vina tih drugih kultivara… (suhiucasi)

Hvala, Vlado, i hvala Bobo Baltazar, hvala Vedrane Mlikota, Ivo Raiču, hvala vLadarice za lijepe trenutke provedene te večeri!  ♣

PUNIH 30 GODINA S VAMA!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Jubileji

WoW – 11 GODINA UDRUGE ŽENE u VINU I 10 GODINA DODJELE NAGRADE wOw Grand Prix: ŠAMPION ZA 2022: BENVENUTI!

Lijep jubilej ove godine proslavila je i udruga WoW / Žene u Vinu, koju je osnovala zagrebačka novinarka Sanja Muzaferija a koja, uz zagrebački, ima još dva ogranka – u Splitu za Dalmaciju i u Rijeci za Istru i Kvarner. WOW broji više od 150 članica. Udruga je ponajprije namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama koje pišu o vinu, ENOloginjima, sommelijerkama, suprugama vinara, vinskim entuzijasticama, VINOljubiteljicama, kao i vlasnicama restorana, wine barova… Članicom je moguće postati na preporuku barem jedne aktualne ili bivše članice, konkretno žena koje rade vino ili su iz obitelji koja ga radi, koje se bave marketingom i/ili prodajom vina, koje vode vinoteke, izučavaju vino ili ga samo vole te žele o njemu naučiti više. Naravno, vinoljubiteljica ima i među odvjetnicama, liječnicama, slikaricama, arhitekticama, inženjerkama, profesoricama… Uz osnivačicu i aktualnu predsjednicu i članicu uprave Sanju Muzaferija iz Zagreba ključne osobe za rad WoW-a su dopredsjednica Margita Belušić-Gobić, Rijeka, glavna tajnica Meri Cipranić, Zagreb, članice uprave Margita Belušić, Rijeka; Adela Visković, Split, Meri Cipranić, Zagreb. Odnosi s članstvom:  Meri Cipranić. Udruga WoW tijesno je povezana s međunarodnim udruženjem žena u vinu Donne del Vino, na čijem je čelu već godinama toskanska proizvođačica vina Donatella Cinelli Colombini iz Montalcina.

Predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija i ovogodišnji dobitnici nagrada za vina (suhiucasi)

Što žene žele? Konačno smo, eto, to saznali I za 2022. godinu: braća Benvenuti – šampioni sa slatkim gutim muškatom San Salvatore (suhiucasi)

Uz Sanju Muzaferija, Moreno Coronica, prvak u kategoriji crnih vina, naravno sa svojim GranTeranom (suhiucasi)

Među brojnim akcijama udruge posebno se ističu priredba Pink Day tj. festival ružičastih vina sa Green in Pink smotrom visokokvalitetnih maslinovih ulja kao gostom, ove godine manifestacija je jubilarna, 10. po redu, a mjesto i termin su zagrebačka dvorana Lauba, 15. travnja 2023 (čestitke wowicama, i najbolje želje za dalje!), te akcija pod mottom Što žele žele? što kulminira dodjelom godišnjih nagrada za vina i proglašenjem šampiona i dobitnika WoW Grand Prixa. U zagrebačkom Sky Office-u, nedavno je proslavljen 11. rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene su godišnje WOW vinske nagrade  sa dakako šampionskim WOW Grand Prixom.

________________________________

IVAN JUG, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE ZA 2022. – Ivan Jug, zaposlen u zagrebačkom restoranu Noel, proglašen je najboljime na jubilarnom 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske koje je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba i pod pokroviteljstvom HTZ-a, te uz podršku TZ Kvarnera i Grada Opatije, održano 12. i 13. prosinca u opatijskom hotelu Ambasador.

Na prvenstvu je nastupilo 27 natjecatelja iz renomiranih hrvatskih restorana, hotelskih kuća, wine barova i konoba. Uz Ivana Juga, ostali finalisti bili su Kristijan Harjač (završio je kao drugoplasirani), sommelier u restoranu Agli Amici iz Rovinja, te Monika Neral (treće mjesto) vlasnica obrta VINNER iz Rijeke.

Ivanu Jugu, prvoplasiranom na 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske, uz glavnu nagrade – studijskog putovanja u Champagne, pripala je i čast predstavljati Hrvatsku na svjetskom prvenstvu sommeliera ASI Contest of the Best Sommelier of the World, koje će se održati u Parizu od 7. do 12. veljače 2023.

Šampion Jug s drugo i trećeplasiranim kandidatima, u društvu novog predsjednika HSK-a Veljka Ostojića

U sklopu prvenstva održana je skupština HSK, na kojoj je za naredni četverogodišnji mandat za predsjednika izabran Veljko Ostojić.

___________________________________

Sanja Muzaferija bila je na nedavnom skupu udruga žena u vinu u Milanu, u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, toskanskom proizvođačicom vina i predsjednicom talijanske udruge Le Donne del Vino. Sanja je i u Italiji obznanila da će se sljedeći festival ružičastih vina Pink Day s revijom maslinovih ulja Green in pink održati 15. travnja 2023. u zagrebačkoj dvorani Lauba!

  Da podsjetim: izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski kustos  (ugledna hrvatska sommelijerka ili sommelijer) selekcionira vina kušana u protekloj godini, on sastavlja svoju širu autorsku listu vina-potencijalnih dobitnika u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka te desertna vina s ostatkom  šećera. Slijedi centralni dio akcije Što žene žele – mogućnost da elektroničkom poštom članice udruge glasuju po svojem izboru. Do sada su glavni izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roko Bekavac, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, inače aktualni sommelijerski prvak Hrvatske, te višestruko ovjenčan Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama. Na redu je, potom, kušanje vina naslijepo da se dobiju prvaci po kategorijama, a onda se među njima bira i šampion, dobitnik Grand Prixa. Običaj je da svaki put šampion WoW–izbora u organizaciji udruge Žene u vinu posjeti neku vrlo renomiranu vinariju ili vinsku asocijaciju, bilo kod nas bilo u inozemstvu. Prošle godine Grand Prix osvojio je podrum Jakob Zdravka Ilije Jakobovića a na putovanje u Milano na internacionalni skup žena u vinu – Donne del vino – sa Sanjom Muzaferijom putovala je Jakobova kćerka Valentina.

Ovogodišnji žiri koji je – u guipi etiketa što ih je predložio sommelier Ivan Jug – birao najbolja vina: Ana Peršurić Palčić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Slijepo kušanje na kojemu se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu Ambasador,  a finalni  stručni žiri ove godine su činile tri ekspertice: predsjednica žirija bila je Danijela Kramarić, legendarna sommelierka i vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije Misal i – vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući Iločke podrume, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel, danas ona razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT . One su između 12 finalista naslijepo izabrale pobjednike u svakoj kategoriji.

Ovog puta,  u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017 vinarije Bibich i Gran Teran 2015 Morena Coronike. Od desertnih vina u vrhu su se našli San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac.

Pjenušac pobjednik je Pavel 2018 Šember; među bijelim vinima pobijedio je St. Hills Le chiffre 2020; najbolji rosé je Bastijan Rosé 2021; od crnih Gran Teran 2015 Coronica. među desertnima pobjednik je – San Salvatore 2013 od obitelji Benvenuti.

 Na kraju – šampion 2022:  – Jednoglasno smo odlučile da sveukupni pobjednik treba biti Benvenuti San Salvatore dakle da je upravo to vino zaslužililo WOW Grand prix 2022 – rekla je predsjednica žirija Danijela Kramarić.

Nagrade koje su se u Sky Officeu dijelile u okviru zagrebačkog Business cluba, gdje sada vinoteku vodi Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In, došli su podignuti gotovo svi dobitelji osobno, nije bilo, iz zdravstvenih razloga, samo predstavnika obitelji Šember.

Lijepe skulpturice u ime vinarije Bastijan, preuzela je Petra Leko, za St.Hills je nagradu, u ime Ernesta Tolja, preuzeo Saša Franić; nagradu za Gran Teran preuzeo Moreno Coronica osobno, a nagradu za desertno vino i sveukupni WOW Grand Prix preuzeli su Nikola i Albert Benvenuti. Nagradu im je u ime prošlogodišnje pobjedničke vinarije Jakob, predala Valentina Jakobović.  ♣

Promocije

ČUDO OD, NAIZGLED, NI OD ČEGA: PERLICE 100 + ZERO DOSAGE!

Po onome kako je prije otprilike šest godina ambijent izgledao, nitko tada ne bi se usudio reći da će se baš odande roditi čudo. A – rodilo se!!! Drago mi je što sam u ostvarenju krasnog sna svojim skromnim prilogom sudjelovao i ja.

Obitelj Barundić i Ivo Kozarčanin na otvorenju svečanosti Dolje. Barundici s trojicom vanjskih suradnika – Kozarčaninom, Ivanom Dropuljićem i Željkom Suhadolnikom (Marko Čolić)

Glavni protagonisti priče su članovi krašićke obitelji Barundić – Josip i Mara te njihovi sinovi. Boraveći u više navrata u Dolini kardinala i posjećujući, u svojstvu prijatelja, i njihov dom i podrum u Brezariću, nekim razmišljanjima i sugestijama vjetar u leđa neodlučnim domaćinima a vezano uz neke aspekte daljnjeg rada pravim putem davali smo naš novinar Ivo Kozarčanin, znan i kao Bakhov sin, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, i ja, iz Svijeta u čaši. Barundići, koji su se malo-pomalo uspješno razvijali kao proizvođači vina, osjetili su na temelju rastuće potražnje za njihovim buteljama potrebu da se prošire s vinogradom i imali su sreću na položaju Gorice na brdu ponad Krašića kupiti vinograd, zasađen sa za ono područje tradicijskim sortama, loze su bile starije od stotinu godina! Razmišljalo se u obitelji Barundić neko vrijeme o tome da li nastaviti obrađivati te stare loze pa vino proizvedeno od njih iskoristiti za neku svježu ugodno pitku mješavinu prikladnu posbice za ljetne vrućine, ili stare panjeve izvaditi i podignuti novi vinograd s novim i svjetski popularnim sortama. Kroz razgovor o tome kako i što dalje, i na temelju naših preporuka Barundićima da njihova uspješna poslovna budućnost, pogotovu kad već u postojećim nasadima imaju odlične sorte Chardonnay i Pinot crni, ali i izvanredni križanac Manzoni te kad se već nalaze na teritoriju ekskluzivnog naziva Dolina kardinala, na vinskoj pozornici leži ne u većim količinama vina za brzu potrošnju nego u ekskluzivnim uradcima, dakle mirnim vinima nešto kasnijih berbi pa onda duže dozrijevanim u hrastovom posuđu, ali i u u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj sve traženijim pjenušcima rađenim tradicijskim šampanjskim načinom s drugom fermentacijom u boci. S pjenušcima, inače, Barundići imaju već duže iskustvo, ali sad je, eto, sve više stvar ekskluzive.

Vina iz ove posebne ponude

U kontekstu globalnog zatopljenja upravo su se te stare sorte – većma različite beline – kakve su dobili u tom novokupljenom vinogradu pokazale kao izvrsne glede sastava kiselina u tzv. ukupnoj kiselosti i glede visine ukupne kiselosti u berbi, što je sve bitno za dobivanje vina s prikladnom kiselosti upravo za pjenušce. Kod tih kultivara u ovo novije toplije doba nije nužno jako se žuriti s berbom, a s druge strane smanjena je do i eliminirana potreba za dokiseljavanjem. Kozarčanin, Dropuljić i  ja predložili smo Barunima da grožđe iz tog  više od stoljetnog vinograda iskoriste u pokušaju proizvodnje ekstra pjenušca, odmah smo mu dali radni naziv – 100+ bez dozaža ekspedicijskim likerom. Odmah smo sugerirali da se ide na to da pjenušac prije degoržiranja i izlaska na tržište nakon druge alkoholne fermentacije u boci najmanje tri godine provede na svom finom kvascu (razgovaralo se i o tome da se neke boce pokusno ostave nedegoržirane i pet do šest godina…) što silno pomaže u razvoju, poboljšanju harmonije, elegancije, formiranju unikatng bouqueta, naime oslobađanjem manoproteina iz taloga pri raspadanju kvasaca pjenušac dobiva na punoći, blagim finim maslačnim notama, finoj slasti bez ikakvog dodavanja šećera. Barundiće nije trebalo nagovarati dugo, i krenulo se u akciju.

Kozarčanin, Dropuljić i ja sudjelovali smo početkom godine u orezivanju trsja, zatim u berbi, pogledali smo početak primarne prerade, potom smo kad je tome došlo vrijeme kušali mlado bazno vino smješteno u inox, onda ga još provjeravali prije stavljanja u boce na drugo vrenje i pomagali obitelji Barundić pri punjenju tih boca, potom nakon godine dana bila je zajednička provjera novog još nedovršenog pjenušca, kontrolna degustacija slijedila je godinu dana poslije prve, i onda je jedno kušanje bilo malo prje nego što je pjenušac napunio i treću godinu na kvascu.

Mara Barundić s pjenušcem 100+ uz ponuđenu hranu (Marko Colic)

Glazbena zvijezda večeri Ana Rucner u nekoliko vizualnih i glazbenih izdanja (Marko Čolić)

Uzvanici

I sada veliko finale: vrlo lijepa promocija pjenušca 100+ zero dosage Vallée des cardinaux u restoranu Rooftop Lateral na vrhu famoznog crnog poslovnog tornja u Strojarskoj u Zagrebu. Na stražnjoj etiketi magnuma elegantnog izgleda pročitao sam: Stoljetna loza, kao svjedok vremena i postojanja, upornosti, ambicija i učenja. Kao svjedok ljubavi i vječnog prijateljstva. Kao svjedok budućim naraštajima. Na kušanje su, uz fine prigodne zalogaje cateringa Lisak, Barundići uz pjenušac 100 + ponudili crni pjenušac od crnog pinota Perle noir, te, od mirnih vina, Seigneur Chardonnay 2019 sur lie i Cardinal Pinot noir 2016 magnum ČESTITKE BARUNDIĆIMA!  ♣

_____________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik,  MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor tvrtke MAM-VIN d.o.o, koja je izdavala reviju, te MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS…             FAMA/VERBA VOLANT – FACTA MANENT!

Zaokruženo 30-godišnje razdoblje / Što smo radili kroz svo to vrijeme

GODINE SU OSTALE ZA NAMA…

Tri desetljeća je ostalo za nama. Službeno, 30 godina od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI napunilo se na Martinje, 11. studenoga tik prije kraja 2022. Lijep jubilej, vrijedan proslave, ali nekako nije mi baš padalo napamet organizirati prigodnu veselicu u trenucima dok je naš osnivački trio – Mladen Horić, Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik – još uvijek ozbiljno okrznut, naime iz zdravstvenih razloga među nama, spremnog za nove poslovne obveze a i za feštanje, nema jednog člana, onog najvažnijega, bez kojega eto sada ne bismo bili u stanju na za nas uobičajeni, voluminozno i kvalitativno raskošan način obilježiti jubilej. Međutim, kako je velik pritisak kolega i prijatelja bio da svakako treba prirediti događanje na kojemu bi se pažnja šire javnosti skrenula na našu 30 godišnjicu, i zahvaljujući ponudi ljubazne Irene Lučić, osnivačice, još prije dosta godina, udruge Vinoljupci a koja je nedavno u zagrebačkoj Ilici otvorila vinski klub diWINE i ponudila je na raspolaganje i prostor a i svoje usluge u organizacijskom smislu, Marko Čolić i ja odlučili smo se za pressicu na kojoj bismo predstavnicima javnih informativnih medija detaljnije ukazali na to što je sve revija SVIJET u ČAŠI radila u tijeku svojega 30 godišnjeg djelovanja.

Pressicu je otvorila vlasnica kluba diWINE Irena Lučić. S druge strane glasovira sjedimo hrvatske vinske zvijezde Tomislav Tomac, Ivica Perak, Marino Markežić, Velimir Korak, Marijan Kneževići i Vlado Krauthaker kao gosti te ja, Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u Čaši

U tome smislu na događanju smo okupili kremu hrvatskog vinogradarstva i vinarstva – proizvođače s kojima smo se kao časopis družili od početka života revije. Riječ je o proizvođačima koji su na našu vinsku scenu unijeli dosta novina i koji su na našim godišnjim izborima najboljih i SLUŽBENO proglašavani Vinarima godine, a činjenica da je riječ o osobama koje su i danas u kvalitativnm smislu u samom vrhu hrvatske vinska produkcije lijepo govori o tome kako smo te izbore Vinara godine radili vrlo ozbiljno, vodeći računa o opotrošačima, a i sa željom da rezultati izbora i te kako utječu na unaprjeđenje hrvatske vinska kakvoće.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević. vina Belje. Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući tehničaru Zoranu Lutzu i zagrebačkom izdavačkom poduzeću Indugraf, ukrašeni staklene stijenke lokala.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević (Vina Belje). Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući angažmanu tehničara Zorana Lutza i trudu zagrebačkog izdavačkog poduzeća Indugraf, ukrašeni stakleni zidovi lokala

Na klaviru u diWINE-u: ilustracije vezane uz Svijet u Čaši od knjige s istim naslovom i prvog izdanog primjerka revije do primjeraka revije iz vremena kad je krenulo izdanje na internetu. (Rene Karaman)

Na događanje smo uspjeli okupili Vladu Krauthakera, Ivicu Peraka, Velimira Koraka i Marijana Kneževića   kao službeno proglašene Vinare godine, no pozvali smo i Ivana Enjingija te aktualnog glavnog enologa Kutjeva d.d. Ivana Marinclina, međutim oni se nisu odazvali, izostala je, iz razumljivih razloga,  još jedna zvijezda iz prve garniture Vinara godine Svijeta u Čaši, a to je Zlatan Plenković, koji nas je nažalost zauvijek napustio prije nekoliko godina. Od onih uglednika koji nisu bili s titulom trudili smo se dovesti Marina Markežića Kabolu i Zvonimira i njegova sina Tomislava Tomca s kojima smo se tijesno družili od početka izlaska revije a koji su i te kako debelo zasjeli na tron kakvoće hrvatskoga vina i ostat će vječno upamćeni kao pioniri hrvatske proizvodnje maceriranih jantarnih vina rađenih u amfori, Tomci još i po svojim dosezima u sferi pjenušaca. Još su tri osobe bile planirane da budu dio ovog našeg prigodnog skupa uglednika – riječ je o plešivičkom enologu Dragi Režeku, međutim i on, kao i Plenki, više na žalost nije dostupan uživo na ovome svijetu no s obojicom smo bili duboko u mislima sada na jubilarnome skupu, a treći je mr. Franjo Francem, prvi predsjednik Društva enologa Hrvatske i prvi dopredjesnik Hrvatskog sommelier kluba, osobito zaslužan za podizanje vinograda na benkovačkom Korlatu i u doba intenzivnog druženja sa Svijetom u Čaši na vrlo visokoj funkciji u vinskoj kući Badel 1862 kad je ona bila na svom vrhuncu, on nažalost, također iz zdravstvenih razloga nije mogao i osobno biti toga dana s nama u klubu diWINE.

Marijan Knežević, Vlado Krauthaker, Željko Suhadolnik, Ivica Perak i spiker Hrvatskog radija Vjeko Madunić (u posljednje vrijeme vrlo aktivan i u organizaciji prezentacija raznih vinara!) u društvu s uglednom gošćom – znanom gastro-novinarkom i publicistkinjom Božicom Brkan, koja je pokazala svoju novu knjigu, s naslovom Privremeno neuporabljivo

Evo, umjesto da ja pričam, sasvim kratko a iz najnovijih objava znanih naših novinarskih pera pera, o Svijetu u Čaši od početka pa do sada:

 Znani urednik u Večernjem listu, specijaiziran i za vinska teme, Vitomir Andrić  naisao je na Facebooku:  Prije 30 godina, baš na Martinje (11. 11.) izašao je prvi broj Svijeta u čaši. Glavni urednik bio je (i ostao) Željko Suhadolnik Suhi. Za komercijalu i financije brinuo se Mladen Horić Muha, u njegovim prostorijama u MAM-vinu na Selskoj cesti bilo je uredništvo. Fotoreporter je, i danas, veteran Marko Čolić. Trajalo je to tako dok se prije dvije godine se Muha nije razbolio, tako da je časopis prestao izlaziti u tiskanom obliku, prešlo se na online izdanje.

U povodu jubileja, a na inicijativu vlasnice lokala diWINE Irene Lučić, na početku druge polovice prosinca ove godine održana je, na konceptu pressice, svečana prezentacija za medije, bilo je to u spomenutom diWINE baru u Ilici blizu Britanskog trga, gvornome dijelu slijedila je ukusna zakuska. Za tu je prigodu Suhi u goste pozvao i vinare koji su u proteklom razdoblju bili Vinari godine. Revija je naime organizirala i mnoge akcije i manifestacije, među njima bili su i godišnji izbori Vinara i Kuhara godine i proglašenja po 20 najboljih hrvatskih vinara I najboljih 20 hrvatskih chefova.

Suhadolnik je od početka karijere (počeo je u popularnom tjedniku Vikend, gdje je uređivao rubriku posvećenu vinu i gastronomiji), stjecao veliko iskustvo i ugled, putovao je po svijetu, po mnogim glasovitim vinorodnim regijama, prokrstario je temeljito Italiju i postao blizak s mnogim slavnim vinarima i vinarijama. Nema ovdje prostora za sve ih nabrajati…

I, rekoh, ni danas ne miruje, pa su mu uzvanici poželjeli još mnogo ovakvih proslava.

Kamo će osa nego na med: prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, inače također s 30-godišnjom tradicijom u sektoru vina, te predstavnici Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik i Marko Čolić – zahvaljujući samobrskim gastro-ikonama Igomatu I slastičarnici U Prolazu te klubu diWINE nešto se fino, što slano, što slatko, gricnulo, a zahvaljujući nazočnim vinarima nešto se, bogme, i to vrlo vrlo fino, i gucnulo…

 

Marinko Petković, specijaliziran za teme iz poljoprivrede i, kao novinar suradnik Agroglasa i Gospodarskog lista, s pressice o tri desetljeća Svijeta u Čaši zabilježio je i objavio sljedeće:

Poznati vinari Vlado Krauthaker, Ivica Perak, Marino Markežić Kabola, Velimir Korak, Tomislav Tomac i enolog Marijan Knežević biranim su riječima govorili na obilježavanju 30. godišnjice revije Svijet u čaši.

Razgovori po sekcijama – Marino Markežić Kabola i sommelier Tomo Jakopović, te enolozi i voditelji proizvodnje Tomislav Tomac iz plešivičke obiteljske vinarije i Marijan Knežević iz velike baranjske vinarija Vina Belje

Neka djela govore: riječ je o brojnim akcijama kao npr. redoviti izbori Vinara ali i Kuhara godine, Hrvatske vinogradarske općine, Sutla-Sotla, itd, pa reportaže  s eno-gastro scene u Lijepoj našoj ali i u svijetu , stručni članci i intervjui, kazao je emotivno glavni urednik revije Željko Suhadolnik,  prvo hrvatsko vinsko pero, Suhadolnik je počeo svoj profesionalni put u Vjesnikovoj reviji Vikend, a onda je, nakon što je napisao i izdao knjigu Svijet u čaši, postao i do sada ostao glavni urednik Svijeta u čaši.

Utjecajno pero u vinskoj priči naglašava kako mali, ali odabrani i skladan tim revije čini i dan-danas i legendarni fotograf  Vjesnikove revije Studio Marko Čolić, koji i u osmom desetljeću života ne ispušta fotografski aparat iz ruku, i dalje neumorno radi, ide na teren u vinarije i vinograde, obilazi popularne vinske manifestacije u zemlji i svijetu. On je i dobri fotografski duh, uvijek spreman dati dobar savjet mlađim kolegama koji tek kroče u novinarstvo.

Kutjevačka vinska legenda Vlado Krauthaker  istaknuo je da je revija Svijet u čaši pomogla  da se hrvatska vina održe na domaćem tržištu, koje je još devedesetih godina bilo preplavljena jeftinim uvoznim  vinima, posebno onim iz Slovenije. Spomenuo je i brojna druženja, kako u zemlji tako i u inozemstvu, gdje je Suhadolnik, poznat pod nadimkom Suhi, godinama bio degustator i ocjenjivač  vina u više najjačih europskih vinskih  zemalja.

Enolog Marijan Knežević iznio je da je kao mladi enolog  u velikim  vinarijama sa nestrpljenjem čekao da vidi što će Suhi napisati u reviji, koja je bila ogledalo svega onoga što je domaće vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kultura stola, prošla kroz posljednja tri desetljeća. Svijet u Čaši bio je bio putokaz svima nama u struci što i kako valja dalje raditi, bilo da je riječ o novim vinskim etikatama ili berbama. Radilo se o utjecajnom i priznatom peru, koje je na stručnoj osnovi izvještavalo o onome što se događa u velikom vinskom svijetu, ali i manjim vinarijam, koji su tek dolazile na tržište.

Revija – svjedok neponovljivog vremena! Iz Istre je stigao Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola, koja se proizvodnjom vina bavi već tri generacije, od 1891. godine. Markežić drži da je u vinskom sektoru u nas napravljen veliki iskorak posljednjih 30 godina,  to je vjerno pratila i revija, kao svjedok jednog izazovnog vremena.

Ivica Perak, vlasnik vinarije Perak iz Kutjeva, prisjetio se također davnih dana kad je bio glavni enolog vinarije Kutjevo, te prvih susreta sa Svijetom u Čaši.   Velimir Korak i Tomislav Tomac, bili su predstavnici poznate naše vinske podregije Plešivice. Korak je rekao kako se nada da će Svijet u Čaši, koja sada izlazi u e-obliku, osim na blogu Suhog, od Nove godine ići i na diWINE portalu, i dalje na informativan i edukativan način. Da će i dalje širiti strast prema vinu, proizvodonja kojega je više od običnog posla, jer tu se traži izvrsnost I originalnost, izvornost, drži Korak! Tomac je kazao kako, da nije bilo Suhoga, ni on ne bi krenuo, kao jedan među prvima, s proizvodnjom vina u amforama I s dužim dozrijevanjem kapljice, pa ni s ulaskom u biodinamičku proizvodnju, tj. uzgoj grožđa uz izbjegavanje pesticida i prskanja konvencionalnim zaštitnim  sredstvima.  Dakle, radi se o reviji koja je odredila put mnogim vinarima u Hrvatskoj, zaključio je Tomac…

Atmosfera u publici

Karmela Tancabel,tvrtka WEbyKT

Nakon objave dojmova s pressice javila se Karmella Tancabel, dugo godina glavna u promidžbenom sektoru Iločkih podruma,danas samostalna poduzetnica u vinskom sektoru. Evo što ona piše i sjajno dopunjuje prikaz dojmova s pressice:

Bravo Klub Svijet u Čaši, čestitam od srca. Jako smo intenzivno surađivali od davne 2003. kroz Istravino, Vinariju Novigrad, podrum Brtonigla (Dajla), PZ Stoviš Ston, Postup i Plavac Mili, Iločke podrume, te podruma Vizba Valandovo iz Makedonije, sve vinarije u vlasništvu bivšeg Roto prometa iz Zagreba. Radili smo sjajne projekte podržavajući se uzajamno, sjećam se tih prvih iskoraka s Bakarskom vodicom Prestige, klasična metoda i Grand cuvée koji su pok. Slavko Krčmar i još uvijek brilijantna Ivanka Rosati, u suradnji s Janezom Istenićem kreirali, a mi iz snažnog marketinga i prodaje uspješno lansirali na tržište. Prve berbe iz nasada vinograda u Dajli i kreiranje prvog vrhunskog Terana Dajla 2007 u Hrvata, pod etiketom u obliku ISTRE uz slogan The Art Of Winemaking….. Pa dizanje iz pepela vinograda i vina Iločkih podruma, tada pod vodstvom velikog, nikad prežaljenog Ivana Juroša, te njegovih dostignuća uz pionirku među ženama u svijetu vina Hrvatske, našu Veru Zimu, enologinju s možda najvećim brojem priznanja osvojenih za te ratom pogođene vinarije i vinogorja i to s vinima postratnih berbi, naročito onih iz 2006, 2008, 2009, 2011, 2016, 2018 i 2019. Zaslužna za pristizanje prvih medalja šampionskog, veliko-zlatnog odnosno platinastog sjaja za vina Hrvatske, a koje su stizale iz Verone, Pariza, Madrida, Londona, Ljubljane, Beograda, Novog Sada, Mostara, Mađarske, Slovačke, Kanade, SAD, JAR, Izraela, itd..itd…

Slažem se, vrijeme prolazi, riječi nestaju, a djela i vina ostaju… u arhivi sjećanja i podruma. Svaka čast, Željko Suhadolnik, VI ste bili i ostali vjerni svom stvaralaštvu i postavili ste I te kako visoke kriterije svim generacijama tada i sada, ali i onima koje nadolaze. Čast mi je imati VAS kao prijatelja, ali i cijelu ekipu, od Mladena Horića do Brace… Puno mi je značilo, puno sam naučila, poštivala Vašu iskrenu i objektivnu kritiku, a koja je snažno utjecala na oblikovanje mojih ambicija, školovanje na međunarodnom spektru uglednih vinskih institucija, uz mentorstvo pok. Stevena Spurriera, kako bih postala sve ono što danas jesam.. Na svemu sto ste stvarali i učinili za Hrvatsku kao vinsku zemlju, ali i sve nas koji smo rasli uz reviju i VAS, uvijek sam bila i ostala ZAHVALNA. Živjeli, i uzdravlje…  HVALA, KARMELA!  ♣

______________________________________

_________________________________________

Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje… do Martinja i kraja 2022.

OD 1992. PA DO SADA!

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM u ZAGREBU – SVIJET u ČAŠI. EVO ŠTO SMO RADILI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i NA AFIRMACIJI  DOMAĆIH VRIJEDNOSTI

 Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2018. završili smo sa 160. izdanjem. Onda su, u vrijeme još plamtećeg covida, krenule dodatne i osobito velike nevolje sa zdravljem za vođenje posla ključnog člana osnivačkog trija, do stupnja da je tiskano izdanje časopisa moralo biti obustav-ljeno. Nastavilo se, međutim, na Internetu, blogom SVIJET u ČAŠI Kronika po mjesecima.

Naslovnica prvog broja tiskane revije Svijet u čaši, izlazak u javnost na Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje! Vinski biškup Simpy i miništrant Dragec spremni za ceremonijal

Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, kao direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, zatim Željko Suhadolnik, prije dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom i ostao njen glavni urednik, a tu je i Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg eno-gastro časopisa urednik fotografije.

U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše.

POHVALE OD TRIJU PREDSJEDNIKA – Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače-ponuđače da tržištu sve više podastiru sve bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, plasirati, dakle, određeni teritorij kao cjelinu.

Mladen Horić

Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobivala bi pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu, glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego, da ponovim, i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo onu s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, na način da smo ta područja prezentirali općenito, formirajući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta.

DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni a opet i ozbiljni susreti uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice često bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj…

ATELJE OKUSA – Svijet u Čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan opet pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se sve opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi a onda Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotel The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je bio u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.

Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.

U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace,  rajnsku oblast u Njemačkoj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji. Sudionicima osnivačke skupštine HSK je dodijelio plaketu kao uspomenu na sudjelovanje u osnivanju HSK. Povelja je dodijeljena 1993. godine.

KUHAR i VINAR GODINE – Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine.

Atelje okusa – s proglašenja najboljih u izboru Kuhara godine (hotel Korana Srakovčić u Karlovcu), te s prezentacije vina iz naše vinoteke Zlatni vinar

U istoj godini Kuharem godine i Vinarom godine proglašeni su bili Lidija Kralj, chefica konobe Kapetanova kuća u Malome Stonu na Pelješcu, i Zlatan Plenković

Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum s glavnim enologom Ivicom Perakom, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem…

Revija Svijet u Čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.

Pripremili smo i izdali knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, uz birana vina

Marko Čolić

VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njena kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u Čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočili su prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi spomenute udruge, njih 120. Zamišljeno je bilo da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.

Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je, po uzoru na pristup najpoznatijih svjetskih vinskih publikacija, servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide). Uz ocjenu uzorka daju se kratak opis vina i njihova maloprodajna cijena. Godišnje je recenzirano i po više od 250 uzoraka. Uzorke smo, dakako u dogovoru s vlasnikom vinoteke, uzimali s polica trgovina (najviše Vrutak, MIVA, Vivat Fina Vina…).  Malo-pomalo postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, tako da su nas od 2000. na ovamo svake godine pozivali prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca u Pijemont, zatim svako toliko išli smo i na Wine Summit u Austriju, tražili su nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, a to su Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu. U Sloveniji smo u smislu kušača nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo više godina bili pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a onda i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa, sudionici smo bili i prvog nacionalnog ocjenjivanja Vina Croatia u Zagrebu.

 

Kao prvo te vrste u Hrvatskoj a izvan državnih službenih institucija: strukovno ocjenjivanje vina za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši. Stručni žiri sastavljen od enologa, sommeliera vinskih novinara i vinskih trgvaca u restoranu Zinfandel zagebačkog hotela Esplanade. Ispod: Sudjelovanje Željka Suhadolnika (Svijet u čaši) na velikim svjetskim ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini

Svjesni toga da u današnje vrijeme kad je tehnika silno napredovala i kad kao slijed toga više nije – uz maksimalnu higijenu i pojačanu pažnju u radu u podrumu – problem proizvesti tehnički besprijekornu kapljicu, a u želji  da se u postupku (službenog) vrednovanja Bakhova nektara degustacijom pruži veća šansa za bolji rezultat plemenitoj kapljici koja uz tu spomenutu tehničku besprijekornost (sine quae non!) u osjetnoj mjeri a kroz svoju kompleksnost i svoju originasnost (genuinity)/prepoznatljivost pokazuje veze uz svoje geografsko porijeklo (teritorij), sortu, tradicijski stil. Namjera je bila (službeno) ocjenjivanje vina podignuti na višu razinu. A to smo pokušali manjim izmjenama rasporeda bodova po rubrikama u oficijelnom (i već odavna stvorenom) OIV-ocjenjivačkom listiću, rabljenom na uglavnom svim, pa i najrelevantnijim ocjenjivanjima vina u svijetu, a i pri deguistacijama manjeg i na neki način zatvorenog tipa ali ipak s krajnjim ciljem da se rezultati vrednovanja publiciraju. Uz tu blago izmijenjenu tablicu na kojoj je uočljivo da je nešto manja važnost dana boji i bistroći te intenzitetu mirisa i okusa a veća izvornosti/autentičnosti/genuinity te kakvoći mirisa (sklad, kompleksnost, struktura, dužina trananja na nosu i u ustima) te, na kraju, općem dojmu (elegancija, potencijal u smislu trajnosti/razvoja nabolje kroz vrijeme). Paralelno smo objavili i naše vidjenje opisivanja kušanog vina, na tom listiću za opis naveli smo niz termina od kojih je, da se dobije sažet prikladan i naravno uz finanu brojčanu ocjenu kompatibilan deskriptivni materijal za objavu dojma, dovoljno potcrtati ili zaokružiti one najvažnije izraze. Tako eto kupac/(krajnji) potrošač dobiva vrijednu cjelovitu informaciju o uzorku – od one iz koje vidi je li određeno vino po stilu u skladu s njegovim afinitetima, odgovara li ili ne njegovim mogućim zdravstvenim tegobama (polusuho, poluslatko, slatko – sadržaj neprovrelog sladora i mogući probem vezan uz dijabetes. Pružili smo, znakovima, i inormacije o tome je li vino za potrošiti sada ili se isplati s konzumacijom još malo ili pak i  još nešto duže pričekati, kao i obavijest mogućem prikladnom sljubljivanju dotičnog vina s jelima,  navodili smo i maloprodajne cijene svakog objavljenog uzorka u vinoteci. U rangiranju vina nakon ocjenjivanja napravili smo malu ali, smatram, važnu korekciju podižući blago bodovni prag za dodjelu medalja (vidi Potrošački putokaz/Legendu!)

Evo u nastavku objavljujemo listiće-rješenja Svijeta u Čaši glede ocjenjivanja mirnog vina i pjenušaca, te našu konstrukciju listića vezano uz opis vina. Inače, obje naše varijante poslali smo na uvid našim ali i nekim vanjskim uglednim enolozima, pa i OIV-u, zamolili smo za komentar ali mada sun nam se neki javili da su dobili listiće komentare na njih nisu dostavili, niti smo primili neko rješenje od kontaktiranih osoba i institucija. Nipošto ne tvrdimo da je ovo naše najbolje rješenje, ali ostajemo pri stavu da je aktualni službeni ocjenjivački listić OIV-a zastario i da ga, kao što se s vremenom promjene događaju u raznim drugim područjima, treba ažurirati.

POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite terenske prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO bio je prostrane unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – kompleti koji mogu odjednom podmiriti  60 osoba. Izvana smo kombi uredili oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutrašnjost je uređena kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u Čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.

Svijet u Čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castella di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…

ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u Čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Tkalčićevu ulicu s pogledom na neke drevne zagrebačlke vinograde još u funkciji, pa Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…

IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u Čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li (i hoće li!) glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Onda se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.

U podrumu PZ Svirče iz Svirača na Hvaru: zdravica za uspjeh udruge a onda i klastera Plavac mali

UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREB – Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je bio bolje promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.

Svijet u Čaši i Vlado Krautkaher – vino Zajedno 2006

VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, bilo je iz berbe 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…

KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govorilo da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u Čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…

Iz naših pokušaja da na lijep i prikladan način spojimo  vino, gastronomiju i glazbu: velikani kojih se rado prisjećam(o) davali su nam podršku – Boško Petrović i Tomislav Ivčić s knjigom i časopisom Svijet u Čaši

SVIJET u ČAŠI i BLAŽEVA KUHINJA – Bili smo jedni među prvima, ako ne i prvi, koji su u Hrvatsku donijeli prezentaciju ponajbolje kapljice naših vrsnih vinara sljubljenih sa sjajnim kreacijama na tanjuru naših vrsnih chefova. Iz ponajboljih pak ugostiteljskih objekata, u nastojanju da vijesti o ponudi proširimo i da uđemo u što širi krug obožavatelja fine papice i fine kapljice, krenuli smo bili ne samo s pokretnim Ateljeom okusa u specijalno pripremljenom kombiju, nego, kad je nastupilo vrijeme  i za treće fazu – u nastavak čuvenih Ateljea okusa revije Svijet u Čaši kroz  knjigu! Za to je, uz mam-ovca Mladena Horića, uvelike zaslužan Damir Folnegović, znan kao Blaž iz tv-Večernje škole i kao voditelj Blaževe kuhinje u seriji s istim imenom na malome ekranu.

To novije naše posebno izdanje svakako je zabavno i edukativno. Lijep način kako da se priđe vinu i da se s njime uz dobru hranu doista uživa. Knjiga je sa 168 je stranica, a podastire  šezdesetak vrhunskih restorana diljem Hrvatske, svakoga sa svojim specijalitetom, sljubljenime s prikladnom kapljicom – uz svaki recept po jedno je vino nekog od proizvođača iz Lijepe  naše iz prve lige.

Bilo je zamišljeno da knjigu, promoviranu, inače, u simpatičnoj Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu, bude moguće je kupiti svakako restoranima koji su u knjizi. Kao što se vidi, u tih 30 godina Svijet u čaši doista nije spavao…♣

ALBUM – MALA SuČ-SLIKOVNICA KROZ POVIJEST

Uz sklopu obilježavanja 15. godišnjice  časopisa u zagrebačkom hotelu Antunović organizirali smo Europsku vinsku cestu. Uz hrvatske vinare  nastupili su i vrhunski proizvođači  i ugostitelji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Francuske, Njemačke, Austrje, Mađarske… Dolje na  slici uz vlasnika hotela Tomislava Antunovića su  Agostino Devetak, Vlado Krauthaker, Valter Mlečnik, Stanko Radikon, Franco Sosol Il Carpino

Znani proizvođač vina Girolamo Dorigo iz mjesta Buttrio u Furlaniji na našoj manifestaciji Europske vinske ceste svojim je pjenušcima, točeći ih uzvanicima-ćestitarima proslavio svoj rođendan!

Željko Suhadolnik i Vlado Krauthaker  neke godine kao degustatori na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu 

U carstvu amaronea,u kući Bertani

S proizvođačima vina Angelom Gajom u Pijemontu i s Aloisom Lagederom u Allto Adigeu (Južni irol), te,dolje, u Pijemontu, s Robertom Voerziom i Enricom (Paolo) Scavinom

S Brunom Rocca i njegovom kćerkom Luisom na njihovu imanju Rabaja u Barbarescu

S Joškom Gravnerom u njegovu vinogradu (gore), te s barunom Francescom Marone Cinzanom i markizom Pierom Antinorijem te enolozima Renzom Cotarellam, direktorom proizvodnje kod Antinorija  i Fabiom Rattom, direktorom Antinorijeve vinarije za brunello, u Montalcinu

S markizom Lodovicom Antinorijem, te sa Giovannijem Manettijem Fontodi, predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico

S grupm ljubitelja vina iz Zagreba kod Enza Bogliettija, sjajnog barolaša iz Pijemonta, i, dolje, u (ne samo po vinu nego i po arhitektonskim rješenjima) čuvenom španjolskom podrumu Marques de Riscal

Grof Stephane von Neipperg Cannon la Gaffeliere, i Louis Havaux, osnivač ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles,, Phillippine de Rothshield Mouton Cadet, te Camille Seghesio USA

SRDAČAN POZDRAV – SUHI, MUHA, ČOLA                                                                       ______________________________    

___________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. –  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine, still, for the exigent consumer

.– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš za neku preporuku / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do/till 5 € • M (edium) = 5 – 10 € • L (arge) = 10 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 € • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over 30 € •

.⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 10.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Martinjski summit vinskih biškupa, te, s visokodostojanstvenicima (drugi zdesna, u civilu) vinski kum, za svaki slučaj – odvjetničkog zanimanja! (Marko Čolić)

___________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ U Metropoli otvoren ekskluzivni Premier Wine Club: VRTOGLAVO SKUPOCJENA KOLEKCIJA TEKUĆIH DRAGULJA ⦁ Festivali:  DANI JANTARNOG VINA, OD TRSTA DO BEČA ⦁ Četvrti Modri les Noirs, Kendov dvorec, Idrija:  CRNI PINOT u FOKUSU ⦁ Lijepom našom 2022: PRVA SMOTRA VINA CIJELE BREGOVITE HRVATSKE! ⦁ 15. Zagreb Vino.com:  IZLAGAČI & RADIONICE ⦁ Događanja: Dani hrane i vina Zagrebačke županije i Grada Zagreba i  VRIJEME NOVE MLADE KAPLJICE (Portugizac Plešivica, Mladuh istarski, Beaujolais nouveau, Mlado Međimurje, Steirischer Junker…) ⦁ Kulturni centar Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb: SOKOVI, VINO, MASLINOVO ULJE, RAKIJE – SVE NA EKO-KOLOSIJEKU ⦁ Akcije: Deseti izbor za WoW-Vino godine – ŠTO ŽENE ŽELE? ⦁ Obljetnice: – tri vrlo aktivna desetljeća: BOK JUBILARCI – ZDRAVICA ZAJEDNO!

­ ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2022 – BUYING GUIDE ⦁

U Metropoli otvoren ekskluzivni Premier Wine Klub

VRTOGLAVO SKUPOCJENA KOLEKCIJA TEKUĆIH DRAGULJA

Ima se, očito, ima, tà – o silnm milijunima a čak i o milijardama čuje se svakodnevno u informativnim emisijama na radiju i na TV, odnosno čita se u dnevnim novinama. A da džepovi pojedinaca – kojih je u nas, opet po onome što se može zaključiti iz objavljivanih vijesti, toliko da je već primjerenije od pojma pojedinac rabiti izraz zajednica – ne bi napadno bubrili i upućivali na moguću deformaciju tijela, društvo se treba pobrinuti za stvaranje odgovarajućih poligona za potrošnju poneke tisućice, iz svakog džepa ponešto.

Dino Kušen iz Svijeta vina ispred novootvorenog Premier Vinskog kluba i vinoteke u zagrebačkoj Bleiweissovoj (Julio Frangen)

U Zagrebu je eto, kao – kako je spomenuto na inaugurativnoj svečanosti – prvi korak u budućnost, upravo, a po uzoru  na svjetske vinske klubove, otvoren prikladan prostor u kojemu bi se okupljale osobe finih manira da bi uživale u vinima. Riječ je konkretno o ekskluzivnom Premier Wine Clubu, prvom takvom objektu u Hrvatskoj, mjestu koje bi, kako je istaknuo Big Chief, potaknulo ljude  da uvide kako je vino puno više od biznisa, kako se radi o kulturi, o prirodi, o onome što nam zemlja daje i što moramo na pravi način znati cijeniti. Ovo je, zasad, crème de la crème u poslovnoj aktivnosti istog vlasnika, naime već prije otvorene su u glavnom hrvatskom gradu i, kako čujem, i s uspjehom posluju, dvije vinoteke s bogatom ponudom najsjajnijih i najskupljih svjetskih vinskih etiketa, lokali za koje je s obzirom na ukupnu cjenovnu vrijednost izložaka ponuđenih na prodaju na hrvatskome tržištu prikladnije od vinoteke  rabiti izraz draguljarnica!

Dino Kušen u svom novom izlogu ponajboljih svjetskih vina i razvikanih inozemnih etiketa, te, desno, chef Nenad Komes sa svojim izvrsnim radovima ponuđenima na pladnju (suhiucasi)

Premier Wine Club u Bleiweissovoj ulici je i vinoteka s vrlo ekskluzivnom ponudom, i klub u kojemu se uz vrhunsku svjetsku kapljicu mogu na degustacijama i na raznim tematskim programima vezanim uz eno-gastronomiju (kao jedan od voditelja specijalnih programa samo za čanove Kluba spominje se dalmatinski sommelier Roko Bekavac)  podružiti Bakhovi sljedbenici: prostorija u razizemlju a u koju se ulazi izravno s ulice uređena je i predviđena je da posluje kao klasična vinoteka, a klupski dio nalazi se u s doista mnogo ukusa a na zadanu temu uređenom ambijentu u podrumskome dijelu.

– Klub je zamišljen da bude zatvorenog tipa, najviše za stotinjak pomno biranih članova. Kako bi se postalo članom nužno je, uz, dakako, uplatu članarine, ispunjavati neke druge određene uvjete kluba. Bitan uvjet koji mora biti zadovoljen je da osoba kroz svoj životni stil njeguje ljubav prema plemenitoj kapljici. Član mora imati kulturu ponašanja, biti dobro upoznat svijetom vina i guštati u vinima i izvan kluba.  Inače, članovi ovog našeg kluba imat će priliku uživati u najekskluzivnijoj svjetskoj kapljici, od one iz Toscane do Pijemonta, od one od Burgundije do Bordeauxa, od one iz najjačih vinskih zemalja iz Europe do one iz globalno najpoznatijih vinskih regija u Novome svijetu. Moći će se primjerice i probati i famozni Merlot Pétrus 2000, čuven i po tome što je slan na putovanje do Mjeseca! Uz vino kao glavnog protagonista, u ponudi su i svjetski čuveni rumovi, tekila, konjaci, grappe, whiskyji, od delikatesa tu su maslinovo ulje te kavijar. A kao nezaoblazni alat su čaše Zalto! – kaže Dino Kušen, na čelu tvrtke Svijet vina. Od njega čujem da se u ovoj novoj vinoteci cijene buteljama kreću od 100 kuna naviše no rekao bih da ih se većina vrti na oko stotinjak eura pa naviše.

U prvoj iniji – butelje barola renomirnog Robeta Voerzija iz Pijemonta (suhiucasi)

Pogledao sam po policama, i ne samo što sam se i osobno uvjerio u to koliko je tu mnogo svjetski najglasovitijih podruma i njihovih eno-uradaka – Châteaui Le Pin, Latour, Cheval Blanc, Lafite Rothschild, Leflaive, Billecart–Salmon, Sassicaia, Ornellaia, Roberto Voerzio, Le Macchiole, Redigaffi… a od hrvatskih etiketa uspio sam ugledati tek jednu – Gran Teran od Morena Coronike, kasnije mi je Kušen objasio kako on osobio obožava to vino. Primijetio sam neke inozemne etikete inače jako dobrih vina ali nipošto tako dobrih da, kad su već ovdje dobila prednost da se nađu u izlogu, nadmašuju danas već brojna hrvatska vina, ali i neka hercegovačka pa i neka makedonska, koja bi mogla biti tu… U redu bi bilo da su se u ovom bjelosvjetskom društvu etiketa nađu i neke hrvatske koje, i to ne tek povremenim bljeskom u kakvoći  nego kontinuitetom u kakvoći, imaju tu mjesta…

Dino Kušen u lijepo uređenom podrumskom prostoru, zamišljenom u prvom redu kao družilište članova Kluba Premier. Dolje: veliki stol izrađen, prikladno, od drvenih kutija za butelje (suhiucasi)

Kušen je obznanio da za članarinu u Klubu treba izdvojiti 3000 € + pdv, dodao je da je predviđeno da se od spomenute svote odvoji suma konzumirana u Klubu odnosno pri kupnji butelje za ponijeti kući. Prekorači li se u ukupnom izračunu spomenuta cifra, to što je dodatno konzimirano odnosno što se namjerava ponijeti doma naplatit će se uz popust…♣

Festivali: Dani jantarnog vina…

...OD TRSTA DO BEČA

Druga polovica listopada u enološkom je smislu bila uvelike u znaku jantarnog vina. Organizatori manifestacija na kojima je protagonist vino dobiveno od duže vremena i uz akhoiholno vrenje maceriranih bijelih sorata začudo još uvijek inzistiraju na nazivu orange odnosno narančasto, iako se orange-boja u krugovima struke ne smatra  ispravnom za vino, za ispravna macerirana bijela vina trebalo bi u smislu boje rabiti izraz jantarno.

Benjamino Zidarich

A  listopadska jantarna priča počela je u petak 21. listopada 2022. u krasnome dvorcu San Giusto u Trstu, i tu se nastavila i u subotu 22. listopada, a onda je slijedio pokret za Beč, u tamošnju Muzejsku četvrt (Museum Quartier). U glavnom austrjskom gradu festival je u održan u ponedjeljak 24. listopada.

Po popisu, izlagači u Trstu iz ITALIJE  Furlanije Venecije Julije bili su: Damijan Podveršič, Dario Prinčič, Franco Terpin, Joško Gravner, Kristian Keber, Klanjšček, La Castellada, Merlak, Nicolini, Paraschos, Radikon, Radovic, Ronco Severo, Škerk, Škerlj, Zidarich.

Italija, ostale regije: Abbazia San Giorgio, Jacopo Stigliano, Podere Pradarolo, Tröpfltalhof,

SLOVENIJA: Anže, Čotar, Gordia, Janko Štekar, Klabjan, Kukanja, Matej Švara, Movia, Nando, Renčel, Rojac, Slavček, Štemberger, Šuman, Šumenjak, Zaro. HRVATSKA: Clai, Roxanich

U Beču – manifestacija osjetno snažnija: 90 vinara iz 20 država prezentiralo je nekih najmanje 300 uzoraka vina, uz mirna vina bila su tu i ona pjenušava, znana pod nazivom pet-nat. Evo iz kojih su sve zemalja bili izlagači u Beču: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Italija, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Španjolska.

Mladen Rožanić, vina Roxanich

Evo i konkretno vinskih podruma: Altmann (Austrija) – Alziati (Italija) – Anatolikos (Grčka) – Andreas Gsellmann (Austrija) – Armunji (Gruzija) – Artana (Gruzija) – Atelier Kramar (Slovenija) – Atimo (Slovenija) – Batič (Slovenija) – Berguerolles (Francuska) – Besednjak (Slovenija) – Blažič (Slovenija) – Bordon (Slovenija) – Casale (Italija) – Chateau Bruale (Gruzija) – Cultus (Slovenija) – Dobra Vinice (Češka) – Donatus (Češka) – Do Re Mi (Gruzija) – Ducal (Slovenija) – Emeran Reya (Slovenija) – Erzetič (Slovenija) – Ethno (Gruzija) – Fabio Ferracane (Italija) – Fedora (Slovenija) – Frlausovi (Češkaa) – Garalis (Grčka) – Georg Nigl (Austrija) – Ghira (Hrvatska) – Gordia (Slovenija) – Guerila (Slovenija) – Heinrich (Austrija) – Herència Altés (Španjolska) – Ipša (Hrvatska) – Irena&Bruno Trapan (Hrvatska) – Johannes Trapl (Austrija) – Josef Fritz (Austrija) – Joiseph (Austrija) – Jure Štekar (Slovenija) – Kacetl (Češka) – Katunar (Hrvatska) – Klin (Italija) – Krapež (Slovenija) – Kristinus (Mađarska) – László Jász (Mađarska) – Leban (Slovenija) – Loimer (Austrija) – Lunika (Hrvatska) – Marabino (Italija) – Marjan Simčič (Slovenija) – Marof (Slovenija) – Matic (Slovenija) – Montanar (Italija) – MonteMoro (Slovenija) – Movia (Slovenija) – Nectar Lucis (Češka) – Norbin (Slovenija) – Papargyriou (Grčka) – Patistis (Grčka) – Pépin (Francuska) – Pietramatta (Italija) – Ploder-Rosenberg (Austrija) – Polič (Slovenija) – Ražman (Slovenija) – Reia (Slovenija) – Ribolla di Oslavia (Dario Prinčič – Fiegl – Gravner – Il Carpino – La Castellada – Primosic – Radikon) (Italija) – Rodica (Slovenija) – Rojac (Slovenija) – Roxanich (Hrvatska) – Sacher (Austriaj) – Schmelzer (Austrija) – Slavček (Slovenija) – Slobodné vinárstvo (Slovačka) – Söllner (Austrija) – Steyer (Slovenija) – Sveti Martin (Sloveniaj) – Svetlik (Slovenija) – Štemberger (Slovenija) – Tři čtvrtě (Češka) – Troupis (Gčka) – Uibel (Austrija) – UOU (Slovenija) – Uwe Schiefer (Austrija) – Venas (Itaija) – Wijnfaktorij (Belgija) – Winkler-Hermaden (Austrija) – Zaro (Slovenija). ♣

Četvrti MODRI les NOIRS – Kendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot, Pinot nero…  Za istinske ljubitelje plemenite kapljice, u ranojesenske dane posebno draga pozornica bio je, eto, sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji, mjesto održavanja dvodnevne manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put bio je Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače i osnivač priredbe.

Elitni Kendov dvorec – međunarodni festival crnog pinota 2022 (Marko Čolić)

Hrvatska sommelijersko-novinarska delegacija s domaćinima Matjažem Lemutom Tilijom i Toniom Blanik te s uglednim gostom iz Velike Britanije vinskim piscem, kričičarem i degustatorom Quentinom Sadlerom

Tog se vikenda oko 30 vrhunskih vinara šire regije (iz Hrvatske su sudjeovali: Galić, Sontacchi i Šember) te oko 200 posjetitelja iz desetak zemalja okupilo na jedinom festivalu Pinota Crnog u jugoistočnoj Europi Modri ​​Les Noirs, kojega od 2018. organizira TILIA estate – Kuća pinota iz Slovenije. Tema festivala bila je kreativnost regije u proizvodnji ovog, kako se za nj rado kaže: najprofinjenijeg vina na svijetu, često u krugovima poznavatelja nazivanog i kraljem vina. Posjetitelji su na jednostavan način – obilazeći vinare izlagače – mogli kušati stotinjak vina od Pinota crnog iz šest zemalja, a imali su i priliku sudjelovati u radionicama pod vodstvom u vinskome svijetu glasovitog Britanca Quentina Sadlera (svojedobno je kao ocjenjivač sudjelovao i na Dubrovačkom Festivalu vina, dok ga je još bilo!),  gdje se moglo štošta naučiti o francuskim crnim pinotima. Vrhunac dvodnevnog događanja bio je subotnji masterclass koji je zbog velikog interesa bio začas rasprodan. Svoje pinote predstavilo je 13 odabranih vinara, a publika je također aktivno sudjelovala u debati. Tomaž Sršen, legenda slovenskog enogastro novinarstva, urednik časopisa Dolce Vita, i Mario Meštrović, hrvatski ocjenivać na Decanter World Wine Awards (DWWA) izrazili su oduševljenje i podršku priredbi Modri les Noirs. Na masterclassu su svojim vinima zablistali i Aleš Kristančič Movia, te Aljoša Jakončič, Carolina Jakončič.

Prizori s radionica, slijeva na desno – Tilija i Mario Meštrović, pa Aleš Kristančič Movia, zatim Aljoša Jakončić Carolina, te novinar Tomaž Sršen koji nijemo ali i te kako zorno komentira organizaciju radionica i kakvoću kušanih crnih pinota

– Četvrti Modri ​​Les Noirs pokazao je kako se manifestacija pretvara u stabilno regionalno okupljalište proizvođača i ljubitelja ove sorte. Događaj u Idriji sve je bliže onima u Oregonu i na Novom Zelandu, koji slove kao najjača područja  proizvodnje vina od ove sorte izvan Burgundije. Rekao bih da je došlo do bitne promjene razmišljanja kod mnogih vinara iz ovog našeg geografskog područja, naime zamjetno je da kod vina sve više nastoje istaknuti sortnost. Sve manje forsiraju se snažno tijelo i robusnost a sve se više teži eleganciji i bogatom spektru okusa svježeg crvenog voća. Pinot Noir mora biti prvenstveno Pinot Noir. Regionalni vinari pristupaju mu sa sve više preciznosti i predanosti. S jedne strane, inspirirani su sjajnim vinima Burgundije, a s druge strane gledaju da iskažu vlastite karakteristike. Priredba Modri ​​​​les Noirs pokazuje da se možemo natjecati s najboljima – kazao je Matjaž Lemut Tilia.

Matjaž Lemut Tilia u Vipavskoj dolini gospodari s ukupno 10 hektara vinograda, od toga četiri hektara zasađena su Pinotom crnim, i to sa četiri klona – 777, pa VRC18, VRC 9 i 666. Ostale njegove sorte su Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi, Muškat žuti, pa Merlot i Cabernet sauvignon. Crnog pinota godišnje proizvede oko 16.000 butelja, u više linija, a to su bazno Vipavska dolina (inoks, kakovostno / kvalitetno s k.z.p.), zatim Cru Mrzljaki (laporasto tlo), Estate White Label i Estate Black Label (Julio Frangen)

____________________________________

Iz Hrvatske su se za dolazak na festival prijavili braća Sontacchi iz Kutjeva, zatim Galić iz Kutjeva te Šember (Vučjak 2020) s Plešivice. Kruno i Antun Sontacchi su se pojavili i osobno, a proizvođači Galić i Šember samo su poslali butelje. Komentari posjetitelja na vina bili su vrlo vrlo pozitivni. Sontacchi Pinot noir 2018 Koria s 13,5 vol % i s dvije godine provedene u rabljenom barriqueu pokazao se snažnim, sortno lijepo raspoznatljivim i elegantnim. Braća Sontacchi iskoristila su nastup na festivalu da prezentiraju i Kutjevačko vinogorje, njihov podrum i turističke kapacitete u sklopu imanja a to su, uz degustacijsku dvoranu, i pet gostinjskih soba s tri i sa četiri zvjezdice, te wellness salu (suhiucasi)

Mlada dama Katarina, inače iz Češke a nastanjena u Sloveniji, prezentirala je četiri crna pinota kuće Heaps Good Wine Company iz Slovenske Bistrice, vlasnik vinarije je Nicholas Gee, porijeklom iz Novog svijeta, on je više godina lutao raznim vinorodnim krajevima našeg planeta i radio po vinarijama, zaljubio se u Pinot crni i crni pinot, a onda je stigao u Sloveniju, gdje je našao još jednu ljubav – Slovensku Bistricu i njene vinograde, pa se tu i skrasio… (suhiucasi)

Vinari sudionici festivala Modri Les Noirs 2022: Posestvo Pasji rep;  Movia Wines Movia Wines; Vina Jamšek Jamšek 1887 Wines; Družinska kmetija Jakončič Carolina Jakončič Winery; Kristančič Dušan in Marko – Vina iz Medane Vinarstvo Kristančič; Prinčič Tomaž Kmetija Prinčič Wines; Ščurek vino Ščurek wine; Heaps Good Wine Company Heaps Good Wine Company; Verus vino;  Protner Hiša Joannes Protner; Vipava 1894 Vipava 1894; Sanctum Sanctum Wine; Vina Čuk Kmetija Čuk; Vina Zavec Vina Zavec; Vina Frešer Frešer; Vina Kraner-Plateis;  Vina Zlati grič Zlati Grič; Tilia Estate; Vina Frelih Vinska klet Frelih; Vina Maro MARO Wine; Galić Vina; Sontacchi; Zdenko Šember Šember winery; Etyeki KÚRIA Winery Etyeki Kúria Borászat / Winery; Castelfeder wines Castelfeder Winery Vinarija Dumo; Vinarija Frug; MEUM wine Meum Winery.  ■

____________________________________

Na manifestaciji je eto kao uvaženi gost sudjelovao znani britanski vinski pisac-kritičar Quentin Sadler, jedna od najcjenjenijih osoba na svjetskoj vinskoj sceni, dugogodišnji trgovac, konzultant, predavač, degustator i ocjenjivač vina, jedan i od onih koji su širili dobre vijesti o slovenskim vinima u inozemstvu, on je u alternaciji s Lemutom vodio vrlo atraktivnu radionice. Rekao je sljedeće:

– U Sloveniju sam se vratio s velikom radošću. Kušali smo široku paletu vina napravljenih sa strašću. Vina su pokazala da je pinotizam crnog pinota prisutan u svim ovdje nazočnim proizvođačima, a izražen na različite načine. Hvala puno, Matjaž Lemut, festival je uspio!

Sadler je imao sjajnu radionicu vezanu uz crne pinote iz Francuske, ali one proizvedene izvan Burgundije, konkretno bili su to Côteaux de Auxois 2020 Des Lyres de Pinot noir  Simonnet-Febvre (13 vol%; mpc 16 €), pa 2018 Esprit Pinot noir Domaine Begude, Pays d’Oc-Limoux (13 vol %; 20 €), 2021 Valmoissine Louis Latour IGP Var Province (mineralno, 13,5 vol%; 16 €), 2019 Sancerre le Contestable Joseph Mellot AOP Sancerre-Loire (14 vol%; 30 €), 2013 Pinot Noir Grossi Laüe (=Grand cru) Pflostig, Famille Hugel AOP Alsace (mineralno,13 vol %; 40 €), sva vina odlična ali tri posljednja  i više od toga, osobito 2013 Grossi Laüe Hugel = izvanredan! Od ta posljednja tri – Sancerre Les Contestable 2019 (18 dana maceracije, 11 mjeseci drvo Tronçais), dakle vino iz područja osobito znanog po sauvignonima, s nešto manje iskazanom tipičnom aromom crnog pinota, ipak kao vino i te kako upečatljivo

Quentin Sadler i te kako se iskazao: na svoju radionicu donio je francuske crne pinote s time da su svi bili proizvedeni izvan Burgundije. Odlična vina, svako sa svojim dosta iskazanim karakterom ali sva sa lijepo zamjetnom crnopinotnom poveznicom. Kao najupečatljivije uzorke izdvojio bih Pinot noir 2013 Grossi Laüe Pflostig od Alzašanina Hugela, zatim Sancerre la Contestable 2019 od Josepha Mellota iz područja svjetski znanog po sauvignonu, te Valmoissine 2021 IGP Var Province od inače znamenite burgundijske vinske kuće Louis Latour (suhiucasi)

IZJAVE ZA MEDIJE

Matjaž Lemut, TILIA estate: Modri les Nois je pokazao da se regija može mjeriti s najboljima.

Quentin Sadler: Sva vina na Modrom Les Noirs 2022 pokazala su da je pinotovstvo crnog pinota sve šire prisutno i da se iskazuje na više različitih načina. Najljepša hvala, Matjaž Lemut, festival je bio sjajan!

Aleš Kristančič, Movia:  S veseljem smo sudjelovali na masterclassu Modri ​​Les Noirs. Mi vinari pozdravljamo takve inicijative, pogotovu ako su na ovako visokoj razini.

Aljoša Jakončič, Carolina Jakončič: Modri Les Nois je koncept u kojemu svatko može otkriti svoj stil crnog pinota. Čestitke na uspješnom četvrtom izdanju!

Mario Meštrović: Modri Les Noirs je događaj koji regiji prije svega treba za izgradnju prepoznatljivosti, samopouzdanja i integracije.

Tomaž Sršen: Crni pinoti regije ukazuju na pomak prema nježnijim, elegantnijim sortno vrlo prepoznatljivim vinima. ♣

Lijepom našom 2022

PRVA SMOTRA VINA CIJELE BREGOVITE HRVATSKE

Josip Tržec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska, s TV-zvijezdom Brankom Uvodićem, zapamćenim posebno po nastupima u seriji Lijepom našom (suhiucasi)

Vinska Hrvatska dijeli se na četiri šira vinogradarska područja, krene li se, po logici, od istoka prema zapadu, to su Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Bregoviti sjeverozapad, službeno Bregovita Hrvatska, zatim Istra i Dalmacija. Svako područe ima odnosno trebalo bi imati svoju udrugu proizvođača vina, a krovna organizacija, na nacionalnom nivou – Vina Croatia Vina Mosaica, nalazi se pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zasad najorganiziranija je vinska Istra, kroz udrugu Vinistra, a dosad se glede organiziranosti u branši najmanje čulo za Bregoviti sjeverozapad, međutim naznake su da bi se stvar mogla uskoro bitno promijeniti.

Veselo, uz fino vino i domaći narezak: Nikica Katić klet Romić sa sestrom Tenom. Katić je sa sobom donio pjenušac, vino iz 2918. s nazivom Larita a to je izvedenica od imena njegove mame (Lela), supruge (Ana), kćeri (Rita) i sestre (Tena), kapljica je iz starog nasada, od 70 posto Moslavca i 30 posto lokalnog Škrleta, prinos po trsu bio je navodno oko 0,5 kg. U ponudi na kušanje bila je i neizostavna Dragonada 2020 (po djedu Dragi i baki Nadi) od 60 posto Škrleta i 40 posto Graševine. Nikica Katić posebno je ponosan na svoj amber – Škrlet 329 2020 (329 je broj dana maceracije u drvu, vino je dozrijevalo 13 mjeseci u novom barriqueu)

Nikica Katić sa sestrom Tenom, podrum Romić, te Antun Glavica (suhiucasi)

Antun Glavica, koji se odlučio na produkciju ozbiljnije kapljice, ostavio je sa svojim vinima jako dobar utisak.  Najprije je ponudio ugodni mladi Škrlet 2021 (13 vol%), potom Graševinu 2020 s godinom dana dozrijevanja u drvenoj bačvi (mpc. za butelju: 40 kn!), a kao posebnost iznio je etiketu Marmor Collis-Mramorno brdo, pokusno rađenu mješavinu osam tzv. na bolesti otpornih i neprskanih piwi sorata (Bianca, Johanniter, Solaris itd.) koje ima zasađene na pola hekltara, s obzirom na to kako se pokazuju u vinu Glavica najavljuje njihovu sadnju na još jednom hektaru terena. Vino je, kaže Glavica, rađeno eko-režimom, praktički biodinamički, a kako su njegovi vinogradi već nekoliko godina pod nadzorom nadležnih eko-službi Glavica očekuje uskoro (možda već u tijeku iduće godine!) pravo na oznaku Demeter.

Prizor s jedne od radionica, koje je vodio zagrebački enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Eno-ekspert. Sijeva za stolom su Krešimir Ivančić Griffin, Martina Šember, Paula Miklaužić, Nikica Katić klet Romić, Antun Glavica, te novinar Ivo kozarčanin i, kao gosti, Siniša I Sanja Medenica (suhiucasi)

Kao što je nedavno Luca Rossi na mjestu predsjednika udruge Vinistra zamijenio Nikolu Benvenutija, tako je od nedavno u udruzi Bregovita Hrvatska na mjestu predsjednika Josip Tržec, inače voditelj vinarije Šafran, a koji je zamijenio Marka Miklaužića iz Moslavine, i odmah se, zahvaljujući njegovim inicijativama, počelo nešto događati. Došavši na poziciju čelnika, pobrinuo se za realizaciju prvog samostalnog istupa vinogradara-vinara sjeverozapadne Hrvatske pred širom javnosti, bilo je to ovih dana u Zagreu na Festivalu vina Bregovite Hrvatsje, predjela što obuhvaća vinogorja Zagorje i Međimurje, Prigorje, Bilogora, Moslavina, Plešivica i Pokuplje. Festival je organiziran ovih dana u Zagrebu kod gradskog Zapadnog klodvora, u zgradi koja je bila valjda nekakvo  skladište ili radionica za reparacije a unatrag nekog vremena koristi se, pod vrlo ambicioznim nazvom AvantGarden, kao prostor za svadbe i razne druge veselice, te događanja poput ovog festivala. Josip Tržec rekao je da je to uvod u niz bitnih novih aktivnosti – od onih vezanih uz proizvodnju do onih vezanih uz marketing – na široj popularizaciji ovog vinogradarsko-vinarskog dijela Lijepe naše a što sve treba rezultirati osjetno boljim gospodarskim rezultatima vinskog sektora na korist i lokalnih zajednica.

– Bregovitu Hrvatsku odlikuje dosta raznolikosti u vinogradarskim pozicijama, mikroklimi, tlu i sortama grožđa; vinogradi su manjih površina, posađeni na južnim padinama bregova i često se nalaze uz obiteljska gospodarstva koja se bave turizmom. Klimatski i pedološki uvjeti naročito pogoduju proizvodnji svježih, elegantnih, laganih i pitkih vina, ali i kompleksnih bijelih vina, te pjenušaca vrhunske kvalitete – veli Josip Tržec.

Ove godine vinari Bregovite Hrvatske postigli suvrlo veliki međunarodni uspjeh na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards u Londonu, naime osvojili su jednu Platinastu medalju, četiri Zlata, 24 Srebra i 49 Bronci.

Otac i sin Prekratić iz Hrvatskog zagorja između Klanjca i Kumrovca. Lijepi sauvignon, frankovka i mješavina sorata pod zaštićenom markom Zagorski bregi. U pozadini su zagorski vinari Zdolc i Bolfan (suhiucasi)

– Nužno je napokon početi intenzivno raditi na jačoj vidljivosti proizvođača i vina iz Bregovite Hrvatske, pa da to rezultira boljim gospodarskim rezultatima na razini regije. Stoga i eto ovog festivala, kao jedne od prilika da se informacije bolje šire, konkretno, među ostalime i kroz izravne susrete potrošača s uzorcima i s njihovim autorima. Na festivalu su nastupile 34 vinarije Bregovite Hrvatske, s više od 140 vinskih etiketa, konkretno Kurija Budinščak, Agrosalix, Bodren, Bolfan vinski vrh, Bornadino, Kalnička PZ, Lagradi, Vuglec Breg, Vinarija Vrbanek, Vina DK, Vinarija Griffin, Vinarija Topolovčan, Vinarija Polovanec, Vinarija Puhelek Purek, Prekratić vino, PZ Ivanec, Vinarija Viktorovski, Klet Romić, Vinarija Cik, Vinarija Kopjar, Vinarija Kostanjevec, Vinarija Matočec, Vinarija Miklaužić, Vinarija Šafran, Vinarija Šember, Vina Medenjak, Lagena Winery, Vina Kunčić, Vina Glavica, Eko gospodarstvo Zdolc, Vinarija Florijanović, Vinska kuća Hažić, Vinarija Štampar i Vinarija Cmrečnjak.

Vinari s posjeda Mikša, znanog po lokalnom škrletu

Svijet u Čaši htio je saznati detalje o novim koracima i konkretno predviđenim akcijama novog predsjednika a koje bi išle na korist ne samo članovima udruge nego i cijeloj društvenoj zajednici, Josip Tržec obećao je da će, kao predsjednik, uskoro biti spreman pred javnost izaći s novim koracima i incijativama za boljitak branše i regijske eknomije. ♣

_____________________

MOSLAVCI SA ŠKRLETIMA i kod IRENE diWINO – Moslavačku vinsku reprezentaciju u AvantGardenu svojim bi pjenušavim (Noel) i mirnim škrletom bio osjetno pojačao vinar Hrvoje Košutić, kojega eto nije bilo na popisu festivalskih izlagača, ali koji je kratko vrijeme prije s nekoliko svojih kolega Moslavaca reprezentativaca Škrleta nastupio u Zagrebu na lijepoj prezentaciji što ju je – valjda ni ne sluteći da će tako ispasti – kao neku vrstu uvoda u Festival, u svom novootvorenom wine baru diWino priredila Irena Lučić iz udruge Vinoljupci. Košutić je u diWineu nastupio, osim s vlo ugodnim pjenušcem, i sa svojim

Hrvoje Košutić i Irena Lučić (suhiucasi)

dosta punim Škrletom 2021 a i sa vrlo ozbiljnim složenim Škrletom 2020 Familija u magnumu, to vino je, nakon kraće maceracije grožđa 15 mjeseci provelo na finom talogu u 400-litrenim bačvicama od slavonske hrastovine. Donio je i vrlo ugodan Rajnski rizling 2021 i ne baš kompliciranu Graševinu 2021… Pažnje vrijedan mu je cabernet sauvignon.

Hrvoje Košutić sa svojim škrletima postiže zapažene rezultate, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje – drugo mjesto na ocjenjivanju Vinske zvijezde za svoj upravo spomenuti Košutić Familia 2020. nastalog najprije zbog posebne pažnje u vinogradu, a zatim i znalačkim podrumarenjem. Uz škrlete, pažnju privlači i kupaža pod nazivom Sedminac, naziv dolazi od 40 godina starog vinograda sađenog u sedam redova, prevladavajuće s graševinom i škrletom.

Predstavljanje u wine baru diWine koncipirano u formi kušaonice, okupilo je tridesetak predstavnika medija i vinskih profesionalaca koji su imali priliku osvježiti svoje znanje o ovoj sve značajnijoj sorti, ali i porazgovarati sa predstavnicima četiri kutinske vinarije.

Irena lučić je kod sebe okupila proizvođače Seletkovića, Košutića, Glavicu i Klet Romić

Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je Škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su istu odlučiti oblikovati u pitko i svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima, koji znaju uživati u dobroj kapljici. Škrlet proizvode u ukupno najvećoj količini od najmanje 15.000 butelja godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima, sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – oba su s ostatkom šećera. ∎

____________________________

15. jubilarni Zagreb Vino.com 2022

RIJEČ DIREKTORA

        Dragi prijatelji vina i kulinarstva!

Eto nas ponovno zajedno, nakon dvije godine tužne stanke zbog covida. Veseo sam što smo ponovno skupa, sada na JUBILARNOM 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Zagreb Vino.com!

Tako dugu pauzu teško je nadoknatiti, ali, evo, mi iz organizacije nastojali smo sada dvogodišnji izostanak popraviti – povećanjem broja festivalskih dana, umjesto kroz, tradicijski, dva dana, izdanje Zagreb vino.coma 2022 prošireno je na četiri dana!  Dio proizvođača opredijelio se za nastup u prva dva dana, dakle u petak i subotu, a dio pak za nedjelju i ponedjeljak.

Sretan sam što sam kroz sve ove godine dosad pod krovom elitnog hotela Esplanade uspio predstaviti doslovce cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu. Proizvođači su prepoznali vrijednost nastupa ovdje, a ljubitelji vina, pak, postali su svjesni naših razmišljanja i truda u organizaciji, dobro se u široj javnosti shvatilo značenje manifestacije, naime iz dolazaka – što u našoj organizaciji, a što iz vlastitog poriva – na priredbu stranih vinskih novinara i trgovaca pa i finalnih potrošača očito je da je brojna publika uvidjela kako je ovo događanje lijepa šansa i učinkoviti okidač za to da se i u svijetu znatno više i bolje čuje za za hrvatsko vino, dakle da se inače maleno hrvatsko tržište za domaće ponuđače proširi i dosta dalje od naših državnih granica.

Zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com: prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor manifestacije i dalje – a nakon dvije godine covid-stanke – u zagrebačkom hotelu Esplanade potkraj studenoga 2022

Zahvaljujem svim izlagačima i svim drugim sudionicima u realizaciji priredbe na tome što su davali visoki doprinos tome da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljiva i respektabilna eno-gastronomska manifestacija. Tu međutim naši napori ne prestaju, naime koliko god nešto bilo dobro, uvijek može biti i bolje.

Moram istaknuti kako sam jako ponosan na festivalske radionice, koje su zadnjih godina doživjele uistinu veliki uspon i kroz koje su prezentirani svjetski vinski velikani, ti prijašnji usponi obvezali su nas da se potrudimo da i ove godine cjelokupni sadržaj festivala bude bogat baš i sa posebno zanimljivim radionicama (popis radionica slijedi u katalogu!).

Koliko god bili razdragani zbog našeg ponovnog druženja potkraj studenoga, toliko, s druge strane, moramo biti svjesni i tuge što nas je obuzela kroz taj dvogodišnji prekid tradicijskih susreta u Esplanadi, naime sudbina nam je zauvijek odnijela više istaknutih protagonista hrvatskog vinskog i gastronomskog svijeta i, kao osoba, velikih ljudi, najnoviji bolovi ranili su nam srce odlaskom Bože Metkovića, Antuna Adžića, Miljenka Turka, Zdravka Ilije  Jakobovića, Marijana Armana, Franka Lukeža, a nešto prije i Sinea Šekoranje, Željka Petrovečkog, Franje Lebara, Zvonka Belovića, Rajka Polića, Ottaviana Coronike… Prisjećajući ih se – i kao osoba, i po postignućima na polju njihova djelovanja – odajemo im, evo, i ovom prigodom počast, i neka im bude laka zemljica…

Dobrodošli na 15. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022.! Želim vam ugodno i sadržajno provedeno vrijeme na festivalu! – poručuje direktor manifetacije prof. Ivan Dropuljić.

LISTA IZLAGAČA za 25/26.11.2022

dvorana SMARAGDNA / EMERALD room

Hrvatska

ARMAN FRANC OPG, E01; VINO PRELAC, E02; VINA SIBER, E03; BARUN VINA, E04; MISAL PJENUŠCI PERŠURIĆ, E05; VINA VICINIM, E05; VINARIJA KOPJAR, E06; ZLATNO BRDO, E07; NIKO VIOLIĆ, E08; VIŠKI GRDELIN, E08; VINA MARKOTA, E09; ENOSOPHIA, E10; KUTJEVO, E11; ĐAKOVAČKA VINA, E12; BADEL 1862, E 13 i E 14 (VINARIJA BENKOVAC, E13; VINARIJA DARUVAR, E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI, E14; PZ SVIRČE,  E14; VINARIJA ŠAFRAN, E15; IVANČIĆ GRIFFIN, Eoom; ILOČKI PODRUMI, E17; CMREČNJAK, E18; VINA BELJE, E19; KORTA KATARINA, E20; VINA ADŽIĆ, E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, E23; ZLATAN OTOK, E24; HVAR HILLS, E25; BASTIJANA, E26; DINGAČ-SKARAMUČA, E27; VINA RADOVIĆ, E28; VINA MATUŠKO, E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, E29; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO CRVIK, E30; VINARIJA KROLO, E31 OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, E31;  CLAVIS, E32; PODRUM MLADINA, E33; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, E35;  VINO BUHAČ, E36; VINARIJA KALAZIĆ, E37; VINARIJA ŠTAMPAR, E38; VINA FAKIN, E39; TOMAZ VINA, E40; VINARIJA ROSSI,, E41; DEGRASSI, E42

_________________________

Druženje s Klaudijom Tomazom i s Matjažem Lemutom Ispred Vitrine u središtu Zagreba – svojevrsna najava skorašnjeg festivala Zagreb vino.com Tomaz se pokazao i kao odličan kobasičar!(suhiucasi)

Ugledni ponuđači i ugledni ljubitelj plemenite kapljice: Klaudio Tomaz, lijevo, Alfi Kabiljo, te Matjaž Lemut Tilia – susret u Zagrebu! Istarska sommelijerka Manuela Maras, sa stanovanjem u Zagrebu, privela je do – po vinskim događanjima Faca s placa subotom prije podne – poznate Vitrine kod Trga bana Jelačića, svog zemljaka Tomaza, koji se ozbiljno priprrema za nastup na skorašnjem 15 festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com u kultnoj Esplanadi, te Slovenca Lemuta Tiliju iz Istri dosta blize Vipavske doline, protagonista vrlo uspjelog nedavnog događanja Pinot Les Noirs posvećenu vinu od sorte Pinot crni, o toj manifestaciji na međunarodnoj razini je dan prije Tilijina dolaska u Zagreb u emisiji Fino & Vino na Hrvatskoj televiziji prikazan opširan prilog. Sreća je što te subote nije kišilo i nije bilo hladno pa se spomenute vinske zvijezde moglo i kroz njihova vina doživjeti i izvan Vitrine a ne nužno U Vitrini.

Klaudio Tomaz, Alfi Kabiljo i Matjaž Lemut Tilia (suhiucasi)

Prisutni, osobito obradovani dolaskom našeg znanog skladatelja-vinoljupca Alfija Kabilja, koji je pak svoj nastup imao koji dan prije u kazalištu Komedija pa mu nije bilo teško spustiti se do Vitrine. Uzvanici, ali i snalažljivi prolaznici mogli su, između ostaloga, kušati dva vrlo lijepa aduta Klaudija Tomaza – Malvaziju Sesto senso 2019 (tjedan dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu) i Teran Superior 2018 dobiven od 70 posto grožđa prosušivanoga na trsu i od 30 posto Terana prosušivanog na slami, nakon završenih obiju fermentacija vina su spojena i ostavljena na dozrijevanju 24 mjeseca u bačvicama od 250-300 te 500 litara. Službeni izlazak tih i malvazije i terana, koji tek trebaju nadoći i u punoj mjeri pokazati svoju dodnu vrijednost, očekuje se nakon Zagreb Vino.coma.  Matjaž Lemut Tilija donio je na kušanje nekoliko svojih najboljih crnih pinota u različitim kategorijama, prednjači onaj s crnom etiketom i pod oznakom Estate, iz berbe  2019 . Matjaž je inače već više godina eno-savjetnik istarskog uljara i vinara Klaudija Ipše (odlična vina, ali dakako i maslinova ulja), a od nedavno savjetuje i obitelj Velikanović  s Plešivice, još se čeka da se vide rezultati te suradnje.

____________________________

dvorana ISTANBUL room

Austrija

GANGL WINES, I01

Bosna i Hercegovina

Radovan Vukoje, ove godine osobito zadovljan berbom Žilavke

HERCEGOVINAVINO, I09; VINARIJA KEŽA, I10; PODRUM VUKOJE, I11; VINOGRADI NUIĆ; VINARIJA DOMANICA, I13;

Hrvatska

VINA BEDEKOVICH, I07; NERICA, I20; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, I21; VINARIJA BAČIĆ, I22; VINARIJA BIRE, I23; VINARIJA BLATO 1902, I24; VINARIJA KUNJAS, I25; VINARIJA KRAJANČIĆ, I26; VINARIJA PZ ČARA, I27; VINARIJA ZURE, I28; VINARIJA PZ  XX 2022; PODRUM KOLAR, I15 

Italija

VINITALY, I16

Makedonija

BOVIN, I02; CHATEAU KAMNIK, I03

Srbija

MATALJ VINARIJA, I04; VERTIZ VINARIJA, I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, A I06; ERDEVIK VINARIJA, I08;

Slovenija

PUKLAVEC FAMILY WINES, I14; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, I17; VINO GRABEN, I18; VINA SANABOR, I19

Dvorana VENECIJA / VENICE Room  25/26.11.2022

Hrvatska

VINARIJA MATELA; OPG MIKULIĆ; VINA LIPANOVIĆ; BRAĆA PLANČIĆ; BASTIAN WINERY; DOMAINE KOQUELICOT; VINA JOS-JURIŠIĆ; OPG BRZICA IVO; MADIRAZZA; OPG DRAGAN RADIĆ; VINA HORVAT; VINA KOCIJAN; PREINER VINA; GALIĆ; EGO VINA; VINA FRANKOVIĆ; ROYAL HILL; PODRUM ŠTRIGOVA; STINA VINA

CASINO – PODRUM: 25/26.11.2022.

Hrvatska

DINGAČ PZ VINARIJA; VINARIJA SVIRČE; VALENTA WINES; OPG SIROTIĆ DARIO; MARČETA VINA; MATIĆ VINA; PP ORAHOVICA; ALL4WINE; MISNA VINA; BLACK ISLAND WINERY; TESTAMENT WINERY; DE MAR VINA; DOBRA BERBA

Delikatese: BOĐIRKOVIĆ; jaka pića:  DESTILERIJA ŠIMIĆ.

RADIONICE

֎ Tema: Magnumijada

Ivo Kozarčanin, vrlo plodni naš vinski publicist, degustator na raznim i najrenomiranijim međunarodnim ocjenjivanjima Bakhova nektara… (suhiucasi)

Termin: 27. studenoga 2022., od 11:00 – 12:30 h.

Moderator: Ivo Kozarčanin

Opis: Velika hrvatska vina iz velikih boca / Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015.

Cijena ulaznice: 500,00 kn. Kontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, ivino@ivino.club . Maksimalno 12 osoba.

֎  Tema: Vertikala Pinot noir – Kurtalj

Termin: 27. studenoga 2022., od 13,00 – 14,30 h

Moderatori: Siniša Lasan, Drago Kurtalj

Opis: Kušat će se pinot noir od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, a iz sedam berbi, to su konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020.

Cijena ulaznice: 250,00 kn. Kontakt i rezervacije: Siniša Lasan, mobitel 00 385 91 2543 298.  Maksimalno 12 osoba.

֎ Tema: Pinot grigio- sva lica Pinota sivoga by Coletti

Termin: 27. studenoga 2022, od 15:00-16:30 h.

Moderator: Siniša Lasan

Opis: Kušat će se vinifikacijski potpuno različiti stilovi pinot grigia Coletti iz podruma plešivičkog vinogradara/vinara Franje Kolarića; od svježeg do amfore.

Cijena ulaznice: 200,00 kn. Kontakt i rezervacije: Siniša Lasan 091 2543 298 Maksimalno 12 osoba.

Enolog mr. Franjo Francem priprema radionicu na temu duže odležanih vina, konkretno etiketa iz serije Diplomatsko vino nastale u suradnji revije Svijet u Čaši i Badela 1862 dok je on još tamo bio jedan od direktora, te dugo odležavanih vina od Plavca maloga a što su ih pod okriljem Badela 1862 proizvodile vinarije Svirče s Hvara i Dingač iz Potomja na Pelješcu. Na slici: kušanje u društvu s Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma (Marko Čolić)

֎ Tema: Arhivska vina – Vin diplomatique, Graševina, Plavac mali

Termin:  27. (nedjelja)  studeni 2022, od 17-18:30 h

Moderatori: Franjo Francem, Željko Suhadolnik

Opis: Prije dosta godina, revija Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su suradnju s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj a kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika, odgojena vina u novim barrique-bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom (Diplomatsko vino), i koristila su se u raznim promotivnim aktivnostima. Dio vina bio je pohranjen u arhivi u vinskom podrumu u sklopu zagrebačkog restorana Stari Puntijar, te sada imamo priliku provjeriti kvalitetu vina nakon 18 godina čuvanja, te kod, pridodanih, arhivskih graševina i plavaca nakon i osjetno više i od 20 godina čuvanja. Cijena ulaznice: 150 kn. Maksimalno 12 mjesta/osoba. Kontakt i rezervacije:  francem.franjo @gmail.com,  098 298 096

Lista kušanja:  Vin diplomatique  Rajnski rizling Nespeš 2004 barrique, 11,7 vol %; Vin diplomatique Silvanac zeleni Nespeš 2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique Sauvignon Nespeš  2004 barrique, 12,1 vol %;  Vin diplomatique   Chardonnay Nespeš 2003 barrique, 14,0 vol%. Ostala arhiva: Graševina Mandićevac 1983 – PIK Đakovo; Plavac Ivan Dolac 2003 barrique, 14,4 vol% – PZ  Svirče

Najavljeno još:

֎ Tema: Tignanello – Antinori

Danijel Čečavac priprema radionicu o svjetski glasovitom crnjaku Tignanello, toskanske kuće Antinori

Moderator: Danijel Čečavac. ♣

Međunarodna ocjenjivanja plemenite kapljice: Emozioni dal Mondo, Bergamo 2022

POREČKA FESTIGIA POKORILA SVJETSKU KONKURENCIJU!

Agrolaguna–Laguna-vino nastavlja s uspjesima na međunarodnoj vinskoj pozornici: na nedavno održanom i već tradicjskom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, na kojemu inače već gdinama sa svojim crnjacima od spomenutih kultivara bilježi zapaženi uspjeh, znani vinski podrum iz Poreča ove godine zakitio se s dvije krune prvaka!

Porečani su se vratili kući s najjačim mogućim priznanjem – titulom šampiona natjecanja, međutim to nije i sve, uz jednu Veliku zlatnu medalju i priznanje za najbolje ocijenjeni uzorak primili su još jednu Veliku zlatnu medalju i naslov državnog prvaka Hrvatske!

Na oovogodišnjem natjecanju u srcu Lombardije za svoj Cabernet sauvignon Festigia 2018 Aglolaguna-Vina Laguna skupila je najveći broj bodova – 94,333/100 – a, uz Veliku zlatnu medalju (dodjeljuje se za bodove od 92 naviše) za taj rezultat, dobila je i Veliku zlatnu medalju za svoj Castello Festigia 2022 (92/100).  K tome, u kategoriji u kojoj, po ustaljenom običaju, vinski novinari kao poseban žiri biraju prvake po državama po broju bodova Merlot Festigia 2018 zasjeo je na pozciju hrvatskog državnog prvaka za 2022.! Čestitke!

– Velika je čast na ovako prestižnom natjecanju na kojemu su u fokusu crne sorte Merlot i Caberneti i njihove kupaže, osvojiti najveći broj bodova unutar svjetske konkurencije i nagradu za najbolje crno vino iz Hrvatske. Izuzetno smo ponosni na svaku dobivenu nagradu. One su jedan od pokazatelja kontinuiteta kvalitete naših vina – istaknuo je Josip Barišić, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune.

Kroz tri dana natjecanja, od 13. do 15. listopada, u prekrasnom lombardijskom gradu Bergamu kušalo se 219 uzoraka iz 21 zemlje svijeta. Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme je već gotovo dva desetljeća jedno od najprestižnijih europskih enoloških natjecanja i jedino je na svijetu s fokusom na sorte merlot i cabernet i njihove kupaže, a održava se pod pokroviteljstvom međunarodne organizacije OIV – Organisation  internationale de la vigne et du vin.

Iz Hrvatske je ove godine lijep uspjeh postiglo još i vino Cabernet sauvignon Premium 2019 od Vina Belje, ono je s 91,5 bodova osvojilo zlatnu medalju, dakle bilo je na samom pragu za Veliko zlato.

Inače s ovih naših balkanskih prostora sudjelovao je i prilično veliki broj vinarija iz Srbije. Jedna od njih – Probus Vineyards s Fruške gore iz Srijema, a s vinom Magis 2017 i s osvojenih 94 boda plasirala se na drugo mjesto najbolje ocijenjenih, tik do naše Festigije…

I Agrolaguna i Vina Belje očekuju se kao izlagači na međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com potkraj studenoga 2022. u hotelu Esplanade.

Na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo u organizaciji udruge Vignaioli bergamaschi dosad je sudjelovalo i više kušača iz Lijepe naše, ove godine također nas je bilo pozvano nekoliko otprije redovitih, međutim stjecajem okolnosti uspio se odazvati samo jedan – istaknuti naš vinski novinar Ivo Kozarčanin. ♣

POZIVNICA za POREČ

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Dogadjanja: Dani hrane i vina Zagrebačke županije i Grada Zagreba 2022

VRIJEME NOVE MLADE KAPLJICE

          PORTUGIZAC PLEŠIVICA, BEAUJOLAIS NOUVEAU/PRIMEUR – Eto nam sezonskog razdoblja carstva novog mladog vina! Francuzi su dobrom organizacijom unutar branše i zahvaljujući disciplini svojih vinogradara i vinara te distributera vina, a i spremnosti ulaganja u marketing kao i realizacijom prikladne komunikacije prema vinoljupcima unutar zemlje ali i onima u inozemstvu, od datuma početka prodaje – a to je treći četvrtak u studenome – novog mladog vina nazvanog Beaujolais nouveaux/primeur AOC, sinhronizirano u svojoj zemlji i vani napravili svjetsku feštu, globalno poznatime učinili područje Beaujolaisa, koje je do tada bilo u debeloj sjeni Burgundije, Bordeauxa, doline Loire, Alsacea… Plasmanom novog mladog beaujolaisa širom svijeta područje je u gospodarskom smislu i te kako profitiralo, naime svake kalendarske godine priljevu novca od prodaje poprilične količine butelja na globalnom nivou pridružio se i OSJETAN dotok sredstava od turizma…

Novi mladi portugisci u Boćarskom domu u Metropoli, na izložbi hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba: Željko Gregorić, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, sa suprugom, zatim Valentina Režek s vinskog posjeda Krešimira Režeka, te Patrik Braje s posjeda Roberta Brajea Dolje: Đurđica Vučinić s posjeda Vučinić, zatim predstavnica imanja Josipa Brajea, te Nadica Majcenović s posjeda Vladimir Majcenović Majc (suhiucasi)

Mi u Hrvatskoj, gdje imamo dugu tradiciju mladog vina i to uglavnom od sorte Portugizac, te gdje 11. studenoga odavna revno i ponosno slavimo Martinje, kao dan krštenja mošta i trenutke prelaska kapljice sa statusa mošta u mlado novo vino, ostali smo tek na martinjskim lokalnim vinskim veselicama, lijepima u smislu raspoloženja ali ne toliko i korisnima s gospodarskog aspekta. Nekad davno u periodu izlaska novog mladog vina pred kupce u Zagreb su iz vinogradarskih krajeva u okolici stizale konjske zaprege s punim bačvama vina i bio je to svojevrsni spektakl na ulicama grada, a iz novijeg vremena pamtim ozbiljne pokušaje, primjerice inicirane od strane Zagrebačke županije, vezane uz stvaranje brenda novog mladog vina s Plešivice, tj. robne marke Portugizac Plešivica. Svojedobno se bilo zajednički i uz pomoć društveno-političkih tijela krenulo u stvaranje robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, što je, u smislu postizanja kakvoće i stabilnosti u kakvoći a u poslovnome smislu i određivanje službenog datuma u toj godini prvog i zajedničkog izlaska novog mladog vina na tržište trebalo značiti i uvođenje, za proizvođače koji svoje vino žele ponuditi pod oznakom spomenute marke, određenih pravila ponašanja u vinogradu, podrumu i, u tržišnom smislu, kontrole pridržavanja pravila,u konačnici i rzultirati boljim financijskim rezultatima. Bitno je svakako bilo prikladno odrediti stalni datum službenog izlaska prvih butelja novog mladog vina na tržište, marketinški gledano možda je najviše smisla imalo to da službeni datum prvog izlaska mladuha bude 11. studenoga, dakle na u nas toliko popularno Martinje, kad se, tradicijski, mošt krsti na mlado vino, dakle kad je mošt i službeno postao novo mlado vino. U svakom slučaju, novo mlado vino imali bismo oficijelno na tržištu – prije novog mladog beaujolaisa. Odlučeno je međutim da službena svečanost vezana uz novo mlado vino Portugizac Plešivica bude dosta ranije od Martinja. I, za taj određeni dan bilo je predviđeno da se, u organizaciji Zagrebačke županije i uz nazočnost i župana i zagrebačkog gradonačelnika a i predstavnika turističkh zajednica (Grad i Županija), održava javna svečanost posvećena novom mladom vinu portugiscu i to, konkretno, Portugiscu Plešivica. Na pozornici se javno ceremonijalno otvarala prva butelja PP, i održavana je zdravica, bilo je lijepo i veselo. Nekoliko godina je priča o portugiscu s Plešivice dosta dobro funkcionirala. Neko vrijeme i činilo se da eppur si muove…, međutim nakon stanovitog širenja vinogradskih površina pod nasadom portugisca na Plešivici, kad se stjecalo dojam da će nešto biti, malo-pomalo prvotni žar počeo se hladiti, do mjere da su vinogradari počeli napuštati/zapuštati  portugizac i kao sortu i kao vino. Konjskih  zaprega s novim mladim vinom kao moguće vinsko-turističke atrakcije na gradskim ulicama odavna nema, festivali mladog portugisca u Zagrebu, koji su redovito odisali vedrinom i bili dobro posjećeni te koji su nakon nekoliko godina održavanja u središtu metropole, u dvorištu ugostiteljskog objekta vis à vis Katedrale, preseljeni u – više godina također dobro posjećeni – šator kod Boćarskog doma, izblijedili su.

U šatoru kod Boćarskog doma, gdje su prije uz brojne plešivičke vinare svoj novi mladi portugizac znali predstavljati i proizvođači iz slavonske Zlatne doline te gdje je prije koji tjedan, u organizaciji Zagrebačke županije i Grada Zagreba, održan Sajam hrane i tradicijskih proizvoda  moglo se sresti tek šestero proizvođača novog mladog portugisca iz zagrebačke okolice – Željka Gregorića kao tajnika udruge Portugizac Plešivica, prisutnog sa suprugom, obitelj Josipa Brajea, obitelj Roberta Brajea, obitelj Krešimira Režeka, obitelj Vučinić, obitelj Majcenović! Kad sam pitao što je s drugim portugiscima i gdje se portugizac s Plešivice može kupiti, odgovor vezan uz proizvođače bio je da je danas na Plešivici teško okupiti desetak onih što se još bave portugiscem, a vezano uz nabavu je uglavnom bio da treba doći po njega izravno kod proizvođača. Naknadno sam imao prilike susresti se s Dominikom Jagunićem, koji je od oca Velimira preuzeo vodstvo obiteljskog vinskog posjeda i poprilično se afirmirao s pjenušcima a jako dobro se pokazuje i s jantarnim vinom, on se na spomen Portugisca naprosto razbijesni i odmahuje rukama, veli da ga ne zanimaju jeftilen-vina koja je, i kad su jako dobra i po niskoj cijeni jako teško plasirati…

Od Valentine Režek, supruge Krešimira Režeka a koja je svoju obitelj prezentirala u Boćarskom dimu, saznajem da je Krešimir Režek, sin nasljednik u obitelji Režek još od prije znane po visokoj kvaliteti upravo portugisca, ostao vjeran portugiscu, za vina iz svojeg proizvodnog programa općenito pronašao je dovoljan broj kupaca u Zagrebu pa svakog tjedna dolazi u Metropolu i dostavlja naručiteljima vina – među njima i novi mladi portugizac – zatražena preko telefona (091 5646240). Inače, maloprodajna cijena po litri za portugizac (tako je bilo sada u šatoru) kreće se, kako su me informirala sva šestorica sudionika, od 20 i 25 kuna ako je vino u plastičnim kanisterima od pet litara ili u ltrenim plastičnim bocama s navojnim zatvaračem, te, kod nekih vinara, i 30 kuna ako je vino punjeno u litrenu bocu od stakla.

Željko Gregorić predstavio je u Boćarskome, uz portugizac, i druga vina iz svoje produkcije, osobito ponosan bio je na Pinot sivi Orange 2019 i na Graševinu GR 2 2021, naime za taj pinot sivi nedavno je na stručnom vrednovanju Vinske zvijezde nazvanom Boje jeseni dobio vrlo visoku ocjenu, bodove za četiri zvjezdice što je u rangu zlatne medalje,. Gregorić je veseo i stoga što može na svoj proizvod – na slici je pjenušac Le Pjen – staviti i oznaku Plavi ceker, kao informaciju i određeno jamstvo kupcu da je riječ o kvalitetnom proizvodu. Gregorić mi objašnjava da je vinogradarstvo kod njega već više od tri godine u eko-režimu i da će ovih dana mjerodavnima podnijeti zahtjev da mu se za to izda službeni certifikat (suhiucasi)

Tjedan dana nakon Boćarskog doma Gregorić je s ostalih nekoliko proizvođača portugisca krenuo na manifestaciju Portugizac i kesteni na zagrebački Bundek, tamo se pojavilo osam ponuđača madog novog portugisca, šestero s Plešivice i dva iz neposredne zagrebačke okolice. Gregorić je rekao da se za prvu polovicu studenoga (nije mi znao reći mogući datum) priprema nova i samostalna izložba novog mladog portugisca, to bi bila manifestacija manjeg opsega i u nekom ugostitljskom lokalu, dimenzija ovisi o tome, veli Gregorić, koliko će udruga Portugizac Plešivica imati novaca na raspolaganju za troškove oko realizacije nastupa. Na takvoj priredbi – ako je bude! – na kojoj se svakako očekuje upravo spomenuta plešivička šestorka iz Boćarskog doma ne bi smjeli izostati oni vinari kojih sada u Boćarskome a ni na Bundeku nije bilo a koje još od prije pamtim kao vrlo kvalitetne (i) u domeni proizvodnje portugisca, konkretno mislim npr. na podrume Damir Drago Režek, Šember, Franjo Gregorić, Kurtalj…  Damir Režek inače, također kao što to čini njegov rođak Krešimir, dostavlja svoja vina po narudžbi u Zagreb i na kućnu adresu, bilo da to obavlja on osobno bilo njegov predstavnik, za narudžbu obratiti se treba na telefon 098 184 1307!), portugizac je punjen u kanistere od po pet litara i u bokale sadržine po dvije litre, cijena za litru kod njega je 25 kuna.  Što se tiče obitelji Šember, ona unatoč tome što se s mirnim I pjenušavim vinima i te ako afirmirala i postiže jako dobru cijenu za butelju, od portugisca također nije odustala, proizvodi ga, da održi tradiciju, u sasvim maloj količini, te ga prodaje samo na svom kućnom pragu. U skladu s postignutim renomeom na tržištu, Šemberi taj svoj novi mladi portugizac – vrlo ugodan i lagano pitak te s dozom kompleksnosti – nude napunjen u tamnu litrenu bocu s navojnim zatvaračem i s jednostavnom simpatičnom etiketom s vrlo istaknutim obiteljskim logom, cijena po litri je 30 kuna.

Od novih mladih portugizaca koje sam dosad uspio kušati kao meni najboljima pokazali su se oni od kuće Agro Damir Drago Režek i od Krešimira Režeka, to su, pogotovu ono od Damira Drage, puna konkretna vina koja nije nužno popiti što prije, kao mlada, naime imaju potencijal da u boci s kvalitetnim čepom i prikladno čuvanoa duže traju. Od onih koje sam uspio kušati izdvojio bih još portugisce od Šembera, Roberta Brajea i Vučinića… (suhiucasi)

MLADUH? – Prisjećam se kako je svojedobno mlado novo vino kao posebna kategorija stizalo i iz Istre, naziv mu je bio Mladuh. S Mladuhom je još 1996. počeo Ivica Matošević, na startu svoje ozbiljne vinska karijere, i s njime je redovito i uz dosta pompe izlazio punih šest godina zaredom.  Mladuh je bio crni, od sorte Borgonja, za koju se onda smatralo da je Gamay, a tek kasnije se ispostavilo da je riječ o Frankovki. Ivica Matošević mi veli kako mu se učinilo jako dobrime da se kao novak na našoj profesionalnoj vinskoj sceni predstavlja i s Mladuhom, smatrao je da bi mu on mogao biti jako dobra reklama uz debut, naime već tada i u nas je bio popularan novi mladi beaujolais, od sorte Gamay, i s obzirom na njegov službeni izlazak u javnost trećeg četvrtka u studenome i Matošević je – ukazala mu se prilika da ga publici kao našu inačicu novog mladog francuskog vina prezentira paralelno uz beaujolais u uglednom ugostiteljskom objektu u Istri – za svoj Mladuh izabrao taj datum. Nakon što je Mladuh odradio prvotno mu postavljenu zadaću – prekinulo se njegovo pojavljivanje…. Šteta!

MLADO MEĐIMURJE – Shvaćajući da se niša novog mladog vina može i treba dobro valorizirati na sceni su se pojavili Međimurci, okupljeni u udrugu vinogradara i vinara Hortus Croatiae, na dobrom putu da stekne renome uz Vinistru najbolje organizirane lokalne udruge naših vinara.  Međimurci su s mjesecom studenim počeli izlaziti sa svojim novim mladim (bijelim) vinom pod markom Mlado Međimurje. I ove godine i u Metropoli su, u znanom restoranu Rougemarin, priredili lijepu prezentaciju. Deset međimurskih vinarija početkom studenog na tržište je izbacilo Mlado Međimurje, novo mlado vino iz berbe 2022. Vinarije-ponuđači su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Munđarov breg, Preiner i Štampar.  Interes (zagrebačke) javnosti bio je, sudeći po posjetu, popriličan. Projekt Mlado Međimurje pokrenuli su mladi međimurski vinari, ambiciozni pripadnici nove generacije vinara koji uspješno nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Mlado Međimurje je nježno, živahno, dotjerano i atraktivno vino. Karakteriziraju ga privlačan miris i lepršava svježina, niski alkohol, vitko tijelo. Idealno funkcionira kao vino za predah, neformalna druženja i ležerne obiteljske objede, reći će Međimurci. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naručiti i direktno od vinara.

Mlado Međimurje 2022: proizvođači-ponuđači nazočni na prezentaciji u Zagrebu (Vinart)

Mlado Međimurje … na kraju tunela; mlado u čaši i… bez motike; Mlado Međimurje kao eliksir, kaže naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, Mlado Međimurje – osmijeh za vječnu mladost… (Marko Čolić)

STEIRISCHER JUNKER – Dok mi eto nešto što nam se dopadne iz svjetske prakse počnemo pa posustanemo i prestanemo, druge nacije ostaju u igri. Talijani još imaju svoj Novello, a Austrijanci – posebno oni u Štajerskoj – nastavljaju sa svojom novim mladom kapljicom, naziv novog mladog vina u austrijskoj Štajerskoj je Steirischer Junker, riječ je o cuveéu od 70 posto Rizvanca (Müller-Thurgau) i 30 posto Sauvignona bijeloga, barem tako je kod znane vinske kuće Polz. Svijetle sjajeće slamnato-žute boje, diskretne note citrusa, malo limete, aroma jabuke, začinske nijanse, lijepa svježina, oko 11 vol % alkohola, sočno, uklapa se u tradicijsku jesensku kuhinju, znana braća Polz kao proizvođači tvrde – kažu: iz osobnog iskustva – da odlično prati tradicijsjku martinjsku gusku! Maloprodajna cijena: osam eura… ⋆

Hrvatska kuća:                       MATERINA PRIČA o PLAVOM CEKERU

Manifestacija u šatoru kod Boćarskog doma publici je, uz spomenute portugisce, na kušanje ponudila i razna druga vina, te pokazala plešivičke sireve Šestak, zelinske suhomesnate proizvode Kudelić, pa bučina ulja raznih proizvođača unutar Županije, razno domaće povrće, voćne sokove, med, ukrasne aranžmane napravljene od plodova sezonskog bilja, voća i povrća, meda, rukotvorine i razne u estetskom smislu spomena vrijedne proizvode za praktičnu uporabu rađene u eko-okviru.

Sad kad društvena zajednica sve jače nastoji utjecati na pojedince da smanje uporabu zagađujućih plastičnih vrećica i da se npr. u kupovinu namirnica u trgovinu ili na tržnicu odlazi s torbama rađenim od prirodnih materijala, osobitu pažnju posjetitelja privlači priča o Plavom cekeru, nastalom kroz projekt udruge Hrvatska kuća osnovane u Zagrebu već prije dosta godina s ciljem očuvanja tradicijskog narodnog rukotvorstva i promicanja rukotvorina od prirodnih materijala ne samo kao ukrasa nego i kao predmeta za pratičnu uporabu a uvelike od kukuruzne komušine. Ona je biološki ostatak u poljoprivrednoj proizvodnji i eto lijepo se može iskoristiti, najviše do izražaja dolazi kod izrade cekera za poći u trgovinu. U Zagrebu i njegovu okružju računa se da bi glavni protagonist bio, dakako, Plavi ceker!

Mina Petra na izlagačkom mjestu Hrvatske kuće pokazuje eksponate i, među njima, dakako, plavi ceker! (suhiucasi)

Na dosta širokom izlagačkom prostoru – susret s Minom Petrom, dušom Hrvatske kuće, autoricom dizajna baš i za ceker, i ona kaže:

–  Danas je izrada cekera, svojevrsnog simbola malog ženskog i socijalnog poduzetništva te kulturne baštine i identiteta, jedan od vrijednih činitelja održivog razvoja ruralnih područja. Projekt se ostvaruje u suradnji s narodnim umjetnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kulturnim društvima Grada Zagreba, Zagrebačke županije a i šire, a pokrovielj je Ministarstvo turizma. Ekološki ceker kao uporabni souvenir s motivima je cvijeća i narodnih nošnji. Mogu se pohvaliti da je na raznim izožbama rukotvorina i suvenira već osvojio više nagrada npr. Zlatnu medalju na Salonu inovacija u Bjelovaru, Grand Prix i Prvu nagradu na izložbi suvenira Kvarner Expo u Opatiji, te, u kategoriji ruralno-turističkih projekata, i posebno priznanje   Suncokret ruralnog turizma…♣

__________________________

Zdravlje u žlici: SVOJSTVA MEDA – Tamara Sekereš na svom štandu označenom panoom OPG Pčelarstvo Skereš, Lonjsko polje, Moslavina, upućivala je brojne posjetitelje u svojstva meda. Pa, evo što ona kaže:

– Bagremov med pomaže kod nesanice, umiruje nadraženi živčani sustav i pomaže u otklanjanju posljedica nagomilanih od čestog stresa. Osobito je djelotvoran kod male djece. Inače, učinkovit je za liječenje srčanih i kardiovaskularnih tegoba, otklanja probleme vezane uz dišne puteve. Preporučuje se uzimanje s čajem od kamilice, tako se pojačava djelovanje i meda i čaja. Med od lipe ima snažno antibakterijsko djelovanje, jača imunitet,  potiče metabolizam, snižava krvni tlak, poboljšava rad srca, pozitivno djeluje na bubrege, želudac i crijeva, ubrzava liječnje plućnih bolesti. Suncokret: blagotvoran kod probavnih, plućnih i bubrežnih problema, koristan je za srce i krvne žile. Pospješuje zarastanje rana, dobro djeluje kod dermatitisa, sinusitisa. Preporučuje se srčanim bolesnicima, te svakako starijim osobama za stjecanje dodatne energije, a i djeci u razvoju. Valja uzeti žlicu meda prije doručka, neka bude rastopljen u mlakoj vodi, mlijeku ili eventualno u jabučnom octu!

Kesten sadrži najviše prirodnih antibiotika, učinkovit je u procesu liječenja čira na želucu, dvanaestercu, te u otklanjanju bakterija u mokraćnom traktu. Potiče rad crijeva, olakšava rad jetre i žuči, štti probavni sustav. Bogat je željezom, fosforom, kalijem, kalcijem, magnezijem. Med od menta je vrlo aromatičan, slatko-kiselkastog okusa. Jača iminitet, otvara apetiti, smanjuje nervozu, ublažava infekcije i upale, pomaže kod astme i alergija. Blagotvoran je kod bolesti desni, otklanja loš zadah. Livada: baza mu je razno livadno cvijeće… U medenoj ponudi postoji i tzv. imuna bombica, a to je mješavina bagremovog meda,peludi i propolisa. Sadrži veliku koncentraciju peludi, pa bombicu pri prvim korištenjima treba uzimati sasvim malo, tek s vrha žličice. S obzirom da se pelud koncentrira na vrhu teglice, prije uporabe imune bombice nužno je sadržaj teglice dobro promiješati. Čuvati na hladnom mjestu. Propolis je antigljivičan (učinkovit je od 60 posto gljivica!), antivirusan (posebice kod herpesa i gripe), ima protuupalna, antioksidativna, anestetička (jak je anestetik) i antitumorska svjstva. Jača imunloški sustav i potiče regeneraciju tkiva, štiti organizam od posljedica zraćenja…♣

_______________________

U  jeku mladuha – degustacija veterana

20-GODIŠNJI DIPLOMATSKI BISERI

Berbe su, osim za visoke slatke predikate dobivene od na trsu prosušivanoga grožđa, uglavnom gotove i, po tradiciji, uvelike se sada priča o novom mladom vinu. Dogodilo se to da je grupica enologa i vinskih novinara – prijateljski vezanih uz reviju Svijet u Čaši maltene još od njena osnutka prije 30 godina  a koje sam namjerno okupio baš sada za ovu prigodu, u periodu kad caruje novo mlado vino odlučila da svoje vrijeme i volju posvetila degustaciji … veterana starih par desetljeća!

Zlatko Puntijar ispred svojega hotela Puntijar, te dolje, u društvu Karin Mimicom koja sa svojim Gastronautom svake godine izdaje vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, te s poznatim neretvanskim ugostiteljem Pavom Jerkovićem iz restorana Villa Neretva, naime restorani Villa Neretva i Stari Puntijar u najnovijem izdanju knjige a s restoranima Zlatna ribica iz Šibenika, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica i Bevanda iz Opatije istaknuti su i posebno nagrađeni jer u posljednjih 27 godina otkako se izdaje spomenuti vodič oni su jedini koji su SVAKE GODINE u samoj vrhuški vodećih 100 (Marko Čolić)

U nas se eto unatrag valjda gotovo deset godina održavaju, konkretno baš na Plešivici, Diplomatske berbe, a uzvanici, strani diplomati, i te kako dobro znaju za novi mladi Beaujolais. Ne vidi se međutim da je boravak diplomata u berbi baš na Plešivici, odavna znanoj po novom mladom portugiscu, iskorišten, među ostalime, i za promociju novog mladog Portugisca Plešivica. Zapravo, ne vidi se baš da se boravak visokih diplomata na Plešivici u Diplomatskoj berbi koristi za adekvatnu promidžbu plešivičkog pa ni hrvatskog vina općenito.

Kad smo već kod diplomata, k tome kod u nas i u berbi, bilo bi npr. zanimljivo saznati koja uopće vina strane ambasade i konzulati  kod nas rabe kad primaju uglednog gosta. Normalno/logično je da glavni naglasak bude na vinu svoje domovine, ali logično je i to da se posluži i vino iz zemlje u kojoj se diplomatsko predstavništvo nalazi. Sasvim slučajno saznao sam još davno kako neki hrvatski visoki diplomati u europskim zemljama gostima koji im dođu nude ne niti vino svoje zemlje niti vino zemlje u kojoj su na službi, nego npr. kapljicu iz nekog drugog kontinenta, primjerice Južne Amerike, konkretnije Čilea. I upravo to saznanje bilo je jedan od okidača da revija Svijet u Čaši svojedobno, još puno prije pojave Diplomatskih berbi na Plešivici, krene u akciju Diplomatsko vino, smisao je naime bio potaknuti naše diplomatske institucije vani da svojim gostima ponude prvenstveno hrvatsku kapljicu, a strancima ovdje da se bolje upoznaju s onime što Lijepa naša ima u svojoj ponudi i da ih kakvoća i osebujnost što je iz Bakhove liste možemo ovdje ponuditi ponukaju da uz vino vlastite zemlje (češće) potoče i koju butelju iz Hrvatske.

Veterani na provjeri (Marko Colic)

Opširnije o tom našem projektu Diplomatsko vino pisao sam u prošloj Kronici SVIJETA u ČAŠI, a sada evo još par rječi o buteljama tog vina nastalima u suradnji s hrvatskim proizvođačima, prije gotovo puna dva desetljeća, a čuvanima u odgovarajućim uvjetima u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika i voditelja, u Gračanima u podnožju Medvednice, ugladnog restorana Stari Puntijar, poznatoga upravo po promidžbi namirnica i jela pripadajućih upravo ovome našem kraju, te vlasnika hotela Puntijar u neposrednom susjedstvu. Butelje napunjene diplomatskim vinom a riječ je o kapljici koju bi u vinskom podrumu proizvođača – na početku je to bila Kurija Nespeš iz Nespeša, u sastavu Badela 1862 – kao svoje kumče na samom startu dozrijevanja u bačvici od 225 do 300 litara među raznim ponuđenim mu uzorcima izabrao pozvani veleposlanik u Hrvatskoj, gledali smo da kao potencijalne kumove najprije angažiramo ambasadore što slove kao poznavatelji vina. Prvi kum bio je norveški veleposlanik Knud Toraassen, on je kao kumče izabrao Chardonnay 2003. Poslije su kumovi bili Ilpo Manninen, ambasador Finske, on je izabrao chardonnay iz 2004., njega je izabrao i Branimir Vlajo u svojstvu počasnog konzula Finske, zatim veleposlanik Japana Kaname Ikeda, te veleposlanik Švedske Sture Theolin, on se odlučio za zeleni silvanac iz 2004. Butelje s etiketom Diplomatsko vino bile su zamišljene ne da idu u klasičnu redovnu prodaju, nego za posluženje u posebnim prigodama, na diplomatskim skupovima, i da se koriste u humanitarne svrhe.  Svaki kum dobio bi na dar nešto više od trećine zapremnine bačvice, dio je, za promidžbenu svrhu, ostajao proizvođaču a dio je dobio Svijet u Čaši, također za promidžbu. Popriličan broj butelja čuvao se, zahvaljujući mogućnosti i spremnosti zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, aktualnog predsjednika Ceha ugostitelja Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednika Udruženja ugostitelja Zagreba, da ih prihvati i prikladno smjesti, u podrumskom prostoru restorana Stari Puntijar.

Desgustacija, slijeva: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik, Zlatko Punijar (Marko Čolić)

Zlatko Puntijar u svom vinskom podrumu ima i odvojene prostore u koje i općenito ljubitelji plemenite kapljice kad u svom domu nemaju uvjete za prikladno čuvanje (skupljih) vina, mogu ostaviti veći broj boca, i otvarati ih, ako ne kod svoje kuće, i kod Puntijara u ugostiteljskom objektu. Nas iz revije Svijet u Čaši koja je također nešto butelja ostavila na čuvanje kod Puntijara, te mr. Franju Francema, enologa a tada na vrlo visokoj, direktorskoj poziciji u kući Badel 1862 s kojom je Svijet u Čaši  kao prvim partnerom krenuo u stvaranje diplomatskog vina, zaintrigiralo je koliko još, nakon toliko prohujalih ljeta, kod Puntijara postoji butelja raspoloživih za kušanje, te dakako, još i više to da se sazna u kakvoj su vina sada kondiciji, kako je kapljica izdržala kroz vrijeme.

Kušanje je bilo potkraj listopada u restoranu Stari Puntijar. Zlatko Puntijar podastro je na degustaciju četiri etikete, svaku u tri butelje u slučaju da vino ima problem čepa. Riječ je o etiketama Diplomatskog vina Chardonnay 2003, Chardonnay 2004, Rajnski rizling 2004 i Zeleni silvanac 2004 od Kurije Nespeš. Franjo Francem pak donio je, da malo obogati ponudu uzoraka za kušanje tog dana, dva stara crnjaka iz proizvodnje Badela 1862 – Postup 1994 te Postup 1991 od PZ Dingač iz Potomja. Napomena: nijedno od svih tih vina nije bilo posebno pripremano za neko duže odležavanje, računalo se da će se svakako potrošiti najkasnije za pet došest godina.

Zvijezde kusanja, sljeva: Zeleni silvanac 2004 i Chardonnay 2004 – Kurija Nespeš (Marko Čolić)

Zvijezde kusanja, sljeva: Zeleni silvanac 2004 i Chardonnay 2004 – Kurija Nespeš (marko colic)

Domaćinu Puntijaru, pa Franji Francemu i meni pridružili su se, na moj poziv za kušanje, novinar Ivo Kozarčanin,  naš istaknuti vinski pisac, prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, koji ove godine, kao i Svijet u Čaši, slavi puna tri desetljeća otkako se profesionalno uključio na vinsku scenu, te Siniša Medenica, marketingaš na području plemenite kapljice i delikatesa i kolekcionar vina, a pozvani enolog Vlado Krauthaker, također s 30-godišnjim jubilejem kao samostalac (do 1992. bio je glavni enolog u Kutjevačkom podrumu) a i dva pouta Vinar godine u izboru revije Svijet u Čaši nažalost nije došao zbog drugih već prije preuzetih obveza.

Vina, koja su točena iz puno prije početka kušanja odčepljenih boca i potom degustirana u par navrata, nakon nekoliko vremenskih razmaka od po desetak minuta pokazala su se od iznenađujuće jako jako dobrima – dva: Chardonnay 2004 i Zeleni silvanac 2004 od Kurije Nespeš do dobrima – Postup 1994 i Dingač 1991, dva su međutim – Chardonnay 2003 i Rajnski rizling 2004 bili su međutim malo sumnjvi…

Kulturni centar Dubrava u Zagrebu

SOKOVI, VINO, MASLINOVO ULJE i RAKIJA u ZNAKU EKOLOGIJE

Kraj je kalendarske godine i veliki praznici brzo se približavaju, a s njima, kao prethodnici, još i brže stiže naglašeno razdoblje hedonizma i šopinga. Dugogodišnji djelatnik u izdavaštvu i marketingaš Zoran Lutz iz Zagreba došao je na zamisao da, iako je raznih salona i festivala vina i drugih pića već popriličan broj,  hrabro lansira svoju manifestaciju tipa izložbeno-prodajnog salona za vino, sokove, maslinovo ulje i domaću rakiju, priredba bi bila drukčija od drugih po tome što je zamišljeno da svi izloženi proizvodi budu oplemenjeni eko-certifikatom kao znakom i priznanjem za ekološki pristup u njihovoj proizvodnji. Salon vina, sokova, ulja i rakija bit će 10. prosinca u Kulturnom centru Dubrava u Zagrebu, najavljuje Lutz, uz napomenu da je ambijent izvrstan, prima komotno nešto više od 50 izlagača, postoji mogućnost da se uz prostor unutar dvorane koristi i natkriveni prostor vani.

Sastanak u uredništvu Gospodarskog lista, slijeva: Zoran Lutz, Goran Beinrauch i Marin Marasović (suhiucasi)

– Zamisao je isprva bila da to bude smotra eko-vina, sokova i maslinovoga ulja, međutim u međuvremenu sam saznao da se uoči baš ovog mog datuma priprema, u organizaciji specijaliziranog časopisa Gospodarski list i u realizaciji Odjela za jaka pića Agronomskog fakulteta u Zagrebu, značajno strukovno ocjenjivanje rakija, pa sam smatrao potrebnim, jer logično je da potencijalni potrošači dobiju prigodu odmah nakon ocjenjivanja a neposredno prije praznika kušati nagrađene uzorke, pozvati Gospodarski list da se u ovu moju priredbu uključi s rakijama s eko-predznakom. Gavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch i njegov suradnik, urednik Marin Marasović pokazali su interes i dobru volju, tako da sad s dodatnim veseljem očekujem otvorenje manifestacije – veli Lutz.

Marin Marasović i Goran Beinrauch (suhiucasi)

– Gospodarski list eto već četvrtu godinu zaredom u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu organizira međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova. Ovogodišnje ocjenjivanje će se na Fakultetu održati 24. i 25. studenoga. Stručna međunarodna komisija vrednovat će, po običaju, boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Ocjenjuje se po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji uzorak – šampion grupe. Svi sudionici ocjenjivanja dobit će priznanja za svoje rakije/likere/ginove, dok će najuspješniji biti pozvani na dodjelu medalja, a ona će biti  9. prosinca 2022., također na Agronomskom fakultetu u Zagrebu – kaže mi Goran Beinrauch, glavni uirednik Gospodarskog lista. – Uzorke je potrebno dostaviti na adresu Gospodarskog lista:  Ulica Majstora Radonje 12, Srednjaci, 10000 Zagreb, 5. kat

                Detalji vezani uz prijavu i cijene po uzorku (napomena: postoji popust koji raste s većim brojem uzoraka!) mogu se dobiti na telefon Gospodarskog lista 00385 1 3843 222 / Marin Marasović.

EKO EKO  – Ekološka, organska i biodinamička proizvodnja – rastući trend u poljoprivredi na koji treba obratiti pažnju! Po podacima objavljenima na portalu DiWine, Hrvatska trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ka ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, koji idu u pravcu biodinamike. Kroz buduću Strategiju poljoprivrede, Hrvatska ima plan da do 2030. godine poveća poljoprivrednu proizvodnju sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna, što je povećanje vrijednosti od čak 50 posto. Taj plan je izvediv ako se iskoriste izvori financiranja iz EU-fondova namijenjeni ulaganju u povećanje produktivnosti, ojača ekološka proizvodnja i koriste nove tehnologije. Trenutno se, naime, nalazimo na tek 31 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a. U skladu s pojačanim žarom vezanim uz ekološku proizvodnju rodila se i zamisao da se u Zagrebu organzira Vin-Eko, regijska izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih proizvođača vina i maslinovog ulja, najavljuje se da organizaciju zajedničkim snagama  pripremaju tvrtke  Indugraf d.o.o., koja, po riječima svojega predstavnika Zorana Lutza namjerava u to eko-događanje uključiti i jaka pića s eko-predznakom, za početak ona proizvedena na eko-način i nagrađena na ocjenjivanju što ga krajem studenoga pripremaju časopis Gospodarski list i stručna ekipša zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te  tvrtka diWine j.d.o.o, želja je zainteresirane eko-proizvođačei njihove uratke predstaviti struci, HORECA-sektoru, medijima i široj javnosti-porošačima.

– Partner projekta je Narodno Sveučilište Dubrava, koje je osiguravši besplatan izložbeni prostor izlagačima omogućilo dosta nisku cijenu sudioničke kotizacije.  Događanje je predviđeno za subotu, 10.12.2022. u terminu od 12 do 18h, u narodnom sveučilištu Dubrava, Dubrava 51a, u Zagrebu –ponovit će Zoran Lutz.

Kušaonica je izložbenog tipa, što znači da se degustacijske količine posjetiteljima toče bez naknade. U sklopu izložbe bit će organiziran pop-up shop koji izlagačima omogućuje organiziranu prodaju izloženih proizvoda.  Kotizacija i uvjeti sudjelovanja: Mogućnost sudjelovanja imaju proizvođači vina, rakija/jakih pića i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o ekološkoj, organskoj i/ili biodinamičkoj proizvodnji te koji se prijave za sudjelovanje na manifestaciji VinEko 2022 do isteka roka za prijavu. ♣

Akcije: Deseti izbor za WOW-vino godine

FINALE AKCIJE ŠTO ŽENE ŽELE

Udruga WOW/Žene i vino, sa sjedištem u Zagrebu, već godinama je vrlo aktivno angažirana na promidžbi i širenju kulture stola, njene članice na čelu s predsjednicom Sanjom Muzaferijom intenzivno uz (dobra) vina promiču i UMJERENO uživanje u Bakhovoj kapljici. Već cijelo jedno desetljeće WOW uspješno organizira akciju pod nazivom Što žene žele, a riječ je o ocjenjivanjima Bakhova nektara kao i, dakako, proglašenju najuspješnijih i javnoj podjeli priznanja vinskim podrumima što su za svoje uzorke u predviđenim kategorijama u dotičnoj godini osvojili najviše bodova. S obzirom da osnivačica i predsjednica popularnih WoW-ica novinarka Sanja Muzaferija u novije vrijeme više obitava na Kvarneru nego u rodnom Zagrebu, ove godine finale izbora održalo se, kao gostujući program festivala Hedonist, upravo na Kvarneru, konkretno u lijepom hotelu Ambasador u Opatiji. Kao degustatorice-vinski suci na poziv vodstva WOW sastale su se tri vrhunske vinske stručnjakinje, i te kako cijenjene dame u vinskom svijetu. Predsjednica ocjenjivačkog žrija bila je Danijela Kramarić, iskusna ugostiteljka, sommelijerka i vlasnica restorana Plavi podrum,  a društvo su joj pravile Ana Peršurić Palčič iz zapjenjene istarske vinarije Misal te poduzetnica Karmela Tancabel, koja je iskustvo dugo stjecala i u Iločkim podrumima a od nedavno je vinska konzultantica što razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT.  Ženski trio je kušanjem naslijepo uzoraka od vinarija plasiranih 2022. u finale po kategorijama izabrao pobjednike u svakoj kategoriji.  Vina i vinarije koji su se sada našli u finalu su u kategoriji pjenušaca: Pavel 2018 – Šember i Amfora 2016 – Tomac, u kategoriji bijelih mirnih vina Malvazija Sv.Jakov 2018 – Clai, Le Chiffre 2020 – St.Hills i Bela igra 2018 – Domaine Koquelicot, u kategoriji ružičastih vina Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba iz 2021, u kategoriji crvenih Plavac mali majstor 2016 – Stina, pa Bas de bas 2017 – Bibich, i Gran Teran 2015 – Moreno Coronica. Od desertnih vina u konkurenciji za pobjednika bili su San Salvatore 2013 – Benvenuti i Muškat Momjanski 2020 – Prelac.

WoW-ice Ana Peršurić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Prvake po kategorijama i ukupnog šampiona ovogodišnjeg vrednovanja WOW zasad drži u tajnosti, dobitnike proglasiti krajem 2022. na proslavi 11. WOW-rođendana. Tada bi se trebala otkriti i vinska destinacija na koju će WOW-ice povesti novog ukupnog pobjednika.

Godišnji WOW-izbor vezan je isključivo za hrvatska vina, a odvija se u nekoliko faza. Najprije članice WOW izaberu neku uglednu strukovno etabliranu osobu s vinska pozornice u Lijepoj našon, I na toj osobi je da po kategorijama napravi širi izbor hrvatskih vina koja su je se u posljednjih 12 mjeseci naviše dojmila, za 2022. u ulozi  prvog selektora našao se sommelier zagrebačkog restorana Noel Ivan Jug. U drugoj fazi, sve WOW-članice i simpatizerke udruge, njih oko 200, imaju prigodu glasati elektroničkom poštom, i tako se po kategorijama dobiju finalisti. U trećem i izlučnom koraku, konačnu odluku na temelju kušanja naslijepo donose tri od najbolje upućenih vinskih članica WOW-a.

Ivan Jug (desno) i kolega mu Josip Orišković

Inače, Ivan Jug, sommelier uglednog zagrebačkog restorana Noel osvojio je treće mjesto na nedavno u Beogradu održanom natjecanju Balkan Sommelier Challenge 2022. Pobijedio je Cipranin Sotiris Neophytidis, drugo mjesto je osvojio 32-godišnji Mađar Sebastian Giraldo Makovjev. Sudjelovalo je 28 sommeliera iz 13 zemalja jugoistočne Europe te sommelieri iz Švedske, Njemačke, Poljske, Austrije, Francuske, Finske, Estonije, Norveške i Danske. Hrvatsku je uz Juga, prvoplasiranog na lanjskom hrvatskom prvenstvu sommeliera, predstavljao i Josip Orišković, drugoplasirani na lanjskom našem državnom prvenstvu.

Nagrade WoW su konkretne: figurice renomirane dizajnerske grupe Grupa dobivaju pobjednici u svakoj od pet kategorija, a ukupni pobjednik, dobitnik WOW grand Prixa, u režiji udruge WOW putuje u neku vinsku regiju svijeta. U prošlosti je Gianfranco Kozlović posjetio Bordeaux, Saša Senjković Champagneu, Moreno Coronica Barcelonu i španjolski Penedes, Luka Krajančić Burgundiju, Frano Milina Bire je bio u Austriji, predstavnica pak Meneghettija u Toscani, Marko Fakin u Mađarskoj. U studenom 2022. će predstavnica posljednjeg pobjednika, vinarije Jakob, pratiti predsjednicu WOW-a Muzaferiju na međunarodni kongres Žena u vinu u Milanu. ♣

_________________________

In Memoriam

MILJENKO TURK

Posljednji oproštaj u užem krugu, a nakon sprovoda

Otiš’o je stari (čak i ne tako star!) barba… Napustio nas je Miljenko Turk, legendarni velikogorički ugostitelj, uspješni mini-vinar i proizvođač destilata, veseljak, PAJDAŠ….

U nazočnosti mnogih prijatelja ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja na posljednji počinak ispraćen je na groblju u Velikoj Gorici. Posljednji pak pozdrav uži krug pajdaša uputio mu je, nakon sprovoda, u Goričkoj kleti sa susreta uz njegove proizvode u čaši – pelinkovac, lozovaču, travaricu… te vino…

Počivao u miru! ♣

In Memoriam

BOŽO METKOVIĆ

U posljednji trenutak pri objavi ove KRONIKE stigla je i tužna vijest vezana uz Božu Metkovića.

Počivao u miru! ♣

____________________________

JUBILEJI 2022: PUNIH 30 GODINA SAMOSTALNO NA TRŽIŠTU!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Obljetnice: tri vrlo aktivna desetljeća

BOK, JUBILARCI – GENERACIJO!

Bok, jubilarci! Punih 30 godina u akciji! Nazdravimo, po mogućnosti s vinom Zajedno, ako ga još ima, a ako ne snaći ćemo se već s nekim drugim biserom u čaši.

U igri jubilaraca su, koliko znam, moderna vinogradarsko-vinarska obitelj Cmrečnjak, zatim Vlado Krauthaker kao samostalni poduzetnik u vinogradarstvu i vinarstvu (do 1992. kad je prešao u samostalce radio je kao glavni enolog u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo), pa prof. Ivan Dropuljić koji je 1992. kročio u vinski svijet u segmentu trgovine i koji je potom osnovao međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com a baš ovog studenoga slavi njegovo 15. izdanje, naposlijetku tu je i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, koja 30. godišnjicu zatvara, konkretno, na ovogodišnje Martinje, naime prvi broj revije izašao je u Zagrebu 11. 11. 1992.  Zdravstveni problemi učinili su to da Svijet u čaši svoj jubilej dočekuje donekle šepavo u odnosu na prije, tj. samo u izdanju na Internetu (www.suhiucasi.wordpress.com ) U jubilarce  bih ovdje, mada nešto starije, uvrstio zagrebačku trgovačku kuću  Vrutak koja se ističe baš ponudom vina  i drugih pića,a koja je  je na sceni i nešto više od 30  godina.

VINO ZAJEDNO 2006

Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao prvog partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj i koji je, poslije, titulu osvojio još jednom. Krauthaker nas je objeručke prihvatio i prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, iz berbe je 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd gdje je zasađeno više od 20 različitih crnih sorata od kojih vina nije bilo u redovnoj prodaji. Nakon serije zajedničkih kušanja Krauthakerovih vina od tih pokusno zasađenih sorata izabrali smo, za finalni cuvée, one što su nam se kao pokusno vino predstavile u najinteresantnijem svjetlu, potom napravili konačni blend. Zamislili smo bili da se vino ekskluzivno nudi putem Interneta a i da ga se kroz prigodnu prodaju iskoristi za dobrotvorne svrhe…∎

VRUTAK NI BLIZU SMIRAJA

Negdje je put od izvora do ušća vrlo kratak, negdje je nešto duži, a nađe se i slučaj da traje i više od tri desetljeća i prolazi puno desetaka tisuća kilometara… Riječ je sada o Vrutku  (vrutak = izvor), koji je na ovim našim prostorima na površinu izbio još 1990. godine (dvije godine prije Svijeta u Čaši!), u širinu se relativno hitro rastegnuo na osam punktova u Zagrebu i okolici, a glede dužine pak na tisuće kilometara do punktova na raznim kontinentima.

Vrutak je obiteljsko gospodarstvo na kormilu kojega je dugo, dugo vrijeme bio osnivač Miše Matić (danas: 92) i koje je svojim krakovima što su slijedili Bakhove staze dospjelo čak i do SAD, Australije, Novog Zelanda…. povezujući te krajeve i ponajprije naše u vinskom sektoru poslovno uspješne iseljenike u tim krajevima s domovinom, preko raznih njihovih proizvoda. Kao najnovije: Vrutak se nedavno pojavio na novoj poziciji u Zagrebu, na lokaciji Samoborska cesta 161 a!

Uz ovogodišnje Martinje, Vrutak je pozvao na tu svoju novu lokaciju na prezentaciju prostora i lijepu degustaciju vina koje je upravo u portfolij kuće, a riječ je o kapljici kompanije Gerard Bertrand iz južnofrancuske regije Languedoc Roussillon.

Prezentaciju francuskih vina vodile su Vanessa de Ballard, direktorica u Gérard Bertrandu, sommerlijerka i s titulom Wine Educator, te Svetlana Trofimova, direktorica prodaje za istočnu Europu u Gérard Bertrandu. Na  službenoj prezentaciji i degustaciji, priređenoj uz Martinje – pored domaćina Martina Matića kao člana Uprave Vrutka i direktora Siniše Drkule, sommelieri, vinski pisci i kritičari, enolozi… (suhiucasi)

Na degustaciji: dida Miše Matić i unuk Filip, student ekonomije, povremeni suradnik na poslovima u Vrutku (suhiucasi)– 

– Na površini smo od oko 1500 četvornih metara, namijenjenoj da na 1000 četvornoj metara bude prostor sa suvremenom prodavaonicom i skladištem ana 500 četvornih metara s uredima i s prostranom degustacijskom i prezentacijskom salom za promociju proizvoda i proizvođača s kojima tvrtka već duže vremena njeguje prijateljske odnose i ima uspješnu poslovnu suradnju. Vrutak i dalje kao trgovina ostaje na lokaciji u Vodovodnoj ulici u središtu grada odakle je i krenula cijela uspješna priča o vinu i pićima, ta lokacija je i nadalje naša najznačajnija trgovina u smislu plasmana robe. Plan nam je što više promovirati vina i vinare te što je moguće više kvalitetu usluge – kazao je, za zericu mlađeg svog vršnjaka reviju Svijet u čaši, Martin Matić, po struci odvjetnik a sada eto nasljednik svojeg oca Mišea u očito uspješnom djelovanju u trgovini vinom i drugim pićima te prehrambenim artiklima.

Na toj nekoj vrsti neslužbene promocije pa i prešutnog obilježavanja 32 godine djelovanja u vinskome sektoru Vrutak je svojeg najnovijeg čvrstog poslovnog partnera, da ponovim – vinogradarsko-vinarsku tvrtku Gérard Bertrand iz Languedoc Roussillona na francuskome jugu, podrujča s najvećom ukupnom površinom pod trsjem u toj po vinu svjetski glasovitoj zemlji, Francuskoj. Događanje je bila i svojevrsna prilika za barem površno upoznavanje Languedoc Roussillona ali i za stjecanje spoznaja o tome kako se, tamo lokalne, sorte poput Syraha, Grenachea bijelog i Grenachea crnoga, Mourvèdrea koje su u ne baš zanemarivom opsegu uvezene/uvedene i u Hrvatsku (posebice u zadarsko zaleđe), pokauzju na svom, domaćem terenu.

Nakon službene prezentaije – verifikacijski after-tasting u veseloj atmosferi. (suhiucasi)

_________________________________

LANGUEDOC ROUSSILLON – Languedoc-Roussillon nalazi se na jugu Francuske, dijelom uz Sredozemno more te dijelom i uz istočne Pirineje i španjolsku granicu. Obuhvaća ukupno oko 2.800 četvornih kilometara pod vinovom lozom, riječ je eto o jednoj od vinskih regija koja pojedinačno proizvede najviše vina na svijetu. U kontekstu pak cijele Francuske tu se proizvede više od trećine ukupne količine u toj zemlji. Generična apelacija za vino je Vin de Pays d’Oc. Na spomenutom prostoru nalazi se 17 što širih što užih zasebnih vinorodnih krajeva i apelacija i sa strožim pravilnicima, a jedan od tih – Côteaux du Languedoc ima svojih 15 užih apelacija! U svijetu najpoznatije apelacije cijele te regije su Muscat de Lunel, Muscat de Mireval, Muscat de Frontignan, Minervois, Corbières, Maury, Banyuls Rivesaltes, Picpoul-de-Pinet, Faugères, Saint Chinian, La Clape… ∎

________________________________

Gerard Bertrand – podrumi vinogradi

Tvrka Gérard Bertrand, nazvana tako po aktualnom vlasniku, koji spada inače u treću obiteljsku generaciju vinogradara/vinara Bertrand, obuhvaća 17 vinogradarsko-vinarskih posjeda različitih dimenzija, u rasponu od ukupno po četiri do ukupno 80 hektara veličine. Languedoc Roussillon doduše reputacijom u svjetskim razmjerima nije (još) na nivou glasovitih Bordeauxa i Burgundije, pa ni Loire, Alsacea, ali moglo bi se reći da je na dobrom putu da to bude, za proizvodnju vina na tome području već unatrag nešto godina sve su više zainteresirani ne samo vlasnici vinarija iz jako znanih francuskih predjela, nego i neka zvjezdana imena iz drugih dijelova svijeta, primjerice i američki Mondavi…. Dodanu vrijednost posjedu Gérard Bertrand daje svakako i to što je Gérard Bertrand, inače glavni enolog za sve svoje vinarije, 2015. duboko zagazio u eko-pristup u pravcu biodinamike, on je eto prije sedam godina napisao i knjigu o biodinamici i svojim razmišljanjima o tome da joj se posveti, a kako smo čuli na prezentaciji 13 vina kuće Gérard Bertnand u Vrutku, a koju su pred širim auditorijem vodile Vanessa de Ballard, direktorica u Gérard Bertrandu, sommerlijerka i s titulom Wine Educator, te Svetlana Trofimova, direktorica prodaje za istočnu Europu u Gérard Bertrandu, uskoro bi gazda Gérard Bertrand trebao dobiti i pravo na nošenje oznake Demeter!

Jubilarcima čestitam od srca, a onima s kojima je Svijet u čaši kroz tih prohujalih 30 godina odlično surađivao (Vrutak i nešto više!), ali i svim ostalim suradnicima časopisa i vjernim pratiteljima revije u ime redakcije (Mladen Horić, Marko Čolić, Željko Suhadolnik) od srca zahvaljujem. Svima želim puno zdravlja, poslovnih uspjeha, DOBROG vina, pjesme i veselja. ♣

____________________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 10. 2022 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Za opisivanje vina pri kušanju / for the description of wine at the tasting

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

______________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 37 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

⇑– trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI Kronika – 09.2022- Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta dolazi na hodočašće. U rujnu se stiže još na jedno hodočašće – BLAŽ ,posvećeno lokalnim vinskim kultivarima Blatini i Žilavki. Izvještaj s priredbe ovog rujna donosi i Svijet u Čaši (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Berba 2022. – Bakho i politika: VINUM CORPS DIPLOMATIQUE ⦁ Berbene svečanosti 2022 – BLAŽ u Međugorju:  BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Predberbeni Pelješac – festa od soli kao lokalni adut u turizmu:  KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!… ⦁ Salon delikatesa i plemenite kapljice VinDel u Mariboru: JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE TEK NAKORAK OD HRVATSKE DRŽAVNE GRANICE! ⦁ Festivali: ZAGREB Vino.com 2022 – IZLAGAČI ⦁ Modri les Noirs 15. i 16. listopada, Kendov dvorec u Idriji: CRNI PINOT u FOKUSU ⦁

­ ⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2022 – BUYING GUIDE ⦁

Berba 2022: Bakho i politika

VINUM CORPS DIPLOMATIQUE

Sredinom rujna 2022. zagrebački se Pantovčak na neko vrijeme preselio na Plešivicu, konkretno na imanje obitelji Zvonimira i Tomislava Tomca. Kod Tomčevih je održana Diplomatska berba 2022, manifestacija kreirana na ovome prostoru prije nekih desetak godina. Spomenuta obitelj Tomac sada je berbeni domaćin političarima bila po treći put.

Plešivička Diplomatska berba 2022 kod obitelji Tomac, slijeva: Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, u sredini, te Tomislav Tomac. Ispod: Nakon ubranih prvih grozdova, visoki gosti u razgledavanju novog vinskog podruma Tomčevih koji je nedavno dovršen i koji je ove godine primio prvu berbu

Otac Zvonimir i sin Tomislav Tomac, nakon upoznavaja predsjednika Milanovića sa svojim imanjem i, dakako, najavom dolaska ekološkog certifikata Demeter, pokazuju i treću generaciju obitelji Tomac – sina Martina, koji u prvoj polovici studenoga ima svoj (vinski) praznik – Martinje…

– Tri su razloga zašto je obitelj Tomac ove godine po treći put domaćin Diplomatske berbe. Prvi je ekološki certifikat kojim će se dugoročno, uvjeren sam, ostvariti velike promjene gopodarski pozitivne za Plešivicu. Iznimno sam ponosan na to što je istim putem odlučilo krenuti još vinara odavde. Drugi je razlog novi vinski podrum Tomčevih koji baš ove godine prima prvi urod grožđa na preradu. Podrum predstavlja svu jedinstvenost, ali i jednostavnost obitelji Tomac. Prirodno, iskreno, ali moćno i hrabro. To su, eto, Tomci. Treći razlog upravo je pristup proizvodnji vina kojime se Tomci vraćaju na svoje izvorne postavke, veličajući snagu zemlje što ih nagrađuje na svoj način, vrhunskim vinom i pjenušcem. Hvala Predsjedniku Zoranu Milanoviću koji se i ove godine odazvao našem pozivu i time omogućio još jednu Diplomatsku berbu! – riječi su to koje se, u objavama na Facebooku, pripisuju gradonačelniku Jastrebarskoga Zvonimiru  Novoselu.

S predsjednikom države uz domaćine Tomce slikali su se i brojni drugi šire poznati i oni manje poznati plešivički vinogradari/vinari. Gradonačelnik kao slijed eko-certifikatu što ga upravo trebaju dobiti Tomci očekuje, kako veli, znatne promjene nabolje za Plešivicu; vinara na slici lijep je broj, koji ukazuje na potencijal, ali, naravno, tek će se vidjeti kojim će se ritmom povećavati broj plešivičkih vinogradara/vinara na putu da dostignu rezultate što ih u kreaciji Bakhova nektara i glede širine visoke reputacije poslovno bitne za njih ali i za cijeli plešivički teritorij, zasad ozbiljno pokazuju njih petero ili eventualno šestero…

– Ova regija jedna je od dvije hrvatske regije koje su se u zadnjih 30 godina posebno uzdignule u kvaliteti i prepoznatljivosti, a to su Istra i, upravo, Plešivica – kazao je sada na Plešivici predsjednik Zoran Milanović. Dodao je kako smatra da je ono što se dogodilo na Plešivici i u obitelji Tomac jako dobar i željeni obrazac za hrvatski turizam: to su manja količina i viša kvaliteta, što samim time opravdana višu cijenu. – Poznato je da radi vina milijuni ljudi putuju svijetom kako bi uživali u degustaciji i potrazi za onim najkvalitetnijim. Valja se, dakle, maksimalno usredotočiti na kvalitetu i prepoznatljivost jer, gledamo li količinski, koliko god da mi ovdje proizvedemo, toliko jedan pekinški restoran popije u jedno dopodne…

Vrijeme je uglavnom poslužilo, po fotografijama s Diplomatske berbe vidljivo je da je bilo veselo. A je li baš Diplomatska berba, ovakva kakva jeste kao priča koja se svake godine kasnije u ljeto odvija na Plešivici, događanje osmišljeno na način da i odgovara upravo spomenutim riječima predsjednika Milanovića, ili je riječ o tek lijepoj jednodnevnoj zabavi za političare? Koliko sam osobno zapazio – kao trajna posljedica Diplomatske berbe, organizirane svojedobno upravo kod Tomčevih, ostao je (odličan!) pjenušac s novim nazivom Diplomat (svaka čast). Po onome što se priča već unatrag koju godinu, Diplomatska berba na Plešivici zapravo je više nešto što se radi da bude na korist (lokalne) politike nego nešto prikladno ustrojeno da bude, kao primarno,  doista u smislu kvalitetne promidžbe (plešivičkog vinogradarskog) kraja kroz plemenitu kapljicu toga područja.

__________________

Uz plešivičku berbu 2022 KOD TOMCA DIPLOMATI, KOD ŠEMBERA VRTIČKI UZRAST – Dok je kod plešivičke obitelji Tomac bila u tijeku Diplomatska berba, dotle je kod također vinske obitelji Šember u susjedstvu u predahu za posljednje etape berbe (za berbu je bio ostao još samo Rizling rajnski) protagonist bio – vrtički uzrast!

Sin Zdenka Šembera Nikola i njegova supruga Martina poveli su svog mališana PAVLA na prvu ozbiljniju šetnju kroz trsje i u upoznavanje vinograda upravo na poziciji PAVEL! Od grožđa iz tog vinograda Šemberi proizvode, klasičnom metodom dakako, izvrstan pjenušac Pavel (sad je u prodaji onaj iz berbe 2018). Dječačić mirno s roditeljima šeta i pogledava uokolo, ali dojam je kao da je na trenutke bio, intuitivno, i malo uzrujan, a kako i ne bi bio videći da na dresovima njegove mame i njegovog tate piše veliki slogan Save Water – DRINK WINE, a na njegovoj uniformi bilo je Save Water – DRINK MILK!.…

_______________

SVIJET u ČAŠI – Ovo je, rekao bih, dobar trenutak da podsjetim na jedan drukčiji pristup povezivanja diplomacije i politike a koji je još 2003. javnosti predstavila prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI, usput – na Martinje 2022. ona obilježava punih 30 godina od izlaska prvog broja časopisa. Riječ je o akciji Diplomatsko vino, koju smo, dobro shvaćajući još onda koliko je vino kao jedinstveni proizvod tijesno vezano uz zemljopisni prostor gdje se rađa i koliko ono može biti važno za razvoj KVALITETNOG turizma u nekome kraju, te nakon što smo u ono vrijeme u više navrata čuli kako se npr. u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima u Europi gostima nude vina što nisu iz Lijepe naše pa čak niti iz zemlje domaćina tim našim diplomatskim predstavništvima (čak nisu bila niti iz Europe, najčešće su bila iz Novog svijeta, poglavito Južne Amerike!!), mi u Svijetu u čaši zamislili kao poseban, kvalitetniji način promocije vinske Hrvatske i kao podršku promidžbi i boljem općem plasmanu hrvatske kapljice  Jedan aspekt razmišljanja u cijelome kontekstu odnosio se upravo na to da se stranom diplomatskome koru u Hrvatskoj ali i hrvatskim diplomatima u svijetu na korištenje ponudi za Lijepu našu tipičan, prikladan, i u estetskome smislu kako treba dizajnirani proizvod, primjeren za posluživanje na doista visokoj razini i primjeren za sudjelovanje i u humanitarnim aukcijama.

Najprije smo krenuli sa suradnjom s kućom Badel 1862, koja je u ono vrijeme sa svojim vinarijama odnosno vinarijama pod svojom ingerencijom bila dobro raspoređena diljem Lijepe naše i u velikom kvalitativnom usponu. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš (danas je to posjed Letterreari) kod Svetog Ivana Zeline za martinjsko krštenje u trenucima kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino kumove nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj. Visoki diplomati bili su pozvani da kušaju mlada vina različitih sorata i iz različitih posuda i ostavljeno im je da za svoje kumče izaberu vino koje im se od svih kušanih najviše svidjelo. Dogovor je bio da do vremena punjenja vina u butelju kum obiđe svoje kumče i kuša ga da vidi kako se razvija. Tako je eto prvi kum – njegovo kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

Da, pristajem biti kumom ovom vinu! Tim su se riječima kumstva prihvatili drugi veleposlanici u Zagrebu za vina iz Nespeša i iz berbe godinu dana poslije. Tako su se tadašnji veleposlanik Finske Ilpo Manninen i počasni konzul Branimir Vlajo brinuli za chardonnay, veleposlanik Japana Kaname Ikeda za sauvignon, veleposlanik Švedske Sture Theolin za zeleni silvanac, a već više puta spominjani veleposlanik Norveške Knut Toraasen uz kojega je stajalo i Društvo hrvatsko-norveškog prijateljstva, ovaj put opredijelio se za traminac, počasni konzul Danske znani zagrebački odvjetnik (vinoljubac par excellence!) Mladen Vukmir odlučio se bio za rajnski rizling. Neko vrijeme nakon što su vina napunjena u butelju organizirali smo sa Zlatkom Puntijarom u njegovom restoranu diplomatski skup  na kojemu smo zajedno s kumovima javnosti prezentirali slasnu tekuću kumčad.

U restoranu Stari Puntijar gosti su razgledali prvi privatni eno-gastronomski Muzej obitelji Puntijar i posjetili vinoteku gdje je pohranjena određena količina boca diplomatskog vina. Druženje se nastavilo uz bogati stol s brojnim delicijama koja su poslužili Zlatni kuhari iz izbora revije Svijet u čaši: Vesna Pranjić, tada šefica kuhinje restorana Stari Puntijar i Tomislav Špiček, tadašnji šef kuhinje restorana Baltazar.

Boce Diplomatskog vina bile su numerirane od broja 0001 do 0500 i nisu bile predviđene za komercijalno korištenje, nego za posluženje u posebnim prigodama (u ambasadama, konzulatima…) i u humanitarne svrhe. Inače, butelja s brojem 0001 i potpisom ambasadora Toraasena predana bila je kao znak pažnje na dar tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u zagrebačkom restoranu Baltazar.

U ime domaćina Badela 1862, okupljene na kumovanju ambasadora Toraasena pozdravili su Franjo Francem, tadašnji izvršni direktor za vina Badela 1862, te Mladen Horić, direktor MAM-VINa, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik glavni urednik revije. Veleposlanik Toraasen potpisao je više butelja diplomatskoga vina i podijelio ih prisutnim uzvanicima, dar je bio poseban i po tome što su butelje bile popraćene s Diplomatskom putovnicom s potpisom njegove ekscelencije, i pakirane u za tu prigodu posebno rađenoj ukrasnoj kutiji. O Diplomatskom vinu prilog je objavio i talijanski vinski časopis Il Coriere Vinicolo

REVIJA MENU o DIPLOMATSKOM VINU – O akciji Svijeta u čaši Diplomatsko vino opširno je u svom tiskanom izdanju i na svojem izdanju na Internetu izvijestila, među ostalima, i eno-gastro Revija Menu, evo i kako:

Na sajmu Hotel&Gastroteh u Zagrebu, među brojnim uglednicima koji su posjetili štand tvrtke MAM-vin, izdavača časopisa Svijet u čaši, bio je i čelnik države Ivo Josipović. Tom se prilikom upoznao s projektom Diplomatsko vino, te je direktora revije Mladena Horića pozvao u svoj ured na Pantovčaku kako bi se o tome i dodatno informirao.

Prilikom susreta s predstavnicima MAM-vina / Svijeta u Čaši u svom uredu na Pantovčaku predsjednik Josipović pohvalio je projekt Diplomatskog vina i dao sugestije kojim bi se institucijama trebalo još obratiti kako bi on u potpunosti zaživio…

U uredu tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića: Mladen Horić, direktor MAM-vina i Svijeta u Casi, prezentira projekt Diplomatsko vino

Prepoznavši njegovu vrijednost, idejnu širinu, promotivno-komercijalni i humanitarni potencijal, proizvod Diplomatsko vino je inicijalno podržalo pet veleposlanstava stranih država u Republici Hrvatskoj. Valja naglasiti da kvalitetu navedenog Corps diplomatique vinskog proizvoda na određeni način jamči i glavni urednik časopisa Svijet u čaši, Željko Suhadolnik, koji je već dugi niz godina svojom kompetencijom na području enologije i stručnim člancima u časopisu promotor naše nacionalne enološke tradicije u domovini i inozemstvu. Poduzeće MAM-vin počelo je bilo razgovore/pregovare o suradnji s drugim vinskim kućama s većim kapacitetom ukupne produkcije, primjerice s Belje d.d. te s poznatim hrvatskim vinarima i vinogradarima Vladom Krauthakerom, Davorom Zdjelarevićem, Morenom Coronicom, Franjom Toljanićem i Zlatanom Plenkovićem.

Prepoznajući važnost projekta Diplomatsko vino, ugledni zagrebački ugostitelj i hotelijer Zlatko Puntijar, znan po bogatoj kolekciji knjiga-kuharica i osnivač i vlasnik prvog privatnog eno-gastronomskog Muzeja obitelji Puntijar, pondio se bio da u vinoteci na svom posjedu pohrani određenu količina boca Diplomatskog vina Svijeta u čaši (suhiucasi)

A sada opet ja, da čitav prilog i osobno završim: na žalost okolnosti su se s vremenom bitno promijenile i Svijet u Čaši sâm nije uspio u onome ritmu dalje. Opaka bolest godinu dana prije pojave covida 19 i corone i onda i sâma corona zapečatile su sudbinu tiskanog izdanja revije Svijet u čaši. Nastavak revije u obliku jednomjesečne Kronike uslijedio je, uz podosta teškoća u raznim oblicima, u elektronskom izdanju ( www.suhiucasi.wordpress.com ), žarka želja je bila ipak aktivno dočekati Martinje 2022 i po mogućnosti na neki način i jače obilježiti 30. godišnjicu prve hrvatske vinske revije…♣

Berbene svečanosti 2022: BLAŽ u Medjugorju

BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU

Međugorje i okolica: hodočastilište, te izvrstan ambijent i za – Bakhove sljedbenike!

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta stiže na hodočašće. U rujnu se, ponavljsm, dolazi još na jedno hodočašće – BLAŽ, posvećeno lokalnim vinskim biserima u koje spadaju i trnjak i vranac (suhiucasi)

Kraj ljeta, u srcu prostranog i lijepo uređenog međugorskog sportskog centra u koji je, kako kažu, mnogo investirao tenisač Ivan Dodig: priredba BLAŽ – HERCEGOVAČKI BISERI u ČAŠI. Ali, ne samo blatina i žilavka, nego i trnjak i vranac, a pratnja su i internacionalci poput npr. cabernet sauvignona, merlota…

Pogled na kompleks s velikim bazenom sportskog centra u Međugorju i platoom na kojemu su se brojni posjetitelji-ljubitelji Bakhova nektara od popodneva pa do kasno u noć družili s ponajboljim vinogradarima/vinarima Hercegovine Dolje: pogled s druge strane na bazen i na plato na suprotnoj strani a koji je poslužio kao pozornica za odvijanje prigodnog kulturno-umjetničkog zabavnog (glazbenog) programa

U sklopu sportskog i rekreacijskog centra u Međugorju početkom rujna organizirana je priredba BLAŽ, smotra Bakhovog nektara posvećena prvenstveno blatini i žilavki. Termin ove godine nije baš bio idealan, naime trganje je ponešto uranilo u odnosu na inače i upravo tih dana vinogradari su bili maksimalno zaokupljeni berbom tako da je do posljednjeg trenutka pred početak BLAŽa bila zagonetka hoće li se na priredbi u večernjim satima na lijepom platou uz povelike bazene ipak okupiti i i te kako očekivani svi najznačajniji hercegovački vinaogradari/vinari i osobno. Na kraju, stigli su uglavnom svi, bila bi zaista šteta da nisu! U posljednji tren pojavio se i Radovan Vukoje iz Trebinja, koji je nekoliko tjedana prije ove manifestacije kod sebe u lijepom svom restoranskom prostoru organizirao tradicijsku reviju žilavke…

Najava, spontano iz publike, službenog otvorenja Hercegovačke vinske ceste na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje

Ambijent u Međugorju raskošan, idealan, vrijeme je u meteorološkom smislu odlično poslužilo, publika sjajno raspoložena, mnogo izvrsnih vina, naime uz blatinu i žilavku na kušanje su nuđeni i trnjak, vranac, a od inozemnih sorata chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, te razne kupaže…. Bogata i ponuda hrane, pripremane na licu mjesta. Glazba prikladna. Događanje nazvano BLAŽ koje postoji, kažu domaćini, već nekih sedam godina a na kojemu su, uvjerio sam se osobno, hedonisti mogli doći na svoje u punoj mjeri, pokazalo se kao snažan i turistički izazov. S obzirom da u Međugorje dolazi mnogo gostiju, i onih iz inozemstva, koji, inače, vjerujem, nakon obavljenog vjerskog dijela, u većini slučajeva ipak ne propuštaju priliku za skok do impresivnog vodopada Kravice pa i do Muzeja franjevakog samostana sv. Ante padovanskoga na Humcu, bilo bi dobro napokon i maksimalno organizirano se potruditi – to više što su jelo i pilo i fiziološka potreba a razumna doza hedonzma za stolom ne kosi se s katoličkom vjerom, k tome nema ni razloga da vjerski gost à priori izbjegava smještaj na vinskom-turističkom gospodarstvu! – upravo na području eno-gastronomije (višeg ranga) bazirane prvenstveno na ponudi lokalnih proizvoda. Izraz maksimalno organizirano koristim (dobro)namjerno uz BLAŽ ovom prigodom, naime  iako je priredba te večeri u ukupnosti atmosferom ostavila lijep dojam i na prvi pogled odlično uspjela, pitanje je kolika je njena korist bila i na dužu stazu npr. i šire u promidžbenom (i međunarodnom) smislu za lokalno vino, lokalne sorte, lokalne specijalitete. S novinarskog stanovišta gledano prigovor je npr. u tome da je obavijest o održavanju stigla tek koji dan prije najavljenog početka, poslan je tek nepotpuni popis vinara-izlagača, nedostajali su osnovni tehnički podaci, navedeno je – barem u pozivu koji sam ja dobio – da će biti posjeta vinarima ali ne i konkretno kojima (makar na kraju je ispalo jako dobro, obišlo se veći broj vinarija!), nije napisano je li na događanje pozvan veći krug (vinskih i turističkih) novinara, je li se zvalo novinare iz zemalja interesantnih za uvoz vina s ovih naših prostora (sa svojih putovanja svijetom poznajem ih lijepi broj ali nijednog stranog vinskog novinara nisam sreo tih dana u Međugorju a nisam ni upoznan s nekim novima prije mi nepoznatime!), nije dan ni podatak o tome jesu li pozvani koji značajniji vinski trgovci i uvoznici vina i iz vana…  Bilo bi logično da je za pozvane novinare pred početak priredbe organizirana kakva pressica da točno i službeno dobijemo informaciju o tome tko je zapravo organizator BLAŽ-a, da dobijemo finalni popis sudionika, zapravo katalog – ali kataloga nije uopće bilo!, da dobijemo točan program boravka, kao i da razmijenimo vizitke radi lakšeg poslovnog kontakta i poslije. Bio je, istina, uvodno službeni susret, ali za dosta široki krug gostiju različitih zanimanja – vinska radionica i druženje – prve večeri bravka u Hercegovini, na zgodnoj i prostranoj terasi na više nivoa na strmini u okviru café-bara Smokva u Ljubuškome, goste je kratko pozdravio i poželio im dobrodošlicu Andrija Vasilj s međugorskog posjeda Carska vina Grgo Vasilj (naknadno smo, neslužbeno, saznali da je on bio na čelu organizacije priredbe), zagrebački sommelier Siniša Lasan, inače na privremenom radu već godinama na dubrovačkom području, komentirao je pred svima 12 vina – po šest žilavki i šest blatina, kroz prezentacijski nastup Skopljanke Elene Miloševske Jovanovske, inače aktivne u promidžbi vranca, saznali da su u priču BLAŽ uključene i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine i razvojna organizacija UsAid sa sjedištem u BiH, u njihovu izdanju izašla je lijepa publikacija Herzegovina Wine Route (Vinska cesta Bosne i Hercegovine) na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje, s detaljima iz povijesti i sadašnjosti vinogradardtva i vinarstva u BiH te s popisom hercegovačkih vinskih posjeda (neobično je da tu nema jednog od najboljih proizvođača hercegovačkih vina Milasa?!) kao i s prikazom prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti  na lokalitetima duž vinska ceste. Publikaciju sam imao sreću na kraju festivala BLAŽ naći na stolu nedaleko od ulaza na prostor manifestacije uz koji su UsAid-ovci veselo uz žilavku, blatinu i pjesmu nazdravljali uspjehu projekta Vinska cesta Hercegovine…

Slučajni susret – ali s obzirom na službene ličnosti pun pogodak! – na festivalu na samom početku dok se još nije stvorila gužva: prvi slijeva na sici je Branimir Penava iz atraktivnog etno-sela Herceg u Međugorju, a treći slijeva dr.sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjsko-trgovačke komore Bosne i Hercegodine, sasma desno na slici je neizbježni prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vrlo afirmiranog medjunarodnog salona vina i gastronomije Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Hotel & Resort Heceg etno selo, udaljen od Međugorja tri kilometra, prostire se na površini od više od 50 000 četvornih metara. Otvoren je bio 2008. godine. Sastoji se od pedesetak građevina od kamena a različitih namjena, uz smještajni dio pokriva i one za eno-gastronomsku ponudu i za razne druge uslužne sadržaje (sport, kazališne i kino-predstave, konferencijske dvorane…) bitne za dobro funkcioniranje kompleksnog turističkig objekta visoke kategorije

Kako je sunce zalazilo, a ispraćeno je sa službene pozornice izvanrednom izvedbom Marka Pecotića Pece čuvene kancone O Sole mio, stizalo je sve više posjetitelja. Ponuda hrane raznolika, od sira i mesnih prerađevina na nekim vinskim štandovima do, na određenim punktovima, specijaliteta u režiji profesionalnh kuhara (suhiucasi)

Vinarija Škegro iz Ljubuškog vrlo je dobro poznata i potrošačima u Hrvatskoj, proizvode je u Lijepoj našoj moguće kupiti npr. preko trgovačke kuće Vrutak koja se reklamira da ima najveću ponudu vinskih etiketa u Lijepoj našoj. Braća Ante i Bariša Škegro te sestra im Andrea podastrli su na kušanje široku paletu vina u kategoriji baznoga i kategoriji Carsus (=Kras, kamen), bazna žilavka iz 2021 laganija, živa i vrlo svježa, dok je ona iz grupe Carsus i iz 2020 a koja je godinu dana provela na razvoju u 500-litrenim hrastovim bačvama, znatno punija, ozbiljna, kompleksna. Od crnih, izvrsni, puni, konkretni, profinjeni i s lijepim izgledima i za daljnji razvoj u butelji Blatina 2017 Carsus i Trnjak 2018 Carsus. Bariša Škegro pohvalio se da je enološki savjetnik vinarije od skora ni manje ni više nego Milan Budinski, koji je, inače, do nedavna bio glavni enolog porečke Agrolagune i bitno se istaknuo s vinima… (suhiucasi)

Ovaj mladac na slici izabran je da prezentira stolačka vina neobična naziva DAORSON, pojma što upućuje na vrlo daleko povijesno razdoblje još od 167. godine prije naše ere, kad je Neretva bila na Balkanu granica Rimske Republike i područja u sklopu te Republike a što su ga, uživajući neku vrstu autonomije, obitavali Daorsi. Glavno sjedište Daorsa i veliko trgovačko središte bilo je kod mjesta Ošanjići blizu Stolca u utvrđenom naselju zvanom Daorsa odnosno Daorson, pa je sada grupa marljivih vinogradara i vinara te zaljubljenika u vino iz toga kraja kad je odlučila osnovati vinogradarsko-vinarsku zadrugu za njen naziv izabrala upravo taj drevni pojam što vuče prema latinskom jeziku. Zadruga, držeći se maksimalno moguće spoja tradicijskog i modernoga, proizvodi vina samo od grožđa Žilavke i Blatine, ali u dvjema kategorijama – Pinnes (to je bilo ime istaknutog lokalnog ratnika) označava mlađu kapljicu, dok se iza naziva Kora nalazi odležanija i složenija Žilavka Selekcija a pod nazivom Barrique blatina dozrijevana u malim hrastovim bačvicama…

Radovan Vukoje, u društvu sa chefom Mihadom Mameledžijom, ponudio je, između ostaloga, izvanredan Vranac Vukoje 2017. (suhiucasi)

Josip Brkić sa sinovima Jozom i Paškom, iz Čitluka. Brkići su 2007. potpuno prestali s uporabom uobičajenih konvencionalnih enoloških sredstava u produkciji plemenite kapljice i okrenuli se posve organskom uzgoju da bi sad bili i na kolosijeku biodinamike. Poznati su i po jantarnoj kapljici. Glede sortimenta posve su vjerni lokalnim kultivarima Žilavki i Blatini. Na BLAŽ-u su i oduševil i žilavkom i blatinom. Vina su u kategorijama svježih i mladih te onih duže dozrijevanih vrlo ozbiljnih u drvenim bačvama. Veći dio vina odležava u drvu, a većina bačava kod Brkićevih je od bosanskog hrasta. Godišnja proizvodnja kreće se ukupno između 150 I 200 hl vina. (suhiucasi)

Ugodno čavrljanje u café-klubu Smokva pred početak vinske radionice. Na slici su kao domaći proizvođači vina Zdenko i njegov sin Tomislav Milas, zatim Elena Miloševska iz Skopja s bogatim iskustvom oko popularizacije Vranca u Makedoniji, te iz Zagreba Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma pa Siniša Medenica i Vjekoslav Madunić kao organizatori en-gastro događanja u Zagrebu, I vinski novinar Ivo Kozarčanin Bakhov sin. Dolje: Elena Miloševska govorila je pred mikrofonom o svojim iskustvima vezanim uz popularizaciju teritorija uz pomoć makedonske uzdanice Vranca i spominjala mogućnosti Hercegovine s vinskom cestom s kao glavnim protagonistima Žilavkom i Blatinom, a zagrebački sommelier s višegodišnjim privremenim radom u Dubrovniku Siniša Lasan komentirao je vina predstavljena na radionici na kojoj je na degustaciju ponuđeno po šest žilavki i šest blatina, potporu mu je na sceni davala voditeljica kroz program. Na fotografiji snimljenoj u kratkom predahu nastupa, s njima dvoje je (sasvim desno) glavni i odgovorni za sve oko BLAŽA 2022 je Andrija Vasilj. Kušani su sljedeći uzorci žilavke: 1. Tolj 2021, 2. Buntić 2021, 3. Puntar Selekcija 2021, 4. Begić Rastok 2021, 5. Vilinka Selekcija 2021, 6. Brkić Mjesečar 2019, a od blatina 1. Majić 2019, 2. Rubis 2018, 3. Carska 2021, 4. Škegro Carsus 2017, 5. Milas Reserve 2012, 6. Vinarija Čitluk Grand cru 2015 (od prosušivanih bobica, tipologijski na tragu amaronea), najjači dojam ostavile su ova tri posljednja spomenuta (suhiucasi)

HERCEGOVAČKOM VINSKOM CESTOM, TURNEJA PODRUMIMA – Za vrijeme našeg trodnevnog boravka domaćini su se pobrinuli da grupa novinara – nas nekoliko iz Zagreba te nekoliko iz BiH i nekoliko iz Srbije – obiđe neke pažnje i te kako vrijedne lokalitete kao i neke vinare koji su, iako zauzeti s berbom, ipak mogli svaki odvojiti po nekoliko trenutaka za predah da nas prime. Evo gdje smo bili, koga smo od vinara posjetilili: Muzej franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu, glasoviti slapovi Kravice, pa Carska vina Grge Vasilja, vinarije Nuić, Milas, Dodig, Ostojić, Majić…

Vinska cesta Hercegovine…

Od Mostara pa do Trebinja….

Zgrada Muzeja na Humcu, lijevo pored crkvice, te, u Muzeju, uz vodiča Mirka Bašića koji je sjajno predstavio-objasnio eksponate. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen je na izložbe eksponata iz prapovijesti i antike do srednjeg vijeka, u kronološkom okviru od palolitika do kasnog srednjeg vijeka, drugim riječima u vremenskom rasponu od 16.000 godina! Inače, na prostoru ljubuškoga kraja pronađeno je 70 starorimskog spomenika od čega je najveći broj nadgrobnih ploča. U Muzeju je, pod naziovom Humačka ploča, izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve arkanđela Mihovila u vremenu između 11. i 12. stoljeća…(suhiucasi)

Impresivan prizor slapova Kravice, Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen i rijetkost pod zaštitom države. Visina slapa je od 26 do 28 metara a vodeni amfiteatar ispod promjera je 120 metara. Preko sedronosnog sloja od dna do vrha slapa izrasli su trava, mahovina i lišajevi,  a pored slapa nikle su konopljika, smokve i topole. Nekad su uz slap aktivni bili mnogobrojni mlinovi. Inače, i u selu Veljaci, i dalje u općini Ljubuški, vodopad je Koćuša kao jedan od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine.

Dakako svi koji dođu rado se slikaju za uspomenu. Upečatljiv začin prirodi ovdje, eto, svakako daje Mostarka s imenom Ruba, koja se tu zatekla sada ne izletnički nego radon, kao dio ekipe UsAid-ove podružnice u Mostaru, vrlo zaslužne na realizaciji projekta Hercegovačka vinska cesta. Rubini roditelji u izboru imena za nju bili su inspirirani Rubaijama, zbirkom stihova na temu života, ljubavi i vina znamenitog perzijskog pjesnika Omara al Khayyama. Na donjoj slici, podno vodopada – jezero je s kupalištem. Vodopad Kravica najatraktivniji je lokalitet na Trebižatu, tri kilometra nizvodno od Vitaljine u Studencima blizu Ljubuškoga. (suhiucasi)

__________________

OD  KRAVICA DO – PERZIJE!: OMAR ibn Ibrahim Al-Nisaburi KHAYYáMI ili OMAR-E CHAYYāM ili OMAR  al  KHAYYAM ili OMER HAJJAM – Lijepa Ruba, eto, odvodi nas, sasma neočekivano, od Kravica do Perzije! Putokaz su bile Rubaije, po kojima je dobila ime, a Rubaije su poezija u obliku četverostiha i one se, kao osobi koja ih je lansirala, pripisuju Omeru Hajjamu. E, sad, tko je Omer Hajjam odnosno, po perzijski Omar-e Chayyām  odnosno kako ga zna svijet, Omar al Khayyam?

Omer Hajjam odnosno Omar al Khayyam

On je perzijski matematičar, astronom i pjesnik, jedna od najsvjetlijih ličnosti u perzijskoj kulturi, a rođen je 1048. u Nišapuru u današnjem Iranu, umro je početkom prosinca 1131. Njegovo prezime prevedeno na hrvatski značilo bi – tkalac šatora. Međutim istaknuo se kao matematičar, osobito značajan je njegov rad na razvrstavanju i rješenjima kubičnih jednadžbi, zatim on je pružao, kako navodi enciklopedija, geometrijska rješenja uz pomoć konusnog presjeka. Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija. Hajjam je pridonio i razumijevanju postulata o paralelnosti. Kao astronom, dizajnirao je Džalali kalendar, solarni kalendar s vrlo preciznim 33 godišnjim interkalacijskim ciklusom. Na Zapadu je Hajjam poznatiji imenu Omar al Khayyam i po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao više od tisuću Rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na bosanski preveo Bašagić. ⦁

____________________

CARSKA VINA GRGO VASILJ – Međugorje i Vasilj maltene su sinonmi. Spomene li se Međugorje a pri tome se ne misli isključivo na vjersko hodočašće, u obzir odmah dolazi vinsko hodočašće, a najdublju vezu i s Međugorjem i s vinom ima prezime Vasilj. Obiteljska tradicija Vasiljevih traje duže od 170 godina, s time da su s vremenom od jednog gospodarstva nastala dva – Grgo Vasilj Carska vina te Stanko Vasilj Stankela. Stankela je, uvelike iz zdravstvenih razloga, u posljednje vrijeme donekle posustao, a njegov brat 72-godišnji Grgo Vasilj, izgledom u dobrom zdravstvenom stanju, zahvajujući živahnom potomstvu, uvelike sinu Andriji koji je neko vrijeme živio i u SAD i tamo stjecao određena iskustva, nastupa  pod robnom markom ni manje ni više nego Carska vina Grgo Vasilj. Obitelj Grge Vasilja brine o 22 hektara vinograda, posjeduje, baš u podnožju brdašca na koje se hodočasti do Križa na vrhu,  lijep i moderan vinski podrum, a godišnje proizvede, kako je Grgo osobno kazao, oko 80.000 butelja što bijelog, što ružičastog što crnog vina. Najbolja kvalitativna kategorija plemenite kapljice kuće izlazi u buteljama s etiketama na kojima kao glavni naziv uz sortu stoji oznaka premium edition odnosno ime nekog od članova obitelji Vasilj i oznaka special edition.

Carska vina Grgo Vasilj, Međugorje. Dolje: Grgo Vasilj upoznaje prof. Ivana Dropujića, direktora festivala Zagreb vino.com, s berbama koje tek trebaju dovršiti period dozrijevanja u drvu pa biti napunjene u butelju, ovdje je riječ o blatini iz 2021 koja je već provela nešto više od osam mjeseci u barriqueu Trust i za koju tek treba odlučiti koliko će dugo još odležavati u bačvici, zasad se vino pokazuje u jako jako dobrom svjetlu (suhiucasi)

Kod dobro raspoloženog Grge Vasilja kušali smo Žilavku premium edition 2021, pa Gregorius Žilavka limited edition 2021 s mikrolokaliteta Medjugorje i Vionica (Gregorius je dakako posvećen Grgi), zatim kapljice Sophia special edition 2021 (žilavka i sivi pinot po 50 posto), Nika rosé special edition (od cabernet sauvignona), slijedili su Blatina Premium edition 2020, David special edition 2019 (blatina i cabernet sauvignon po 50 posto, 18 mjeseci u bačvama od slavonskog i američkog hrasta; jako dobro!), Jeanne Cabernet sauvignon special edition 2021 (kao inspoiracija za naziv bila je Jeanne d’Arc odnosno Ivana Orleanska; jako dobro!).

Grgo Vasilj i crnjak David, te, desno, pogled u dio podruma s kušaonicom Vina Dodig (suhiucasi)

Iz podruma Carska vina Grgo Vasilj krenuli smo prema Čitluku u još jedan vinski podrum vrlo zvučnog naziva – KRALJEVSKA VINA Villa MONACO 2000 obitelji Ostojić. Ostojići se ozbiljno razvijaju u dva pravca – proizvodnja vina i rakija, te turizam na selu. Pri prvom koraku na njihovom imanju vidljivo je da njeguju visoke ambicije na obje strane. Pater familias Vlado Ostojić rado će se pohvaliti da vinograde posjeduje na području zvanome Brotnjo, za koje Čitlučani vele da je s vinogradima na ponajboljim pozicijama u Hercegovini. Valjda su i iz tog razloga Ostojići svoju kapljicu označili kao kraljevsku! Iz njihova podruma izlaze vrhunska žilavka, blatina, vranac i merlot za koji se naglašava da je dozrijevao u barriqueu, a što se tiče jakih pića u ponudi su rakije lozovača, travarica, viljamovka, zlatna dunja, zlatna kajsija (marelica), gorki orahovac, od  likera su tu medovača, te onaj od višnje, pa slatki orahovac,  slatka dunja.

Oko vrlo lijepe i oveće kuće, u kojoj su, u prizemlju, restoran a na katovima smještajni kapaciteti za turiste – konkretno dva apartmana, dvije jednokrevetne sobe, šest dvokrevetnih soba i dvije sobe s francuskim ležajevima, velik je prostor s dosta stabala što svojom gustom krošnjom ljeti  jamče debelu hladovinu. Ambijent se doima poput parka. Na nekoliko mjesta postavljene su klupe za sjedenje, na središnjem mjestu nalazi se oveći i klasičnim krovom natkriti a sa strana otvoreni plato sa šankom te stolovima i sjedalicama, za ručkove i večere, kavicu I neko drugo piće na finom zraku. Po potrebi tu se organiziraju razne prezentacije. Na više mjesta na okolnim stablima postavljene su udobne mrežne ljuljačke, za lješkarenje. A na dijelu na kraju tog višenamjenskog parkovnog prostora krasan je bazen, sa sunčalištem s pogledom na okolne brežuljke i vinograde…

Vlado Ostojić sa sinom, uz butelje vina vlastite produkcije. Dolje: detalji iz turističke ponude (suhiucasi)

Jede mi se, jede… spati mi se neće…

OD CRNOPODA DO KREMSA, i NATRAG! – U Crnopodu kod Ljubuškog vinograde i vinski podrum ima obitelj Nuić, koju sam već prije nekoliko godina za jednog posjeta tamo upoznao i osobno doživio kao jednog od najboljih hercegovačkih proizvođača Bakhova nektara. Nekoliko susreta s Nuićima i njihovim vinima poslije, na vinskim događanjima u Zagrebu i Ljubljani, te ovaj posjet Hercegovini sada potvrdili su taj odličan dojam. U impresivno velikoj građevini zamišljenoj da u donjem dijelu bude vinski podrum s odvojenim prostorima za preradu grožđa te za odležavanje i dozrijevanje vina što u inoks cisternama što u drvenim bačvama različitih zapremnina dok je za gornji dio predviđeno da bude kušaonica i restoran visoke kategorije ali dok je donji dio u punoj funkciji gornji je još nedovršen, dočekao nas je Vlatko Nuić, sin vlasnika Josipa Nuića. Nuići trenutno žive nekako na relaciji Hercegovina – Austrija, u Austriji, u glasovitom tamošnjem vinskom području Krems. Vlatko Nuić školuje se za enologa, dok njegov brat u Austriji stječe vještine rafiniranog kuharskog chefa, plan mu je, kad se u zgradi uz vinogradi a gdje je vinski podrum uredi cijeli gornji prostor i za goste, tu osobno voditi restoran. U stalnoj kontroli vinograda i vina u Crnopodu je dugogodišnji stručni suradnik Nuićevih u tome poslu Ivan Marinović, a Vlatko, koji još ima godinu dana školovanja htio bi po stjecanju diplome još nekoliko godina provesti i na usavršavanju u struci u znanim svjetskim vinskim podrumima, kako mi kaže, uglavnom u zemljama engleskog govornog područja, tada bi se vratio u Crnopod i postupno preuzimao vodstvo u obiteljskom podrumu u svojoj domovini.

Vlatko Nuić dočekao nas je, za degustaciju, s ponajboljim etiketama kuće, primjerice s onim crnima a već par godina šire znanima s vinima od Žilavke, Blatine, Trnjka, Merlota, Syraha, Cabernet sauvignona… dakako da je htio prezentirati i nešto posve novo, a to je Nuić Red 7, mješavina sedam crnih sorata što ih Nuićevi uzgajaju. (suhiucasi)

Cijela paleta vinskih etiketa obitelji Nuić, te, dolje, selekcija prestižnih vina obilježenih crnom etiketom (suhiucasi)

Kraj ove naše lijepe BLAŽene hercegovačke turneje obilježili su, vrlo vrlo uvjerljivo, Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, koji su nas u sklopu svojega podruma dočekali s ručkom i sa svojim sjajnim žilavkama – jednom iz berbe 2019 (13,8 vol %) i jednom iz 2016 (13,5 vol %), te s izvrsnom blatinom iz 2012 i odličnim merlotom iz 2011. Finale kakav se samo poželjeti mogao!

Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, u njihovom vinskom podrum (suhiucasi)

Zdenko Milas (desno) i Robert Alilović, vlasnik spomenutog vinskog bara Smokva i po struci dizajner, autor etiketa za Milasove butelje (suhiucasi)

__________________

S naše strane državne granice  MODRO JEZERO – NEZAOBILAZNA POSTAJA – Kako čujem od mnogih koji često putuju automobilom na relaciji od Zagreba prema Međugorju i tome dijelu Hercegovine, većina ih koristi autoput do Splita pa potom regijsku cestu prema Imotskome, u pravcu graničnog prijelaza u Vinjanima Donjima. U tom slučaju na području Imotskoga obvezna postaja je Modro jezero ali u – dva oblika!

Modro jezero, Imotski: jedinstven prizor prirodnog fenomena – rijetko viđena takva plava boja vode, u kombinaciji sa sivilom kamena te smeđkastostim i blagim zelenm notama oskudnog krškog raslinja. Kad su zime oštre, voda se na površini smrzne, a kad je duže suša, posebice ljeti, voda privremeno presuši. Ali, Grabovčevo Modro jezero dosad još nije presušio…

Jedan je dakako prirodni fenomen nazvan Modro jezero (inače, postoji i Crveno jezero), prekrasan se prizor promatraču otvara sa stijene na uzvisini i pogledom prema dolje – uokolo kamen i krš, a dno namreškano i čudesno plave boje, o sunčanom danu nezaboravna impresija, idila! Događa se međutim da se nekad i ne naiđe na tu plavu, nego se dođe na sivkasto-smeđkastu boju, naime kad je duže suša jezero privremeno presuši,… I,  mještani dolje, na njegovu dnu, znaju – zaigrati nogomet!…

A drugo Modro jezero must visit stanica je u obližnjem Prološcu, tu dio obiteljskih vinograda te vinski podrum ima familija Grabovac (adresa je: Križnog puta 17!), svojedobno široko znana po nekadašnjem saborskom zastupniku Anti Grabovcu. Otkako je Ante počeo pomalo smanjivati političku aktivnost a njegovi sinovi Milan i Nikola dovoljno su stasali te nakon što im se za stalno, kao enolog, u poslu pridružio Mislav Maršić – rapidno je u visinu skočila obiteljska vinska strana! Grabovci se posebno ističu s vinom što su ga, smatrajući ga najboljime, nazvali, i to je za posebno pozdraviti!, Modro jezero Riserva.  Riječ je o mješavini  (sad je na tržištu aktualna berba 2017) od cabernet sauvignona,  vranca,  trnjka i merlota,  s time da je to Modro jezero rezultat grožđa iz vinograda Vučja draga na brdu ponad Imotskoga i s pozicije Podvornica, kapljica je 24 mjeseca odležavalo u drvu, u kategoriji je ZOI Dalmatinska zagora vinogorje Imotski.

Smijem li primijetiti, evo: Modro jezero zavrjeđuje kako s obzirom na kakvoću kapljice tako i, pogotovu, s obzirom na imoćanski izvorni dragulj Modro jezero, profinjeniji dizajn… U svakom slučaju etiketu dostojnu lokaliteta, da li s (umjetničkom) fotografijom Modrog jezera u zenitu njegova izgleda ili pak s odgovarajućim crtežom, to neka procijene kompetentni… I Modro jezero od Grabovaca podložno je, dakako, meteo-uvjetima, količine, logično, budu različite od godišta do godišta, ali do sada ipak još nije došlo do toga da njihovo Modro jezero i posve presuši. A ako ne daj Bože do toga i dođe, Grabovci bi mogli, kako su se Imoćani dosjetili s presušenim pravim Modrim jezerom, te godine kad vina eventualno ne bude dovoljno za tržište napraviti nešto što, koliko znam, još nitko nije – kao štos a s plemenitom namjerom ponuditi neku simboličnu količinu uredno etiketiranih i opremljenih – praznih butelja Modro jezero (s time da se, kako sam upravo spomenuo, ipak prethodno profini dizajn, tako da ukupna kompozicija bude, nazovimo ga tako,malo umjetničko djelo koje se u stanu može postaviti i kao ukras )…  Dakle, naravno, ne da taj potez bude drski pokušaj neprimjerene zarade nego da se novac eventualno ostvaren od te prodaje daruje u dobrotvorne svrhe, a potrebitih uvijek ima…

Braća Milan i Nikola Grabovac, te enolog Mislav Maršić: kad smo ih u predahu berbe toga dana posjetili i s njima se nakratko zadržali, rekli su nam da su do tog trenutka berbu obavili u opsegu od gotovo 40 posto, s ubranime su bili iznimno zadovoljni (suhiucasi)

Unatoč stisci s vremenom domaćini su ponudili nekoliko na tržište recentno stavljenih  vina, mogli smo se na širem planu uvjeriti u novi napredak u kakvoći, svakako bih istaknuo dosta kompleksni pjenušac Grabovac bijeli brut nature (Imotski jeste na jugu ali je i u zaleđu a Grabovci, unutar svojih sadašnjih ukupno 27 hektara pod trsjem, imaju vinograde na različitim tipovima tla, od škriljevca do plodnijega, od propusne crvenice do ilovače, te vinograde na različitim nadmorskim visinana, od onih dolje na 280 metara do onih na brdu na većim nadmorskim visinama, onima i iznad 400 metara!), pa, od mirnih, i pošip, u njihovu nasadu sorta je tamo od 2015. godine, zatim i Sauvignon riserva 2021 od grožđa iz vinograda s nekoliko pozicija, Chardonnay 2019 Riserva s brdske pozicije Vučja draga, vino je dobrim dijelom nastalo i alkoholnim vrenjem i odležavanjem u drvenim bačvama, osobito lijepa je i kompozicija Draga 2020 od lokalne kujundžuše, zatim od pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona… ♣

Predberbeni Pelješac: Festa od soli  kao lokalni adut u turističkoj posezoni

KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!…

Festival soli idealna je prilika za posjet Pelješcu u najljepšem dijelu ljeta.  Od kraja kolovoza pa do kraja rujna traje jedan od najukusnijih festivala na poluotoku prekrasnih plaža, vrhunskog vina i iznimno kvalitetne soli. Od prošlog ljeta iz Stona se proširio na čitav poluotok, i ove godine bilo je njegovo šesto izdanje. Svake je godine sve bogatiji, interaktivan je, multimedijalan, zabavan. Festival soli jedna je od najatraktivnijih manifestacija u Dalmaciji i sjajan uvod u najljepši dio ljeta kad na pelješkim plažama popuste gužve, a more je i dalje idealno za kupanje.

Od posljednje trećine kolovoza do gotovo pred kraj rujna Pelješani i njihovi gosti i ove su godine uživali u lokalnim specijalitetima i nadaleko poznatim vinima po festivalskim cijenama. Uključeno je četrdesetak poluotočkih restorana, konoba, vinarija, OPG-ova i školjkara, kreirana su i dva festivalska jelovnika po cijenama od 150 i 230 kuna, dok su vinarije nudile neke etikete vina povoljnije i do 20 posto.

Ston je, u odnosu na lokalitete Orebić, Dingač, Postup… na suprotnoj strani Pelješca. Vinski car toga dijela poluotoka već godinama je tvorac famoznog Stagnuma Frano Miloš, kojemu su se u novije vrijeme pridružili sinovi i bitno pomogli unaprijeđenju kakvoće vina iz obiteljske ponude. S moje strane, – Franu Milošu, naprosto fanatiku vinogradarstva, čestitka za to što je silnim recentnim angažmanom u trsju na popriličnim kosinama brežuljaka od područja Ponikve napravio jakog konkurenta nadaleko poznatim i visoko cijenjenim južnim pozicijama Dingač i Postup… (Ivo Kozarčanin)

Pogled na ulaz u novi, moderni podrum Miloševih (Ivo Kozarčanin)

                Kulminacija u Stonu! Središnje mjesto festivala je u Stonu, poznatom po najduljim zidinama nakon Kineskog zida, najfinijim kamenicama i Stonskoj solani što je u 14. stoljeću za Dubrovačku Republiku imala iznimno strateško i gospodarsko značenje a danas je jedna od najvećih turističkih atrakcija na Jadranu, s načinom proizvodnje koji se nije promijenio svih sedam stoljeća. U sklopu Festivala soli, koji je i ove godine imao bogat program, organizirani su bili obilasci solane i sudjelovanje u berbi cvijeta soli. Goste su u Stonu očekivali fotografske i likovne izložbe, Art Park radionica za djecu, koncerti, odlična zabava i vrhunski eno-gastro doživljaji, a od 24. do 28. kolovoza i tradicijska Eko placa s eko proizvođačima iz čitave Hrvatske kao ponuđačima.

                Na festival Pelješkim mostom:  – Festival soli, kao multimedijalni događaj, zadržava svoj tradicionalni termin tijekom kolovoza i rujna s naglašenim ciljem privlačenja što više posjetitelja kako domaćih, tako i inozemnih u posezoni. U skladu s održivim turističkim razvojem Festival soli afirmira postojeće kapacitete, komparativne prednosti ovog područja i tradicijske proizvode, ne ugrožavajući okoliš i skrećući pozornost na bogatstvo nasljeđa, kako gospodarskog tako i kulturnog, naglašavajući partnerstvo dionika lokalne uprave, turizma, malih proizvođača, lokalnog stanovništva i posjetitelja“, ističe Fani Slade, direktorica TZ općine Ston.

Fani Slade dodaje kako su se uz nositelje projekta Solanu Ston i Udrugu Amorette te snažnu potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ općine Ston, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore, od prošle godine u organizaciju uključile i turističke zajednice općine Janjina, Orebić i Trpanj i na taj način proširile ovu lijepu festivalsku priču na čitav Pelješac.

Festival soli ujedno je i posljednji od tri ljetna festivala u organizaciji sve četiri turističke zajednice na poluotoku i idealna prilika da ulovite još malo ljeta i naravno na jug Dalmacije doputujete najnovijom atrakcijom – Pelješkim mostom… ♣

Salon delikatesa i plemente kapljice –  VinDel u Mariboru

JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE NA KORAK OD HRVATSKE GRANICE

Festival VinDel 2022 u zgradi slovenskog narodnog gledališča u Mariboru

Već tradicijski mariborski salon vina i delikatesa, nazvan, po logici, VinDel, ove godine održan je ni manje ni više nego u prostoru Casinòa u zgradi Slovenskog narodnog gledališča u središtu Maribora! Ambijent raskošan, bogato osvijetljen, prekrasan, kako i priliči onome što se prezentira. Dejan Bayer kao glava organizacije, iz tijela SloVino što inače i izdaje bogato ilustriranu reviju Slowine news, vrlo zadovoljan, odziv izlagača, pogotovu onih iz vinska branše, ali i publike velik. Ipak i primjedba: prijašnjih godina na sajmovima VinDel bilo je i dosta izlagača izvan Slovenije, što je priredbi davalo svakako višu dimenziju, medjutim ovaj put naišao sam tek na par izlagača iz vana (tri vinara i jedan bačvar iz Italije, jedan vinar iz Gamlitza s juga Austrije, dakle pogranični dijelovi), poslije sam iz kataloga saznao da je Davidov hram iz Ljubna ob Savinji nudio rumove iz Dominikanske Republike. Dojam je bio da su vinari kao izlagači bili u dominantnome postotku u odnosu na ponuđače delikatesa što se jedu. Što se pak hrane tiče, na posebnim punktovima moglo se kušti pršute, zaseku, špek, kobasice i salame, ulja od buče, oraha, badema, lješnjaka, razne jake začine na bazi npr. čilija, zatim razne vrste kave, razne pomurske prigriske…

Atmosfera u raskošnom prostoru Casinòa u sklopu kazališta (Marko Čolić)

Vrlo brzo naišao sam na izlagače vrlo blize/bliske Lijepoj našoj: slovenske vinare koji žive što na samoj državnoj granici Slovenije s Hrvatskom pa eto čak i neke vinogradarske parcele imaju i na hrvatskoj strani, odnosno one koji su vrlo blizu – na doskok! – državnoj granici i u mjestima što su svojedobno bila prava hodočastilišta posebice vikendima i za hrvatske obrtnike željne finog domaćeg vina i druženja uz izvornu domaću hranu u lokalnim gostilnama. Tu bih svakako na prvom mjestu spomenuo vinogradara i vinara Jožefa Prusa iz sela Krmačina odmah ispod naše Vivodine, pa sjajnu kuću pjenušaca Istenič, kao i Janeza Šekoranju s imanja Graben s Bizeljskoga, Puklavce (aktualne Vinare godine u Sloveniji!) iz Ormoža, Milana Hlebeca iz Koga, VinaKoper i Montemoro iz Kopra, Bordona iz Dekana …

Jožef Prus sa svojim adutima u Mariboru: Kraljevinom orange, te bijelim i crnim mješavinama Trio (Marko Čolić)

Jožef Prus, iz Krmačine u općini Metlika, inače do sada pet puta biran za Vinara godine u Slovenije, nekad je bio osobito eksponiran u segmentu visokopredikatnih slatkih desertnih bijelih vina (Traminac, Muškat žuti, Sauvignon…), a onda, s vremenom, malo pomalo postao je i proizvođač posve suhog bijelog vina (Kraljevina, Sauvignon, Pinot bijeli i Pinot sivi) pa potom i crnjaka (sorte: Frankovka, Lovrijenac, Gamay), ali sve na vrlo visokoj razini, o tome koliku je stekao reputaciju govori i činjenica da su mu u kušaonicu na imanje i na degustaciju dolazili odnosno dovođeni su u posjet i predstavnici nekih europskih kraljevskih obitelji! Za pozdraviti je svakako to što se Prus glede kultivara čvrsto drži onih koji su tradicija u njegovu kraju, svakako bih istaknuo Kraljevinu, te Frankovku, Lovrijenac i Gamay. S Kraljevinom je Prus odvažno krenuo i u jantarnu kategoriju, i ostvario sjajan rezultat, koji i te kako uvjerljivo pokazuje kako Kraljevina, koju se kod nas, posebice u zelinskome kraju, pompozno gura u domenu laganog i lepršavog svježeg ljetnog vina, može dati  mnogo mnogo više – izvanredno puno, gusto, ozbiljno i za sva godišnja doba prikladno vino što će fino popratiti i teža jela, ali i što može, sâmo, poslužiti i kao kapjica za uz meditaciju. Sa svojima frankovkom a i lovrijencem kao samostalnim vinma, no i pomiješanima i još uz još dodani im gamay Prus je pružio jaki dokaz koliko su visoki dosezi tih u nas do sada nažalost zapostavljenih kultivara. Doduše, čini se da se u novije vrijeme stvar s frankovkom a i s Teranom krenula nabolje, ali što je s Lovrijencem pa i Refoškom?!

Kraljevina koju je Prus ponudio na kušanje iz berbe je 2017, suha je i sadrži 14,5 vol % nimalo stršećeg alkohola. Grožđe je (iza)brano u vinogradu smještenom na jako dobrom položaju, Prus je išao na kasniju berbu jer s obzirom na dosta sušno vrijeme nije bilo opasnosti od botritisa. Prinos je bio manji od,kilograma po trsu.  Maceracija se odvijala kroz dvije godine, u ovalnoj drvenoj bačvi zapremnine po 1000 litara i paralelno u trima bačvama zapremnine po 600 litara. Nakon odvajanja pokožice vino je odležalo na finom talogu i dozrijevalo u drvenim bačvama još 1,5 godinu. Na međunarodnom ocjenjivanju u Fingerlakeu u Sjevernoj Americi osvojilo je zlatnu medalju! Maloprodajna cijena mu je oko 35 € za butelju.

Prus je na kušanje nudio dakako i svoj crnjak Rdeči trio 2017 s kojim se također (s pravom!) ponosi, riječ je o mješavini frankovke, lovrijenca i gamaya u omjeru po jedna trećina. Kod berbe posebno se pazilo da se dostigne puna fenolna zrelost, maceracija je trajala 20 dana a dozrijevanje nešto više od godine i pola u novom barriqueu. Vino je odlično podnijelo bačvicu, nema grubosti (elago)tanina a ni jeftinih primjesa prženoga/paljenoga, vanilije…  Joža Prus pokazao je (ne dakako na kraju kušanja, sve je išlo primjernim redosljedom!) i svoj skladni i elegantni Beli trio 2019, sastavljen od žutog muškata, sauvignona i traminca, suho, vrhunsko s kzp i s 13 vol %.

Odlične refoške kušao sam kod Mojce Bordon iz Dekana kod Kopra – berba 2016, 14 dana maceracije, tri godine odležavanja u rabljenom barriqueu, te kod Matjaža Babiča iz koparskog vinskog podruma Montemoro, aMorus berba 2013, Mojca Bordon ponudila je i jako dobar Bordon cuvée 2017, od refoška, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, tri godine dozrijevan u drvu

Sadašnja glavna enologinja podruma Radgonske gorice Klavdija Topolovec Špur uspješno nastavlja slavnu pjenušavu tradiciju kuće, na slici je s magnumom s izvrsnom Zlatom peninom Selection 2017 brut. Desno: Milan Hlebec, jedna od vinskih perjanica sela Kog koje je svojom kapljicom proslavio – od nedavno nažalost pokojni – Stanko Čurin, a na slici uz domaćina, koji je između ostaloga nudio, i njima i te kako privlačio publiku, vrlo lijepe Šipon 2021 (suho, 13 vol %), Sauvignon 2021 (suho, 12,5 vol %), su slovenski vinski pisci Staša i Milan

Janez Šekoranja s posjeda Graben na Bizeljskom, jedan od slovenskih pionira u proizvodnji narančastih vina, na svoj je štand doveo aktualn vinsku kraljicu Bizeljskoga Karin Dobrauc Škof, s prijateljicom Kalinom Kranjec. Šekornja je uz Hrvatsku vezan i kao savjetnik nekih vinogradara/vinara iz ivanićgradskog područja. Dejan već sada poziva i hrvatske proizvođače vina i delikatesa i hrvatske ljubitelje gurmanskih poroka da se na idući sajam VinDel odazovu u značajnom broju… ♣

__________________

LISTA IZLAGAČA EMERALD BALLROOM 25/26.11.2022

ARMAN FRANC OPG, HRVATSKA E01; VINO PRELAC, HRVATSKA E02; VINA SIBER, HRVATSKA E03; BARUN VINA, HRVATSKA E04; MISALPJENUŠCI PERŠURIĆ, HRVATSKA E05; VINA VICINIM, HRVATSKA E05; VINARIJA KOPJAR, HRVATSKA E06; ZLATNO BRDO, HRVATSKA E07; NIKO VIOLIĆ, HRVATSKA E08; VIŠKI GRDELIN, HRVATSKA E08; VINA MARKOTA, HRVATSKA E09; ENOSOPHIA, HRVATSKA E10; KUTJEVO, HRVATSKA E11; ĐAKOVAČKA VINA, HRVATSKA E12; BADEL 1862, HRVATSKA E13,E14; VINARIJA BENKOVAC- BADEL 1862, HRVATSKA E13

S popriličnim brojem vina (i likovno!) zanimljivih etiketa prisutan će biti i Osječanin Mladen Siber, s trsjem u Erdutskom vinogorju. Dolje: Siber je (peti slijeva) vrlo aktivan i na području vinskog turizma, i prije kratkog vremena primio je ,kao priznanje za svoj turistički angažman, plaketu Sunčani cvijet ruralnog turizma

Ovih dana Kraljevski vinogradi iz zadarskoga kraja nastupili su u Zagrebu u sklopu serije prezentacija vinara u organzaciji Vjekoslava Madunića. Na slici su Ante Bajlo iz Kraljevskih vinograda, u sredini, Vjeko Madunić, lijevo, te, zadužen za sommelijerski segment, Tomislav Jakopović (Marko Colic)

Mladina u novom ruhu! Znani podrum Mladina iz Pleivičkog vinogorja (50 ha vinograda!), do prije nekog vremena, inače, u sastavu Agrokora dok ga je još bilo, preuzela je tvrtka Pago Croatia. Enoloski savjetnik sada je (i tu!)  Milan Budinski, a upravo izašla neka nova vina – Blend One 2021 (RR, sivi pinot i traminac) te Sivi pinot 2021 i Rose – prezentira mlada brand- menadžerka Paga  Jana Koščec.

VINARIJA DARUVAR- BADEL 1862, HRVATSKA E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862, HRVATSKA E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 D.D.,HRVATSKA E14; VINARIJA ŠAFRAN, HRVATSKA E15; IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16; ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17; CMREČNJAK, HRVATSKA E18; VINA BELJE, HRVATSKA E19; KORTA KATARINA HRVATSKA E20; VINA ADŽIĆ, HRVATSKA E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, HRVATSKA E23; ZLATAN OTOK, HRVATSKA E24; HVAR HILLS, HRVATSKA E25; BASTIJANA, HRVATSKA E26; DINGAČ- SKARAMUČA, HRVATSKA E27; VINA RADOVIĆ, HRVATSKA E28; VINA MATUŠKO, HRVATSKA E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E29; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO CRVIK, HRVATSKA E30; VINARIJA KROLO, HRVATSKA, E31; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, HRVATSKA E31

CLAVIS, HRVATSKA E32; PODRUM MLADINA, HRVATSKA E33; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, HRVATSKA E35; VINO BUHAČ, HRVATSKA E36; VINARIJA KALAZIĆ, HRVATSKA E37; VINARIJA ŠTAMPAR, HRVATSKA E38; VINA FAKIN, HRVATSKA E39; TOMAZ VINA, HRVATSKA, E40; VINARIJA ROSSI, HRVATSKA, E41; DEGRASSI, HRVATSKA, E42

Očekuje se, inače, da se na festivalu u Zagrbu odnosno barem na otvorenju manifestacije pojavi i KARIN MIMICA iz opatijske udruge Gastronaut a koja je svoj život u profesionalnome smislu i potpuno posvetila eno-gastronomiji i vezi tog sektora s turizmom

VodiČ 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2022 – zajednička fotografija svih nagrađenih na palubi broda na kojemu je krajem rujna održana podjela priznanja (Marko Čolić)

Dobar uvod u ovogodišnji Zagreb Vino.com – novi , upravo promovirani vodič hrvatskom eno-gastronomskom scenom 100 najboljih hrvatskih restorana 2022, izdanje Knjižnice Gastronaut realizirano uz veliki angažman Karin Mimice (Marko Čolic)

___________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Rovinjola, Rovinj

____________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_________________

Festival MODRI les NOIRS, 15. i 16. listopada – Kendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot – jedna od najcjenjenijih vinskih sorata u svijetu. Francuskog porijekla, a nakon što je proslavila Burgundiju proširila se praktički po svim kontinentima. Kod nas je ima uvelike na sjeverozapadu zemlje, nešto i u središnjoj Slavoniji, posebice Zlatnoj dolini.

Za istinske ljubitelje plemenite kapljice u ove tmurne kišne ranojesenske dane radosna vijest: sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji pozornica je dvodnevne  (15. i 16. 10. 2022) manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put spominje se Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače osnivač priredbe.

Kendov dvorec

__________________

Pinot noir – NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA

Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Dragulj Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime. Kompliciran je za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni! S njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot meunier (mlinarski), potom Lovrijenac (zvan i Pinot St.Laurent) i Auxerrois. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg, ne prevrućeg područja, a u novije vrijeme dosta ga je posađeno i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za Pinot crni su Pinot noir, Blauerspätburgunder, Clevner, Pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd Pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, iz predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o Pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan Morillon noir (inače, u Austriji se danas za Chardonnay kaže i Morillon), a prvi opis vina s nazivom Pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je Pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

Pinot crni (crtež Greta Turković)

U Burgundiji se dugo vremena od Pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene Pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te osobito u Badenu, gdje je zasađeno dvije trećine od ukupne površine Pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od Pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i dugo sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova Pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Prikladna čaša za punokrvni rasni crni pinot

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. Cabernet sauvignona, Merlota, Syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo… no nužno je da to bude vrlo vrlo diskretno), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije i s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a posluzžite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a onog dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. ■

__________________

MatjažL Lemut Tilia

Matjaž Lemut iz vinogradarsko-vinarske je obitelji. Njegov otac Silvester dugo je godina bio glavni direktor Vipavskog podruma a u tome je podrumu, još davno, neko vrijeme radio i Matjaž, koji se, kad je shvatio da je za to došao pravi trenutak, odlučio osamostaliti i nastaviti svoj vinski put kroz vlastiti vinograd i podrum. Uz domaće sorte njegovao je i najrazvikanije internacionalce kao npr. Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi… Među prvima u Sloveniji krenuo je i u sfere jantarnog ili, kako ga šire mase krivo nazivaju, orange vina. I onda se do ušiju zaljubio u Pinot crni, i od njega već godinama vrlo uspješno proizvodi modri pinot u nekoliko kategorija, do uistinu upečatljive špice. Nije se zadovoljio tek s time – želio je svom ljubimcu pružiti i sa svoje strane mogućnost za ljepu promociju i sorte i Bakhova nektara ali i kraja na kojemu se pojedina etiketa stvara. Osmislio je međunarodni festival modrog pinota crnoga i 2018. izašao pred javnost s prvom priredbom posvećenom isključivo crnom pinotu, naziv joj je dao kombinirajući svoj materinski slovenski i za pinot izvorni francuski – MODRI les NOIRS. Inače, Matjaž Lemut je i eno-konzultant, u Hrvatskoj je kao enološki savjetnik neko vrijeme bio u feričanačkom Feravinu, od prije kratkog vremena je eno-savjetnik i na Plešivici, a moglo bi se reći kako se kod nas najviše dosad istaknuo radeći s vinogradarskom obitelji Ipša u Istri koja nije znana po crnom pinotu ali jeste po jantarnom vinu.

Majstor i za komunikacije, uvelike i preko društvenih mreža, Matjaž Tilia svake godine na svojevrsnoj pinotnoj konvenciji okuplja, kao izlagače, brojne renomirane podrume ne samo iz Slovenije nego i iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije…. dosad je prodefiliralo ukupno devet zemalja, uspio je kao posjetitelje privući brojne i vrlo renomirane enologe i sommeliere, vinske pisce i vinske trgovce iz raznih zemalja, dođe mu i široki krug potrošača-ljubitelja crnog pinota. Moglo bi se reći da je taj Tilijin festival zapravo sinonim za oveću zajednicu ljubitelja Pinot noira. MODRI les NOIRS  je prva, a zasad i jedina ozbiljna smotra crnih pinota u regiji.

Matjaž le,mut Tilia i Quentin Sadler

Manifestacija MODRI les NOIRS 2022 obuhvaća dva dijela – prvi je vezan uz glavnu radionicu o crnom pinotu i svečanu večeru, a drugi je izlagački skup s tri mini-radionice.

Glavna radionica o crnom pinotu ove godine bit će u Kendovu dvorcu u subotu 15. listopada s početkom u 17 sati, a vodit će se Matjaž Lemut kao organizator te Quentin Sadler, britanski vinski pisac, ocjenjivač na najpoznatijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice, edukator o vinu. Lemut će u kratkom uvodu iznijeti razmišljanje o tome zašto crni pinot nije tek još jedno vino koje može dostići iznimno visoku kvalitetu, a Sadler će pričati na temu (r)evolucije crnog pinota od klasike do avangarde.

Predviđeno je da kao aktivni sudionici na masterclassu budu desetero izabranih vinogradara/vinara koji bi predstavili svaki svoj eno-uradak, a Sadler i Lemut će komentirati uzorke, ostavlja se mogućnost i pozvanim proizvođačima za primjedbe odnosno informacije no opširniji njihovi komentari očekuju se za večerom što će uslijediti, od 19,30 dalje.

Jela za tu svečanu večeru pripremaju chef Kendovog dvorca Klavdij Pirih i njegova ekipa, tu treba istaknuti da restoran Kendova dvorca što se tiče gastronomije ima za 2020, 2021. i 2022. i Michelinovu preporuku. Uz jela bit će, dakako, posluženi crni pinoti servirani na radionici.  Cijena za gala-večer(u) je 80 € po osobi.

Quentin Sadler (sasvim desno), s pajdašima-ocjenjivačima vina s raznih međunarodnih vrednovanja, ovo je prizor iz Dubrovnika s druženja prigodom jednog od posljednjih ocjenjivanja Dubrovnik Festi-Wine. Uz Sadlera su vinski novinar Amerikanac u Beču Darrel Joseph, pa Marin Berovič, Aleksandar Noršić, Željko Suhadolnik… Događanje u Kendovu dvorci bit će prigoda za novi susret…

Festivalski dio, u nedjelju 16. listopda, traje od 13 do 18 sati. Očekuje se sudjelovanje stotinjak vinskih podruma iz raznih zemalja.

Evo dosad prijavljenih vinskih podruma-izlagača:

CASTELFEDER, Italija; ETYEKI KÚRIA WINERY, Mađarska; FRANZ HAAS, Italija; HEAPS GOOD WINE COMPANY, Štajerska Slovenija; JAKONČIČ, Goriška Brda; KRISTANČIČ iz MEDANE, Goriška Brda; MARJAN SIMČIČ, Goriška Brda; MAISON VINCENT GIRARDIN, Francuska; BURJA ESTATE, Vipavska dolina; PASJI REP ESTATE, Vipavska dolina; SANCTUM, Štajerska Slovenija; SALOMON&ANDREW, Novi Zeland; KOVAČEVIĆ vinarija, Srbia; TOMAC, KORAK, ZDENKO ŠEMBER, SONTACCHi, GALIĆ, Hrvatska; TILIA ESTATE, Vipavska dolina; VINA ČUK, Vipava; SAKSIDA WINES, Vipava; VINA VERUS, Štajerska Slovenija; VINA ŠČUREK, Goriška Brda; VINA ZAVEC, Haloze; PRINČIČ, Goriška Brda; JOANNES PROTNER WINES, Štajerska Slovenija; JAMŠEK, Vipava; VINA KUPLJEN Štajerska Slovenija; WINNICE WZGÓRZ TRZEBNICKICH, Poljska…

Quentin Sadler

U nedjelju 16. listopada održat će se i tri mini-radionice, dvije će voditi Quentin Sadler, a jednu Matjaž Lemut. Te mini-radionice primaju najviše po 20 osoba, poslužuje se po pet vina, a cijena po osobi je 30€

Pinot Noirs, selected for YOU (I) – Quentin Sadler, 2) In the glory of pinot noir – Matjaž Lemut 3) Pinot Noirs, selected for YOU (II) – Quentin Sadler

Za informacije  i za obveznu rezervaciju mjesta na mini-masterclassu obratiti se na:   tonja@tiliaestate.si ♣

________________________

VIJESTI / NEWS

Međunarodna ocjenjivanja vina 2022: Mundus Vini, AWC Vienna GOLDBERG RED, NOVO VELIKO CRNO IZ BARANJE – Rujan je tradicionalno u znaku berbe grožđa, ali i – objave rezultata s dva velika međunarodna ocjenjivanja vina, njemačkog Mundus Vini summer tastinga i austrijskog AWC Vienna. Ove godine na oba ta ocjenjivanja je briljirao Goldberg Red 2019, koji je podrumu Belje donio nove dvije zlatne medalje i Baranju još jednom potvrdio kao regiju izvrsnog crnog vina.

Visokonagrađeni Goldberg Red 2019 i njegov kreator glavni enolog Belja Marijan Knežević, snimljen za ovu prigodu sa svojom uspješnicom u podrumu vinarije

U jakoj konkurenciji od više od 11.000 uzoraka vina, koliko ih se ove godine ocjenjivalo na AWC Vienna, iz portfolja Belja zlatne medalje su osvojili i pjenušac La Belle Grand te Merlot 2019  premium i Frankovka 2012 premium. Gledajući zbirno, Vina Belje su na oba spomenuta ocjenjivanja osvojila pet zlatnih i sedam srebrnih medalja!  Čestitka!

– Ovo je zaista veliki međunarodni uspjeh Vina Belje jer riječ je o značajnim vinskim ocjenjivanjima koja po broju prijavljenih uzoraka i, što je bitno, visokim bodovnim pragovima za najsjajnija odličja, spadaju u najcjenjenija u Europi. Iznimno smo ponosni na to što su visoke ocjene dodijeljene i bijelim i crnim vinima, te pjenušcima. Neovisno o tome što u sastav Goldberga Red ulaze međunarodne sorte Cabernet sauvignon i Merlot, ovo vino lijepo odiše terroirom te baranjskom toplinom koju u donosi frankovka. Ovim vinom, kao i cijelom linijom Goldberg, želimo prenijeti svoju strast i znanje u vina koja bi, zahvaljujući najboljim grozdovima s posebnih dijelova vinograda, imala izraženi i jedinstveni karakter od – rekao je glavni enolog Vina Belje Marijan Knežević.

Nova Goldberg serija, u kojoj su Goldberg White (graševina, chardonnay i bijeli pinotI i Goldberg Red, odnedavno je dostupna u odabranim vinotekama, restoranima i hotelima koji u svojoj ponudi imaju vina najviše razine kvalitete, a određena količina će do kraja godine biti dostupna i kroz internet-trgovinu Vina Belje

GOLDBERG RED berbe 2019 – Grožđe je iz nasada iz kojega dolazi sirovina za sva najbolja crna vina Belja. Lokacija parcele je uz položaj Goldberg, dakle u ovome slučaju Goldberg je ne naziv vinograda nego pojam korišten kao naziv brenda, objašnjava Ljljana Mlinaček Vajda, voditeljica marketinga u Belju. Dopuštam sebi ovdje iznijeti mišljenje da bi bilo dobro da je uz pojam Goldberg, korišten kao brend, spomenut, prije riječi Red, i naziv i te parcele od navodno 60 hektara na akojoj se uzgaja najbolje crno grožđe za najbolje crnjake Belja, naime vino iz takvog prestižnog ranga je, između ostaloga, precizno definirano i kao gegrafski pojam, i upravo navod ekstra-parcele s koje stiže extra-grožđe diže vinu vrijednost na tržištu., Uvjerili smo se u to na primjerima iz Francuske i Italije: taj naziv specifične parcele odakle nastaju upečatljiva vina danas-sutra postaje i mamac za vinske turiste…

Tlo u spomenutom vinogradu je degradirani černozem sa zatravljenom međurednom površinom. Sortni sastav vina: Cabernet sauvignon 40%, Merlot 40% i Frankovka 20%. Oko 15% grožđa u kategoriji je prosušenih bobica. Način prerade: fermentacija s maceracijom u trajanju od tri tjedna. Vino je dozrijevalo 1,5 godine u drvenim bačvama zapremine 1.800 lit i, potom, još pola godine u boci. Vino je punjeno isključivo u butelje zapremine 0.75 lit, a ukupno je za tržište u limitiranoj seriji pripremljeno 2.000 butelja. Suhi ekstrakt: 31; ostatak neprovrelog sladora – suho (2,8 g/lit); alkohol 14%; ukupna kiselost: 6.1 g/lit, pH 3,6 ♣

Akcija VRUTKA: Vina hrvatske dijaspore  NAJNOVIJE KUŠANJE AMERIČKIH VINA u AMBASADI u ZAGREBU – Svojedobno je, odmah nakon što je krenula, pažnju šire naše javnosti privukla sjajna akcija zagrebačke trgovačke kuće Vrutak pod nazivom Vina hrvatske dijaspore. Vrutak je kao velika trgovačka kuća posebice okrenuta prehrambenim proizvodima i pićima i, u segmentu pića, osobito vinu, a tu pak naročito onome iz ponude hrvatskih proizvođača odavde i onome iz ponude proizvođača iz hrvatske dijaspore, kojih je, inače popriličan broj, od njih i dosta visoko afirmiranih u svijetu. Na policama Vrutka moglo se s početkom akcije uz veliki izbor hrvatskih vina odavde naći i reprezentativni izbor etiketa Bakhova nektara iz podruma u vlasništvu Hrvata u SAD, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi. Skupa s etiketama odavde bila je to uistinu sjajna revija vrhunskih eno-tvorina kao djela vrijednih hrvatskih ruku. S vremenom, nekako, kao da je akcija malo izgubila na ritmu, ali evo možda sada stiže novi povoljan trenutak za obnovu i dobar nastavak pune valorizacije onoga što su Hrvati dali svjetskoj vinskoj ostavštini.

U nazočnosti voditelja ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj Marka Fleminga iz Ambasade SAD, te Siniše Drkule, direktora Vrutka, i Luke Brugnara, predstavnika kompanije Constellation Brands, pezentaciju vina vodio je naš znani vinski autoritet Saša špiranec (suhiucasi)

U rezidenciji veleposlanika SAD u Hrvatskoj upravo je održana degustacija američkih vina iz aktualne ponude Vrutka, većina njih vrlo tijesno je do bitno i 100 postotno vezana uz Hrvate, među kojima u ovome segmentu svakako prednjači ime Miljenka Grgića, zahvaljujući uvelike i potezima kojega je američko vino dotaknulo vrhove u svjetskim razmjerima.

Na degustaciji kojoj su kao domaćini bili Mark Fleming, voditelj ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj, te Siniša Drkula, direktor Vrutka d.o.o. te na kojoj je nazočio i Luca Brugnaro iz kompanije Constellation Brands, a kojom je uzvanike proveo Saša Špiranec, čovjek s dugogodišnjim iskustvom u segmentu vinska trgovine, pisac o vinima, degustator na renomiranim svjetskim ocjenjivanjima vina, predstavljene su sljedeće etikete:

1. Sauvignon Blanc Private Selection 2020, Robert Mondavi Vinery
2. Chardonnay 2019, Grgich Hills Estate
3. Cabernet Sauvignon 2017, Mondavi Private Selection, Robert Mondavi Vinery
4. Cabernet Sauvignon 2017, Lander-Jenkins Vineyards
5. Zinfandel, 2017 Grgich Hills Estate
6. Zinfandel Predator Old Vine 2019, Rutherford Ranch

Svjetski afirmirani (sjetimo se samo čuvene Pariške presude!!) Miljenko Grgić, kojega s obzirom na poodmaklu dob u vinariji Grgić Hills Estate na poziciji voditelja proizvodnje (s uspjehom!) zamjenjuje Ivo Jaramaz, odigrao je veliku ulogu i u vinarijama Roberta Mondavija, a ovom prigodom prezentirana vinska kuća Rutherford Ranch vezana je uz prezime Zaninović.

Upečatljiv dojam na ovom kušanju ostavili su Chardonnay 2019 Grgich Hills Estate, Cabernet sauvignon 2017 Lander-Jenkins Vineyard, Zinfandel 2017 Grgich Hills Estate, u lijepom svjetlu su još zasjali i Sauvignon blanc 2020 Private Selection Robert Mondavi i Cabernet sauvignon 2017 private selection Robert Mondavi, za one koji vole malo slađe note dobar izbor bio je Zinfandel Predator old vines 2019 Rutherford Rancha.

S obzirom da Miljenko Grgić posjeduje vinski podrum na Pelješcu, šteta je što ovom prigodom nije, radi izravne usporedbe, bilo moguće kušati i njegove dalmatinske interpretacije Zinfandela odnosno Crljenka odnosno Tribidraga odnosno Kratošije, po meni u ovj prigodi moglo se, uz američke sauvignon i chardonnay, naći mjesta i za Grgićev pošip a uz zinfandele za Grgićev Plavac mali…. ♣

Irene’s Private Collection: novo mjesto za vinoljupce u Metropoli  ZAGREB diWINE bar! – diWINE Bar, smješten u zagrebačkoj Ilici nedaleko od Britanca u pravcu Trga Franje Tuđmana, novo je okupljalište ljubitelja Bakhova nektara. Irena Lučić, voditeljica diWine projekta, publici već otprije poznata po manifestacijama vezanim uz njenu udrugu Vinoljupci, odlučila se eto na korak dalje.

– Upravo otvoreni diWine bar mjesto je gdje se mogu popiti čaša finog vina i dobra kava i gdje se istodobno, u ukusno uređenom prostoru može uživati i u dobroj glazbi. To je mjesto predviđeno za okupljanja ljubitelja vina, prostor za eno-edukaciju i promociju vinske kulture, platforma je to i za stručno vođene vinske degustacije, te promocije i vinske partyje… Ukratko – mjesto koje živi za vino i od vina!  – pojasnila je Irena Lučić.

Na slici su, za stolom s vlasnicom i voditeljicom objekta Irenom Lučić, znani propagatori Bakhova nektara, posebice hrvatske eno-scene – vinski pisci i novinari Domagoj Jakopović Ribafish, Marinko Petković, Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin… (suhiucasi)

Vinska karta zamišljena je kao dinamična kategorija, koja se mijenja sukladno s godišnjim dobima, tržišnim novitetima i preferencijama vinske publike. Na karti se trenutno nalazi 15-ak vinskih etiketa koje je moguće naručiti na čašu, naglasak je na ponudi domaćih proizvođača, mahom malih butik-vinarija koje je inače teško pronaći u klasičnim ugostiteljskim objektima. Neka vina s najvišom reputacijom dostupna su samo na butelju. diWine Bar nastoji popularizirati autohtone sorte, ekološku proizvodnju, vinare nove generacije te kulturu vina i vinski bonton. Na vinskoj karti zastupljena su vina iz sve četiri hrvatske vinske regije, što se naglasilo na otvorenju sredinom rujna, kad su gosti, mahom predstavnici eno-gastro medija, imali priliku uživati u pjenušcu Jagunić Three Stars (Plešivica), roséu od plavca malog vinarije Opus (Komarna), bordoškoj kupaži istarske vinarije Anđelini te poluslatkoj graševini Kaptol (Kutjevo).

Zasad je u punoj funkciji samo prizemni dio. Uz taj donji dio, u koji se ulazi s ulice, postoji i oveći prostor na katu, ali on je trenutno u fazi uređivanja. Taj dio bit će, naglasila je Irena, u potpunosti rezerviran za vino, tu će se odvijati razne prezentacije, stručno vođene degustacije, edukacijski programi, zatvoreni vinski partyji…. U planu je da brojna vinska događanja početi u listopadu, konkretno predviđene su, primjerice, Vinske shpitze koje u centar Zagreba dovode vina(re) iz različitih vinskih regija, te koje će prikazati sljubljivanje vina sa književnošću, poezijom, filmom, fotografijom, sportom i glazbom… Najavljene su i radionice Vino za početnike, vođena Rent-A-Wine-Buddy kušanja za strance koji žele upoznati hrvatska vina itd. Što setiče hrane, diWine Bar ima pomno osmišljene sirno-mesne plate koje okusima prate hrvatske vinske regije, kreativne bruschette, fine slastice i zdrave smoothije.

Na otvorenju lokala prisutni su slušali izvrsnu živu svirku akustičnog dvojca Swing That Blues, te pogledali plesni nastup plesačica iz etno-tribal-fusion skupina Waldo i Nipriye, izvođačice su oduševile plesom sa sabljama, kao i čarobnim kostimima.

Vrata diWine Bara za goste su širom otvorena svakim radnim danom od 9 do 23h, a petkom i subotom od 9 do 02. Živjeli! ♣

___________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

__________________

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (L)  LONGO 2021 Luviji – LUVIJI BRACANOVIĆ ■ Hvar, položaji Vorba i Špile; Kurtelaška, Maraština, Trbljan, Zlatarica; eko-pristup; suho; kvalitetno s kzp; ZOI Srednja i Južna Dalmacija, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ vrlo ugodno, svježe, elegantno, lijepo pitko, malo zatomljeno u nosu, ljepše iskazano u ustima, srednje jakog tijela i srednje dužina trajanja ⦁  Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇑

(L-XL) GRK 2021 – MATKOVIĆ ■ Pelješac; Grk; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s poztošnjom, ostaviti vinu vremena za razvoj u butelji ⦁ odčepiti butelju barem sat vremena prije konzumacije vina, radi toga da se vino uspije dovoljno otvoriti ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) TRNJAK 2018 Riserva – GRABOVAC ■ Imotski, Vučja Draga; Trnjak; 12 mjeseci u barriqueu; suho, 13,5 vol %; ZOI Dalmatinska zagora; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

_________________

Jelsa Summer Tasting 2022: RESTORAN TRILOGIJA FINO & VINO ZAGREB – Nakon ovogodišnjeg  4.Jelsa Summer Wine Tasting by Vinske zvijezde – ocjenjivanja vina otoka Hvara (održanog u kolovozu 2022), i Zagrepčani su – potkraj rujna – imali lijepu prigodu kušati najboje od Hvara na popularnoj edukativno-zabavnoj manifestaciji Vinskoj srijedi, koja se, pod ravnanjem prof. Marije Vukelić već nekoliko godina uspješno i na zadovoljstvo hedonista željnih i širih saznanja o vinovoj lozi i Bakhovu nektaru održava u wine friendly restoranu Trilogija Fino&vino,  vlasnika sommeliera Krešimira Šesnića. U restoranu je najprije za predstavnike medija upriličeno kušanje pobjedničkih vina po kategorijama – Bogdanjuše Zlatan Otok 2021., Pošipa Luviji 2021. i Plavca malog Barrique Tomić 2018.

Najboje s Hvara – ua potrošače kao uzvanike priređeno kušanje/ocjenjivanje vina otoka Hvara u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Hvarski plavci ponuđeni uzvanicima na degustaciju. Za razliku od ocjenjivanja u jelsi, gdje je bilo drugoplasirano, u Zagrebu je najviše bodova osvojilo vino Zlatan Plenković Exclusive 2016 (Julio Frangen)

Degustacija priređena za uzvanike, ljubitelje hvarskih vina, provedena kao ocjenjivanje u stilu profesionalaca, dakle bilo je to vrlo poučno za prisutne.  Vina su bila podijeljena na tri kategorije – u prvoj bogdanuše, u drugoj ostala bijela vina otoka (prč, pošip, bijeli cuvéei ), a u trećoj plavci. U kategoriji bogdanuša, publici se u Zagrebu najviše svidjela bogdanuša Zlatan Bogdanuša, koja je i na profesionlanom ocjenjivanju na Hvaru dobila najviše bodova. U drugoj kategoriji najviše bodova publike osvojio je i u Zagrebu pobjednički pošip, šampion ocjenjivanja – Pošip Luviji 2021.  Kod plavca maloga, u Zagrebu su najviše simpatija dobili plavci Zlatan Plenković Exclusive 2016, Plavac Ploški Carić 2015 i Plavac Ivan Dolac 2013 vinarije Svirče!  Da podsjetim, na hvarskom ocjenjivanju plavaca redosljed je bio sljedeći: 1. Plavac mali barrique 2018 – Vina Tomić Andro, 2. Zlatan Plenković Exclusive 2016 – Zlatan otok, 3.  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče

Novinari su na kušanju u Trilogiji u Zagrebu imali priliku kušati Zlatan Bogdanušu 2021 koja je na Hvaru osvojila 91 bod od 100 mogućih, te Bogdanjušu Carić 2021 podruma Carić vina (88,10 bodova), zatim Pošip Luviji 2021 koji je na Hvaru osvojio 92,66 bodova i Belecu 2021 od Andra Tomića koja je dobila 91,5 bodova, od crnih dostupni su nam bili samo Plavac mali barrique 2018 od Andre Tomića (91,50 bodova na Hvaru) i Plavac Ivan Dolac 3013 Vinarije Svirče, na Hvaru s 89,5 bodova.  Što se tiče kategorija Bogdanuša i Hvarske bijele sorte slažem se šampionima s ocjenjivanja na Hvaru. Kao jedan od trija (Andrić, Kozarčnin, Suhadolnik) koji je svojedobno pokrenuo ovo ocjenjivanje Vinske zvijezde što je sad na brizi Marije Vukelić osjetio sam se slobodnim izraziti mišljenje da su na Hvaru neka vina bodovno ipak bila malčice precijenjena, a moje osobne ocjene uzoraka kušanih u Zagrebu su sljedeće:

Zlatan Bogdanuša 2021, suho, 12 vol % = 87/100; Bogdanjuša Carić 2021, suho, 12 vol % = 85/100 ⦁ Pošip Luviji 2021, suho, 14 vol % = 89/100; Beleca 2021 Tomić, suho, 12,5 vol % 87/100 ⦁ Plavac mali 2018 barrique Tomić, 15 vol % = vinu treba još dosta vremena i volio bih se s njime susresti za, recimo, godinu dana, po ovome što sam kušao očekujem da bi ocjena bila 92 a možda i koji bod više; Plavac Ivan Dolac 2013 vinarija Svirče = 90/100! Nažalost, novinarima na kušanje nije ponuđen Zlatan Plenković Exclusive 2016 Zlatan otok.⦁

Voditelj restorana Trilogija Fino & Vino Krešimir Šesnić gostima pokazuje lijepu veliku kartu Vinske Hrvatske

______________

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  MALVAZIJA 2018 – IPŠA ■ Hrvatska Istra, Umag; Malvazija istarska, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, kvalitetno s kzp,, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇑

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(L) CHARDONNAY 2018 sur lie – SÜBER ■ Erdut; Chardonnay; odležano na finom talogu u bačvicama od slavonskog hrasta od 500 lit; suho, 13,5 vol%; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ vrlokonkretno i puno, na kolosijeku sorte, međutim ne treba se žuriti s potrošnjom, vino bi moglo dobivati s vremenom u buteji. Odčepiti barem sat vremena prije predviđene konzumacije ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(M-L)  GRAŠEVINA 2021 – SÜBER ■ Erdut; Graševina; suho, 13,0 vol %; kzp  ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

Vina Suber – Mladen Siber, koji je povećao svoju vinogradsku površinu u Erdutu s 12 na 15 hektara, predstavlja se ovdje sa dva svoja nova vina – vrlo lijepom graševinom i chardonnayem koji puno obećava!

(M-L) MS CUVÉE 2017 – SÜBER ■ Erdut; Muškat & Sauvignon bijeli (kratica MS vrijedi i za ime i prezime autora – Mladena Sibera!); suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; dopadljivo, s lijepo iskazanim tipičnim aromama osobito u ustima, živo, skladno, prikladno kao aperitiv i za osvježavajuće pijuckanje uz čavrljanje ⦁ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

(M-L) CROSÉ 2021 – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇑

(L) CABERNET SAUVIGNON 2018 le Sauvage – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; suho, 13,7 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑

BOSNA HERCEGOVINA

(XXL) ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostarsko vinogorje, Ljubuški, Humac; Žilavka;  tlo s dosta kamena; vino zrelo, mineralno, lijepo zaobljeno voćno-cvijetno, usta slankasta a istodobno i slasna, blago kremozna; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

SLOVENIJA SLOVENIA

(XXXL) KRALJEVINA 2017 orange – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Kraljevina maceracija: dvije godine; odležavano na finom talogu u bačvi 20 mjeseci; nefiltrirano; jantarno; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(XL) RDEČI TRIO 2017 – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Frankovka, Lovrijenac, Gamay à 1/3; dozrijevano u drvu, punjeno u butelju u veljači 2021; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XXL) REFOŠK 2016 – BORDON ■ Slovenska Istra; Koparština – Dekani; Refosk; dozrijevano u drvu; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

. – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75 kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now •⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONI ⦁ Zagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine Tasting:  POŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPION – Vindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keks;  Protein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanja – Šampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje…) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade…

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di Montalcino… Corte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

Bogdanuša:  Zlatan Bogdanuša 2021 – Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021 – Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 – Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016 – Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019 – Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017 – Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012 – Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018 – Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017 – Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018. – Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA ⦁ Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK! ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… ⦁ DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni) – Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020 – De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); “R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019 – Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016 – Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            – Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/    ♣

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!… –

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić Olea,  Brajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux…

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!

Emin Teskeredžić s uistinu uvjerljivim ulovom

Riječ je o pastrvama, i to kalifornijskoj, kalifornijskoj salmoniziranoj i autohtonoj potočnoj. Veličine različite – kalifornijska od 250 do 400 grama, kalifornijska posebno hranjena da se pretvori u salmoniziranu i da meso dobije boju lososa bude u težinama od 800 do 1.500 grama (1,5 kg), potočna je pak u varijantama od 300 do oko 1.000 grama. Adresa: Zagreb, ulica Gračanski ribnjak bb. Vrijedi, i te kako, skoknuti do tog ribnjaka posebice sada u ovo ljetno i osobito vruće vrijeme, boravak makar i na kratko u podsljemenskoj zoni osvježit će, a ovakva svježa pastrva ponuđena k tome u tri varijante idealna je hrana također baš i po vrućini…

Gračanski ribnjak, s ribama spremnim za prodaju: bazeni s pastrvama, svaki za svoju grupu (suhiucasi)

Gračani, nekad osobito popularni među Zagrepčanima zbog obilja restorana koji su nudili finu domaću hranu (Stari Puntijar, Debeli Martin, Gračanka, Kamanjo…), sad kao dragulj koji za krug ljubitelja fine papice ima najveće značenje, slove, još uvijek, Stari Puntijar, u međuvremenu dopunjen hotelom, te, upravo, Gračanski ribnjak, kad se ide iz pravca Mihaljevca prema Gračanima, malo dalje od Puntijara za nj se skreće  ulijevo na Isce pa u ulicu Gračanski ribnjak. Za sjaj Gračanskog ribnjaka krivac je Zagrepčanin nastanjen na Gornjem gradu a s pogledom i s vinogradom prema popularnoj Tkalči – Emin Teskeredžić dr.med.vet., veterinar s magisterijem iz oceanologije na PMF-u i s doktoratom na Agromskom fakultetu iz područja ribarstva, autor tristotinjak znanstvenih i stručnih radova – eminentni stručnjak za ribe, svojedobno duboko uključen u osnutak i rad niza ribnjaka u nas. Vlasnik je Gračanskog ribnjaka smještenog na izvoru potoka Ribnjak, te korisnik velikog  ribnjaka Krčić na samom izvoru rijeke Krke u Kninu.

Ribnjak Krčić u Kninu koji za rast ribe veličinom i težinom koristi Emin Teskeredžić

Dr.sc. Teskeredžić, u maksimalnoj mjeri sklon prirodnome, u Zagrebu se u Gračanima uvelike bavi proizvodnjom mlađi gore spomenutih vrsta pastrve, u određenom trenutku ribice prebacuje na uzgoj do konzumne veličine na ribnjak Krčić u Kninu. Nakon određenog vremena, primjerice i dvije, tri odnosno četri godine, konzumne ribe specijalnim vozilom u vodi s kisikom vraćaju u bazene na Gračanskom ribnjaku.

Lov, ali ne udicom, i ulov (suhiucasi)

Na Gračanskom ribnjaku nudi se i usluga čišćenja i filetiranja ribe

Konzumne ribe tu se žive nalaze do prodaje kada ih prodavač Igor prema narudžbi kupca lovi, čisti i, po želji kupca, i filetira. Kalifornijska pastrva se prodaje po 49 kuna/kg, a kalifornijska salmonizirana ili tzv. losos-pastrva i potočna pastrva su po 65 kuna/kg. Prodaja na Gračanskom ribnjaku radi od utorka do petka od 9-17 sati, subotom I nedjeljom od 9-13 sati, a ponedjeljkom se ne radi. Želi li se da se kupcu očisti ili filetira riba potrebno je nazvati barem sat vremena prije dolaska na ribnjak, na tel. 01 4611460.  ♣

____________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

OLIstria,sir Špin, vino Laguna – Agrolaguna Poreč________________________

                                          Rovinjola, Rovinj

______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. A GROŽĐE KOJIH VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

VIJESTI / NEWS

U Prolazu

SAMOBORSKO LJETO sa – ZIMSKIM VINOM – Samoborsko ljeto sa – zimskim vinom, te s vrlo pikantno pikajućim očito prenapaljenim osvjetoljubivim osama koje ću, s obzirom na intenzitet svraba na ubodnom mjestu, pamtiti valjda još najmanje mjesec dana. Samborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer potrudio se prirediti atraktivnu i s aspekta poučnosti i s aspekta hedonizma podjednako vrijednu degustaciju jela i različitih vina popraćenu diksusijom o najboljoj mogućoj kombinaciji. Posebno se pobrinuo za ovu prigodu uz rasne crnjake ponuditi i jedan relativno novi kolač njegove slastičarcnice – od tamne čokolade crnu crnu izvrsnu tortu Fantazija.

Zimskom vinu – crnjacima redom sa po 14,5 i 15 vol %, ne da po pakleoj vrućini vrućini što nas je snašla ovog ljeta nije bilo ništa za zamjeriti, naprotiv bila bi vječna šteta da nisu bili ponuđeni naime kapljica je, kao osobito dojmljiva, briljirala, i izvrsno je dopunila odlične kreacije na tanjuru – osobito pečenu janjetinu s krumpirom! – domaćina susreta samborskog ugostitelja i vinara, vlasnika slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu te, u neposrednom susjedstvu, i café-bara Tin (posvećeno Tinu Ujeviću) kamo se nakon obroka redovito ode na meditaciju.

Središte Samobora, glavni trg – zgrada Gradsklog poglavarstva s Gradskom vijećnicom

Trenuci sadržajnog Ljeta 2022 u Samoboru, u organizaciji jednog od najznačajnijih samoborskih ugostiteljskih djelatnika Marijana Žganjera (na slici: u sredini). Sasvim lijevo su istaknuti obrtnik Marijan Sokolović i poduzetnik Mika Rožić, uz njih stoji zagrebački poduzetnik Božo Roknić, a sasvim desno su znani plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac te osnivač i direktor festivala vina i kulinarike prof. Ivan Dropuljić

Merlot Cru Selection 2016 – Marjan Simčič. Vidi rubriku Buying Guide!

U vrlo ugodnom debelom hladovinom pokrivenom ambijentu dvorišta (eto i Samobor, kao i Zagreb, ima svoju priredbu Dvorišta!) između Gradske vijećnice i objekta U prolazu Žganjer je, po svom običaju, organizirao uistinu ekskluzivnu reviju Bakhova nektara iz Hrvatske i iz vana, kao crème de la crème izdvajam Merlot Cru Selection 2016 selected vineyards Marjana Simčiča iz Goriških brda, te Trnjak 2017 od Nuića iz Ljubuškog i Vranac 2018 od Grabovca iz Imotskoga, pa, kao kuriozoitet, meksički Petite Syrah 2019 Vale de Guadalupe Baja California proizvođača L.A. Cetta. Inače,Petite Syrah sorta je što dolazi iz Francuske, tamo je uvelike u sjeni Syraha, a vrlo je raširena u Kaliforniji i dijelu Meksika, originalni francuski naziv joj je Durif.

Kao ulazno u cijelu priču te kao spasonosno osvježavajuće i kao nešto za poseban užitak istaknuti valja kao aperitiv Zlatu radgonsku peninu extra dry od Radgonskih gorica i, na kraju nekolikosatne svečanosti za stolom, odličan plešivički pjenušac Blanc de Noir obiteji Tomac, zastupljene ovdje i sa svojim mirnim Sauvignonom Amfora 2017 kao rezultatom višemjesečne maceracije u amfori.

Vrijedni spomena uz hranu svakako su još bili Chardonnay sur lie 2019 svetojanskog biznismena Nikole Mike Rožića i njegova zeta Jalševca, pa Rajnski rizling 2018 istog dueta R&J, te Amphora Cuvée 2019 R & J, a to je mješavina sauvignona, chardonnaya, crnog i sivog pinota i rajnskog rizlinga, grožđe je provelo devet mjeseci na maceraciji u amfori a vino je dozrijevalo godinu i pol u bačvama od Garbelotta. Domaćin Žganjer  sa svojim vinom nije se gurao U prolazu, ali je, kao dugogudišnji (doduše sada već bivši!) predsjednik  Udruge samoborskih vinogradara/vinara za osvježavajuću meditaciju u Tinu ponudio svoje vrlo dobru Graševinu 2021 i još bolji  Chardonnay 2021… ♣

DVA ZLATA ZA KULEN BELJE  –  Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji upravo spomenute znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unaprijeđenju proizvodnje kulena.

Dr.sc. Goran Kušec, profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj, osvrnuo se na ocjenjivanje i na kakvoću prijavljenih i poslanih uzoraka:

– Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su bila 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom bili su odlični. Tehnika ocjenjivanja bila je dakako u skladu s međunarodnim standardima i normama, pomno smo smo ispitivali presjek, miris te okus kulena.

Belje je na to ocjenjivanje poslalo uzorak premium iz linije Crna Slavonska i uzorak Baranjskog kulena s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena su oduševila žiri, koji im je dodijelio zlatne medalje za kakvoću.

Željko Garmaz,osječki eno-gastro novinar i autor više knjiga, sa svojim najnovijim izdanjima – Kulen, hrvatska mesna perjanica (lijevo) i, u društvu s renomiranim korčulanskim vinarom Lukom Krajančićem, s knjigom Memorija prostora ili Lukina Korčula

Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada istaknula je kako je svaki komad kulena koji dolazi iz proizvodnje te kuće ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu.  Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Naravno, s jednakom strašću i predanošću proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na prostoru pašnjaka u Parku prirode Kopački rit. ♣

Nešto iz daleka svijeta: Japan

TREŠNJA KAO NACIONALNI SIMBOL –  Kasno proljeće i ljeto razdoblje je raznog pojedinog voća, a među najpopularnijim voćem mogu se svakako smatrati trešnje. Trešnja, plodovi koje smo u raznim varijantama – u nas su osobito cijenjene one  kaštelanske, i hrušterice… – viđali i još vidimo na tržnicama na određeni je način nacionalno voće u Japanu.  Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca običavaju slaviti sezonu cvatnje.  Sezona cvjetanja trešnje iznad potoka u okrugu Tsuzuki u Yokohami u Japanu tradicijski je u znaku obiteljskih okupljanja, festivala i provođenja vremena na otvorenom. Divljenje sakuri a to su cvjetovi trešnje – stoljećima je nacionalni običaj i zabava. Uživanje u trešnjinim cvjetovima poznato je kao hanami, a najčešće se svodi na piknike ispod rascvjetanih grana. Za kasnonoćne piknike vješaju se lampioni na drveće kako bi osvijetlili cvjetanje. Slika prikazuje potok Egawa, omiljeno mjesto za promatranje sakure u okrugu Tsuzuki. Zadivljujuća proljetna scena odvija se na prilično neobičnom mjestu – uz potok i pješačke staze u pretežito industrijskoj skladišnoj četvrti. Ovdje oaza obrubljena sakurama očima nudi golemi užitak.

Trešnja u cvatu u Japanu

Kada trešnje cvjetaju? Najveći čimbenik u određivanju perioda cvatnje trešnje su geografski položaj i klima. Što je klima blaža, cvjetovi se ranije otvaraju. Na južnom japanskom, suptropskom otočju Okinawa, trešnje se otvaraju već u siječnju, dok na sjevernom otoku Hokkaido cvjetaju u svibnju. U većini velikih gradova između – uključujući Tokio, Kyoto i Osaku – sezona cvjetanja trešnje obično se odvija krajem ožujka ili početkom travnja. Nadalje, vrijeme cvatnje razlikuje se od godine do godine, ovisno o vremenu. Ako je vrijeme tijekom tjedana koji prethode sezoni cvjetanja trešnje blago, cvjetovi će se rano otvoriti. Ako je hladnije, cvjetovi će se otvoriti kasnije. Iz godine u godinu početak sezone cvatnje obično varira za plus/minus tjedan dana, no moguća su i veća odstupanja. Koliko dugo traje cvjatnja trešanja? Sezona cvatnje trešnje je relativno kratka. Potpuni cvat (mankai) obično se bude otprilike tjedan dana nakon otvaranja prvih cvjetova (kaika). Tjedan dana kasnije vrhunac cvatnje je gotov i cvjetovi opadaju s drveća. Jak vjetar i kiša mogu znatno skratiti sezonu cvatnje. ♣

_____________________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik – Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor – Marko Čolić, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. LA VITA BREVIS EST. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 07. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) SAUVIGNON PUREK 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora, Zelina; Sauvignon bijeli; suho, 12,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XL-XXL) BARUN SEIGNEUR CHARDONNAY SUR LIE 2019 Vallée des Cardinaux – BARUNDIĆ ■ Plešivica, Krašić; Chardonnay; vlastiti vinogradi, pozicije na visini od oko 250 m, prinos po trsu oko 1 kg, oko  2 godine u barriqueu, njega na kvascu; suho, 13,0 vol %; vino odiše svježinom i na nosu i u ustima, na mirisu s dosta voćnosti i s nitima dobivenim od boravka u bačvici, u ustima puno, dojam je međutim da bi, prikladno pohranjeno u arhivi, s vremenom bi moglo osjetno dobiti u razvoju i na kompleksnosti ■ Poslužiti na: 12 – 13°C ■  ⇒

(L)  KRALJEVINA 2021 – PUHELEK PUREK ■ Prigorje-Bilogora; Kraljevina; suho, 11,5 vol %; ZOI Prigorje Bilogora, Zelina, kvalitetno s kzp;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

(XXL) SYRAH 2016 Križevac – KORAK ■ Plešivica, Jastrebarsko, Križevac; Syrah; vlastiti vinogradi, više od dvije  godine u barriqueu, suho, 13,5 vol %; nadasve elegantno, vino lijepe svježine, strukturom djeluje više u pravcu crnog pinota nego južnog obično korpulentnog syraha, djeluje kao da ima snagu i da još odležava, možda i da još kroz nešto vremena i dobije u razvoju ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(Xl-XXL) GRAN TERAN 2017 – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Teran, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) SYRAH 2018 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Syrah; suho, 13,5 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗

_____________________________________________________   

iVino by Ana&Ivo

 

CRO WHITE BLEND      

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač kao osnivači projekta iVino by Ana i Ivo nastavljaju s organizacijom strukovnih ocjenjivanja vina na određenu temu.

Nakon lanjskih uspješnih odabira najboljih hrvatskih mirnih i pjenušavih roséa Drink Pink, mješavina crvenih/crnih sorata Red Blend, pjenušavih vina The Flute Stars, te vina u bag-in-box pakiranju u travnju ove godine, najnovije, peto specijalizirano vrednovanje Bakhova nektara, pod nazivom White Blend, održano sada u srpnju u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je u znaku hrvatskih bijelih vina od mješavina sorata. Uzorci su na degustaciji bili su iz svih krajeva Hrvatske. Veseli pokazana sortna i stilska raznolikost hrvatskih mješavina bijelih sorata, a još više njihova ujednačena kvaliteta. Vina su se pokazala kao odraz terroira, klime, tla i ideje vinara, izjavilli su organizatori ocjenjivanja.

Dominik Jagunić, Franjo Francem, Žarko Stilin Belec

Ocjenjivači su bili enolozi Nataša Puhelek Puština, mr.sc. Franjo Francem i Dominik Jagunić, sommelier dr. sc. Žarko Stilin i vinski kritičar Ivo Kozarčanin. Uspjehu ocjenjivanja White Blend puno su pridonijeli vrijedni domaćini iz zagrebačkog hotela Esplanade.

Evo rezultata:

ZLATO – ENJINGI Venje 2006. izborna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ENJINGI Venje 2010. kasna berba (graševina, rizling, sivi pinot, traminac, sauvignon) ⦁ ANTUNOVIĆ  Jubilea (silvanac 2011 chardonnay 2014., Graševina; 2016) ⦁ DEGRASSI Terre Bianche Limited Edition 1, n/v (malvazija, chardonnay, sauvignon, viognier ⦁ GRABOVAC Draga Riserva 2019 (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon) ⦁ Klet ROMIĆ  Dragonada 2017 (chardonnay, pinot bijeli) ⦁

SREBRO –  KOPJAR Cuvée Zagorje, n/v (graševina, manzoni, sauvignon) ⦁ ZDJELAREVIĆ  Nagual bijeli 2013 (chardonnay, sauvignon) ⦁ ANĐELINI  Magdalena 2019 (chardonnay, malvazija; suho) ⦁ DAMJANIĆ  Clemente Blanc 2019(chardonnay, bijeli pinot; 13,5 vol%) ⦁ GALIĆ  Bijelo 9 2018. (graševina, chardonnay, sauvignon) ⦁

BRONCA –  ERDORO Blend One 2021 (rizling, traminac, pinot sivi, pinot bijeli, Plešivica) ⦁ KUTJEVO d.d.  Maximo Bianco 2020 (graševina, traminac, polusuho) ⦁ KUTJEVO d.d. Maximo Oro 2019 (graševina, chardonnay) ⦁ MARLAIS  Dišpet  (pošip, rukatac, dubrovačka malvasija; Pelješac) ⦁ PLOVANIĆ Belica 2021 (mejsko, brajkovac, divjaka, malvazija istarska, glera…) ⦁ SIBER M&S 2018  (muškat, sauvignon i chardonnay) ⦁

________________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

(XXXL) MERLOT CRU SELECTION 2016 selected vineyards – Marjan SIMČIČ ■  Merlot, birane parcele, prinos 40 hl/ha, 42 mjeseca u hrastovim bačvama; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

   – 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 06.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__ s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

LIJEPA grand VINSKA cru NAŠA

Pelješac, Dingač, snimljeno s mora (Marko Čolić)

Dio Dingača, uz more

Pelješac, Postup (Boris Kragić)

Pelješac, sjeverna strana poluotoka

Hvar – južna strana: Hvarske plaže, s ograničenim položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja

Pupnatska uvala, vinogradi se penju ubrdo

Vis: Komiža, i Vugava na terasama

Biševo – otočić viškog akvatorija, s terasastim vinogradima

Vinograd Babića, te, dolje: čuvene primoštenske čipke babića

Crvenica u kamenjaru Dalmacije. Dolje: Istra, glasovita pozicija Sveta Lucija

Hrvatsko podunavlje, Baranja, Goldberg. Dolje: Ilok, Principovac

Slavonija, Vallis Aurea, Kutjevo: Venje. Dolje: Vidim

Vallis Aurea, Kutjevo: Rosenberg

Sjeverozapadna bregovita Hrvatska

Sjeverozapadna Hrvatska: Plešivica amfiteatar

Plešivica, položaj Gorička

Hrvatsko zagorje, Vinski vrh Bolfan

Međimurje: Mađerka (Cmrečnjak i Štampar)

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

Željko Suhadolnik – Mladen Horić – Marko Čolić  / 1992 – 2002

LIJEPA  grand VINSKA cru NAŠA!

FAMA VOLAT. PANTA REI. TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

___________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Slapnica kao uvod u Vino.com 2022: PROFESOR SE VRAĆA KUĆI… ⦁ Vinski grad Zagreb: ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…  ⦁ Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima,  a onda i šire po Dalmaciji:  SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA ⦁ Jubileji, gospodarstvo, promocije: HGK – 170 GODINA! KONCERT S LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE VINSKE BROŠURE ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

DANI GRAŠEVINE u KUTJEVU i IZLOŽBA VINA u ZELINI ⦁ REFOŠK ZA ŠMEKERE u – GANI

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2022 – BUYING GUIDE_____

________________________________

Slapnica kao uvod u Vino.com 2022

PROFESOR SE VRAĆA KUĆI…

Nekih desetak kilometara vožnje makadamskim putem od Medven-Drage i kamenoloma kod kardinalskog Krašića pa šumom kroz Žumberački park prirode i uz potok Slapnicu a prema njegovu izvoru stiže se do – oaze sna, pravog mini zemaljskog raja! Mjesta naprosto idealnog za visoki, elitni turizam eko-osviještenih korisnika!

Poprilična i suncem obasjana zelena čistina okružena vrlo visokim ljeti raskošno zazelenjenim krošnjama visokih stabala, pa površine pod ljeti lijepo osvježavajućom debelom hladovinom, žubor kristalno bistrog potoka iz kojega povremeno iskaču ribe, što zaigrane a što u lovu na kukce… Drveni mostić preko Slapnice vodi na drugu obalu gdje je smještena poprilično velika drvena kuća tradicijske seoske gradnje, a iza koje je, ponovno, jedna zelena čistina s ovećom površinom prikladnom obradom pretvorenom u vrt za uzgoj povrća.

Utočište u povremenom bijegu od (vele)gradske vreve i nervoze tu je pronašla zagrebačka obitelj Dropuljić, na čelu s tatom Ivanom i mamom Ivankom. Prof. Ivan  Dropuljić, inače jedan od osnivača ekološkog društva Slapnica, široj je javnosti znan kao osnvač, još prije 17 godina, značajnog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Susreti ljubitelja prirode i ekologije na Slapnici u lipnju a uz međunarodni dan zaštite prirodnog ambijenta, postali su duga tradicija, koju je, kao i uspješnu smotru eno-gastronomije Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi – i to baš na značajan jubilej od 15 godina održavanja manifestacije u prestižnom hotelu u Metropoli – prekinula pandemija. Kako je s vremenom upravo slavljenje prirode na Slapnici i skupom i brojnih ponajboljih hrvatskih proizvođača vina a bogme i renomiranih kuhara ali i nadarenih kuhara-amatera, pa i poznatih ličnosti iz javnog života postala svojevrsni ljetni uvod u kasno-jesenski predblagdanski (Božić, Nova godina…) skup gurmana te i pojedinaca voljnih uključiti se u akcije čištenja okoliša, tako je, sada, za zaključiti da će napokon ove godine ponovno biti i uobičajenog nastavka manifestacije u Bakhovu znaku, u kultnoj Esplanadi i u ustaljenom terminu u studenome. Prof. Dropuljić vraća se kući, ali još s konkretnim podacima o Zagreb.Vino.comu 2022 ne izlazi u javnost, kaže tek kako vrlo aktivno i intenzivno radi na realizaciji projekta…

Dok se čekaju informacije o Zagreb Vino.comu 2022, tu je, kroz fotografije, prikaz atmosfere s eko-eno-gastro susreta Slapnica 2022. Autor fotografija je legenda hrvatske novinarske i umjetničke scene  Marko Čolić. ♣

Slapnica, Žumberak – preklrasna priroda

Skup na Slapnici 2022, prednji dio kuće i uzvanici – milenijska fotka

Stražnji dio kuće

Mostić preko potoka – Mirela Holi, domaćin Ivan Dropuljić, gost–vinogradar/vnar Frano Milina Bire koji je tog dana sa suprugom Višnjom do Slapnice potegnuo s Korčule

Eko-poruka: Gdje mi stanemo, tu trava RASTE! Zagrebački foto-reporter Romeo Ibrišević  i ove je godine bio  na eko-eno-gastro skupu na Slapnici sa svojom ekipom vrijednih suradnika – eko-aktivista koji su posljednjih godina Žumberak uvelike očistili od olupina starih autobila i raznih kućanskih strojeva i aparata što su ih, kao dotrajale, po Žumberku ostavili neodgovorni pojedinci

Dropuljićeva eko-kuća uz potok Slapnica – dio sa stražnje strane s kaminom za pečenje mesa i, posebno, s uređajem za pečenje kruha, majstor rošilja bio je Stipe Renić

Domaćin je za užitak gostima osigurao janjetinu i odojak s ražnja, a za ostale specijalitete, po običaju, uzvanici s kuharskim darom pobrinuli su se za razne druge specijalitete u svojoj izvedbi, na ovoj fotografiji je slikar i fotograf Antun Krešić iz Zagreba kao majstor za fiš

Branimir Bilić prigotovio je plućica na kiselo i gulaš… Desno: Heroji su umorni… Lijevo uza stol sjedi znani naš slikar Antun Mateš, a nasuprot njemu, zamišljen, znani je Večernjakov novinar, kolumnist/komentator Milan Ivkošić

Osnivač i glavni urednik eno-gastro časopisa IĆE & PIĆE Damir Fabijanić predstavio je najnovije izdanje te cijenjene revije koja je stjecajem okolnosti prije pet godina prestala izlaziti da bi se sada ponovno poojavila, prezentirajući detaljno eno-gastro-turističke adute Šibensko-kninske županije, a Bakhov sin, novinar Ivo Kozarčanin u slapničkom ambijentu iskazao se kao vješt poslužitelj božanskog nektara

Na prvi pogled – mnoštvo neodgovorno ostavljene staklene ambalaže u izazovnom ambijentu, ali NE – Slapnica je u ovome slučaju svojom svježinom tek privremeno poslužila kao praktični prirodni hladionik za pića, a sommelier Tomo Jakopović bio je zadužen da brine o optimalnoj rasklađenosti Bakhova nektara. Na slici desno je znani krašićki poduzetnik Josip Rajaković iz tvrtke Že_Ma, inače dodatno  i proizvođač plemenoite kapljice , koji je kao šampion ovogodišnje Izložbe vina sjeverozapadne Hrvatske u Zelini uzvanike počastio svojim visokonagrađenim etiketama

Na Slapnici je bio i Josip Vrbanek, jedan od najjačih vinogradara/vinara žumberačkog kraja, na slici su on i supruga mu s domaćinom Ivanom Dropuljićem. Iz Hrvatskog zagorja i iz Zagreba stigli su i cijenjeni vinogradar i vinar Tomislav Bolfan, poslovno eksponiran i u segmentu elektronike, te predstavnici tvrtki iz sektora informatike Nikola i Ivana

Nisu, dakako, izostali ni dobitnici medalja najvišeg sjaja na trenutno najjačem svjetskom ocjenjianju vina Decanter World Wide Award (lijevo) s krajnjeg juga Lijepe naše Frano Milina Bire dovezao je sa sobom svoj već čuveni grk u baznoj liniji ali i u prestižnoj varijanti de Fora, te vrlo ozbiljni crnjak od Plavca maloga (lijevo), a David Štampar s krajnjewg sjevera, iz Međimurja, htio se, uz pomoć novinara Ivana Goričaneca, pohvaliti s nekoliko svojih laureata. Zdravko Runtas (u crvenoj majici) iz mesne industrije, vlasnik tvrtke Igomat iz samoborske okolice, za pričest uz fine gutljaje za gric je ponudio pedantno narezane kriške salame i kobasica…

Vinski grad Zagreb

ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…

Pričao mi, u četvrtak navečer, pajdaš Štefek iz Zagorja o tome kako se upravo bio sreo sa svojm susjedom Jožekom i kako su se lijepo porazgovarali.

–  Jožek, si morti bil v Vino-Gradu v Zagrebu?  – pitao je Štefek Jožeka.

– Pa, Štefek, saki sem den f trsju tu, doma, kaj bum još išel i u vinograd i v Zagreb!

– Ali, Jožek, tam ti se čuda dogajaju…

– Onda pem odmah zutra f petek, kak piše v novinah  zatvaranje je več sat v nedelju, ak bu tak dobro kak veliš, ostajeju mi još, za ponavljanje, i subota i nedelja…

I dojde Jožek kak je i rekel, nastavlja priču Štefek, stvarno f petek v naš negdar lepi beli Zagreb, ja sem mu povedal da z vlaka zide na Zapadnom kolodvoru, jer Vino Grad je odmah tam. Naglasil sem mu i to da mu se, makar su vražje vručine, ni treba bojati žeje, jer gazda v Vino Gradu ponudi neku finu i lepo ohlajenu k tome austrijsku vodu u flašicama besplatno.

Ah, ta zagonetna Bela voda!…

U to naiđe Jožek i čuje kako mi i što mi to Štefek priča, pa se odmah uključi:

– Najdem ja lako taj vinograd, na ravnici, ni baš na bregeku kak je v Zagorju… Postavljena je velika oznaka, gledam ja naokol, ali trseka nigde. Same hižice i med njimi stoleki i stolčeki, čudovito najti se v vinogradu v gospodskoj atmosferi, nič delati… A za reči praf, u to kesno popodne i ni mi baš bilo do dela. Sunce je ipak i dalje fejst pržilo, vručina grozna, a žeja sve jača. Pem glet gde se deli ta voda, i vidim hižicu na kojoj piše Tikve,  a v izlogu jena zgodna curica nudi mi – belu vodu! Ja fejst žejen i znati željen stanem, a ona mi veli da me kupica košta 20 kuna! Grlo suhe kak barut, hajt da vidim ja kaj to je, ta bela nebesplatna voda, i ja suknem mam i, kak se veli, na keks, tri čaše po dva deci, voda za praf reči ni baš bila hladna a posle skužim i to da je onih par kapi kaj je ostalo f čaši temne črlene boje… Krf? Pa gutala se bormeč ta voda fino, od čega bi se to ja zakrvaril? – pripovijedao je Jožek. Dodao je kako je kad je ispraznil i treču kupicu sjeo uza stolić pored, da malo počine, pa odmah pokraj kućice gdje je popio spomenutih par čaša primijeti hižicu s natpisom Makedonske delicije.

– I tam, v izlogu, takaj jena lepa dekla, a na šanku ispred nje, dobro sem zapazil kat sem bil blizu, flaše z vinom, žganjima, steklenkice z, to ipak otud de sam sedel nis mogel jasno skužiti, valjda marmeladama ili nečim slanime, ziher z ajvarom, tolko ipak znam da je to makedonski specijalitet… I tak si ja dalje još malo sedim i počivam, gledam okolo i mislim je li bu kaj z tog čuda o kojem je pričal sused Štef i gde se bu, na kojem to delu ovog vinograda ono desilo, pa si mislim da od tog ne bu niš i da bum ipak moral opet dojti, v subotu ili nedelju…  Ovakvog nekaj v vinogradu još nis nigdar doživel! Vinograd na Zapadnom kolodvoru a Zapad otud dost dalefke, ondak vinograd brez trsa a z hižicami i stolekima, ne traži posel nek nudi lagodu, bela voda nije tu bela nek črlena, i nije, kak mi je najavljeno, bila besplatna nek me, evo, koštala dve banke po čaši, više je grijala nek osvežavala, al grijala je poželjno ukusno…

– I onda najenput  se prek razglasa pokraj čula glazba, razebral sem reči refrena Čukni vo drvo…  Kaj bi to, pobogu, značilo… pital sem se, i nekak avtomatski sem se dvaput rukom lupnul po glavi… I onda se zgodilo čudo jedno: ispred hižice Makedonske delicije prizor najenput sasma drukčejši nek je bil malo prije! Ti bokca, te makedonske delicije i mrtvega z groba digneju… Dojdem bormeč svakak i sutra, i v nedelju…. Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene, al je lep i beli Zagreb grad!…

Makedonske delicije, za Jožeka prije i poslije Bele vode!

Kao što je Joža i rekao, tako je i učinio: došao je i u subotu i u nedjelju! K tome, u nedjelju i malo prije 17 sati, dakle ranije od službenog početka popodnevnih radova v vinogradu odnosno u Vinskome Gradu. Nije se usidrio, kao prošli put, tek kod jedne kućice, dao je sebi truda da odradi što više trseka, i s pažnjom. Sreo sam ga na odlasku dakako malo umornog od posla ali i zadovoljnoga zato što je, kako je rekao, puno videl novoga, puno tog saznal, osobno je, tako se izrazio, od jednodimenzionalnoga postal višedimenzionalen!

U vrlo ugodnom ljetnom, lipanjskom kasnopopodnevnom-večernjem ambijentu u lijepo zelenom Parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu moglo se kroz desetak dana lijepo opustiti, razveseliti i u obiteljskom okruženju, ali i što-šta kušati, upoznati, spoznati, naučiti. Bila je to jedna od rjeđih prilika da istodobno na svoje dođu i odrasli kao ljubitelji finih vina i fine hrane i njihova djeca, odrasli su se mogli podružiti uz čašu visokokvalitetne do ekstra kvalitetne plemenite kapljice – ponuda je bila velika I raznovrsna, a klinci su u prostranom parku imali dovoljno prostora za svoje igre, k tome i odraslima i djeci odgovarali su specijaliteti street fooda predstavljeni kroz širok izbor, bilo je prvoklasnih burgera, jela od ribe i piletine, pizza, vegetarijanskih zalogaja.

Atmosfera nadasve pozitivna!!!! Svi veseli, prisutni odrasli ne jurcaju, kao na mnogim drugim sajmovima i festivalima vina, u žurbi i nervozno od štanda do štanda tako da za iznos kupljene ulaznice što više toga kušaju odnosno popiju.! U VinoGrad sam naišao u nekoliko navrata, incident nisam vidio, a, opet, pilo se, rekao bih bez one drugdje uobičajene nervoze od kućice/štanda do kućice da se u sebe ulije što više. Možda je upravo ovakva formula u organizaciji vrste kušanja dobitna i za organizatora i za ponuđače i za potrošače a i za državne institucije: ulaznica na prostor manifestacije NE naplaćuje se, a onaj tko želi nešto degustirati ne može to učiniti tek podmetanjem svoje čaše ponuđaču da je natoči, nego u privremeno unajmljenu DOBRU/PRIKLADNU vinsku čaŠu naručeno plaća, i to preko, na nekoliko punktova postavljenih kućica za najam čaše i za kupovanje bonova, prethodno kupljenih bonova u raznim apoenima, odnosno korištenjem, na kućici svakog proizvođača, platežne kartice, a po utvrđenom ali i dosta povoljnom cjeniku za količinu od oko 1,5 dl…

Atmosfera za dana i kroz večer – opušteno, ugodno

Niz kućica postavljenih kao svojevrsna međa po rubovima parkovne površine određene za ovogodišnji Vinski grad nudio je na degustaciju ukupno više od 400 Bakhovih etiketa, a zastupljene su bile sve hrvatske vinske regije, predstavilo se i nekoliko ponuđača-gostiju iz inozemstva. Evo i kompletne liste ponuđača-izlagača, uz napomenu da je većina vinskih kuća imala svoje kućice svaka zasebno, a dio vinskih kuća svoje je uratke prezentirao na zajedničkim štandovima.

DALMACIJA: Skaramuča, Black Island, Korlat, Saints Hills, Stina; ISTRA: Benvenuti, Matić, Marčeta, Medea, Vina Laguna, Cattunar, Roxanich; BREGOVITA HRVATSKA: Kostanjevec, Preiner, Štampar, Dvanajščak Kozol, Piena, Podrum Štrigova, Jakopić, Petrač, Cmrečnjak, Kunčić, Klet Romić, Miklaužić, Griffin Ivančić, Lagena, Šafran, Matočec, Kos; SLAVONIJA: Buhač, Enosophia, Galić, Krauthaker, Iločki podrumi, PP Orahovica, Vinarija Kutjevo, Royal Hill; Iz INOZEMSTVA: Astoria, Makedonske delicije, Tikveš, Weszeli, posebnu ponudu baziranu na glasovitim markama francuskog šampanjca imala je zagrebačka uvoznička i distributerska kuća MIVA.

Plešivički pjenušci Griffin – vlasnik i voditelj vinarije Krešimir Ivančić te Zvonimir Basement Krželj, zadužen za animaciju i plasman. Ivančić je na festivalu bio kraće vrijeme, naime kod kuće na Plešivici ima mnogo posla jer dovršava uređenje novog podruma (suhiucasi)

– Cilj festivala je na pravi način približiti vino potrošačima i u sigurnoj i zabavnoj atmosferi pružiti odgovore na neka nedovoljna saznanja kupaca oko vina i nedoumice s kojima se oni susreću pri odabiru vina u trgovinama ili restoranima, poput onih što je to suho, polusuho i poluslatko vino i za koju prigodu kao najbolje rješenje izabrati koju kategoriju, zatim zašto pjenušac nije uvijek šampanjac, pa je li rosé vino baš piće samo za žene, zašto maltene svi koji tek otkriju vino obožavaju muškat… Vinski grad namijenjen je širokom krugu ljudi koji nisu nužno i vinski znalci, ali vole i žele konzumirati dobra vina, a da bi tu želju učinkovito i ostvarili moraju doći upravo do više i odgovarajućih spoznaja – kažu odgovorni iz Vinarta kao organizatora manifestacije.

Prijedlog organizatoru za sljedeća izdanja priredbe: u nekoliko sam navrata ponavljam, prošetao Vinskim Gradom u Zagrebu i, očekujući da ću na manifestaciji sresti proizvođače i enologe pojedinih kuća osobno, primijetio sam da njih u tih nešto više od desetak dana trajanja priredbe jedva da je bilo nekoliko. Za predstavnike medija javnog informiranja svakako bi bilo zanimljivo da se na Vinskom Gradu malo podruže s vinarima, posebice je moglo biti interesantno naići na vinare osobno baš sada, naime malo prije otvorenja Vinskog Grada Decanter je objavio rezultate svog ovogodišnjeg svjetskog ocjenjivanja plemenite kapljice a popriličan je i ove godine broj dobitnika medalja upravo i iz Hrvatske… Siguran sam da bi i posjetitelji Vinskog Grada bili veseli kad bi im se pružila prilika da se susretnu odnosno barem malo podruže s našim najpoznatijim vinarima, pa bi eto bilo dobro da Vinart u dogovoru s vinarima-izlagačima unutar termina trajanja ovog višednevnog festivala objavi jedan dan – možda je najbolje da to bude uz otvorenje –  u kojemu bi se vinari-vlasnici ili barem njihovi glavni enolozi pojavili i osobno, primjerice na oko sat vremena druženja s predstavnicima medija pa da potom još sat ili dva budu uz svoje kućice i voljni za razmjenu par riječi sa zainteresiranim potrošačima…

Ambasadori škrleta – Marko Miklaužić, znani moslavački proizvođač, inače do nedavno predsjednik vinska Udruge Bregovita Hrvatska, lijevo, te Nikica Katić – klet Romić. Katić je, dakako s ponosom, pokazivao priznanje za srebrnu medalju osvojenu za Škrlet 2021 ove godine na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2022

Na štandu udruge Bregovita Hrvatska uz vino bilo je i suvenira, u obliku nakita, privjesaka, podložaka, raznih ukrasnih predmeta, izlošci su rađeni na bazi plutenih čepova. Autorica im je Ivana Pranjić iz tvrtke Cork Craft Design Croatia (suhiucasi)

Za širenje znanja o vinu i boljeg razumijevanja Bakhova nektara, pa time i za širenje vinske kulture općenito, bilo bi dobro s proizvođačima-izlagačima dogovoriti da svaki na svom štandu isprintano na običnom papiru i u više kopija izloži bitne podatke vezane uz svako vino sa svoje liste kušanja. Konkretno: naziv vina, godište berbe, naziv vinogorja i, ako postoji, naziv dotičnog izdvojenog vinogradskog položaja u tom vinogorju, prinos po trsu, tip berbe (redovna, kasnija, bobice prosušivane, kasna predikatna, izborna itd), dužina maceracije, posude što s ekoriste – inoks, drvena bačv(ic)a, sur lie (koliko dugo) ili ne, kod pjenušaca klasične šampanjske metode dužinu odležavanja na talogu/kvascu u buelji nakon drugog alkoholnog vrenja,  spomen sorte/sorata u mješavini, oznaka kategorije u koju uzorak spada po ostatku neprovrelog sladora, sadržaj alkohola, ukupna kiselost, suhi ekstrakt…  Posjetitelje kojima bi se svakome ponudio takav papir moglo bi se zamoliti da  uz svako vino stave ocjenu kao izraz svojeg doživljaja uzorka, pa da se na kraju priredbe na temelju tih ocjena formira rang-lista najboljih uzoraka što ih je na temelju kušanja na licu mjesta izdvojila šira publika, te da se, dakako, rezultati i objave…

Glavni i odgovorni u organizaciji VinoGrada – Saša Špiranec, direktor Vinarta, inače i ocjenjivač na DWWA, poslovna partnerica na rukovodećoj poziciji Ana Supić, te suradnice Paola I Mirna

Vinski grad nakon Zagreba seli u druga područja Lijepe naše, planirano je da u srpnju bude u Puli o čemu treba još stići službena potvrda grada domaćina, a za kolovoz je već dogovoreno da se smotra održi u Varaždinu. ♣

Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima, a, onda, i šire po Dalmaciji

SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA

Festival vina i delicija Vinski podrum, inače u organizaciji Slobodne Dalmacije, nakon dvije godine korone vratio se! Osmo njegovo izdanje odvijalo se u jedinstvenim splitskim Dioklecijanovim podrumima, vjerojatno najljepšima na svijetu, a koji su, kao i cijela carska palača kao ishodišna točka za grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. Cijeli grad Svetog Duje bio je tih dana u znaku Bakhova nektara i delicija, pod Marjan su se sa svih strana slili brojni vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i poznavatelji maslinova ulja, kušači te hedonisti, potrošači. Da nije bilo korone ovo bi bio 10. jubilarni Festival vina Slobodne Dalmacije, međutim i kao osmi bio je pun šušura, raskošan, zanimljiv, mirisan poput jubilarca.

Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne nam Bosne i Hercegovine, došli su pokazati svoje prvake, ponajbolju kapljicu. Čime se ponose Konavle, čime Korčula, Pelješac, Komarna, Dalmatinska zagora….? Kakva su vrhunska vina s Kvarnera, što se novoga, posebnog napravilo u vinogradima i podrumima Hvara, i kakve vinske novosti stižu s Visa? Mirise lijepih vina s obala Dunava raširili su vinari Slavonije i Hrvatskog podunavlja, priču iz svojega trsja i svojih kleti u Splitu na Festivalu pričali su veliki majstori iz kajkavskog Zagorja….

Uz vrhunsku kapljicu idu i vrhunske delicije, i one su u Dioklecijanovim podrumima bile vrlo dobro zastupljene: pršuti, sirevi, marinirana i usoljena riba, čokolade…

Dioklecijanovi podrumi: štand splitske trgovačke kuće Edico (lijevo), te (desno) kaštelanski vinar Ivan Kovač Matela sa kćerkom

Majstor zagorskih slatkih visokih predikata Boris Drenški Bodren, te, desno, splitski professor dr. sc. Goran Zdunić kao voditelj radionice o Vugavi

Da stvar ne ostane tek na osobnoj hedonističkoj razini posjetitelja, organizator se pobrinuo da kroz prikladne stručno vođene radionice proširi saznanja o raznim tim našim gurmanskim porocima  kod onih koji ih u suštini manje poznaju a uz veće spoznaje o njima u njima bi mogli još bolje uživati. Među temama na tim edukativnim radionicama bila je umješnost pravilnog sljubljivanja onoga što se nalazi na tanjuru i onoga što je u čaši.

S radionice o maslinovom ulju

Splitska vinska smotra bila je lijepa prilika za susret s nizom znanih dalmatinskih proizvođača plemenite kapjice, nekima koji i nisu imali svoj štand odnosno stol, ali došli su barem malo poviriti… Za nas koji ne živimo baš nadomak Splitu posjet gradu pod Marjanom, inspiriran ovaj put vinskom tematikom, bio je i lijepa prigoda i za skok do nekoliko drugih relevantnih dalmatinskih vinskih sredina…

Korčulanski Pošip dosta se s otoka širi Dalmacijom, prilično ga već ima i u slikovitom vinogradarskom ambijentu Komarna, na kopnu, tu daje odlične rezultate. Slika prikazuje vinograd vinske kuće Terra Madre

Dva lijepa pošpa – Sv. Ivan reaktiviranog korčulanskog dueta Šajn-Marelić, te Pošip Nonno dozrijevan u bačvicama, iz proizvodnje kuće Rizman sa Komarne

Šime Škaulj zvijezda je iz zadarskog zaleđa. Uz benkovački Korlat u sastavu Badela 1862, najznačajniji je proizvođač iz toga dijela Dalmacije. Šime Škaulj kao član upravnog odbora Udruge vinara Zadarske županije na čelu koje je kao predsjednik Tomislav Glavić, rado će naglasiti kako je zadarsko zaleđe s vremenom postalo vrlo značajan proizvođač vina, 23 vinska posjeda članova udruge godišnje na tržište izlazi s ukupno oko milijun litara Bakhova nektara.

Šime sa sinom Tomislavom brine o 20 hektara vlastitog vinograda, od 2009. službeno registriranih kao uzgoj pod eko-znakom. U ponudi Škauljevih je čak 13 različitih etiketa vina, od toga 11 je što bijelog što crnog mirnog vina, jedna je vezana uz ružičasto i pjenušac (NUD rosé brut nature od Crljenka, rađen klasičnom metodom), a jedna počiva na slatkom desertnom vinu, merlotu, sada je na tržištu aktualan onaj iz 2018. Mirna vina su, konkretno, Bili cuvée 2021 eko, suho, pa Maraština organic 2020, Chardonnay sur lie 2017 (15,0 vol%), Chardonnay Stine 2020, Rosé, mješavina Tomislav cuvée 2019 (Plavina, Syrah, Cabernet sauvignon, Merlot; 13,0 vol%), zatim Syrah 2018 (14,0 vol %), Merlot barrique 2017 (15,5 vol %), Cabernet sauvignon barrique 2017 (15,0 vol%), Cabernet  Carl Gustaf Private Collection…

Kompletna vinska ponuda obitelji Škaulj, te, dolje, efektan prizor Škauljeve Maraštine uz kamin.

Spomen-ploča koja govori o posjetu švedskog kraljevskog para Škauljevima 2013. godine

Pitanje Šimi Škaulju: osim Plavine, u programu kuće sve su inozemne sorte, kako to da uz Plavinu Škauljevi nemaju još i sorata iz Hrvatske, odnosno šire jadranske regije, od crnih primjerice Plavca maloga, Tribidraga/Zinfandela, Trnjka, Vranca…

– I mi smo uvidjeli da bi bilo logično da u većem opsegu zastupljene immo i kultivare iz ovih naših krajeva, pa se kanimo jače posvetiti Plavini sitnoj, ali i Svrdlovini, u obzir dolaze i Babić i Lasin. U ovom našem području bilo je već nekih pokušaja s Plavcem malim, ali za razliku od onih na Pelješcu, Hvaru rezultati koje je dao ovdje nisu nas uvjerili da se opredijelimo i za nj. Što se tiče bijelih sorata, od prije koju godinu imamo zasađeno 500 trsova Grka i ove jeseni bit će i prva berba od njega. U planu je da sljedeće godine zasadimo još pola hektara do jedan hektar Grka, te dva hektara Pošipa – rekao je Škaulj, koji se pohvalio proširenjem i novim uređenjem obiteljskog podruma, pa evo, nakon objave nekih fotki u jednom od nedavnih izdanja Kronike Svijeta u Čaši, još koja fotografija izravno s posjeda Škauljevih, inače ove godine posve spremnih i za ponudu u turističkom smislu.

Obiteljska kuća Škauljevih u Nadinu, te desno manji objekt predviđen za turistički smještaj. Dolje: tata Šime i sin Tomislav Škaulj u barrique podrumu u sklopu vinarije

NASTAVAK DALJE NA TERENU: PELJEŠAC, te HVAR

OD STONA do OREBIĆA i TRPNJA… –  Na klasičnu festivalsku smotru vina u zatvorenome prostoru održanu u Dioklecijanovim podrumima u Splitu dovezali su se, kao najava i kao početak pune turističke sezone, treći Jelsa Wine, Olive oil and Heritage festival u Jelsi na Hvaru, te manifestacija Revija peljeških okusa na Pelješcu. Izlagača je u oba slučaja bilo po uobičajenom festivalskom modelu na uličnim štandovima, ali ukupan je program bio osjetno obogaćen zahvaljujući i organizaciji posjeta izravno vinarijama, uljarama i OPG-ovima, dakako svuda je bilo predviđeno i kušanje domaćih proizvoda

Od 15. lipnja pa do 16. srpnja u organizirani raj za gurmane pretvoren je Pelješac. Mjesec dana hedonizma! Tako bi se najkraće mogao opisati Festival  peljeških okusa koji će do 16. srpnja na naš magičan poluotok privlačiti istinske bonkuloviće.

U program se uključilo pedesetak restorana, konoba, vinarija, OPG-ova, školjkara, kreirana su dva festivalska jelovnika koja su se nudila po cijenama od 150 i 230 kuna, određene etikete vina cjenovno su bile povoljnije od onih inače za i do 20 posto, a niže su bile i cijene posjeta uzgajalištima kamenica gdje su predviđene i degustacije.

Ova manifestacija zamišljena je da otkrije najljepše okuse lokalnih specijaliteta koji su sastavni dio zdrave mediteranske kuhinje upisane na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.

Tajna je u sezonskim namirnicama – kratkom putu od mora i polja do stola, kratkoj termičkoj obradi te, naravno, u čaši vrhunskog vina.

– Festival peljeških okusa rezultat je suradnje turističkih zajednica općina Ston, Janjina, Orebić i Trpanj, koje drugu ljetnu sezonu organizirajući atraktivne priredbe promoviraju vrijednu ponudu i sadržaje ove naše destinacije. Iznimno me veseli to što se u festivale uključuje sve veći broj ugostiteljskih objekata, OPG-ova i vinarija na poluotoku, naime na taj način pružamo turistima dodatnu vrijednost za novac te omogućujemo i stanovnicima Pelješca da uživaju u ljetu uz prigodno povoljne cijene – istaknula je nova direktorica TZ općine Janjina Bianka Jasprica, te dodala kako Pelješane i njihove goste od 20. kolovoza do 20. rujna očekuje i Festival soli, još jedno atraktivno događanje što ga se ne propušta…

Jedna od najznačajnijih ličnosti dalmatinskog vinogradarstva i vinarstva je svakako Vedran Kiridžija iz Potomja na Pelješcu. Mali proizvođač koji nikad nije težio količini ali uvijek jeste kakvoći i to ne tek tehničkoj bazi nego i onoj s maksimalnim izričajem izvornosti, autentičnosti. Kiridžija, koji lijepu oveću parcelu vinograda ima u apelaciji Dingač, razvijao se malo pomalo ali svake godine unaprjeđujući kakvoću svojih proizvoda unutar kojih glavno mjesto zauzima dakako Dingač a odmah do njega je i kreacija Tajano, većma također od Plavca maloga s time da je 50 posto grožđa s Dingača a dio je s drugih Kiridžijinih pozicija na Pelješcu, u tome vinu svoj udio imaju i Cabernet sauvignon i Marselan, francuski kultivar što se kroz godine solidno raširio na Pelješcu i u nekoliko dalmatinskih podruma (npr. Matković) pokazao da i kao samostalan može dati vrlo lijepu kapljicu.

Uz marljivi rad u trsju i u dogovoru s enolozima Primoštencem Leom Gracinom i Dubrovčaninom Marijom Radićem iz znane naše konzultantske kuće Vinolab, Kiridžija je širio i uređivao podrum i obnavljao opremu. Posljednjih desetak godina i te kako, i, što je bitno, redovito, iskače kakvoćom, a čini mi se da je u odnosu na svoje prijašnje eno-uratke zasad vrhunac dostigao s vinom Dingač iz berbe 2019, ono istina tek ide prema svom ukupnom vrhu  i treba mu još vremena u butelji, bitno je u ovome času istaknuti kako je iskrenost ostala i dalje maksimalna, a čistoća i elegancija dotjerane su do vrhunca. Bravo Vedrane!

Vedran Kiridžija, sa sommelijerom Danijelom Čečavcem koji mu toči Dingač. Dolje: u vinogradu na poziciji Dingač,

…te, u trenucima opuštanja, uz tamburaše

Tužna je međutim vijest ta da Vedran Kiridžija sad kad je stabilno na Olimpu najozbiljnije razmišlja o tome da – možda već s ovogodišnjom berbom prestane s proizvodnjom vina za tržište! Ne bi i posve odustao od proizvodnje a radio bi, veli, tek do oko 1000 litara koliko je godišnje dovoljno za njegove obiteljske potrebe i za dar prijateljima! Objašnjava da ga na povlačenje s prve crte pritišću dob i činjenica da, takav je njegoiv utisak, nema nikoga tko bi adeklvatno nastavio njegovim putem, jedna kćer mu se udala u Osijek a druga u Kaštela, sin pak studira u Zagrebu i zasad, navodno, ne pokazuje kako grize na to da se bavi vinom….  Šteta, jer Vedranovim povlačenjem vinska Hrvatska mnogo bi izgubila. Za nadati se, međutim, je to da je izjava o povlačenju s tržišta tek provokacija i svojevrsna udica da se na nju ipak upecaju sin i kćerke…

Druga, na svoj način,  legenda Mato Violić Matuško nekako baš uz termin ove splitske vinske svečanosti pod okriljem cara Dioklecijana imao je palalelno posebnu prezentaciju u Zagrebu, u organizaciji Vjekoslava Madunića, nekadašnjeg popularnog spikera Hrvatskog radija a u posljednje vrijeme dosta uspješnog organizatora prezentacija vinara u Zagrebu. Kako ne zaviriti i kod njega?

Mato Violić Matuško, u razgovoru s pjevačem Željkom Bebekom

Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu među svojevrsnim je legendama dalmatinskog vinarstva. Osoben, nepredvidiv, šarmer i uvijek široko nasmijan, strukovno potkovan  (diplomirani agronom), sedam godina kao enolog vrlo uspješan u svojedobno vrlo uspješnoj PZ Dingač, od 1998. slobodnjak profesionalac s vlastitim vinskim podrumom, nevjerojatan maher u promidžbi i plasmanu i svoje kapljice i ponude u sklopu vinarije sa snažnim i turističkim predznakom. O njemu naš poznati vinski stručnjak i jedno duže vrijeme i predsjednik Društva enologa Hrvatske mr. Franjo Francem kaže:

– Matuško je dobro ispekao zanat u PZ Dingač, on i te kako dobro zna posao, što bi rekli Dalmatinci ima mota. U neko prijašnje vrijeme kad su mnogi Pelješani željno iščekivali turiste da im popune smještajne i ugostiteljske kapacitete u Matuškovo vinsko dvorište naprosto su se slijevali autobusi s gostima…

Vinarija Matuško u Potomju na Pelješcu

Među prvim hrvatskim proizvođačima upravo je on bio taj koji je na tržište izašao s nekoliko svojih etiketa vina po, kako bi se reklo, astronomskim maloprodajnim cijenama…

Njegovi su eno-uradci visoko nagrađivani, najviše na svakogodišnjim postberbenim susretima damatinskih vinara Sabatinama, Matuško je na tom ocjenjivanju četiri puta je bio šampion. U Bordeauxu je, prije više godina, dobio zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač. Na danas najrazvikanije svjetsko ocjenjivanje vina, ono u organizaciji britanske vinske revije Decanter vina ne šalje jer smatra da se tamo podijeli i previše nagrada, pa, kroz svoj vječno prisutni vragolasti smijeh, u šali dodaje da, bez obzira i na moguće osvojeno zlato ili platinu, uzorke nema smisla slati tamo gdje autor smatra da je teško da njegov uzorak bude među tri najbolja vina  natjecanja.

Kad je odlučio krenuti samostalnim putem, Matuško je usporedno sa sadnjom trsja i postupnim povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas se podrum prostire na ukupno oko 2500 četvornih metara i vrijedi ga obići. Tijekom godine kroza nj prođe i do 70.000 vinskih zaljubljenika iz Hrvatske i inozemstva. Matuško ima konobu u Dubrovniku, u Starom gradu, ali i predstavništva u Splitu i Zagrebu. Vina dobro plasira i kroz izvoz, primjerice u BiH, Crnu goru i Srbiju, Austriju, Njemačku, Englesku, povremeno lijepa pošiljka, navodi, ode i u Kinu. S vlastitih 20 hektara, na lokacijama poput Dingača, Postupa, Župe pelješke te s jednog hektara na poziciji Sveta Nedjelja na Hvaru, pretežito s Plavcenm ali i s nešto Pošipa i Grka, te s nekih pet iločkih hektara pod Graševinom i Chardonnayem godišnje proizvede prosječno oko 350.000 butelja.

Podrum Matuško

Sorta Plavac mali je brend kuće, iz podruma izlazi u nekoliko linija, od osnovne, Matuško, u većoj količini, do Dingača u kategoriji Superior (od probranih i suhih bobica), pa u kategoriji Reserve koja je s ostatkom neprovrelog sladora, te u kategoriji Royal s ostatkom šećera od 10 do 12 grama i sa 16,0 vol % alkohola, to je najskuplje vino kuće, maloprodajna cijena u podrumu je 760 kuna. Za spomenutu zagrebačku prezentaciju Matuško je odredio Pošip 2021 (12.5vol % alkohola), Grk 2021 s 14,0 vol%, Plavac mali Matuško 2019 (13,0 vol%), Postup 2017 (14,0 vol%), Zinfandel 2018  (14,0 vol%) i Dingač 2017 ( 14.5 vol%).

Kušaonica i vinoteka

JELSA – Turistička zajednica općine Jelsa manifestacijom 3. Wine, olive & heritage festival nastojala je/nastoji, kroz organizirane posjete vinarijama, uljarama i OPG-ovima uz kušanje domaćih proizvoda, u prvi plan staviti brojne izrazite autohtone vrijednosti otoka Hvara u okrilju Mediterana,.

Jelsa (Julio Frangen)

Fini lokalni mljac-mljac (Julio Frangen)

– Koncept našeg Festivala pokazao se uspješnim pa smo ga ponovili jer nam je važna promocija otočkih proizvoda kroz pomno osmišljenu manifestaciju  namijenjenu domaćim i stranim gostima, da im prikažemo najboje od Hvara. Dnevni izleti vode goste po selima u našim općinama Svirče, Vrbanj, Vrboska, Zastražišće, a navečer se svi družimo u prelijepo uređenom jelšanskom parku, na promenadnom kušanju hrane, vina, sve uz glazbu na koju mnogi, naravno, i zaplešu! Ove godine uključili smo u program i umjetničku radionicu na otvorenom Art & Wine. Jelšanski park prepun i ove godine zadovoljnim i izlagačima i posjetiteljima daje nam poticaj da već razmišljamo kako još i u boljoj verziji organizirati festival sljedeće godine, najvjerojatnije potkraj svibnja 2023. – naglasila je Marija Marjan, direktorica TZ Općine Jelsa

Hvarska vinska Legenda – Andro Tomić iz Jelse (Julio Frangen)

Svoja vina su u kušaonicama u sklopu vlastitih podruma predstavile vinarije Carić, Ventus, Plančić, Bastijana Andro Tomić, Pavičić i PZ Svirče. S maslinovim uljem uljem isprsila se  višestruko nagrađivana uljara Božić, OPG Murvica ponudilo je svoje domaće proizvode, a OPG Deanović ispričalo je priču o povijesti levande na otoku i njezinim blagodatima za zdravlje. U Wine & Oil baru Nono u Vrboskoj, gosti su mogli nazočiti i vinskoj radionici o jedinstvenoj hvarskoj sorti P(a)rč.  ♣

Jubileji, gospodarstvo, promocija…

HGK – 170 GODINA! KONCERT s LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE BROŠURE

Hrvatska gospodarska komora velikim koncertom u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu obilježila je 170. godišnjicu od svog osnutka. Vrhunski program ispunjen glazbenim ostvarenjima koja su kroz godine postajale sastavni dio hrvatske povijesti i kulture izvodila su neka od najpoznatijih imena domaće kulturne scene uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Nastupili su ansambl LADO, klapa Kaše, Jure Brkljača, Viktorija Kulišić Đenka, Filip Hozjak, Vanda Winter, Vlatka Kopić Tena, Josipa Lončar, Elis Lovrić, Blanka Došen, duo Hojsak & Novosel te Drago Diklić.

Predsjednik HGK Luka Burilović i dopredsjednik Dragan Kovačević, dolje: dio ansambla Lado na svečarskom koncertu

Kako u sklopu HGK-a postoji Udruga vinarstva Hrvatske, ovom prilikom u historijskom prostoru vinoteke Bornstein na zagrebačkom Kaptolu prezentirane su nove promidžbene brošure vezane uz Bakhov nektar u Lijepoj našoj.

Nova brošura udruge Vina Croatia pri HGK

Josip Blažević, Wein und Kultur Reise Kroatien

A iz Švicarske, gdje živi i radi već četiri desetljeća i u jednom segmentu svoje poslovne aktivnosti bavi se promidžbom hrvatskoga vina u toj zemlji i uvozom butelja u tu specifičnu alpsku sredinu u srcu Europe, u Hrvatsku je poslovno po vinskim pitanjima došao Slavonac Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, na granici s Njemačkom. Iako nije u količinskom smislu veliki uvoznik vina, Blažević je vrlo predan u propagandi vinska Hrvatske u Švicarskoj i u susjednom mu njemačkom pograničnom području.

Blažević je izdao u svojoj režiji nekoliko brošura  kroz koje slikom i tekstom upoznaje (švicarskog) čitatelja s vinorodnim područjima Hrvatske, relevantnim vinskim podrumima i vinima vrijednih spomena, a svjesnome koliko upečatljiv dojam ostavlja izravno doživljeno iskustva s lica mjesta običaj mu je da svako toliko na vinsku turu Lijepom našom pod nazivom Wein und Kulturreise Kroazien (u slobodnom prijevodu: Putovanje Hrvatskom kroz vino i kulturu)   dovede po oveću grupu Švicaraca, pa na turneji kamerom i perom bilježi relevantne detalje i potom izdaje elegantno uvezanu knjigu pod spomenutim naslovom, knjiga s jedne strane ima za nas bitnu promocijsku snagu a, s druge strane, za svakog je sudionika putovanja neka vrsta albuma sjećanja i lijepih uspomena na obilazak naših prirodnih ljepota, kulturnih i umjetničkih vrednota te iskustva glede lokalne eno-gastronomije…♣

Blaževićeva izdanja – knjiga uspomena Wine und Kulturreise Kroazien, te brošura bogata listićima na tvrđem papiru a na kojima se tekstom i fotografijom prezentiraju hrvatsko vino, vnogorja, vinari, etikete…

_________________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Agrolaguna Poreč, TRI KANTUNA: Ol Istria, sir Špin, vino Laguna

                                                   Rovinjola, Rovinj

_________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD JE S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA KOJE  VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

__________________________________

VIJESTI / NEWS

Dani graševine, i Izložba vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske: VLADO KRAUTHAKER i JOSIP RAJAKOVIĆ KAO ŠAMPIONI – Kutjevo je i ove godine bilo domaćin Festivala graševine, a Zelina pak 54. Izložbe vina sjeverozapadne I kontinentalne Hrvatske. I u Kutjevu i u Zelini u sklopu manifestacija bila su i ocjenjivanja vina. U Kutjevo je na vrednovanje poslano 125 uzoraka graševine, 11 ih je osvojilo Veliku zlatnu medalju a čak 60 ih je osvojilo Zlatnu medalju. Sada su, stoji u izdanom priopćenju organizatora za medije i javnost, slavonski vinari i turistički djelatnici počeli razmišljati o tome da je vinski turizam gospodarska budućnost regije…

Vlado Krauthaker, kod prijatelja restoratera u Zagrebu – u obnovljenom i na Jarunu lijepo uređenom objektu Dalmatino s jako dobrom hranom, uz vlasnika Antu Oršolića i njegovu suprugu Mariju, vrsnu slastičarku-kiparicu (kreira i kolače-svojevrsne slatke skulpture-portrete osoba, po narudžbi), te, desno, sa starim prijateljem i kolegom Badelovim enologom Ivanom Miočem i s Matom Matićem, organizatorom eno-gastro događanja, u preuređenom upravo otvorenom kafiću Dražena Biljana neobična naziva – Egoist, na zagrebačkom Jarunskom placu

Šampionom u obje kategorije – mladih i odležanih graševina, proglašena je vinarija Krauthaker, za Graševinu Mitrovac iz 2021 i Graševinu Mitrovac 2016.

U Sveti Ivan Zelina, gradu s tisuću brjegova za 1000 doživljaja, kako ga još nazivaju, na ocjenjivanje pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, stigla su 374 uzorka vina iz kontinentalne vinske Hrvatske. Dodijeljeno je 106 Zlatnih medalja, 151 srebrna i 62 brončane medalje te šest priznanja.

Šampion Zeline 2022 Josip Rajaković, u sredini, i ostali nagrađeni posebnim nagradama. Osbito vesela među laureatima može biti i Ivana Puhelek Purek (treća slijeva) koja je primila nagradu za najbolje vrednovanu kraljevinu, veliku zelinsku vinsku uzdancu. Nakon trijumfa nedavno u Mađarskoj na ocjenjivanju frankovki Vino Belje i glavni enolog Marijan Knežević (drugi zdesna) mogu slaviti i nakon Zeline 2022 – Frankovka 2012 vrhunska bila je proglašena najboljom frankovkom na degustaciji!

Evo najznačajnijih odličja: Traminac izborna berba prosušenih bobica 2019., vino vinarije OPG Josip Rajaković iz Krašića proglašen je šampionom 54. Izložbe vina i šampionom vina Zagrebačke županije. Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte Kraljevina dodijeljena je Kraljevini Zelina 2021., OPG-a Puhelek Purek. Nagradu Milan Pažić za najbolje ocijenjeno bijelo suho vino osvojila je Graševina 2020 Mons Aureus, a nagrada Pero Krznarić, za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprevrela šećera, izuzev predikatnih vina, dodijeljena je vinu Chardonnay Principovac 2018., Iločkih podruma… Svečanost dodjele medalja glazbenim i zabavnim nastupom uveličali su riječki pjevač Voljen Grbac i međimurski zabavljač Mirko Švenda Žiga.

Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020.

Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020. Novo poglavlje vinska obitelji Kos starta ne samo s Karlom Kosom na čelu nego i s novim modernim prostranim vinskim podrumom koji čeka nove bačve i uporabnu dozvolu. Očekuje se da će objekt biti posve spreman i u funkciji za ovogodišnju berbu, koja bi u zelinskome kraju, dosad pošteđenome od nevremena, mogla, po onome kako se zasad čini, i količinski i kvalitativno biti jako dobra. Mlade snage uvode, logično, novitete: Kosovi su odlučili u dvorištu uz kuću u kojoj stanuju na proljeće održavati svečanost Springfest s kombinacijom sezonskog domaćeg voća I mladog vina, te, možda, nakon berbe i jesensku inačicu ali uz krepkiji tanjur i zrela vina…

Iz Istre u Afriku! VINAKOPER – PRVA VINOTEKA u ACCRI! – Po vijestima koje su nam stizale iz Afrike, do sada smo taj kontinent doživljavali u sasvim drugom kontekstu od ovoga u vezi s upravo pristiglom vijesti – iz Kopra! Naime znani vinski podrum Vinakoper iz velike luke Slovenske Istre pored talijanskoga Trsta nedavno je u Accri, glavnom gradu Gane, prostora s 31 milijunom stanovnika i uz Nigeriju najjače naseljenom zemljom na tzv. Crnom kontinentu, te, kažu upućeni, gospodarski jako dobro stojećom afričkom državom, otvorio je vinoteku!

Tu stvar s prodorom Vinakopra u Afriku ne staje: s obzirom na povoljne ekonomske okolnosti i na, kaže se, očit jači start razvoja kulture pijenja vina tamo, u planu je u dogledno vrijeme otvoriti i ispostave Vinakopra i u nekim drugim većim mjestima spomenute zemlje, a moguće i još u nekim drugim afričkim državama, najizgledne su zasad Burkina Fasso i Gabon!

Glavni direktor Vinakopra Borut Fakin (i Slovenci, a ne samo mi, u vinskim krugovima imaju značajnog FAKINA!) napominje da se Vinakoper u afrički biznis uključuje ne tek isporukom butelja nego vrlo kompleksno, što znači da je osmislio i još dodatno osmišljava razne edukacijske programe kojima lokalno stanovništvo želi obrazovati na temu vina i općenito i, posebno, vina Slovenije. Vinoteka, otvorena uz partnerstvo s uvoznikom Nanom Marvynom Ondom, M&J PAPALA, uz butelje nudi i neke tipične slovenske delikatese koje kao pratitelja vole Bakhov nektar a koje su kao pakiranja za ovi prigodu napravljeni u suradnji sa znanim slovenskim chefom Tomažom Kavčičem. Kako čujem iz Vinakopra, vinoteka je uređena na način da, uz klasični izlog boca za prodaju, dio može poslužiti kao prostor za prezentacije i degustacije radi upravo tog spomenutog širenja spoznaja domaćih ljudi vezano uz vino, te i uz vino uz hranu.

S odličjima iz Poreča – u Ganu! Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, i Borut Fakin, glavni direktor, desno su znani slovenski kulinarski mag Tomi Kavčić u veselom društvu s našim časrobnjaskom Rudijem Štefanom iz šibenskog Pelegrinija

Zasad, navodno, Bakhovi sljedbenci u Gani najviše traže mlađa svježa vina voćnog karaktera te vina od aromatičnijih sorata, ali, također navodno, pomalo se širi krug i onih ljubitelja plemente kapljice koji vole ozbiljnije i kompleksnije crnjake, tu je Vinakoper jak s linijama Capris, Capo d’Istria… Danas kupci u Gani untar ukupne sadašnje slovenske ponude u Accri mogu birati između sedam etiketa bazne linije Koper (sivi pinot, malvazija, refošk, cabernet sauvignon, merlot i shiraz) te četiri pjenušca Capris (cuvée , refošk, muškat i rosé).

U vrlo kratkom vremenu nakon otvorenja vinoteke u Accri stanovnici toga grada pokazali su dovoljno veliko zanimanje za slovensko vino, tako da Vinakoper već sada u kolovozu u Afriku šalje novu pošiljku!

–  Vinsko tržište se sve bolje razvija i raste, i Vinakoper može računati na lijep udio. Sada, nakon otvorenja ove vinoteke, kao prvi sljedeći jači korak slijedi pozicioniranje butelja u lanac značajnijih hotela i ugostiteljskih objekata u Accri, potom je u planu ulazak u vodeće supermarkete u državi – pojasnio je uvoznik Nana Marvyna Onda, M&J PAPALA. ♣

OCJENJIVANJE NA VINISTRI 2022: Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom, ali i uvjerljiv je bio i s malvazijom

______________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 06. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(XL) RAJNSKI RIZLING Laškovec organic vineyard 2020 – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Rizling rajnski; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

   (L) RAJNSKI RIZLING 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje; Rizling rajnski; suho, 12,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

   (XL-XXL) ROCKSTAR 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Rizling rajnski; eko-pristup; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ aroma kultivara izražena slabije u odnosu na ono na što smo kod te sorte naviknuli, dojam je da je u ovome trenutku prekriva izričaj mineralnosti, u ustima slano, snažnog tijela, vrijedilo bi mu ostaviti vremena za razvoj i s konzumacijom pričekati još koju godinu  ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■    ⇒

(XL-XXL) CHARDONNAY Laškovec 2019 sur lie/njega na kvascu – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Chardonnay; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇗

    (XL) SAUVIGNON Kamenice organic vineyard 2019 – KORAK ■ Plešivica, Kamenice; Sauvignon bijeli; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇗

.   (XL) MARANY CRNI 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Pinot crni; nefiltrirano ⦁ suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ lijepo pitko crno vino posebno prikladno za potrošnju u sadašnjim,  ljetnim vrućinama ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■  ⇑

Dalmacija / Dalmatia

(XXL)  DINGAČ 2019 – KIRIDŽIJA ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s konzumacijom, ostaviti vinu vremena za razvoj ⦁  Poslužiti na: 18 °C ■    ⇒

(L)  TAJANO plavac mali 2019 – KIRIDŽIJA ■ Pelješac; Plavac mali  50 % s pozicije Dingač & 50 % Plavac mali, Cabernet sauvignon, Marselan iz polja; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

 (Xl-XXL) MALVAZIJA COLLINA 4 TERRE 2017 – CATTUNAR ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska,  suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

Malvazija Collina 4 terre od Franca Cattunara iz Brtonigle, te, desno – razne frankovke, jako dobro ocijenjene za Potrošački putokaz – Buying Guide 06. 2022 Svijeta u čaši i visoko nagrađene na ovogodišnjim međunarodnim ocjenjivanjima vina, nedavno je na vrednovanju uz 54. Sajam vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske u Zelini najbolje ocijenjena frankovka bila Frankovka 2012 vrhunsko vino od Vina Belje. 

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(XL) FRANKOVKA 2009 vrhunsko – VINA BELJE ■ Baranja; Frankovka/Blaufränkisch; vrhunsko s kzp, suho, 15,2 vol %; ZOI Baranja; 0,75 lit ■ u nevjerojatnoj, sjajnoj kondiciji! ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Kuća Vina Belje izdala je posebnu seriju ove godine višestruko međunarodno nagrađivane frankovke – Frankovku 2012 Limited edition, količina od 325 boca dostupna je u Internet trgovini shop.belje.hr . Riječ je o buteljama koje su se čuvale u arhivi vinskog podruma Belje upravo za ovu posebnu priliku i pravi su vinski kolekcionarski primjerci. Kad je riječ o odležanim starijim vinima Belja, Svijet u čaši inače osobito preporučuje Frankovku 2009 premium!

 (L) FRANKOVKA 2019 premium – VINA BELJE ■ Baranja; Frankovka /Blaufränkisch; vrhunsko s kzp, suho, 14,0 vol %; ZOI Baranja;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇗ ⇒

 (XL) FRANKOVKA 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Frankovka /Blaufränkisch; suho, 14,0 vol %; ZOI Slavonija;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

NORTHERN MACEDONIA

SJEVERNA MAKEDONIJA

(M-L) BAROVO 2019 – TIKVEŠ ■  Položaj Barovo; Vranac & Kratošija (Crljenak); suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

(L) BELA VODA crno 2019 – TIKVEŠ ■ Bela voda; Vranac & Plavac mali à 50 %; suho, 14,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

__________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  –  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, nižeoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / ordinary, low average, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA ⦁ POLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE ⦁ TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10^th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8^th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣
   

   Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)

   

Coronica, koji ne zanemaruje druge svoje sorte, na ovom je događaju, uz ručak kasnije popodne, odlučio predstaviti novu svoju malvaziju Ottaviano, posvećenu svome ocu kojemu je Ottaviano bilo ime. Gosti su uz ručak mogli kušati sva Coronikina vina, svako sljubljeno s nekim specijalitetom, kreacijama koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre – Badi, konoba Nono, hotel-restaurant San Rocco, konoba Morgan te za finale, konoba Buščina voditeljica koje Fabiana Mijanović je za desert i otplesala par koraka s Morenom… Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja bitno pomaže da se s vinom dođe do ovakvih rezultata (suhiucasi)

U podrumu kod Morena Coronike – zajednička slika svih koji su prisustvovali Gran Verticali terana. Devedesetih godina jedino je Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo niz vinara koji joj se ozbiljnije posvećuju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i kao odležano vino izrastao u nešto zaista veliko, istaknuo je vinski pisac Saša Špiranec, na slici sasvim desno i naslonjen na bačvu

Središte sela Koreniki – park maslina ispred zgrada gdje živi obitelj Coronica, gdje ima vinski podrum i skladište (suhiucasi)

U posjetu još nekima važnima a koji nisu izlagali na Vinistri 2022

KLAUDIO i IVAN IPŠA: ŠPICA u ULJU i VINU – Obitelj znanog maslinara i sve poznatijeg vinogradara/vinara Klaudija Ipše ove godine nije sudjelovala kao izlagač na Vinistri, samo je dala uzorke vina na ocjenu, i osvojila, u kategoriji crnih mješavina, 91 bod i Zlatnu medalju za sjajnu Santa Elenu 2018. Izostanak Ipše kao maslinara i vinara s visokom reputacijom za Vinistru 2022 bio je svakako veliki gubitak. Ali, bio je to i razlog za posjet tome imanju u selu Ipši!

Dvorište obitelji Ipša – lijevo je kušaonica, a desno ljetna terasa, dolje: prostrana kušaonica (suhiucasi)

Na ulazu lijep prizor – nova nedavno montirana uljara, jedna od najmodernijih na svijetu, kako čujem ima je u nas još samo uljara Chiavalon, te prostrano novouređeno dvorište koje eto, svojim sadržajima posve spremno pred punu turističku sezonu, dočekuje goste, a to što se kod Ipših nudi lijep je i karakterističan djelić ambijenta mirnog istarskog sela, čist zrak, debela hladovina na terasi, moderna kušaonica što može primiti 40 osoba, osvježenje uz pjenušac Ipša extra brut (šampanjska metoda, 20 mjeseci na kvascu u butelji), degustacijski sezonski menui na bazi lokalnih namirnica, odlična ulja vlastite produkcije od Istarske bjelice, Frantoija i Leccina te blend-selekcija od pet različitih sorata,  pa mirna vina izvrsna Santa Elena bianco, bijelo (macerirano) na bazi Malvazije istarske, te odlična Sant’Elena crno od Refoška i Merlota. Dame će svakako posebno zanimati, za ponijeti kući, i kozmetički proizvodi na bazi masline i maslinova ulja! ⦁

Bračni par Ipša goste dočekuje srdačno nasmijana i s pjenušcem Ipša extra brut kao novitetom u ponudi. Klaudio Ipša u razgovoru s Josipom Blaževićem, Slavoncem koji već 40 godina živi i radi u Schaffhausenu i bavi se uvozom hrvatskog vina u Švicarsku, posebice je zainteresiran za jantarnu kategoriju (suhiucasi)

Kod obitelji Ipša uz vino i maslinovo ulje ima i još nešto: kozmetički proizvodi na bazi masline u maslinova ulja!

Ustrajan i uspješan borac CLassius

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom, koja mu je kroz cijelo vrijeme i najtežih fizičkih i psihičkih trenutaka nesebično pružala podršku (suhiucasi)

GIORGIO CLAI: TKO ČEKA, TAJ i DOČEKA… – Sjećam se davnog  vremena kad je, nakon što se poslije 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu u Trstu preselio u Istru, počinjao u vinskome svijetu: bilo je to na šačici vinograda i u podrumčiću obiteljske kućice u Brajkima kod Krasice. On, i supruga što mu je pružala podršku. Skučeni prostor od 37 četvornih metara površine, s nekoliko starih bačava, zdravlje krhko, volja i ambicija – veliki! Poslije se pokazalo: neizmjerni srpljivost i upornost isplatili su se! Privržen svojim idejama o proizvodnji i maksimalno orijentiran na terroir i lokalne kultivare poput Malvazije istarske i Refoška kao svojim glavnim zvijezdama, opredijeljen za klasičan način i ekološki pristup ali, sve i do sada, skroman, bez puno razbacujućih hvalisavih riječi, izraza.

Giorgio CLassius Clai sa svojom desnom rukom Dimitrijem Brečevićem,vrijednim vinogradarom I vinarom koji slično diše i koji mu pomaže u uspješnom vođenju posjeda (suhucasi)

Prostorija za čuvanje butelja dok vino ne bude dovoljno zrelo za izlazak na tržište (suhiucasi)

Danas, nakon tridesetak godina, Giorgio Clai posjeduje 11 hektara vinograda s time da je u planu skorašnje širenje barem za još jedan hektar, uz vinovu lozu tu je i 1500 stabala maslina, podrum je nov, prostran i suvremen, površine 800 četvornih metara, vanjskim izgledom ukras ambijenta, lijepa kušaonica i prostrana terasa za domjenke s lijepoim pogledom na okolicu, četvero mladića zaposlenih u proizvodnji i dvije djevojke u uredskome sektoru, glavna vina su rasni crnjak Brombonero na bazi Refoška, Malvazija sv. Jakov, mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni, pjenušac Clai brut nature s tri godine dozrijevanja na kvascu u butelji, slatki Tassel od prosušivanog Muškata sve to od grožđa iz starih nasada, te kao nešto novije, bijelo i crno vino Barazzia/Baracija od mladjih loza, a nazvano tako po susjednom selu gdje su vinogradi… Kapljica izvrsna, solidna količina polalitrenih bočica sjajnog maslinovog ulja, u ponudi i nešto boca komovice u baznoj liniji i liniji Riserva, na pragu certifikacije Demeter za biodinamsku produkciju, vrlo dobra prodaja na kućnom pragu, izvoz vina i ulja u Japan, Austraiju, Singapur, Južnu Koreju, SAD, Kanadu, Italiju, Austriju, Njemačku, Francusku, Češku, Srbiju, Sloveniju, Belgiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Finsku, Norvešku…

Zdravlje još krhko, ali na licu je i te kako vidljiv znak olakšanja – široki osmijeh…

– Početno vrijeme borbe prošlo je! – reći će, logično, i sjetno i sretno…

BRAVO, GIORGIO!

Ni on nije nastupio na sajmu Vinistra! Kako to da na njemu nije bilo nekoliko istinskih istarskih vinskih zvijezda?!…  ♣

_________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Laguna – Spin – OL Istria

Rovinjola, Rovinj

________________________

The United Nations of Fine Wines…

…SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! – Sljedećeg proljeća istarski grad Poreč bit će ne samo, kao do sada, susretište malvazija iz cijeloga svijeta, nego i okupljalište gotovo možda i desetak tisuća uzoraka vina na globalnoj razini! Na nedavnom, 29. po redu međunarodnom vrednovanju vina Concours Mondial de Bruxelles, ove godine priredjenome u Cosenzi u južnotalijanskoj regiji Calabria (7370 uzoraka iz 40 zemalja, 310 degustatora iz 45 zemalja svijeta!), službeno je obznanjeno ono što se odnedavna pa do sada šuškalo, a to je da će domaćin 30. ocjenjivanja biti Poreč!

Baudoin Havaux, vlasnik Concours Mondiala de Bruxelles, Željko Suhadolnik – do pojave Corone barem 15 puta član ocjenjivačke komisije na CMB-u (zadnji put u Plovdivu u Bugarskoj), te enologinja i znanstvenica Vesna Maraš iz Crne Gore i Subhash Arrora iz Indije, degustatori na nedavno završenom 29. ocjenjivanju CMB u Cosenzi, najvjerojatnije će biti i iduće godine u Poreču

Concours Mondial de Bruxelles, uz Decanter World Wide Award (DWWA), International Wine & Spirits Competition (IWSC) i Mundus Vini, najjznačajnije je i najveće svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice. CMB je startao i u prvo vrijeme održavano se samo u belgijskom glavnome gradu i europskoj metropoli, da bi se, potom, počeo seliti, svake godine domaćin mu je bio neki drugi grad, uglavnom europski, u zemlji članici EU, makar skoknuo je dvaput i na druge kontinente – jedno ocjenjivanje odvijalo se u Pekingu a jedno u Čileu. Prije su se ocjenjivali sve vrste i tipovi vina, a nedavno je kao novitet uvedena podjela po kategorijama, grupa je četiri, konkretno zasebno se vrednuju bijela i crna mirna vina, zatim ružičasta vina, pa pjenušci, pa slatka visokopredikatna i fortificirana vina.

U Poreču će se ocjenjivati mirna bijela i crna vina, a predviđeni datumi su 12, 13. i 14 svibnja 2023.

– Vrlo mi je drago što ćemo u našim ocjenjivanjima obuhvatiti i Poreč. Istra je već međunarodno znana i po gastronomiji i turizmu i kao vinska zemlja, posebice kao utočište Malvazije istarske, Terana i Refoška, uvjeren sam se da će Concours Mondial kako samim ocjenjivanjem tako i organizacijom, skupa s domaćinima, posjeta degustatora, među kojima, usput, ima i proprilično vinskih i turističkih novinara, porečkoj okolici i istarskim vinarima dati svoj značajan doprinos još boljem i čvršćem pozicioniranju Istre pa time i Hrvatske na svjetskoj eno-gastro-turisičkoj sceni – kazao je Baudoin Havaux, vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles. ⦁

Concours Mondial de Bruxelles bijelo & crveno 2023 – Poreč

Revije                                                                                       

PINK DAY(s) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA

Mladost i ljepota! Optimizam! O vikendu u drugoj polovici svibnja Zagreb je bio u ružičastom raspoloženju. Po prvi put Pink Day festival odvijao se dva dana, a nakon osam godina provedenih u zgradi Muzeja Mimara, ova, deveta po redu međunarodna ružičasta gurmanska smotra preselila je u drugi dio Metropole, konkretno u dvoranu Lauba na Črnomercu.

Ružičasta kapljica iz podruma istarskog vinara i uljara Danijela Kraljevića Cuja, i zagrebačkog podruma Zdravka Ilije Jakobovića, porijeklom iz Slavonije (Marko Čolić)

Za one koji uživaju i u još nekim drugim bojama i drugim osjetima bitno je, vezano uz Pink Day(s), spomenuti i zelenkasto, riječ je naravno o festivalu ekstra-djevičanskih maslinovih ulja Green in Pink smještenom unutar festivala ružičastog Bakhovog nektara.

Novost na ružičastim danima ove godine bio sadržaj je nazvan Mixology – a riječ je o tome da su bili izloženi i na degustaciju ponuđeni i ružičasti ginovi, tonic-wateri i kokteli!

Kutjevo d.d. je bučno predstavilo svoj novi Rose

U jednom od VIP kutaka Pink Day(s)a ukupnom sadržaju pridružio se Kraš, koji u sklopu svoje kampanje #IJaSamDomaćica nastoji u javnosti podignuti svijest o tome da žene, uz svoj redovan posao, svakodnevno vode i brigu o kućanstvu. Smisao kampanje je podsjetiti da je posao domaćice zahtjevan i složen te da u našem društvu još uvijek postoji puno prostora za napredak kad je riječ o pravednijoj raspodjeli kućanskih poslova među svim članovima obitelji. O tome neka se razmišlja uz, dakako, Kraševe kekse Domaćica…

Naravno, na Pink Dayu 2022 su, uz zabavu i mogućnost kušanja izložaka i uživanje u eno-uradcima, bili i edukativni sadržaji. Zanimljivi su dodatni programi bili vezani uz rosé vina, maslinovih ulja kao i Pink Mixology.

RADIONICE su posebna vrijednost manifestacije. Evo tema o dove godine: VAPT rosé vina; Voditelji: Dino Kušen i Juraj Dusper; Pink Mixology.  Voditeljica: Natali Borić.  Vina od sorte Svrdlovina prezentirala je Nikolina Paleka. Maslinovo ulje: Autohtone sorte masline iz Istre; Voditelj:  Edi Družetić

Vrlo zanimljiva bila je radionica vezana uz maslinovo ulje. Istarski stručnjak Edi Družetić upoznao je prisutne na radioici s uljima od autohtonih hrvatskih, uglavnom istarskih sorata. Na kušanje je u malim čašicama ponuđeno šest jednosortnh ulja, od čega jedna dalmatinska – Oblica, i jedna (istarska) mješavina sorata. Sjajnima, pikantnima pokazala su se ulja Istarska bjelica uljare Vodnjan, Crnica od Olee bb, Buža i Rosinjola/Rosulja uljare Vodnjan, Žižolera Oio vivo iz Vodnjana, naveo sam ih redosljedom od prve pa dalje, kako su mi se dopale… Desno gore: šarmantna Žižolera u akciji! (suhiucasi)

U ugodnom ambijentu Pupitres Wine and Coffee bara u središtu Zagreba, koji uspješno vodi poznata hrvatska sommelijerka Jelena Šimić Valentić, održana je prezentacija nekih vina talijanske iz više podruma vinske grupacije Piccini 1882. S obzirom da su na festivalu Pink Day u Laubi gostovali, naravno, samo s roséima (Torre Mora Etna Rosato DOC 2021, Tenuta Moraia Maremma Toscana DOC Rosato 2021 i Piccini Prosecco Rosato Venetian Dress), predstavnici kuće Piccini iskoristili su priliku da ovdašnjim vinskim profesionalcima i specijaliziranim medijima zasebno predstave djelić svoje crne vinske palete.

Prezentaciju je vodio Antonio Ciccarelli, desna ruka valsnika i pokretačke snage grupacije Piccini 1882, Marija Piccinija, a pomoć mu je bila dugogodišnja suradnica Nermina Muzaferija.  Kušali su se sljedeći crnjaci:

Tenuta Moraia Essence of Maremma Toscana Vermentino Brut NV (organsko); Tenuta Moraia Vermentino Maremma Toscana DOC 2021  (organsko); Torre Mora Etna Bianco DOC Scalunera 2021 (organsko), Piccini Chianti riserva DOCG Collezione d’oro; Sasso al Poggio Toscana igt 2018; Valiano Chianti Classico DOCG Poggio Teo 2019 (organsko); Agricoltori del Chianti geografico Chianti classico Contessa di Radda 2018; Regio Cantina Aglianico del Vulture Riserva DOCG Campo del Melograno 2016; Villa al Cortile Brunello di Montalcino DOCG 2017; Piccini Rosso d’Italia Pinocchio NV

Piccini u crnome: osobno, najviše su mi se dopali Aglianico di Vulture Riserva 2016 Campo Melograno od Regio Cantine, pa Chianti Classico Riserva Contessa di Radda 2018 proizvođača Agricoltori del Chianti geografico, zatim Sasso al Poggio 2018 Toscana IGT te Chianti Classico Poggio Teo single vineyard 2019 podruma Valiano

– Pink Day, jednostavno, slavi mirna ružičasta i pjenušava vina a i roza koktele, ekstra djevičansko (zelenkasto!) maslinovo ulje, raznoliko cvijeće, pa proljeće, ženstvenost, profinjenost i eleganciju, ljepotu, nadu u bolje dane, svijet bez rata, potresa i Covida… Manifestacija u Laubi odvijala se  pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Dvodnevni pokušaj pogleda kroz ružičaste naočale… riječju: slavlje optimizma! Ponovno smo okupili veliki broj posjetitelja odjevenih u ružičasto ili ukrašenih nečim ružičastime, te željnih druženja i nježnosti osobito nakon svega što nas je u posljednje vrijeme zadesilo – rekla je zadovoljna Sanja Muzaferija, predsjednica udruge Woman on Wine kao organizatora.

Više stotina posjetitelja, od kojih su neki na dar dobili (do isteka zaliha) ružičaste naočale i pakete Kraševih legendarnih keksa Domaćica, moglo je kušati više od 120 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije, te Srbije zastupljene sa čak pet vinskih kuća. Kao i obično, novinari i fotografi najaktivnije su reagirali na slavne osobe – a to je ovoga puta bila Lepa Brena koja sa suprugom Slobodanom Živojinovićem ima vinariju Vertiz. Na after-partyju bile su i Daniela Trbović sestra joj Nataša.

Na radost izlagača, Pink Day je nastavio i s tradicionalnim nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog mjesta. Žiri u sastavu: Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WOW; osnivačica i direktorica festivala Pink Day, Zrinka Jelić-Belinić, izvršna direktorica Festivala i Vlasta Pirnat, art-direktorica Festivala, odabrao je najljepše izlagačke stolove.

Glavne u organizacijskoj ekipi Pink Day(s)a 2022 – Sanja Muzaferija, Zrinka Jelić Belinić i Vlasta Pirnat,članice žirija koji je ocjenjivao uređenje štandova

Ove godine glavna nagrada bio je paket vodećeg beauty-tech brenda Foreo (www.foreo.com) koji profesionalne tretmane donosi u domove beauty entuzijasta diljem svijeta, spomenuta kuća pripremila je pink-paket u vrijednosti od tisuću eura i on je predan zagrebačkoj Galeriji vina MIVA koja je premijerno izložila brend najprodavanijeg rosé-vina na svijetu – Whispering Angel. Druga nagrada – predivno ružičasto SMEG kuhalo (u vrijednosti od 1500 kuna) – pripala je kreativno uređenom kutku vinarije Royal Hill, a bogati paket kozmetike Nikel (u vrijednosti od 600 kuna) osvojio je istarski izlagač Bastiàn. Posebnu pohvalu za štand dobila je Enosophia iz Feričanaca, a od izlagača Green in Pink kao znak pažnje cvijeće je predano izlagaču extra djevičanskog maslinovog ulja DalFleur, od sorte Oblica s položaja u šibenskom zaleđu.

Nakon završetka izlagačkog dijela prvog dana festivala, u subotu i s početkom u 19 sati odvijao se, u suradnji s Laubom a na otvorenome ispred dvorane, AFTER PARTY.

Posebnu pažnju privlačile su medijske zvijezde, medju njima svakako ponajviše Lepa Brena koja sa suprugom na Fruškoj gori vodi vinski podrum Vertiz. Zvonko Bogdan nazočan samo kroz vino!

Slatka kiparica Marija Oršolić i njene desertne biste- portreti

Kad se već u najavama Pink Daya naglasak stavljalo na ljepotu, ženstvenost i veselje, predlažem da se iduće godine u festival službeno uvrsti i majstorica kiparica za desertne skulpture slastičarka Marija Oršolić koja može pružiti slatku ljepotu i ženstvenost kroz svoje kipove-torte! Izrađuje ih po narudžbi, primjerice prigodno npr. za rođendan, imendan… a njene slatki portreti kao desertni kipići mogu se naručiti preko (relativno novog) restorana Dalmatino smještenog uz obalu malog jezera na zagrebačkom Jarunu!…

Inače, na nedavnom ocjenjivanju ružičastih vina Vinske zvijezde u Zagrebu šampionskom titulom ovjenčan je rosé Rossella 2021 Petera i Mattea Polettija iz Istre, a na istom vrednovanju kao drugoplasirani zlatni po broju bodova navodi se ružičasto vino CROsé 2021 od Mladena Sibera uz Erduta. ♣

Na slici gore, na sajmu su Matteo Poletti, u društvu s Jaqueline Marovac i Olivierom Erzbischofom koji su se iz Francuske preselili živjeti u Istru i tu u svom podrumu Koquelicot proizvode vrlo fina mirna i pjenušava vina. Na slici dolje je bračni par Siber – sin i snaha vinara Mladena Sibera, koji veselo kaže da upravo snaha pokazuje veliki interes da ga malo-pomalo naslijedi u vođenju vinarije

_________________________________

POLETTI – 180. GODINA! – Vinogradar, vinar disko-džokej, pisac knjiga (konkretno: autor je npr. monografije o Momjanu!)…, diči se sa 180 godina obiteljske tradicije u proizvodnji vina! Peter Poletti, iz Markovca kod Višnjana!

Matteo i Peter Poletti na prezentaciji u Zagrebu. Nastup na Pink Dayu 2022 i osvajanje šampionske titule za Rossellu 2021 na ocjenjivanju Vinske zvijezde Polettijevi su, nakon svečanog obilježavanja 180. godišnjice postojanja obitelji u Poreču u njihovoj Casi/Kući Manzolin, iskoristili i za feštanje u povodu obiteljskog jubileja i u Zagrebu, konkretno u okviru serije programa Vinske večeri srijedom u restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, a sve u režijii agilne prof. Marije Vukelić, znane po organizaciji različitih značajnih vinskih događanja u nas, od ovakvih na gradskom asfaltu do pjenušaih doručaka u srcima vinograda… (Julio Frangen)

Na Peterovim leđima obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo počiva od kasnih devedesetih godina, kad je od oca, kao osma generacija, preuzeo upravljanje posjedom. Danas vodi brigu o nešto više od devet hektara vinograda, a uzgaja šest sorata – Malvaziju istarsku, koje je najviše, zatim Chardonnay, Muškat ruža porečki, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a na tržište izlazi sa sedam etikekta. U produkciji se, ističe, drži načela koje mu je usadio otac: kreiranja Bakhova nektara kakvoga bi i sâm rado pio, ali ne tek konzumirao, nego pio ga s visokim užitkom.

Za svoja vina Poletti je osvajač niza medalja viskoga sjaja, međutim dok je to drugdje, pa i u inozemstvu (prmjerice na natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 u organizaciji Wine & Businessa u Londonu njegov Cab 2015 proglašen je petim najboljim na svijetu u kategoriji od 15 do 20 funti mpc), dotle trofeji s najjače domaće vinska priredbe Vinistra nedostaju! Pjerin Poletti objašnjava da na Vinistru ne daje svoja vina na ocjenu zato što je pretolerantna već u startu, naime smeta ga to što na vrednovanje, zacijelo zato da se može pohvaliti sa što više uzoraka, prima i još nedovršena vina, konkretno i ona iz bačve i nefinalizirana i nenapunjena za tržište. S tim svojim stavom, za koji držim da je posve ispravan jer ovakvo ocjenjivanje kakvo je na Vinistri nije tipa savjetodavno/korektivnoga za vinara u smislu da do kraja još može pokušati popraviti određene eventualne slabosti uzorka, nego je prvenstveno orijentir potrošačima u izboru i kupnji etiketa, Poletti postavlja Vinistri vrlo principijelno kompleksno pitanje, na koje se s pravom očekuje odgovor na vrlo važno, esencijalno Quousque tandem…?

Od prije nekoliko godina obitelj Poletti osobito je aktivna i u turističkoj ponudi, naime kuću u starogradskoj jezgri Poreča preuredila je u objekt zvan Wine & Food Casa Manzolin, to je sada prostor za posebne eno-gastro užitke. A ide se i dalje – baroknu pak kuću pored te Case Manzolin a s dvorištem s lijepim pogledom na more Polettijevi preuređju u boutique-hotel sa 14 soba, otvorenje se očekuje u 2024!

Pjerin Poletti – vinogradar, vinar, disko-džokej (suhiucasi)

Srećom, Pjerin Poletti, inače i disko-džokej iz hobija, ima nasljednika koji može bito pridonijeti da se osigura čijepa budućnost ie samo vinskom brandu nego i turističkom segmentu. Riječ je o sinu Matteu koji je nakon studija u Trstu upisao studij vinarstva u Poreču, i koji u kontekstu vina priprema neke novitete. Ideja Polettijevih je da se što više posvete domaćim kultivarima i da nude tipove vina koje većina drugih im kolega nema. Izraslo je to, npr. iz davne odluke Petera Polettija da proizvede suhi rosé od Porečkog muškata ruže, dakle koji će po tipu biti drukčiji od većine ostalih roséa na tržišu, konkretno riječ je o snažnom, dosta kompleksnom i karakternom vinu što nema veze s lepršavom svježom brzopotrošnom ljetnom ružičastom kapljicom kakvu proizvodi većina vinara, a razmišljanja su Polettijevih i u pravcu toga da se domaćim adutima malvaziji i teranu u portfoliju pridruže i vrlo ozbiljna posve suha vina drugih kultivara znanih kao domaćih, konkretno ozbiljni suhi crnjak od Muškata ruže, pa crnjak od Malvazije crne (nera), crnjak od Borgonje (Frankovka), no u kupnom projektu nisu isključena ni osebujna ozbiljna slatka sirupasta desertna vina od primjerice prosušivanih grozdova/bobica Muškata momjanskog… ⦁

Casa Manzolin Wine  Food izvana i, dolje, unutra

Međimurje: uz Urbanovo 2022 – značajne obljetnice

CMREČNJAK u TAJERU NA TANJURU i u ČAŠI!!!

Velika proslava velikog jubileja – 30. godišnjice moderne međimurske vinske kuće Cmrečnjak iz Svetog Urbana, priređena u zagrebačkom međimurskom restoranu Tajer, u vlasništvu još jednog proslavljenog Međimurca, Dražena Ladića, legendarnog golmana zagrebačkog Dinama. Uz slavljenike Cmrečnjake kao domaćine, u Tajeru je tog popodneva i te večeri bilo još jubilaraca s tri desetljeća i među uzvanicima. primjerice jedan je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor uglednog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com a koji 30 godina otkako je profesionalno ušao u svijet Bakhova nektara puni ovih dana, drugi je revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši koja bi 30 godina od izlaska svojega prvog broja trebala napuniti 11. studenoga 2022., na Martinje, stjecajem okolnosti (zdravstveni razlozi) u najnovije vrijeme tiskano izdanje obustavljeno je a Svijet u Čaši pred javnost nastavlja izleziti preko interneta u obliku redovite kronike uz početak svakog novog mjeseca.

Cmrečnjaci i kuhari Tajera pobrinuli su se za stol bogat međimurskm specijalitetima i buteljama iz podruma slavljenika, uz cijelu svoju paletu etiketa Rajko i njegov sin Marko Cmrečnjak u povodu 30-godišnjice donijeli su posebno izdanje svojega sivog pinota.

Veliki prilog o jubilarcima – vinskoj obitelji Cmečnjak izašao je u Svijetu u Čaši – Kronici za ožujak 2022 (www.suhiucasi.wordprss.com / SVIJET u ČAŠI Kronika – 03.2022 – Chronicle WORLD IN a GLASS), a ovdje evo prizora sa svečane večere u Zagrebu i još nekoliko prizora iz vinograda (Mađerka!) i vinskog podruma Cmrečnjakovih u Svetom Ubanu i okolici. Vinska kuća Čmrečnjak jedna je od najznačajnijih te vrste u Međimurju, prednjači u kakvoći i jedna je s najvećom lepezom etiketa u ponudi.

Marko i Rajko Cmrecnjak s Drazenom Ladicem, vlasnikom restorana Tajer, te s međimurskim novinarom Ivanom Goričancem, moderatorom na večeri (Marko Colic)

Državna tajnica Herman i predstavnici Hrvatske gospodarske komore

Rajko Cmrečnjak uz znanstvenika prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te s našim istaknutim sommelijerom Darkom Lugarićem, kao i, dolje, s direktorom Zagreb vino.coma Ivanom Dropuljićem i doajenima hrvatskog vinskog novinarstva Martinom Vukovićem, Željkom Suhadolnikom i Tomislavom Radićem

 

Slani i slatki međimurski specijaitetiiz ponude Tajera

Ova je večera Cmrečnjakovih u Zagrebu inače bila uvod u ovogodišnje tradicijsko međimursko Urbanovo. ♣

Svečari 2022 kod kuće u Međimurju:

Svečari 2022. – članovi obitelj Cmrečnjak i njihovi zaposlenici u vinogradu i vinskom podrumu

Pogled iz zraka – vinski kompleks Cmrečnjakovih u Svetom Urbanu kod Štrigove

Gledano s nebeskog plavetnila – zeleni prizor vinograda Cmrečnjakovih

Vanjski prostor kod vinarija Cmrečnjak, za događanja na otvorenome, te odvojeni prostor za degustacije vani. Dolje: kušaonica

Tradicijska međimurska zakuska – meso z tiblice, i, desno, lokalni aduti u butelji: Pušipel Classic te, stepenica iznad, Pušipel Madjerka

Paleta Cmrečnjak, 14 etiketa: pjenušci bijeli i rosé, te mirna bijela, ružičasta i crna vina od Pušipela, Sauvignona, Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Merlota…

Mađerka je, inače, brijeg visine 342 metra. Tlo je dijelom kamenito a dijelom pjeskovito, izloženost odlična, tako da i te kako vrijedi krenuti u akciju da se položaj i službeno, KAKO TREBA, valjano dokumentirano dakle s čvrstom podlogom!, zaštiti kao izdvojena posebno kvalitetna vinogradska pozicija, možda bi to moglo čak ići i do ranga grand crua! Vinogradi se nalaze na kosinama, zasad još na visinama između 320 i 340 metara, po riječima Rajka Cmrečnjaka ukupna površina zasađena vinovom lozom trenutno je oko 24 hektara ali ima rezona i mogućnosti da se ona još proširi i na pojas nešto niži od 320 metara, možda na dio od 200 metara visine prema gornjim postojećim nasadima. Zasad trsje na Mađerki u podjednakom omjeru dijele obitelji Cmrečnjak i Štampar, svaka po otprilike nekih 12 ha.

Tradicijski međimurski specijaiteti i skokoviti ples oduševljenih ljubitelja pjenušavih doručaka (Julio Frangen)

  U sklopu obilježavanja Urbanovoga 2022, na Madjerki na dijelu u posjedu Davida Štampara, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, priređeno je već jako dobro poznato  dogadjanje Pjenušavi doručak u režiji prof. Marije Vukelić . Nakon užitka u finim tradicijskim međimurskim delicijama i nakon par jutarnjih čašica pjenušca u svim nazočnima doslovno se iz svog dubokog sna probudio i sam zaštitnik trsja i vinogradara sv. Urban i veselicu u čast vina i loze obilježio – specifičnim plesnim skokovima – uvis!

Što amber, što orange: u Izoli, Beču, RAW WINE u New Yorku i Londonu

OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE

Otkako se s njima – napustivši u potpunosti, početkom ovog stoljeća i tisućljeća, stari, za ovo područje Europe uobičajeni stil vinifikacije – počeo baviti vinogradar i vinar Joško Gravner s Collija i sa svojim (sjajnim!) ostvarenjima privukao pažnju šire javnosti, silno su dobila na popularnosti, začas se u Srednjoj Europi, posebice uz državnu granicu između Italije i Slovenije namnožio broj vinara koji su prirodnim pristupom nastojali slijediti Gravnera, ubrzo se u pojam prirodnih vina uključila slovenska Štajerska, a onda su i do pola godine dugačke maceracije bijelih sorata pa i korištenje gruzjskih amfora stigle i u Hrvatsku, nekako su se, barem zasad, najjače usidrile na Plešivičkom vinorodnom području.

Pa su, logično, i zaredali specijalizirani festivali/sajmovi vina u zapadnom svijetu nazvani orange wines odnosno narančasta vina, valjda i stoga što, dojam je, orange wine djeluje za šire mase zavodljivije nego kad se kaže amber wine odnosno jantarno vino, a, zapravo, amber/jantarno bilo bi ispravno jer označava ispravnu boju kad je vino čisto i uredno, dok orange odnosno narančasto znalcu ukazuje na to da vino ima određenih problema.

S obzirom na situaciju što se tiče ukupne ponude tih, kako se kaže, prirodnih vina na tržištu, prikladnima se mogu smatrati, makar imala različito značenje, očito, obadva naziva!…

I tu je problem: tih orange wines (ne brkati s amber!) previše je na tržištu!

Veliki ljubitelj maceriranih vina – Igor Zlatkov, inače kvarnerski majstor izrade vrlo elegantnih drvenih poslužavnika za hranu i za pića

Neka vina budu orange umjesto jantarna zbog nespretnosti/šlampavosti, nehata i nehaja, slabijeg znanja pojedinih autora vezano uz procese što se događaju u pretvorbi grožđa u vino i poslije u vinu, ali u više navrata imao sam dojam i zato što je nekim pojedincima (bilo) najvažnije na tržištu se prošvercati, te taj novi stil, koji eto neki smatraju tek (dobrodošlom) modom, iskoristiti za bolju zaradu! Pa, kad im se i prigovori za neku manu, čak i očitu jaču grešku, takvi vas nastoje uvjeriti da mane nema te da je to prirodno vino.

Čudilo me u svemu tome to što nisam primijetio niti mi je netko na to skrenuo pažnju da su se protiv falša podignuli vinari koji rade ispravno, a ti šverceri rade im lošom reklamom – izravnu štetu. Razgovarao sam s nekim našim vinarima vrlo uspješnima u proizvodnji naturalnih i izvrsnih jantarnih vina, uglavnom su se odgovori na moje pitanje zašto se javno ne distanciraju od onih koji ne rade dobro a uzdižu se maltene u nebo svodili na to da ti, pošteni, nisu za svađe i da se uzdaju u to da će kad-tad primjereno reagirati i mediji javnog informiranja i službe zadužene za kontrolu hrane i pića na tržištu.

Sad je napokon došao kraj šutnji, naime ovih dana je jedan znani vinar upravo iz redova prirodnjaka javno progovorio, i na elegantan način prigovorio onima koji ne rade kako treba a opravdavaju se, zapravo hvale se prirodnošću proizvoda što ga nude tržištu. Taj vinar koji je odlučio javno progovoriti objavio je poruku javnosti s naslovom OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE. Riječ je o PAOLU VODOPIVECU iz sela Coludrozza kod Trsta, on je inače predsjednik udruge VINI VERI (Iskrena vina), i evo što veli:

Paolo Vodopivec, predsjednik udruge Vini veri (iskrena vina)

Mnogi proizvođači Bakhova nektara opasno se navikavaju na određene – manje ili veće – nedostatke pa i mane u vinu, smatrajući ih, po onome kako reagiraju u javnosti, općenito tek eventualno manjom greškicom, ili, ako je riječ samo i baš o njihovom vinu ili vinu njihovih prijatelja, govore o karakterističnom aspektu vina, što je mnogo gori stav od uvjeravanja u puku sitnu greškicu. Načuo sam, izjavjuje Vodopivec, ali nisam mogao vjerovati da je stvar postavjena ovako: od groznih pristupa nekih jeftinih komercijalnih podruma koji su izlazili sa stavovima kako su uporaba kemijskih sredstava i biotehnologije naprosto nužni u proizvodnji dobroga vina sad su zaredali jednako grozni stavovi s druge strane, naime proširene su glasine kako je strukovna kompetencija u domeni vinogradarstva i vinarstva prepreka u kreiranju vrhunskoga vina, ide se toliko daleko da se tvrdi kako je uspjeh u proizvodnji vina to veći što je znanje proizvođača – manje!…

Pojedinci sebi dopuštaju malo previše, da budem blag; opuštenosti glede odnosa između forme i supstance. Ne bi se smjelo zanemariti koncept oblika i suštine,jer je to nešto što je tijesno povezano! Nužno je dobro pripaziti da se ne nasjedne tek banalnoj vanjštini kao nečemu najvažnijem, bitno je i pripaziti da se ne padne u zamku iskrenosti proizvoda kao jedinoj stvarnoj vrijednosti, pokazatelja kakvoće. Bavi li se već netko nekom aktivnosti za koju su nužni znanje iz agronomije i prikladan pristup radu na zemlji, educiranost, ručni rad, taj, dotični, taj posao treba odraditi znalački i kompletno da bi u finalnom proizvodu postigao ne tek izvanjsku i lako zavodjivu privlačnost, nego kompletnu ljepotu.

S festivala orange vina u Izoli

Postoje, očito, probemi oko percepcije i raspoznavanja istinske kvalitete, aspekta koji se ne smije izjednačavati samo s onime što se smatra pod pojmom iskrenosti. Iskrenost je sasvim sigurno bitan dio kvalitete, međutim prečesto je se i zlorabi korištenjem izraza kako na vinu nije rađeno ništa  a čime se istodobno na neki način nastoji opravdati mogući sumnjiv do i loš miris i okus, nestabilnost kapljice. Pokazuje se kako se može biti daleko od etičnosti vezane uz formu i suštinu. Vino je napitak u kojemu treba uživati, ali ne na neuk i jeftin i banalan način, to zapravo i nije užitak! Vino o kakvome govorim mora biti ZDRAVO, mora uz lijep izgled imati i ugodan miris i okus, mora biti skladno i elegantno, kompleksno, nešto što izaziva snove i maštanje, zahtijeva razmišljanje…

Uz to da se nauči prikladno raditi u trsju, te u vinifikaciji u podrumu, da se shvati način dozrijevanja i razvijanja ploda vlastitog  rada na zemlji i u podrumu svakako je nužno izobraziti se i u segmentu degustacije, na način koji će uzdignuti osjećaj stvarne ljepote a ne sravniti sav uloženi napor. Ako već brojna konvencionalna industrijska enološki u organoleptici korektna vina uglavnom ne govore o suštini, mnoga vina nazivana prirodnima suštinu, na žalost, brkaju s mrljama endemskih infekcija, jakim redukcijama i nedostatkom sposobnosti trajanja…  – naveo je u svom pismu urbi et orbi Paolo Vodopivec.  ⦁

TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER!

Nije ih ove godine dosad bilo na nekoliko vinskih festivala na kojima ih se ovdje očekivalo, ali sudjelovali su, zato, na nekim vinskim smotramu New Yorku i, upravo sada, u Londonu, pa u Beču! Riječ je o manifestacijama posvećenim prirodnim vinima a iza kojih stoji velika podupirateljica takve kapljice već svjetski glasovita Isabelle Legeron, radi se o smotrama nazvanima Raw Wine. Plešivička obitelj Tomac pod vodstvom pater-familiasa Zvonimira Tomca još prije mnogo godina okrenula se produkciji Bakhova nektara na najprirodniji mogući način, a kad je, nakon stjecanja diplome na odsjeku Vinogradarstvo/Vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, u proizvodnju vrlo aktivno kročio sin Tomislav, kojemu sada otac prepušta vodstvo imanja, angažman u toj eko-kategoriji pojačan je i prema biodinamici. Tomci su aplicirali za vrlo važnu oznaku biodinamske produkcije – Demeter!

Tomci – tata Zvonimir i sin Tomislav u njihovu vinogradu na Šipkovici, u društvu s Joškom Gravnerom

Tomci, veliki štovatelji lika i djela famoznog amforaša i gurua s Collija Joška Gravnera,  sada brinu o nešto više od 10 vlastitih hektara pod vinovom lozom, specijalizirani su za pjenušce (rađene klasičnom, šampanjskom metodom), te za jantarna (NE ORANGE!!!) vina tj. kapljicu od bijelih sorata a rađenu u amfori i sa do pola godine dugačkom maceracijom te s dozrijevanjem barem oko dvije godine u velikim hrastovim bačvama. To su, sve redom, sjajni uradci među kojima kao poseban kuriozitet svakako treba spomenuti jantarni pjenušac: iz njihovog podruma izašao je prvi takav u svijetu!

Obitelj Tomac koja je, da bi poboljšala radne uvjete, nedavno dovršila gradnju novog podruma, krasno je uredila ne samu građevinu nego uvelike zahvalujući volji i nadarenosti mame Pavice i snahe Martine i cijeli okoliš, sad, uz to što je sve posve funkcionalno, ambijent je obogaćen cvijećem djeluje poput parka u kojemu je užitak naći se s njihovom punom čašicom (suhiucasi)

 

Novi podrum, Zvonimir Tomac u prostoriji s velikim bačvama, te,dolje, prostor za amfore, ukopane u zemlju (suhiucasi)

Tradcijska drvena kućica u cvijeću, za prihvat gosta (suhiucasi)

Tomislav Tomac uz pjenušce, jedan od njih – Amfora – proizveden je, kao prvi u svijetu ili jedan od prvih u svijetu, od jantarnog vina (suhiucasi)

Tomci, inače veliki zaljubljenici u RR i zagovornici Rizlinga rajnskog kao sorte odavna prisutne na Plešivici, a koji oni proizvode i u klasičnoj domaćoj varijanti i u kategoriji amber, napravili su, kao najnovije, mali zaokret s vinom RR, sad ga nude i pod modernim nazivom RockStar, što povezuju s pojmovima rock=kamen, stijena, te star=zvijezda (zvjezdano nebo Plešivice), lijepo se može koristiti u kontekstu enološke zvijezde s kamena, ali i – rock-zvijezde…

Martina Tomac te Tomislav Tomac i supruga mu Martina na sajmovima Raw Wine u New Yorku u SAD te u Londonu

Dugogodišnji trud te izdržljivost i beskompromisnost na liniji izvornog, iskrenog naturalnoga urodili su lijepim uspjehom – Tomci, koji su još prije koju godinu aplicirali za certifikat biodinamike Demeter i trebali bi ga uskoro i dobiti, te čija vina imaju (opravdano!!!) višu cijenu, sjajno plasiraju, i one skuplje, svoje eno-uratke ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Singapuru, a, od nedavno, i u SAD gdje su prije kratkog vremena sudjelovali na festivalu prirodnih vina, sad se spremaju i na osvajanje britanskog tržišta, tome je dakako bio podređen nedavni njihov nastup na smotri Raw Wine u Londonu… ♣

Za kraj svibnja 2022: Konferencija u Osijeku

RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i udruge Graševina Croatica u Osijeku je na kraju svibnja ove godine održana konferencija GO – Graševina Osijek, u fokusu koje su, kako je rečeno, bili razvoj  i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinska sorte s udjelom od 40 posto u ukupno proizvedenom vinu u Lijepoj našoj.

Govornici na Konferenciji u Osijeku

Konferencija je, stoji u priopćenju, organizirana u okviru projekta Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija, sufinanciranog kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Želja je, rečeno je, jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i Hrvatsko podunavlje.

– Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje Graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Nekih 25 posto od ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj pokriva upravo ta sorta, a čak 40 posto vina stavljenog na tržište upravo je graševina. Graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa, zastupljena u praktično svim kategorijama vina – naglasila Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom prigodom u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

– Povezujemo vino i turizam, jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu, i obratno. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojega možemo puno naučiti. Vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Dug je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili dokazuje da idemo u pravom smjeru – izjavila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističući kako je ta županija bogata vinogorjima, kao i turističkim vinskim manifestacijama, među kojima je i Večer vina i umjetnosti, održana upravo nakon završetka ove Konferencije u slavljeničkom tonu jer 2022. je  deseta godina godina od prvog izdanja priredbe.

Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup su pozdravili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragana Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, koji je konferenciju i službeno otvorio.

Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a

                Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, naglasio je kako u je u realizaciji strategije i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.

Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje kamo ide vinska Hrvatska nastojali su dati istaknuti domaći i inozemni govornici s bogatim iskustvom u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru, kaže se u priopćenju.

Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas sutra istaknuti su aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.

– Neka ova naša konferencija bude početak novog početka – znakovito (??!!!) je istaknuo Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.

– Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali, na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat, da boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korak – rezimirala je enologinja Ivana Nemet, ističući  nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, potrebne i struci i prodaji.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

– Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije – slikovito je rekao Saša Špiranec, ugledni vinski stručnjak.

Prof.dr.sc Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.

Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje.

GO Graševina – degustacija nakon Konferencije

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Osvrnuvši se na postignuto i posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Iako sam želio doći u Osijek, stjecajem iznenadnih okolnosti nisam mogao osobno prisustvovati konferenciji – pod moderiranjem Mirte Milas a na kojoj su, kao govornici po temama, najavljeni: Graševina jučer, danas, sutra – već ovdje spomenuti Saša Špiranec, Edi Maletić, Vlado Krauthaker, Ivana Nemet, Marijan Knežević, zatim Vinska udruživanja – Đuro Horvat Vina Mosaica: Analiza potrošača 2021; Zoltán Győrffy: Regionalna i nacionalna iskustva Mađarske;  Tomislav Panenić: Graševina Croatica; CroViZone – Klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, potencijali i perspektiva – Maja Telišman Prtenjak, Marko Karoglan, Domagoj Karačić, Ivan Prša; Vinski marketing i vinski turizam – Ana Petak: Neka etiketa priča…; Ivana Jurić: Događanja kao motiv dolaska, turizam i terroir; Mario Meštrović: Brendiranje tipova graševina s kuhinjom Slavonije i Baranje; Quo Vadis vinska Hrvatska –  Đuro Horvat, Dragan Kovačević, Darja Sokolić, MP predstavnik, Josip Pavić…-  pa sam organizatora, uz iskazanu ispriku za nedolazak, zamolio da mi pošalje izlaganja sudionika makar u sažetom obliku kako bih ipak prenio koje su konkretne akcije planirane da se napokon i ostvare ti željeni Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezivanjem neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a, eto, dobio sam ovo ovdje u cijelosti  objavljeno priopćenje s dosta već slušanih fraza i uljudnih rečenica, međutim bez ičega konkretnoga, i obrazloženog, o tome što se poduzelo i što se poduzima i što se konkretno kani i u kojem roku poduzeti.

Neobično je, a rekao bih: valjda i indikativno, to da se organzator Konferencije i posebno udruga Graševina Croatica, koja bi morala biti glavni nositelj cijele priče, nisu u službenom priopćenju medijima radi objave za javost o skupu smatrali potrebnim učiniti nešto što bi bilo i te kako logično napraviti u izvještavanju sa skupa pod nazivom Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma, a to je da upozori na to da je vrlo kratko  prije Konferencije u Osijeku, maltene kao neki uvod u događanje u Osijeku,  u Kutjevu održano tradicijsko stručno ocjenjivanje graševina, te da priloži rezultate… ♣

_______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L-XL) DVIJE RUŽE PINOT CRNI 2017– IVANIĆ OPG ■ Moslavina; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Moslavina  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇑

(L-XL) PINOT CRNI 2020 Amber Selection – JAGUNIĆ ■ Plešivica, Veliki Dol; Pinot crni; trsje staro šest godina; šest mjeseci maceracije, dozrijevanje: drvene/hrastove bačve; nefiltrirano; suho, 13,4 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit; ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) DANTE PLAVAC MALI IVAN DOLAC Selekcija Petric 2011– PETRIC ■ Hvar, Ivan Dolac; Plavac mali; selekcija najboljih grozdova s najboljih raspoloživih mikrolokacija; dozrijevalo u barriqueu; PAZITI KAKO GA PITI! – snažno – bomba od vina, suho, 16,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti uz hranu ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

Petric Dante Plavac mali Ivan Dolac 2011_Clai Ottocento bijeli 2018_Baracija Refosk 2020 (suhiucasi)

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL-XXXL) MALVAZIJA sv. JAKOV 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska; suho, 15,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 13 – 14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) OTTOCENTO bijelo 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska, Pinot sivi, Sauvignon bijeli; suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

.  (XXL) OTTOCENTO crno 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Refošk, Merlot; suho, 14,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ još puno premlado, ali i puno obećava, treba mu vremena!!, poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

  (L) REFOŠK BARACIJA 2020 – CLAI ■  Zapadna Istra, Baracija; Refošk; mlade loze;  suho, 13,0 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

Pjenušci/sparklings

  (L) IPŠA extra brut – Klaudio IPŠA ■  Zapadna Istra, vrenje u boci; 12,5 vol %;  0,75 lit; eko-znak: organski uzgoj grožđa ■ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

____________________________________________________________

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

_________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

___________________________

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ