Nacionalni program pomoći sektoru vina 2019-2023/ ZA PUNU AFIRMACIJU HRVATSKE KAO BAKHOVE ZEMLJE

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

          POTPORE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PREDVIĐENE KROZ ČETIRI MJERE: INFORMIRANJE o PLEMENITOJ KAPLJICI i PROMIDŽBA CRO-VINA U ZEMLJAMA UNUTAR EUROPSKE UNIJE, PROMIDŽBA NA TRŽIŠTIMA u DRŽAVAMA IZVAN EU, PA KONVERZIJA VINOGRADA i RESTRUKTURIRANJE VINOGRADARSKO-VINARSKOG POSJEDA, ULAGANJA u OBNOVU i MODERNIZACIJU VINARIJA

Dobre organiziranosti i dobro osmišljene promidžbe nikad dovoljno! Hrvatska kao zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu još od šestog stoljeća prije Krista kad je ovamo donesena vinova loza, zasad, mada ima što pokazati u čaši, na žalost ne zauzima neku značajniju poziciju na top-ljestvici vinskih zemalja svijeta. Ne drži zapravo, rekao bih, ni izbliza mjesto koje bi, opravdano, mogla držati. Uvjeren sam u to ali ne kao žrtva sindroma u Lijepoj našoj da su Hrvati uvijek i u svemu a pogotovu u nogometu i vinu najbolji od svih, nego stoga što je Hrvatska geopolitički i ekološki-klimatološki odlično smještena te po konfiguraciji terena i tipovima tla idealna za poljoprivredu a unutar toga baš za vinogradarstvo (proizvodnja) i za turizam (plasman na kućnom pragu), ali i stoga što je osobito u posljednjim godinama vidljivo da je ovdje sve više ambicioznih proizvođača koji se trse u kakvoći i oduševljavaju proizvodima…, problem međutim vidim u neodgovarajućoj organiziranosti branše.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Nacionalni program sektoru vina od 2019. do 2023. Među zainteresiranima za potporu u segmentu promidžbe vinske Hrvatske u svijetu bio je i prof. Ivan Dropuljić, smatrajući da je lijepa prigoda za dobru međunarodnu promociju krajem studenoga kad on ima festival Zagreb Vino.com i kad bi se ne samo dvodnevna manifestacija nego cijeli festivalski tjedan moglo dobro iskoristiti za temeljito upoznavanje inozemnih novinara i trgovaca s hrvatskom vinskom stvarnosti. Dropuljić je na razgovor o natječaju došao u ured pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština

            U ovo moderno vrijeme kad je globalna ponuda, i to i visokokvalitetne kapljice, ogromna, od iznimnog značenja za uspjeh na tržištu su upravo dobra organiziranost branše i marketing ne samo s reklamnom nego i s poučnom notom prema potrošaču te koji je značajno usmjeren na isticanje originalnosti i jedinstvenosti proizvoda. Shvaćajući gospodarsku vrijednost vina za zemlju s velikim potencijalnom u poljoprivredi i turizmu a kakva je eto upravo naša, te to da su za probitak u vrh nužni kako stalno brušenje kakvoće tako i obrazovanje potrošača i dobra, ciljana, konstantna i energična promidžba, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. Riječ je o tome da, kroz natječaj, za kvalitetne projekte što se uklapaju u predviđene programske odrednice može zainteresiranim aplikantima obilato financijski pomoći, zahvaljujući i sredstvima Europske Unije. U programu za pomoć predviđena su četiri segmenta, koja, kad se bolje pogleda, skupa na određeni način čine ključnu cjelinu.

                Prvi segment odnosno mjera u Programu učinkovito je informiranje javnosti u zemljama članicama EU, a tu spadaju i obavještavanje o zdravstvenoj korisnosti razumne i odgovorne konzumacije vina, zatim – radi poticanja konzumenata da maksimalno paze na porijeklo proizvoda i da se maksimalno i znalački opredjeljuju za kvalitetu proizvoda – educiranje potrošača o svojstvima vina kao pića općenito te onda i detaljno ovisno o sorti i teritoriju (vinogorje u širem smislu, ali i uže područje) gdje ono nastaje, širenje objašnjenja o zaštićenim oznakama proizvoda… Uglavnom, želja je da se kupcima u potrazi za višom kvalitetom olakša snalaženje u moru etiketa na tržištu. Druga mjera  vezana je uz promidžbu vina posebice na tržištima u zemljama izvan Europske Unije, ona je okrenuta izravno proizvođačima-udrugama vinogradara/vinara kao korisnicima. A treća i četvrta mjera vezane su uz konverziju vinograda te restrukturiranje vinogradarsko-vinarskog posjeda i ulaganja u gradnju i opremanje novih odnosno obnovu i modernizaciju postojećih vinarija.

                Budžet s kojim raspolaže Ministarstvo za pomoć ukupno iznosi oko 54,1 milijun €, odnosno nekih 10,8 milijuna eura godišnje. A stvar funkcionira na način da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje natječaje na koje potencijalni korisnici prijavljuju svoje projekte, aplikant čija se prijava prihvati dobije, nakon što se projekt realizira, povrat sredstava u visini od 80 posto u segmentu informiranja u zemljama članicama EU i za promidžbu u tzv. trećim zemljama (dakle onima izvan EU), a od ukupno priznate vrijednosti investicije 75 posto za konverziju vinograda i restrukturiranje vingradarsko-vinarskog posjeda, dnosno 50 posto za ulaganje u modernizaciju vinarije.

                U sada aktualnom natječaju rok za prijavu i predaju projekta s nužnom dokumentacijom je 29. ožujka 2019. Moguće je da bi se još jedan natječaj otvorio u drugoj polovici godine.

PROMIDŽBA NA IZVORU

            Svoju priliku u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine među ostalima vidi i prof. Ivan Dropuljić, inače već dugo poslovno nazočan u vinskom segmentu u Hrvatskoj i znan i cijenjen kao organizator, već desetljeće i pola, uspješnog festivala plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Naročito je zainteresiran za sredstva iz mjere promidžbe hrvatskoga vina i vinske Hrvatske na inozemnim tržištima, pogotovu onima u zemljama što nisu članice EU, naime SAD su snažno i vrlo zanimljivo tržište, Švicarska također, pa Japan, Južna Koreja značajno rastu Rusija i Kina. I, eto ga, u razgovoru oko mogućeg apliciranja za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kod pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština.

Budući da u projekt promidžbe prema inozemstvu po odredbi pravilnika Ministarstva moraju biti izravno uključeni prvenstveno vinogradari/vinari, prof. Ivan Dropuljić (na slici lijevo gore) pronašao je zajednički jezik s članovima udruge međimurskih proizvođača vina Hortus Croatiae i na slici su predsjednik spomenute udruge David Štampar i član udruge Nenad Prainer. Štampar bi bio sklon u Međimurju vidjeti svjetske vinske novinare koje bi vodio u rodno mjesto glasovitog biodinamičara (danas su biodinamska vina vrlo tražena!) Rudolfa Steinera gdje je otvoren i Centar Rudolf Steiner

– Osobito mi je stalo do toga da hrvatsko vino ide kakvoćom stalno uzlazno, zatim do toga da potrošači budu prikladno educirani u smislu sposobnosti sve boljeg raspoznavanja kvalitete ali i odgojeni u smislu razumne konzumacije, kao i da prihvate i u sektoru vina ono na što su se naviknuli u raznim drugim područjima života, a to je da iskren i originalan proizvod jednostavno i mora na polici biti po (razumno!) višoj cijeni. Ta viša pak cijena može biti i odgojnog karaktera, u smislu pij radije manje, ali dobro, dakle ima i određenu povezncu s odgovornom konzumacijom i sa zdravljem. Što ćemo biti obrazovaniji glede vina a time i zahtjevniji u kakvoći u konzumaciji, veće su šanse za naš uspjeh vani, i to na boljim tržištima. Po posjetu iz inozemstva mojemu festivalu Zagreb Vino.com vidim da za hrvatsko vino vani ima dosta interesa, pa bih volio da moja manifestacija, koja u dva dana predstavlja cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu, bude izravno i neizravno i bolje iskorištena za promidžbu u inozemstvu i naših vina i naše kulinarike pa i drugih hrvatskih posebnosti i vrijednosti. Na način promidžbe gledam nešto drukčije od drugih kolega, a to je da bih rado ne samo na festival nego na cijeli festivalski tjedan doveo ugledne svjetske engastronomske novinare od kojih većina objavljuje napise i o turizmu, te znane vinske trgovce posebice iz zemalja koje smatramo za nas zanimljivim tržištima, pa da ih se svake godine odvede u neki drugi vinorodni predio Lijepe naše tako da i hrvatsko vino i specijalitete i prirodne ljepote i kulturne vrednote dožive na izvoru – reći će prof. Dropuljić.

S februarske manifestacije Le Anteprime di Toscana na kojoj je protagonist bio i Chianti Classico

Razmišljanje vrijedno pažnje! Zasad se promidžba hrvatskoga vina u inozemstvu manje više odvija kroz organizirane prezentacije (masterclassove sa strukovno potkovanim voditeljima), degustacije, zatim sudjelovanje na sajmovima. Svakako da su takvi nastupi nužni, međutim barem jednom godišnje svakako bi bilo dobro novinarsku i trgovačku vrhušku iz vana dovesti na prezentaciju ovamo, na naš kućni prag. Samim time što dolaze na nekoliko dana k nama koncentrirani su maksimalno, zapravo samo baš na nas, što je i te kako bitno. S druge strane, na licu mjesta, kad mogu vidjeti vinograde, podrume, općenito prirodu, upoznati proizvođače, kušati naše specijalitete, razgledati i kulturno-povijesne spomenike, doživljaj je drukčiji, kompletniji, kvalitetniji, duže traje. Spoznale su to već odavna talijanska vinska branša, koja u Toscani npr. priređuje u veljači za domaće i strane novinare manifestaciju le Anteprime di Toscana (protagonisti su Chianti, Chianti classico, Vino nobile di Montepulciano, Brunello di Montalcino, Vernaccia di San Gimignano) a u Pijemontu na proljeće prezentacije barola, barbaresca, nebbiola, barbere, kao i austrijska vinska branša koja svake druge godine za svoje i inozemne novinare, ugostitelje, vinske trgovce organizira susret Austrian Wine Summit, prvi sljedeći susret i druženje bit će sada krajem svibnja u Beču i po vinorodnim pokrajinama… Bitno je međutim biti i strpljiv, jer (očekivani) rezultati ne stižu odmah sutradan….

                Logično bi bilo da za davanje potpore ovom konceptu koji pruža izglede i šire promidžbe Lijepe naše vani budu zainteresirani i Ministarstvo turizma te regijske turističke zajednice, tako da se i troškovi dolaska i boravka biranih uzvanika iz inozemstva podmire iz više izvora, što svakako olakšava stvar… ♣

___________________________________

Domaće je domaće

        VINA OD DAVNINA – Da, domaće je domaće. Ta jednostavna kratka i u nas toliko raširena rečenica s mnogo je dubljim smislom nego što se to odmah čini. Domaće na prvu loptu aludira na nemanipulirano, nepatvoreno, iskreno, iz mamine kuhinje, pa onda i na nešto s karakterom, i ORIGINALNO. U današnjem moru ponude originalno ili izvorno znači – jače traženo. I tu se eto eno-gastronomiji pomalo pripaja segment ekonomije… Naime: jače traženo = više plaćeno, skuplje prodano, dobra reklama za ponuđača i teritorij odakle je ponuda…

Zdravko Tušek i Nataša Puhelek Puština iz Ministarstva poljoprivrede

Ne znam koliko su razmišljali na ovaj suvremeni način a koliko su bili tek na kolosijeku nostalgije za nečim prošlim, starim i tradicijskime, ali – bez obzira na to što već imamo more vinskih sajmova, festivala, izložbi tako da se neki i datumski preklapaju (to pokazuje i razinu koordinacije među priređivačima) – inicijatorima i organizatorima smotre vina od starih i nekad u nas osobito raširenih vinskih kultivara Vina od davnina treba pružiti podršku, naime lani kad je manifestacija debitirala posađeno je, nadam se, zrno iz kojega u kombinaciji poslovne dalekovidnosti i primjerenog angažmana protagonista te svakako i znanosti može s vremenom niknuti nešto prilično značajno. A to je ne papirnata nego istinska i komercijalno opravdana revitalizacija nekih starih kultivara svojedobno karakterističnih za neke uže geografske i eko-sredine no stavljenih u zapećak a da prethodno nisu dovoljno istraženi njihovi potencijali, zatim to je i potencijalno lijepo obogaćenje lokalne eno-gastro ponude nečime – ovo je bitno! – originalnime (traženime!), dakle to je, u nastavku, i moguće dobro gospodarsko iskorištenje takvog eventualnog aduta kao posebnosti teritorija.

Revija Vina od davnina, za koju se upravo najavljuje drugo izdanje u travnju, baš kao svojevrsna zasad još početna pokazna riznica originala iz (naših) površinom manjih eko-sredina morala bi demonstrirati znatno više od želje da nas podsjeti na prošlost, dakle iskazati energično nastojanje da se iz prikazanih uzoraka u domeni enologije stvore nove konkretne, i to visoke i trajne vrijednosti. U posljednje vrijeme, zahvaljujući uvelike inicijativi ambicioznih vinogradara i vinara, na više se primjera pokazalo da neke autohtone i rekli bismo stare sorte pomodarski olako zapostavljene u najezdi svijetom stranih i chic-kultivara mogu, uz prikladan pristup s više truda i strpljenja osobito u vinogradu, dati u organoleptici kvalitativno iznenađujuće eno-špice.

Zelinčani Ivana Puhelek i Branimir Žigrović kao promotori sorte i vina kraljevine. Kraljevina kao proizvod nastao u Zagrebačkoj županiji vidno mjesto zauzima ne samo na smotri Vina od davnina, nego i na reviji vina Zagrebačke županije u zagrebačkom hotelu Westin, ove godine ona je prethodnica izložbi Vina od davnina. Reklamirana je naveliko i na način da je ulaz besplatan. Ministarstvo poljoprivrede spominje nužnost razumne i odgovorne konzumacije, je li onda mudro da ulazak u svijet slatkih gurmanskih poroka bude besplatan pa da oni kojima je teško odoljeti iskušenjima – a tih nije malo! – priredbu shvate kao – tulum?…

Smotra Vina od davnina 2019, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i uz angažman Hrvatske savjetodavne poljoprivredne službe predviđa se za 26. i 27. travnja u popularnom zagrebačkom prostoru – galeriji Lauba. Prije izbožbe bilo bi i stručno ocjenjivanje vina. Lani je na priredbi Vina od davnina nastupilo nešto više od 50 vinara-izlagača, a i ove godine trebalo bi ih biti barem između 50 i 60, kažu Zdravko Tušek, pomoćnik ministra za poljoprivredu, i Nataša Puhelek-Puština, viša stručna savjetnica za vinarstvo…

________________________________________________

Macerirano & narančasto

RADOVAN CAPELETTO: SORTA i TEHNOLOGIJA IZ DAVNINA, POPULARNO I TRAŽENO SADAi – Obitelj proizvođača tzv. narančastih vina od (duže) maceriranih bijelih sorata u nas se povećala, naime s berbom 2015. priključio joj se istarski vinogradar i vinar Franko Radovan iz sela Radovani kod Višnjana. Od sorte malvazija Radovan je spomenute godine, uz svoju klasiku, proizveo, koristeći u proizvodnji elemente drevne tehnologije, i vrlo lijepu bogatu snažnu oranž-varijantu, suhu te s 14,5 vol % alkohola koji dobro grije ali ne iskače i ne remeti sklad. Vino je napunjeno u elegantnu butelju bordoškoga tipa, sa zgodnom živahnom malo šarenom ali istodobno i ozbiljnom etiketom, pedantno nalijepljenom na bocu kao što je i pedantno na grlić stavljena crna kapica. Capeletto je ne samo vino za uz hranu i za trenutke meditacije nego i – što je osobito važno! – dizajnerski izvrsno odrađen i proizvod, rekao bih da je boca na stolu i u funkciji ukrasa.

Franko Radovan u društvu s našim istaknutim glazbenim umjetnikom Alfijem Kabiljom, inače velikim ljubiteljem plemenite kapljice

Franko Radovan s tim svojim narančasim prvijencem išao je oprezno – ne, poput nekih svojih kolega, s jako dugačkom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem i ne s jako dugačkim dozrijevanjem vina u bačvi. Pola godine maceracije i nekoliko godina u bačvi činilo mu se malo preradikalno, pa je krenuo, veli, na neki svoj način.

No, pođimo od naziva vina – Capeletto. Capeletto je vinograd što Radovanima redovito daje ponajbolje grožđe, jako zrelo, baš prikladno za maceraciju. Nekih 50 posto roda malvazije istarske s pozicije Capeletto Radovan je stavio na maceraciju od nešto više od tjedan dana u inoks-cisternu, temperaturu alkoholne fermentacije je kontrolirano i isprva dirigirao, ne dopuštajući joj da prijeđe najviše 20 Celzijvih stupnjeva. Poslije perioda maceracije tekući dio odvojio je i stavio ga na dozrijevanje u novu bačvu od 500 litara, vino se razvijalo na finom talogu oko sedam mjeseci. Drugih 50 posto grožđa Radovan nije macerirao, mošt je također metnuo na alkoholno vrenje u inoks-cisternu a negdje na otprilike polovici fermentativnog procesa iz inoksa je tekućinu preselio u drvenu bačvu da se vrenje tu kompletira.  Nakon nekog vremena što je vino provelo u bačvi na prirodnom bistrenju (slijeganje krutih čestica), od grubog taloga očišćenu kapljicu premjestio je na dozrijevanje na finom talogu i na sedam mjeseci također u novu bačvicu od 500 litara. Poslije su oba vina iz bačava pretočena u cisternu te tako spojena. Neko vrijeme trajalo je u inoksu puno sljubljivanje. Slijedilo je punjenje u butelju i odležavanje vina u boci. Vina je proizvedeno ukupno oko 1500 butelja. Zbog male količine Radovan s Capelettom nije prisutan u vinotekama, plasira ga izravno nekim poznatim ugostiteljima i, veli, eventualno namjernicima koji mu naiđu na kućni prag…

 

Malvazija Capeletto

Poprilična potražnja za Capelettom hrabri Radovana i motivira ga da se ovakvim tipom vina bavi i dalje, ali u većoj količini od ove sadašnje. Nije rečeno da u idućem pokušaju neće biti i nekih promjena u postupku…  SuC – 03.2018

 

 

 

Advertisements

GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO BORDEAUXA

KROZ

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROMIDŽBA: I KLONSKA SELEKCIJA u SLUŽBI i – VINSKOG TURIZMA 

Graševina

Graševina od Kutjeva do… Bordeauxa!

Graševinu imamo mi u Hrvatskoj, ali imaju je u dobrom opsegu i Slovenci, Mađari, Austrijanci, Česi…

A Francuzi? Da, kad im je pošalje Vlado Krauthaker!

Čija odnosno odakle je bolja?!

Graševina u nas je sortni i vinski sinonim Slavonije i Podunavlja, prostor ne osobito velik ali niti baš premalen. Kolika li je uopće razina svijesti o tome da pojedini kultivar pa tako eto i graševina, osim po našemu nazivu odnosno po sinonimima ovisno o zemlji, nije u čaši tek jednostavno samo taj kultivar odnosno u ovome slučaju, obično, graševina? Osnovna organoletipčka nit poveznica svakako postoji, ali, ovisno o klonu ili klonovima sorte, starosti loze, tipu tla, nadmorskoj visini i (eks)poziciji vinograda, mikroklimi, ali i prikladnome, kakvoći okrenutom pristupu u vinogradu dakle i za kvalitetu ploda očekivanome razumnom prinosu, vino unutar istog tipa od sorte istog naziva imat će drugdje neke svoje posebnosti, makar u nijansama. Ali u nijansama što mu mogu i osjetno pojačati izričaj osebujnosti u kontekstu originalnosti, te tako vinu, a i teritoriju odakle je, dati dodanu vrijednost. Da ne govorim o tome da različiti opći ekološki uvjeti omogućuju i posebne upečatljive kreacije više različitih tipova vina, što pojačava interes ne samo za dotičnom kapljicom nego i za prostorom na kojemu ona nastaje.

Graševinu se uglavnom, u (domaćoj) široj javnosti, percepira kao svježe laganije vino s dosta voćnosti u pravcu  jabuke, međutim npr. u Vipavskoj dolini u Sloveniji, gdje je uglavnom sađena na tlu s dosta kamena ona, u tamošnjoj klimi, daje vino s prilično visokim alkoholom i s vrlo izraženom mineralnosti, slanosti, pa je se rado kao poboljšivač koristi u kupažama… Ali, ostanimo u Hrvatskoj, konkretno njenom svjevernome dijelu od recimo Daruvara preko Zlatne doline s Kutjevom te preko Đakova do beljskih i iločkih vinograda na krajnjem istoku.  Razlika se nađe i u običnom, baznome vinu.

Kutjevački ponosi: vinogradi Rosenberg i Vidim

Bit i čar jesu u tome da se uz ambiciozan iskren pristup u vinogradu i podrumu na svakome i užem te po svojim eko-karakteristikama specifičnome području mogu proizvesti vina koja će i unutar jedne iste sorte vjerno oslikavati taj neki svoj eko-geografski prostor. U moru ponude upravo vina potrošači, posebice oni zahtjevniji, u pravilu i s dubljim novčanikom (dakle za domaćina poželjniji!), to i traže! Do mjere da čak i po tom stupnju izričaja izvornosti vina biraju odredišta za svoja putovanja i za kraći odnosno i nešto duži boravak. Ako treba pojašnjenje: idem ne na graševinu u Slavoniju i Podunavlje, nego idem na graševinu ciljano – da li u Daruvar, da li u Kutjevo, da li u Baranju, odnosno Srijem…

Graševina je već odavna najjača istoznačnica za Kutjevo, gdje su cisterciti još početkom 13. stoljeća osnovali opatiju De Gotho i gdje su s obzirom da su se ozbiljno bavili vinom, i sagradili vinski podrum, danas osobito zanimljiv i za turistički razgled. Kutjevčani već godinama, a pogotovu nakon što su njihovu svojedobnu snažnu dominaciju na našem vinskom tržištu podizanjem kakvoće svojih proizvoda i agresivnijim nastupom prema javosti počeli narušavati vinari iz drugih dijelova Slavonije, nastoje održati i ponovno nametnuti svoju robnu marku Graševina Kutjevo. Prije nekog vremena, da bi spremnije odgovorili suvremenim tržišnim izazovima, krenuli su, zahvaljujući uvelike, zapravo rekao bih i najviše, zalaganju Vlade Krauthakera, enologa poteklog iz tamošnjeg tzv. velikog podruma pa onda samostalnog proizvođača, i s osnutkom udruge Kutjevački vinari, ponajviše radi promidžbe upravo svoje graševine. Međutim ono što je obećavalo nije i zablistalo, nažalost nedovoljna sloga među lokalnim proizvođačima i ne osobita spremnost da se, kako bi se s vremenom (stvar ne ide na brzinu!) došlo do željenog rezultata, igra po dobro osmišljenom pravilniku važećem jednako za sve pa, dakle, time i ne velika stvarna privrženost zajedničkom projektu, neodgvarajući marketinški pristup nisu do sada mogli dati uspješan poslovni rezultat.

Vlado Krauthaker u svom podrumu

VINCELOVO i MARTINJE, SURADNJA S VILLANYJEM

Kutjevo je kao svojevrsno slavonsko središte uzgoja graševine bilo zamišljeno da raznim sadržajima s naglaskom na graševinu kroz godinu privlači mnoge posjetitelje iz raznih krajeva Lijepe naše pa i iz inozemstva, ali… Za ostvarenje vizije Krauthakera koji je, pa i sa mnom, proputovao svijeta i vidio kako vani funkcioniraju udruge proizvođača temeljene na poslovnoj osnovi, te za nužnost da sâma branša na svom teritoriju bude glavna u razumnom vođenju lokalne vinske politike, trebalo je imati, što se kaže, kritičnu masu jednako progresivno poslovno razmišljajućih dobro samoorganiziranih lokalnih proizvođača vina. Društvena pak zajednica zbog nesposobnosti odnosno nemara pojedinaca u svojim redovima sa svoje strane učinila je premalo ili ništa da sredstvima što su joj na raspolaganju potiče one koji se zalažu za boljitak, i ignorira one koji žele poticaje ali ničim ne jamče da će društvnenoj zajednici i svojim djelovanjem adekvatno i vratiti u njih uloženu vrijednost. Nedostajala je širina gospodarski usmjerenih pogleda kod lokalnih moćnika, tako da u Kutjevu nastojanja pojedinaca iz vinskog sektora da se ide naprijed nisu, barem ne u dovoljnoj mjeri, pratili i prikladni logistički projekti nužni kao bitna dopuna.

Nije doduše da, kad govorimo o vinu i potencijalu u gospodarskom aspektu, u Kutjevu nije napravljeno ništa: uz klasična okupljanja na veselicama o Vincelovu i Martinju, u Kutjevu se, ponovio bih: ponajviše zahvaljujući trudu opet upravo spomenutog Krauthakera, održava manifestacija Dani graševine, no, na žalost, zasad te priredbe nekako čini se kao da su okrenute samo domaćem življu, one ne okupljaju masovno goste iz drugih krajeva, a mogle bi. Kutjevo kao mjesto nazvalo je svoj glavni trg Trgom Graševine i na njemu kao ilustracijsku potporu podignulo mini vinograd s graševinm, ali nije se pobrinulo za dovoljan broj iole kvalitetnih smještajnih jedinica a ni za neki profinjeniji restoran s lokalnim specijalitetima, tako da se tamo stvari više ne bi svodile tek na cjelodnevno cupkanje uz pečenje kobasica na štapu, pijuckanje, pjevanje lokalnih napjeva, te da se gosta u večernjim i noćnim satima nakon sjelodnevne klope i cuge ne šalje na spavanje npr. u oko 18 km udaljenu Požegu, dakle na putovanje s nizm vrebajućih opasnosti od kojih su najmanje bolne – ali svejedno jako bolne –  oduzimanje vozačke dozvole i plaćanje kazne za vožnju s ponekim promilom više.

Inače, kad smo već kod Dana Graševine, ove godine Dani graševine u Kutjevu (gdje danas, navodno, djeluje nekih 13 do 14 količinski ozbiljnijih proizvođača s time da desetak od njih dostiže od 20.000 do i 50.000 litara vina) – a to je značajno okupljanje proizvođača graševine kao izlagača ne samo iz Kutjeva i Slavonije makar zamišljeno je prvotno bilo da svaki puta kao sudionici dođu i vinari-graševinaši iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Slovenci, Austrijanci, Mađari itd. – bit će 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2019. Kako čujem, u sklopu događanja planiran je simpozij o vinskom turizmu; moguće je da su se i odgovorni koji vode Kutjevo probudili, pa da će napokon stvari krenuti u boljem pravcu. Kutjevo je simpatično maleno mjesto okruženo vinogradarskim krajolikom i te kako vrijednim obilaska i razgleda, u samome mjestu drevni je cistercitski podrum u sklopu Kutjeva d.d., pored je lijepa crkvica, u neposrednom susjedstvu je i stari pa nedavno obnovljeni dvorac Kutjevo za koji bi bilo dobro da je i više okrenut prema javnosti, u blizini dvorca nova je velebna nedavno otvorena vinarija Galić, od individualnih proizvođača tu je nekoliko vrhunskih imena znanih i izvan granica Hrvatske, primjerice Enjingi, Krauthaker… Afirmirani vinari i njihova kapljica ali ponuđena rafinirano, pa i iz starijih godišta kroz vinske radionice, zatim ljepote pejsaža, mogućnost sportske rekreacije u vinogradarskom ambijentu, znamenitosti u mjestu, tipični regijski gurmanski specijaliteti i te kako su razlog za dolazak u Kutjevo i boravak u njemu, međutim želi li se više gostiju sa strane i bolji gost nužno je na licu mjesta osigurati i kvalitetan i opsegom dovoljan smještaj za noćenje kao i kvalitetan ugostiteljski objekt za one koji traže komfor i kvalitetno prigotovljene izvorne domaće specijalitete, stasalo vino.

Ohrabruje da je kroz projekt međunarodne suradnje nedavno uspostavljena tijesna veza s nedalekim znanim mađarskim vinskim i turističkim mjestom Villany, te najava da će Mađari na Danima graševine ove godine u Kutjevu prezentirati svoja vina i svoje specijalitete kao i iskustva u segmentu svog vrlo uspješnog vinskog turizma. Spomenuo bih ovdje odgovor predstavnika znane vilanjske vinske kuće Joszef Bock na moje pitanje postavljeno mu na sajmu vina u Osijeku u siječnju ove godine: Kako to da ste već godinama stalno prisutni na sajmu WineOs, a na hrvatskom tržištu nemate svojih vina? Čovjek je odvratio: Istina je da još nemamo u Hrvatskoj u redovnoj prodaji naših vina, ali svake godine nas nekoliko vilanjskih proizvođača dolazi u Osijek da reklamira ne samo sebe nego Villany kao vinski turistički centar.

 BLAUBURGER i NEBBIOLO VALLIS AUREA, PREDIKATI U SAUTERNESU

Vlado Krauthaker ističe kako je nakon 15 godina rada napokon završen projekt klonske selekcije graševine rađen u suradnji sa zagrebačkom Agronomskim fakultetom. Ekipa stručnjaka izdvojila je četiti klona za sadnju u Kutjevačkom vinogorju. Neki Kutjevački vinari već su počeli saditi te klonove, a Krauthaker će, veli, s tim klonovima zasaditi 1,5 ha terena iduće godine. Inače, Vlado, koji voli istraživati i već godinama ima pokusni vinograd s nekih 20 različitih sorata, izašao je u okviru tog svog eksperimentalnog programa na tržište s crnjacima Nebbiolo, od istoimene pijemontske sorte, te s blauburgerom kojega je kao kultivar donio iz Austrije, u zadnje vrijeme dosta se posvećuje i frankovki

Kao pozitivno vezano uz udrugu Kutjevački vinari još treba navesti realizaciju, u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, projekta klonske selekcije graševine koji je trajao 15 godina a završen je lani. Ekspertna ekipa Agrofaksa na čelu s dr.sc. Edijem Maletićem izdvojila je kao preporučene za sadnju u Kutjevačkom vinogorju iz starih nasada četiri klona graševine, bazni materijal je, kaže Vlado Krauthaker, označen bijelom etiketom, dok plava etiketa znači da je riječ o certificiranom virus free materijalu. Sad su, eto, i ti izdvojeni klonovi ne samo u službi povećanja osebujnosti kutjevačke graševine, nego indirektno i u službi vinskog turizma!

– Na nama kutjevačkim vinogradarima-vinarima je da posadimo te izdvojene klonove i da, naravno, predočimo stručnjacima i široj javnosti vina od njih. Neki vinari već su sadili te nove klonove, neki će ih saditi ovog proljeća, a ja se spremam 1,5 hektara graševine iz klonske selekcije saditi iduće godine – veli Krauthaker koji je lani podigao po dva nova hektara sauvignona bijeloga i chardonnaya, te nešto viogniera i cabernet franca tako da sad ima nešto više od 45 hektara vlastitog loznog nasada i tvrdi da tu staje sa sadnjom, to više što po potrebi dio grožđa može rabiti i iz kooperacije. – Novi klonovi graševine Kutjevo kroz idućih pet godina bit će dostupni samo kutjevačkim proizvođačima vina, a nakon tog razdoblja dat će se na raspolaganje i drugim vinarima…

Vlado Krauthaker je na svoj način i istraživač u vinogradarstvu i vinarstvu, naime prije dosta godina nekoliko hektara svoje vinogradske površine odredio je za pokuse, da vidi kako će u Kutjevačkom vinogorju uspijevati razni domaći ali i bjelosvjetski kultivari koje bi eventualno mogao ponuditi kao kuriozitete samostalno, ali i upotrijebiti za neke svoje posebne eno-kreacije. Pa tako u tom vinogradu ima i austrijskog rotgipflera kojega je ovamo donio barun Turković i za koji se po domaće rabi  naziv Zelenac Kutjevo, nešto plavca malog, zatim crljenka, blauburgera, portugisca, pa čak i pijemontskog nebbiola koji izvan Pijemonta teško daje neki visoki rezultat, Krauthaker je od njega uspio dobiti lijepo vino.

Château La Tour Blanche, Bommes, Sauternes: međunarodna revija slatkih desertnih predikatnih i likerskih vina, na kojoj nastupa i Vlado Krauthaker

Kao diplomirani enolog i čovjek od velikog iskustva Vlado je inače majstor za predikatna slatka vina, i opredijelio se za to da u toj kategoriji forsira graševinu te posebno i zelenac Kutjevo koji mu je osobito prirastao srcu. Velika priznanja upravo za svoje predikate dobio je u bordoškom Sauternesu, kraju čuvenome po slatkim desertnim vinima a gdje se svaki put uoči najprestižnijeg vinskog sajma na svijetu Vinexpoa u kući Château la Tour Blanche održava jednodnevna revija slatkih predikatnih i desertnih vina, uz sudjelovanje svjetske proizvođačke vrhuške. Već godinama Vlado je tamo pozivan kao izlagač, pa će ići i ove godine. Evo tek nekoliko imena uz koja je nastupao i uz koja će i ove godine u svibnju nastupiti i Krauthaker: Château d’Yquem, Clos Haut Peyraguey, Château Suduiraut, dr. Loosen, Alois Kracher, Inniskillin, Domaine de Diznökö, Telmo Rodriguez….

Predikati s kojima će Krauthaker nastupiti u svibnju na smotri u francuskom Sauternesu a uoči sajma Vinexpo: Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica te Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica

Na tržištu su aktualna dva Vladina visoka predikata – Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica i Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica. ♣   SuC 03.2019

Kult norokamenice / SAMI SMO SEBE ZASRALI…

KROZ

SA ZLATNOG SJAJA NA BAKRENO, PA ONDA…?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IZRAZ SVAKAKO NIJE PRIKLADAN ZA SLUŽBENU JAVNU KOMUNIKACIJU, ALI – BRZOPLETO IZREČEN u NOVINARSKI MIKROFON KAO PLOD, REKAO BIH, DOMOLJUBNE LJUTNJE VIŠEG SAVJETNIKA u INSTITUTU ZA MORE i PRIOBALJE u DUBROVNIKU NA TO ŠTO JE UČINJENO JEDNOM OD NAJJAČIH GASTRONOMSKIH (UJEDNO i TURISTIČKIH) ADUTA u ZEMLJI – MOGLO BI SE REĆI DA JE u OVOME TRENUTKU SVAKAKO BAŠ PRIKLADAN ZA OSLIKAVANJE SITUACIJE

            Malo neće biti, malo hoće biti! Dani malostonske kamenice, tradicijske gurmanske svečanosti na otvorenom u Malome Stonu, službeno su za 2019. bili najavljeni za subotu 16. ožujka, pa je onda rečeno kako se otkazuju:  U sklopu obilježavanja feste sv. Josipa i u povodu Dana malostonske kamenice u organizaciji Turističke zajednice općine Ston i Udruge Stonski školjkari, planirani dio pučke feste 16. ožujka na rivi u Malom Stonu  preventive radi za ovu godinu je otkazan – javljeno je iz TZO Ston.

                Nakon što je nalaz Veterinarske inspekcije utvrdio prisutnost norovirusa na tri od ukupno pet kontrolnih točaka u uzgajalištima školjaka u akvatoriju pelješkog Malostonskog zaljeva, izašlo je i sljedeće  priopćenje: Redovnim uzimanjem uzoraka morske vode i školjkaša radi ispitivanja kvalitete utvrđena je prisutnost norovirusa u opsegu od oko 30 posto! Inače, norovirus uzročnik je akutnih infekcija u probavnom sustavu.

How longer?…

                Pa se eto, logično, nastavilo razmišljati o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice. Kamenica, za koju se rado ističe kako je afrodizijak (što joj dodatno diže reputaciju!), te koja se kao vrhunski specijalitet i kao neponovljiva posebna atrakcija razumijeva izvađena taj čas iz čistoga mora gdje se uzgaja i odmah izravno poslužena kao sirova, sâma po sebi vrlo je osjetljiva namirnica, a kako onda ne bi bila i te kako sporna za serviranje kad je u njoj nađen određeni virus, u ovome slučaju norovirus, k tome ne baš i u maloj količini.

Svježe ubrane kamenice pred čišćenje i posluženje…

Ali Hrvatska ne bi bila Hrvatska kad ne bi odmah otvorila put koji, bez obzira na preventivu kao jak argument za otkazivanje gurmanske svečanosti Dani malostonske kamenice 2019, ipak u restoranima dopušta prodaju i posluživanje kamenica! Kakvi li smo mi glumci! Po službenom navodu TZO Ston manifestacija je povučena s rive, a onda i zaokret, bez obzira što je u pitanju nešto što je iznimno značajno – ljudsko zdravlje.

                Načelnik Stona Vedran Antunica poručio je javnosti: Evo ja sad sjedim i upravo jedem kamenice. Restorani normalno poslužuju kamenice… Antuničin potez podsjeća na nekadašnje praćakanje zagrebačkih političara a i liječnika bliskih politici u vodi jednog od zagrebačkih kupališta (Jarun ili Bundek?) za koje su se u neko prošlo vrijeme bile proširile vijesti da ambijent nije podoban za kupanje, a političari i neki njihovi sljedbenici svojim su brčkanjem htjeli uvjeriti širu javnost da je s vodom sve OK…

                Jadno!

Mali Ston – kušanje kamenica lani i sljubljivanje s pelješkim i korčulanskim vinima

ZARAŽENE ZONE

            Virus noro zadržava se u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato je preporučeno da te oblasti budu pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona Brijesta međutim, kaže se, udovoljava uvjetima za javnu potrošnju.

Uz svježe ubrane kamenice servirane odmah nakon što su izvađene iz mora i sirove preporučena pratnja u čaši je pjenušac. Užitak za gosta s dubljim džepom

O tome što je dovelo do zaraze malostonske ostree edulis rekao je ovih dana viši znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Vlado Onofrio. Aktualnu i zabrinjavajuću situaciju s kamenicama u Malostonskom zaljevu povezuje s neriješenom odvodnjom za fekalije. Gradilo se i gradilo, ali se očito pri tome o nekim bitnim aspektima nije vodilo računa, barem ne koliko je bilo potrebno. Kamenice u Malostonskom zaljevu zaražene su norovirusom zbog neuređenog sustava kanalizacije na tom području, izjavio je za Hinu znanstvenik iz Instituta za more i priobalje i ribarstvo Onofrio.

                – Neum je sredio svoju kanalizaciju još 1984. godine. U to doba BiH je potrošila pet milijuna dolara na taj projekt. Hrvatska je bila obvezna priključiti se na kanalizacijski sustav, ali nije napravila ništa, i to je problem. Prošle godine bilo je doduše nekih radova na uređivanju kanalizacijskog sustava u Malom Stonu, ali nisam siguran je li na kraju i sve i spojeno na neki glavni sustav. Turistički apartmani su nicali na sve strane, a pratile su ih septičke jame, što nije iskrsnulo kao problem dok je bilo tek nekoliko novih obiteljskih kuća, no danas su tu apartmani za mnogo ljudi. Septičke jame nisu mogle izdržati pritisak, i negdje je moralo puknuti. Jednostavno: mi smo sami sebe zasrali – kaže uzrujani Onofrio, koji strahuje kako će situacija biti još gora kad se na lokaciji Lučino Razdolje sagradi županijski Centar za gospodarenje otpadom.

                To je valjda u nas tako: za kanaliziranje uvijek će se naći zainteresiranih, ali, čini se, za uređenje kanalizacije i ne toliko!

VAŽNOST PREVENCIJE

            Na pitanje što sada, Onofri odgovara:

                – Nužni su, naravno, stalna kontrola i odricanje na neko određeno vrijeme od konzumacije školjaka, posebice sirovih. Virus u moru može biti prisutan 20 dana, a ako uđe u živo tkivo školjke, onda je i duže. Treba znati da ako su u moru pronađeni virus ili bakterija to znači da je koncentracija u školjci 20 puta veća! Riječ je o svojevrsnim bakterijskim odnosno virusnim bombama! Ne treba se igrati s time i ne smije se jesti kamenicu dok traje stanje uzbune. Žao mi je proizvođača, ugostitelja, potrošača koji iznimno vole sirove kamenice, ali nema drugog zadovoljavajućeg rješenja. Za one koji se nikako ne mogu suzdržati od konzumacije malostonskih kamenica valjda će se za ponudu ovdje od nekuda uvoziti one ispurificirane. Taman kad smo upravo od malostonske kamenice stvorili brand Stona, Dubrovačke županije a i Hrvatske s magnetskom snagom na svjetskoj razini, našima nemarom na drugoj strani, površnosti, pohlepom a i sklonosti zataškavanju jedinstvene i sjajne stvari za cijelu zemlju upropaštavamo – ljuti se, s pravom, Onofri, ističući kako se slična situacija dogodila i prije nekoliko godina, ali sve je bilo prešućeno, no šutnje je, naglašava, sada stvarno dosta!

                Načelnik općine Ston Vedran Antunica izjavio je za medije kako je pojava norovirusa u kamenicama uobičajena, ali je ove godine došla u nezgodno vrijeme, kad su kamenice najtraženije.

            – Obavljena je druga kontrola i, ako sve bude u redu, (čuj ovo: ako sve bude u redu, međutim i dok se ne sazna je li sve u redu kamenice će se ipak posluživati u resoranima!) kroz mjesec dana će se sve vratiti na staro. Ne očekujem da će ovo ugroziti sezonu kamenica – rekao je stonski načelnik.

                Predsjednik pak Stonskih školjkara Boris Franušić kazao je kako od udruge nije ovlašten davati izjave, a više će moći reći nakon skorog sastanka njezinih članova.

                Upravo briljantna izjava Vedrana Kunice, člana udruge Stonski školjkari i – gle ovo!!!!voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice: Od virusa u kamenicama stvorila se nepotrebna histerija, ali treba završiti sustav odvodnje.

Propitao sam se kod naših znanih chefova o kamenicama: Belizar Miloš iz zagrebačke Agave kaže da se Agava ne oslanja na kamenice pa s obzirom na novonastalu situaciju nema problema, od chefice Ane Grgić i zagrebačkog hotela Esplanade nisam dobio odgovor, a Hrvoje Zirojević koji oduševljava na Palmižani veli da se za svoje kreacije iz mora snalazi s onime što nađe u hvarskom akvatoriju. Rudolf Štefan, zvijezda šibenskog Pelegrinija (sasvim lijevo na slici) rekao mi je da što se tiče školjaka koristi isključivo one iz šibenskoga kraja

           Očekivao sam i od čelnih ljudi što vode ovu zemlju decidirane, konkretne i jasne izjave sa stavovima o ovome slučaju i s aspekta zdravlja ali i, u gospodarskom smislu, s aspekta srozavanja imagea specijaliteta vrlo važnog za turizam kao privrednu granu u koju se toliko uzdajemo, a i s aspekta mogućeg i jačeg narušavanja vjerodostojnosti zaštićenih oznaka izvornosti i kakvoće prehrambenih proizvoda tj. tipičnih regijskih specijaliteta s polja, pašnjaka, mora (kao također naših gospodarskih uzdanica!) a koji kao nešto specifično naše i s dodanom vrijednosti mogu i moraju poslužiti kao učinkovite udice također i za turiste… Pratio sam značajnije medije javnog informiranja, pokušao nešto pronaći preko Googlea na internetu, ali…

                I onda – vijest poslije vijesti: Dani malostonske kamenice, degustacija kamenica i peljeških vina u sklopu tradicijskog obilježavanja blagdana sv. Josipa u Stonu i Malome Stonu priredit će se (ipak!!!) na rivi u Malom Stonu 16.3.2019. od 11 sati kad će se, kako se navodi u priopćenju, moći uživati u najpriznatijem morskom afrodizijaku te, dodatno, i u čaši vrhunskog pelješkog vina po promotivnoj cijeni. Cjelodnevna prezentacija Hrvatskog otočnog proizvoda ponudit će vam naše tradicionalne proizvode vrhunske kvalitete (u kojoj mjeri i virus free!?). Organizatori će se ujedno pobrinuti da festa dobro prođe i uz zvuke dalmatinske glazbe, nastup folklora i tombole

                Nije međutim u toj vijesti poslije vijesti navedeno je li za publiku s tanjim džepom (kamenica ipak slovi kao elitan specijalitet!) predviđena na pokojem kiosku u Malome Stonu i ponuda famoznih ćevapa, pljeskavica i burgera od bjelosvjetskog tako duboko i toliko dugo smrzavanog mesa (dovoljne zdravstvene ispravnosti?) koje je još nedavno raznim kombijima kružilo na žalost sve manje uvjerljivo Lijepom našom u igri lovice s inspekcijskom službom…

SVE MANJE LIJEPA NAŠA…

?!…

Zemlja koja je doista, što se kaže, Bogom dana, koja je na, rekao bih, na jako dobrom geo-političkom položaju, koja ima more, planine, sjajne uvjete za popljoprivredu i proizvodnju zdravo uzgojenih namirnica, za proizvodnju jedinstvenih i danas u svijetu iznimno traženih gastronomskih specijaliteta kako porijeklom iz mora tako i porijeklom s kopna, te uvjete za turizam ali i ne samo kroz sunčanje i kupanje te eventualno skijanje nego i s obzirom na povijest, kulturu, umjetnost, arhitekturu, a eto i visoku eno-gastronomiu. Taman kad je zahvaljujući dijelu svojih marljivih i ambicioznih te rodnoj grudi istinski privrženih stanovnika počela otkrivati svjetu vlastite komparativne prednisti upravo na području ponude brojnih tipičnih svojih, autentičnih specijaliteta kakve upravo gosti dubljega džepa danas i traže i po kojima nerijetko i biraju odredišta svojih putovanja, zbog nonšalantnosti, nebrige i nedovoljne kompetentnosti dijela svojih stanovnika, Hrvatska pokazuje da joj uopće ne treba vanjski neprijatelj i da majstorski umije – uništavati sama sebe.

                Nakon ovoga s kamenicama u Malostonskome zaljevu – a ne treba zaboraviti da su Pelješac i Mali Ston s obzirom na blizinu Dubrovnika a i na blizinu Korčule, praktički u žiži hrvatskog turizma – zapitajmo se: pa tko normalan bi se nakon ovoga što se dogodilo s malostonskom kamenicom pomamio za njom?!  Nasjeo na zlato – bakrenog sjaja!

Nakon što je u Istri put s pjenušcima probio Đordano Peršurić njegovim stopama nastavljaju vrlo uspješno kćeri mu Katarina i Ana, a pojavili su se i drugi proizvođači npr. Coronica, Clai, Danijel Kraljević Cuj koji su također vjerni šampanjskoj metodi, te Kabola, Franc Arman, Agrolaguna… – koji su se opredijelili za pjenušce rađene metodom charmat. Propitivao sam se postoji li i u Limskom kanalu opasnost od problema kakvi su zatekli malostonske kamenice, odgovori su bili da se tu vodilo brige o uređenju kanalizacije

Jedan od možda i najjačih svjetskih specijaliteta – upravo svježa sirova kamenica s lica mjesta, kompromitirana je, eto, zbog visoke i brze apartmanizacije bez dovoljne pratnje dodatne nužne logistike što je dovelo do onečišćenja, ali na području gastronomije imamo još nešto: po meni barem  upitnost vrijednosti raznih oznaka zaštićenog porijekla dodijeljenih, dojam je više po političkoj želji da ih bude što veći broj, a ne i da budu vjerna identifikacija određene apelacije. Podloga apelacije najprije su znanstvena istraživanja što je što, i što koje zemljopisno područje maksimalno može dati uz koja pravila ponašanja nužna za sve proizvođače što stvaraju brand teritorija i što ga onda i žele gospodarski kako treba valorizirati.

                 Ima kod nas primjera zlata bakrenog sjaja. Sasvim logično pitanje tko normalan bi se usudio imati povjerenja i npr. u proizvode članova udruge Dalmatinski pršut – osim ako osobno netko dobro ne poznaje pojedine proizvođače pa se drži njihovih uradaka – kad je među njenim članovima i jedan s izrazito visokom dozom kompromitacije?!…

                U posljedje vrijeme rado se hvalimo kako nas najznačajnije međunarodne institucije specijalizirane da prate eno-gastronomiju hvale po proizvodima prvenstveno poput maslinova ulja, vina, pa i sira, te po ekstra ponudi u pojedinim ugostitljskim objektima. Stigle su nam napokon kapice i zvjezdice Gault & Millaua, Michelina! No treba razmišljati i o tome da kako su sporo i teško dolazile tako i jako brzo mogu otići, uz opasnost da s njima van odu i sjajni naši domaći gastronomi koji su se za njih izborili ovdje a mogli bi sutra raditi negdje vani kod konkurencije…  ♣  SuČ – 03/2019

SVIJET u ČAŠI – 01.2019 -WORLD IN a GLASS

     KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________________________________________

Sajmovi, festivali: WineOs 2019

            GODINA JE POČELA u OSIJEKU – Još se nismo kako treba uživjeli u novu godinu, a eto 2019. je – već 11. i 12. siječnja – krenula žestoko, sa sajmom vina WineOs u Osijeku, u Gradskom vrtu, u objektu Muzej okusa, u lijepo uređenome prostoru svojedobno zamišljenome da bude ekskluzivni osječki restoran a onda, malo-pomalo, s vremenom, korištenom i na način da bude poprište za prigodne eno-gastro manifestacije šireg opsega. Sajam WineOs ove godine proslavio je prvi jubilej – petu godišnjicu održavanja.

Ove godine manifestacija je održana u Muzeju okusa u osječkom Gradskom vrtu

Publika odmah na otvorenju, te ubrzo nakon otvorenja

 – U prostoru Muzeja okusa na površini od oko 1000 četvornih metara okupilo se više od 80 izlagača, tj. proizvođača vina, jakih pića i gastronomskih delicija te trgovaca vinom, pićima i delikatesama iz Hrvatske i iz inozemstva. Na sajmu, kojemu su pokrovitelji bili Osječko-baranjska županija na čelu sa županom Ivanom Anušićem i Grad Osijek na čelu s gradonačelnikom Ivanom Vrkićem, uz izlagački dio odvijale su se edukativne radionice za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, novinare i sve ljubitelje vina i gastronomije. Vinske manifestacije koje su u nas zaživjele zadnjih godina već su pokazale da je na ovom području veliki broj ljubitelja dobre vinske kapljice i jednako veliki broj onih koji su spremni i ozbiljno uputiti se u otkrivanje vina, a priredba WineOs to je samo potvrdila. WineOs namijenjen je od svojega početka i poslovnim posjetiteljima i širem krugu onih koje intrigiraju vino i delikatese, posebice domaće. Kao suorganizator, ispred Vinoteke Vinita, mogu reći da smo zadovoljni odzivom publike – kazao je Vinko Ručević, voditelj osječke vinoteke Vinita. Inače, kao suorganizatori priredbe ostaju zapisani i udruga Graševina Croatica na čelu s Vladom Krauthakerom, te udruga Dekanter na čelu s Borisom Ocićem.

Vinko Ručević u razgovoru s našim poznatim enologom mr. Franjom Francemom koji sada pomaže podrumu Đakovačke biskupije

                Među izlagačima i sudionicima vinskih radionica – imena su ne samo s hrvatske nego i s inozemne vinska scene: Antunović, Apostol, Badel 1862, Belje, Bock, Brzanov, Buhač, Bura, Erdevik, Erdutski vinogradi, Feravino, Gere Tamas, Hepok, Iločki Podrumi, Josić, Kalazić, Kiridžija, Kolar, Krauthaker, Kutjevo dd, Maczko, Markota, Mačkov podrum, Mihalj, Misna vina Đakovo, Papak, Pavlomir, Perak, Pinkert, PP Orahovica, PZ Gospoja, PZ Trs, Siber, Winestem, Zvonko Bogdan

                Vatreno krštenje imala je u Osijeku nova vinarija u Kutjevačkom vinogorju, sa sjedištem u Kaptolu, pa otud i njen naziv – Kaptol. Vinarija Kaptol svoju prezentaciju u marketinškom smislu počinje rečenicom U Kaptol vina lako se zaljubiti. A kako i ne bi bilo to lako kad, za razliku od drugih vinskih podruma, glavnu riječ u vinariji Kaptol vode pretežito mlade žene, koje za sebe kažu kako svojima znanjem i strpljivošću stvaraju novu vinsku priču vinogorja Kutjevo. Vinarija Kaptol proizvodi graševinu (redovne berbe punjenu u litrenu bocu i u butelju te kasnu berbu za butelju), potom sauvignon od bijelih, pa rosé, a onda i crnjak Cuvée od cabernet franca i merlota.

Novost iz Kutjevačkog vinogorja – vinarija Kaptol. Na slici su vlasnica vinarije Barbara Ljevar mag.oec (lijevo) i Kristina Rupert. Inače, enologinja vinarije je Anita Matijević mag, a djevojkama okruženi blaženi direktor je Stjepan Bumba mag.

                Kuća Jozsef Bock iz mađarskog Villanyja već godinama sudjeluje s vinima na sajmu u Osijeku, ali zasad uglavnom još ništa ne prodaje na hrvatskom tržištu. Predstavnik Bocka objašnjava da ima razloga za kontinuirani dolazak na sajam u Osijek: susreti u Osijeku prigoda su za promidžbu Villanya i posjeda i proizvoda Bock među Hrvatima i svojevrsna pozivnica za posjet kući Joszef Bock koja u Villanyju uz vinski podrum ima i restoran i hotel.

Zagrebačka vinska kuća Badel 1862 prezentirala je bijela vina svoje Daruvarske vinarije marke Vezak, te crna vina svoje benkovačke vinarije marke Korlat. Uz Mladena Zrna su voditelji prodaje za istočni dio Hrvatske Damir Lacković i Miroslav Brković

Iločanin Mladen Papak (desno), pokazao je dvje linije bijelih vina – classic kao baznu, i Radosh kao gornju. Radoš je inače naziv boljeg vinogradskog položaja. Uz suhu Radosh graševinu 2017 Papak je donio i polusuhi Radosh rajnski rizling 2017, ali i crnu mješavinu Radosh 2015 od cabernet sauvignona (60 %) i cabernet franca. Kutjevčanin Sontaki junior (na slici je lijevo) nastojao je pažnju privući svojim crnim pinotom iz 2017 (godina dana u bačvi, upravo izlazi na tržište) te Venje cabernet sauvignonom iz 2016

Mladen i Dušica Siber te Anđelina Dina Pejić predstavili su široj publici svoj najnoviji proizvod – Sibernet (18,5 vol %), a to je likerom od višnje, rakijom od višnje, klinčićem, cimetom, anisom i paprom u zrnu aromatizirani Siberov barikirani cabernet sauvignon iz 2015 (mirodije su najprije skuhane u pet litara caberneta), Pohvalili su se, Siberi, i novom modernom mladenački dinamičnom ambalažom za butelje.

Drago Šurina i njegova kćerka Eva te zet Dinko Romić (OPG Romić) došli sa svojim brojnim rakijama JEDINA, na kušanje su ponuđene travarica,višnjevača, šljivovica, viljamovka, cabernino…

Mađari su imali tri predstavnika – glasovitu vinsku kuću Jozsef Bock iz Villanyja, te vilanjske podrume Gere Tamas&Zsolt i Maczko Robert. Bock je uz vino – sa Cuvée Bock i Cuvée Royale kao sa zvijezdama, izložio i ulje proizvedeno od koštica crnog grožđa, te prah od koštice crnoga grožđa i kapsule od melje koštice crnog grožđa. Prah a i kapsule, bogati polifenolima koji su antioksidanti pa time i korisni za zdravlje, rabe se za pripravu raznih napitaka, ali i kao dodatak smjesi za kolač

Iz Erdevika iz vinogorja Fruška gora u Srbiji stigla je vinska kuća Erdevik, na slici su voditelj prodaje Ramazi Inaišvili (inače porijeklom Gruzijac) i Milena. Donijeli su ambicioznije, u bačvicama dozrijevane Omnibus Chardonnay 2016 (13,5 vol %), Cathedra sauvignon bijeli 2016 (13,5 vol %), a i crnjak Grand Trianon 2015 od cabernet sauvignona 50 posto, merlota 15 posto i syraha 35 posto (14,0 vol %)

                I ove godine uz  vinare nastupili su, makar u sasvim maloj mjeri, i ponuđači mesnih i mliječnih prerađevina, bučinog ulja i drugih vrsta ulja, primjerice od uljane repice, suncokreta, konoplje, badema, lješnjaka, konoplje.

Razna ulja dobivena hladnim prešanjem a koja osim u prehrani primjenu nalaze i u kozmetičkoj industriji podastrla je osječka tvrtka BBOil. Proizvodi su s eko-certifikatom

Na WineOs-u 2019 bilo je, uz moderiranje Željka Garmaza, više zanimljivih radionica, primjerice jedna s naslovom NEKI NOVI PELJEŠAC – MODERNO SMJENJUJE TRADICIJU. Kroz desetak vina, od baznih plavaca do nekih sjajnih selekcija i rezervi, mladi vinari iz Donje Bande i Potomja pričali su o nekom novom Pelješcu koji, kako su rekli, nastoji nuditi ne više tek robusne džemaste, visokoalkoholne i prezrele dingače i postupe nego finu i uglađenu kapljicu što bi trebala Pelješac opravdati carstvom vina! Na radionici su bili osobno nazočni Boris Mrgudić i Baldo Kangjera. Predstavljeno je i vino Imperator, koje nastaje na način da desetak peljeških vinogradara/vinara, a to su konkretno Mladen Ančić, Phillip Baranović, Božo Daničić-Kačić, Viktor Farčić, Baldo i Ladislav Kangjera, Boris Mrgudić, Anton i Hrvoje Šaić i Boris Violić za zajedničku cjelinu predviđenu za primarnu preradu i potom dozrijevanje osigura određenu količinu – oko 50 kg – najboljeg grožđa sa starih loza iz svojih vinograda na Dingaču i Postupu… Svake godine grožđe se dovozi kod drugog člana grupe – koja se nazvala Imperator pa eto i vino nosi taj naziv – i proizvodnja se odvija kod toga člana kao domaćina. Grožđe u kacama nogama – kako je bilo nekad – gnječe (mlade) žene, što prizor čini vrlo atraktivnime, te odlično iskoristivime i u turističke svrhe. Ukupna godišnja produkcija Imperatora je oko 150 magnuma. Prvo vino Imperator bilo je iz berbe 2011.

Radionica o pelješkim plavcima koju je vodio Željko Garmaz. Dolje: Željko Garmaz i Boris Mrgudić

                Najjači utisak od svih kušanih na mene je ostavio Mare Postup 2016 obitelji Mrgudić, odličan je bio i Dingač 2016 od Borisa Violića, vrlo lijep Imperator iz 2015…

Plavci po redu degustacije: Mare Postup 2015 te, pretpremijerno Imperator 2014 i 2015

                Jedna je pak radionica bila s naslovom VRANAC JE NE SAMO ZA TOPLA PODNEBLJA! Na kušanje i na diskusiju o tome je li vranac nužno sorta samo južnog područja ili je jako dobar i za vino i u sjevernom dijelu Hrvatske, ponuđeni su vranci s Fruške gore i iz Erduta (Aleksandar Tadić iz vinarije SAlaxia, Vladimir Dragičević iz vinarije Tri međe i oblak, Zlatko Bošnjak iz iločke vinarije Trs te Ivo Brzica iz erdutske vinarije Brzica), ali i vranac iz Makedonije iz podruma Antonija Brzanova.

Enologa Antonija Brzanova (lijevo) iz skopskog vinskog podruma Brzanov Winery na WineOs-u 2019 moglo se vidjeti u dvjema ulogama: kao izlagača i kao osobu od koje se očekivalo stručno mišljenje o tome je li sorta vranac nužno baš samo za jako topla južna geografska područja. Uz odlične Vranec 2012 s 38 mjeseci u barriqueu (16 vol %; mpc. 50 €) i Masters Platinum Vranec 2012 sa 40 mjeseci bačvice (16 vol %) na kušanje je ponudio i vino Vranec s udjelom od 91 posto te sorte i s dodatkom devet posto crnog pinota, syraha i merlota, ali i sjajna vina Syrah 2015 (18 mjeseci barriquea; 20 €) i Merlot 2012 sa 40 mjeseci barriquea (16 vol %; mpc. 70 €). Brzanov (lijevo), na slici s proizvođačem bačvica Đorđevićem iz Vranja, nema svojih vinograda nego grožđe kupuje, najviše, veli, u područja oko Kavardaraca

                S radionice na kojoj se tražio odgovor na pitanje koliko je sjever prikladan za uzgoj vranca i na kojoj je nažalost potočeno i vino s manom vezanom ne uz neko specifično zemljopisno područje (ona se može pojaviti svuda!) izašao sam, posebice nakon kušanja vranca od Brzanova, uvjeren u sljedeće: govorimo li o ozbiljnom crnom vinu (za rosé ima toliko drugih kultivara da za nj ne treba trošiti vranac!), Baranja bi s obzirom na klimu i na tlo mogla dobro primiti vranac, uz, ugrubo rečeno, to da ga se posadi na višim pozicijama, zatim da proizvođač jako pazi na visinu prinosa (bolje reći da prikladno snizi prinos), te da ide i na prosušivanje grozdova na trsu, naravno i da, pri dozrijevanju koristi ne suviše paljenu, odnosno i uopće nepaljenu bačvicu (zašto samo bačvicu, vrijedilo bi pokušati i s velikom bačvom od npr. 20 hl), te da vinu dade dovoljno vremena i u bačvi i u butelji da se, ostajući u punoj moćnosti, formira do kombinacije komleksnosti i maksimalne elegancije…

                Jedna od pak radionica bila je VINSKI INDIANA JONES, posvećena liku i djelu rasadničara i vinara Ivice Dobrinčića s Krka, koji se može pohvaliti da je upravo svojim loznim cijepovima obnovio kompletne vinograde na spomenutom otoku i u prekoputnom Vinodolu. Da nije bilo njega i njegove zanesenosti istraživanjem starih sorti na izdisaju, danas ne bismo znali što su, npr. trojšćina i sansigot (sušćan). Pozicionirao je, smatra moderator Željko Garmaz, Krk na značajno mjesto vinske karte Hrvatske, a sa sansigotom zainteresirao je pilce u SAD, kamo šalje pola svoje proizvodnje te sorte. Na WineOs-u 2019 i na štandu u velikoj dvorani moglo se kušati Dobrinčićev sansigot iz 2015 (12 vol % ) a i sansigot 2015 od Ivana Katunara (12,5 vol% ).

                Predviđena je bila i radionica DUNAVSKI CHARDONNAY IZ BARANJE i ERDUTA – HRVATSKI ODGOVOR NA CHABLIS. Malo čudan naslov jer sugerira komparaciju a Baranja i Erdut na bitno su različitim vinogradskim pozicijama i glede klime od Chablisa!

                Vinski David – Jasna Antunović, i vinski Golijat – Vina Belje pohvalit će se da je u njihovim vinogradima najuspješnija sorta upravo chardonnay. Vina Belje do nedavno se, kažu, moglo dičiti time da u Hrvatskoj ima najveći vinograd chardonnaya u komadu, čak 60 hektara! Platina na Decanteru za Jasninu Graševinu nekako je u drugi plan bacila njezine chardonnaye za koje mnogi tvrde da su bolji od graševine. I beljski i Jasnini vinogradi su pored Dunava, pa se može kazati da je ta moćna rijeka u svoje naručje u Baranji i Erdutu prihvatila ovu najpopularniju svjetsku sortu, i omogućila joj visoke domete baš na istoku Hrvatske. O chardonnayima iz 2006., 2011., 2013., 2015., 2016. i 2017. godine kao govornice bile su najavljene dakako upravo Suzana Zovko, glavna enologinja Belja, i Jasna Antunović.

                ZAPJENJENA GRAŠEVINA! Graševina kao najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj počela se sve više koristiti i u proizvodnji pjenušaca. Danas se u sedam hrvatskih vinarija pjenušac proizvodi od čiste graševine. O svojim iskustvima u proizvodnji pjenušca od graševine pozvani su bili da govore Davor Zdjelarević, tzv. difuzni vinar iz Zagreba, Miroslav Palinkaš iz vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, Goran Josipović iz vinarije Pjenušci i vina iz Požege, Ivan Marinclin enolog iz Kutjeva d.d., Ivana Nemet iz PP Orahovice, Ivica Perak iz Vinarije Perak, i Antonija Čeme iz Feravina.

                ČISTA PRIRODA, VINA BEZ KOMPROMISA! To je bio naslov radionice o vinima iz organske proizvodnje. U nekim slučajevima se brutalno ide u ekstrem te se, primjerice, teran macerira 365 dana, a u boce ulazi – bez imalo dodanog sumpora. O tom svom iskustvu pričao je Danijel Bastijančić iz vinarije Lunika u Istri. Svoja iskustva s maceriranjem škrleta iznio je Ivan Kosovec, a Denis Bogoević Marušić pričao je o svom grku s Pelješca, koji je, kao je rečeno u najavi, panegirično proglašen vinom godine (hmmmm; proglašen gdje, kada i od koga?). Bojan Baša iz Beograda iznio je vlastito iskustvo o beskompromisnom i u potpunosti prirodnom pristupu u njegovu vinogradu na Fruškoj gori, a Aleksandar Todorović iz Ražnja objašnjavao je zašto ga svi u čudu gledaju zbog župljanke (sorta kojoj se posvetio). Priču su pratila vina nazočnih vinara – grk iz 2017. i Križ plavac mali 2016, Škrlet Selekcija 2011. i Škrlet Selekcija 2017. godine, Pinot sivi Jantar iz 2013. Viaggio Lungo 2015. (malvazija) i Carbun 2015. (teran) od Lunike, kao i oranž malvasija Petra Crvika, proizvedena u samo 600 boca!

                Lijepo je bilo čuti razmišljanja proizvođača o nužnosti prirodnog pristupa u poljoprivredi i u prizvodnji vina, kako radi zdravlja konzumenta, tako i radi toga da se smanji do i izbjegne zagađenje tla i okoliša, međutim nakon prezentacije mogu kazati da  gotovo svi ti, ako ne i baš svi na toj radionici s vinom prisutni proizvođači jednostavno moraju shvatiti da ako su se priklonili prirodnom pristupu u proizvodnji to automatski ne znači da na stol uz koji se blaguje i uz koji valja uživati te koji, pogotovu kad je po njemu prostrt bijeli stolnjak, zavređuje određeni minimum dotjeranosti i elegancije proizvoda imaju pravo iznositi mutna vina boje blata, hrapava, gruba, nedovršena. Na radionici je na kušanje podastrto devet vina, najmlađe je bilo iz berbe 2017., nekoliko ih je bilo iz 2015. i 2016., a najstarije je došlo iz 2013. Upitao sam moderatora je li koje od tih vina već možda i na tržištu odnosno da li upravo sada izlazi na tržište, odgovor je bio da samo dva još nisu i još neko vrijeme ni neće biti na tržištu. Katastrofa! Jedno od ta dva vina a za koje mi se činilo da bi bilo vrijedilo kušanja za koju godinu je Škrlet selekcija 2017 od Ivana Kosovca. Drugo koje nije još na tržištu i koje po najavi vinara Aleksandra Todorovića iz mjesta Ražanj tek u bocu ide krajem ove godine, župljanka je iz 2017. Po ovome što sam kušao ne vjerujem da bi od njega moglo nastati neko osobite pažnje vrijedno vino (malo je tanko!), ali vjerujem da će za godinu dana biti daleko bolje i pitkije nego što se pokazalo sada. Pozitivno bih se izrazio i o Križu plavcu malome 2016, od Bogoevića Marušića, njemu treba svakako još malo vremena da mu tannin omekša.

                Radionica pod naslovom VELIKA VERTIKALA ČAROBNOG MJESEČARA bila je posvećena vinu Josipa Brkića iz Čitluka, kojega vinski znalci doživljavaju kao kultnog hercegovačkog vinara. On je čini se još uvijek jedini biodinamičar iz hercegovačkog krša. Istaknuo se dosad s kapljicom Mjesečar, koja se u najboljim godinama proizvede tek u nekoliko stotina butelja. Za ovu kušaonicu Brkić je pripremio vertikalu toga vina, od 2016., pa preko 2015., 2012., 2011. do 2008. godine, Josip Brkić pružio je mogućnost kušanja vrlo rijetkog Crvenog Mjesečara iz 2008. godine.

                Iločki podrumi prezentirali su svoje BISERE iz ARHIVE. Vina Iločkih podruma posljednjih su godina najnagrađivanija hrvatska kapljica, a Iločki podrumi su najnagrađivanija hrvatska vinarija. Traminac ledena berba 2007 je, navedeno je, u konkurenciji od 550.000 vina iz cijelog svijeta zauzela 19. mjesto. Uz proslavljenu ledenu berbu, za kušanje su bili predviđeni rijetki traminac iz 1982. te onaj iz 1999. godine, kao i rajnski rizling iz 2006. i graševina iz 2008. godine. O vinima je bila pozvana da govori Vera Zima, glavna enologinja Iločkih podruma.

                U najavi radionica bila je i VERTIKALA DINGAČA VEDRANA KIRIDŽIJE ali s posve drugim berbama od onih predstavljenih krajem studenoga na Zagreb Vino.comu u Esplanadi, nažalost radionica je otpala jer Kiridžija zbog gripe nije mogao doći.

Logično je da su neki obilazeći štandove i kušajući vina nastojali formirati svoju rang-listu etiketa po kakvoći. Predsjednik udruge G.E.T. i glavni urednik časopisa G.E.T. Report iz Zagreba Tomislav Stiplošek za svojega glavnog favorite izabrao je Frankovku 2012 podruma Vino Belje

Inače, što se tiče radionica općenito na WineOs-u, bilo bi dobro pronaći malo bolji prostor od ovoga sada na Muzeju okusa, na način da nazočni ne budu rastegnuti u dužinu nego da nekako budu oko stola uokolo, na kupu, naime svi će tada bolje ne samo čuti nego i razumjeti, uz moderator, i osobe koje na zadanu temu žele nešto komentirati, a ako je problem osigurati takav ambijent i smještaj sudionika rješenje bi bilo postaviti neki mini razglas. Moderator se, kao što je to bilo sada, snađe bez mikrofona i zvučnika jer dok priča i obrazlaže ima mogućnost kretati se od jednog do drugog kraja ambijenta, međutim ostali nazočni prikovani su svaki za svoju sjedalicu i kad nešto govore (a buka dolazi iz dvorane s izlagačima) i pogotovu ako nisu gromka glasa čuje se da pričaju ali oni prisutni malo udaljeniji od govornika slabo razumiju što se to tamo govori.

                VINSKI ATLAS OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – Osječani se u vinskome dijelu ozbiljno pripremaju za turističku sezonu: na ulazu u dvoranu na WineOs dostupna je bila publikacija Vinski atlas Osječko-baranjske županije! Publikacija koja je jedan od nužnih alata za promidžbu teritorija na bazi karakterističnog proizvoda – u ovome slučaju to je vino, te koja je iznimno korisna u razvoju turizma u ruralnome prostoru.

Vinski atlas Osječko-baranjske županije

Izdavač je Osječko-baranjska županija – Upravni odjel za kontinentalni turizam, urednici Tatjana Roth i Denis Despot, a autor tekstova Boris Ocić. Publikacija ima 56 stranica, i tekstom i fotografijama te dakako adresom, telefonom, e-mailom i www. adresom predstavlja 17 vinskih podruma Baranjskog vinogorja, tri podruma Đakovačkog vinogorja, devet podruma Erdutskog vinogorja te dva podruma Feričanačkog vinogorja. U njoj je moguće i upoznati se s raznim manifestacijama što se kroz godinu održavaju na području županije, kao i s mogućnostima za sport i rekreaciju. ♣

BARANJA: Iskustvo iz Zmajevca gnijezda

            KALAZIĆEVE SLASNE BATINE – Dobiješ ih starim loznim panjem, pa hrastovom daskom i staklenom bocom. I moliš Boga da batinanje potraje!

Slavko Kalazić s vinom Batina cuvée blanc 2010, 14,5 vol %, na etiketi je crtež prizora Batine uz Dunav, a pored su butelje Batina chardonnay 2010, 14,5 vol %, na etiketi je crtež jelena, zatim Batina Traminac 2012, 14,5 vol %, na etiketi su crteži sira i torte, pa Batina cabernet sauvignon 2012, također s nekih 14 vol % a s crtežem vepra, i Batina crni pinot 2009, sa 14,5 vol %, te s crtežem guske i patke. Crteži su po vinima odabrani kako bi sugerirali uz koja jela je najbolje piti koje od tih vina

                Batine su stigle iz vinograda i podruma Slavka Kalazića u baranjskoj Batini, tik uz Dunav. Iskustvo od prije koji tjedan u Zmajevcu gnijezdu u Baranji: riječ je o bijeloj mješavini batina te nekoliko samostalnih batina, konkretno o Batini 2010 (chardonnay, sivi pinot i sauvignon), zatim Batini chardonnayu 2010, Batini tramincu 2012, Batini crnom pinotu 2009 Premier i Batini cabernet sauvignonu 2012…, sva su vina od jako starih loza i dozrijevala u hrastovim bačvicama. Jedna Batina bolja od drugih, tražilo se repete. Iz Zmajeva gnijezda priča je krenula i u svijet: za Batinu chardonnay zainteresirali su se i u Francuskoj odakle je chardonnay i pošao u planetarno osvajanje, pa se, eto – batinanje odvija i tamo…

                Zmajevo gnijezdo nalazi se u mjestu Planina na području Zmajevca, a riječ je o novom vinskom podrumu Slavka Kalazića, po struci elektroničara koji je prije poprilično godina iz okolice Donjeg Miholjca stigao u Baranju i u Batinu na samom Dunavu, dopalo mu se pa se tu odlučio i nastaniti, te, kako je uz tadašnju još vikend-kuću imao vinograd s trsjem sađenim 1988. godine (to je sada tek dva posto njegove ukupne aktualne vinogradske povšrine), i baviti se vinogradarstvom i vinarstvom više na razini hobizma. Ali vino je postalo preveliki izazov za Kalazića, pa je od 2002. malo pomalo proizvodnja plemenite kapljice od garažne vikendaške prerastala u profesionalni okvir i – prešla prag od prve stotine tisuća butelja! Kalaziću je vino postalo poslovna dopuna onome za što se lijepo hrvatski kaže kor-biznis, a u Kalazićevu slučaju glavna su djelatnost prodaja i servis elektroničkih proizvoda. Kor-biznis je pak postao dobrodošla dopuna vinogradarstvu i vinarstvu u financijskom smislu!

                Kalazić se kao vinar bio počeo dosta dobro snalaziti na tržištu plemenitom kapljicom, pa, kako je kakvoća proizvoda rasla i o njoj se šire pričalo, tako je – i većom brzinom! – rasla i potražnja za vinom. Stvorila se potreba za osjetno većom količinom Kalazić-vina, a za svjetliju budućnost nužnost je pri rastu kvantitete bila ne samo održati postojeću kakvoću nego je i unaprjeđivati. To je značilo, radi osiguravanja dovoljno kvalitetne sirovine – Kalazić se nije htio upuštati u kupovanje grožđa a i silno je želio biti na ekološkom kolosijeku, potrebu jačeg širenja s vinogradima i to na boljim pozicijama, pa prikladnu dopunu sortimenta, te gradnju novog, većeg modernog vinskog podruma. Onaj prvi, izvorni, u Batini, imao je površinu od tek 66 četvornih metara tako da je, prisjeća se Kalazić, dobar dio radova trebalo obaviti vani, na otvorenome. Poduprt sredstavima iz Vinske omotnice, Kalazić je krenuo u novu, značajnu sadnju. Sada u Planini posjeduje vinograd na 18 hektara površine i sa 120.000 loza. U samom središtu toga vinograda podignuo je građevinu za novu suvremenu vinariju, opremanje koje još nije obavljeno do kraja. Proces tek treba kompletirati i nabavkom i postavljanjem, uz postojeću novu inoks-garnituru, drvenih posuda, riječ je o novim bačvama od slavonske hrastovine i zapremnina od 2500 litara, 500 litara i 225 litara. Predviđeno je da uz proizvodni dio budu i prostori za prihvat gostiju na degustaciju, konkretno jedna kušaonica unutar zgrade i jedna izvan, odmah pored, te  prodavaonica vina.

Poduzetnik Slavko Kalazić (desno) sa svojim suradnicima u segmentu vina – Samirom Nadjem (sasvim lijevo) s kojim radi već jako dugo, te s uglednim enologom Marijanom Kneževićem koji se Kalaziću, kao strukovno pojačanje, pridružio u 2018.               

Bogati slavonski doručak

– Kad sam nakon više godina iskustva u proizvodnji vina shvatio što Baranja kao ambijent može pružiti za dobivanje visoko-kvalitetnog i osebujnog vina, nije bilo dileme oko troškova, jednostavno prostor i oprema morali su biti vrhunski. Da bih stvorio najbolje uvjete za produkciju vrhunskoga vina aplicirao sam za sredstva iz sedam vinskih omotnica, konkretno za sredstva za kupnju terena, sadnju loze, gradnju i potpuno opremanja podruma. Dosad su realiziralna sredstva iz šest omotnica! Kad sve bude gotovo, ukupni trošak cijelog projekta s kompletnim opremanjem i uređenjem pogona za proizvodnju te kušaonica i prodavaonice kretat će se oko 1,5 milijun eura – kaže Slavko Kalazić.

                Gradnja podruma u srcu vinograda počela je 2014. godine, a prva prerađena berba bila je 2016. Kapacitet podruma po sadržaju posuda je 350.000 litara. Proizvodnja, kako naglašava Slavko Kalazić, se vrti oko 200.000 litara. To što još mladi – 2004. i 2005. godine gustoćom od 7000 trsova po hektaru sađeni vinograd na blagoj kosini i na nadmorskoj visini od 160 do 180 metara u Planini na baranjskom brdu i na tlu definiranome kao degradirani črnozem s praporom i dosta pijeska a sa jedva tri posto humusa, te prihvatni i preradbeni potencijal novog podruma otvaraju vrata i za dobivanje veće količine vina, to  neće utjecati na povećanje proizvedenih litara godišnje, naime Kalazić, koji se okrenuo ekološkoj proizvodnji pa ima i eko-certifikat, na dobrobit kvalitete reducira prinos tako da, veli, ne bude veći od 1,5 kg po trsu (uzgojni oblik je jednokraki guyot). Ipak, nešto će se povećati broj etiketa izlazećih iz vinarije Slavka Kalazića: uz postojeća mirna vina za nekoliko godina na tržište stiže pjenušac rađen klasičnom metodom. Iz berbe 2018. od sorata graševina, chardonnay, pinot crni i frankovka proizvedeno je bazno vino za nj!

Novi podrum Slavka Kalazića u Zmajevcu, iz vana i unutra

                Vinarija Kalazić trenutno je na tržištu s tri linije vina – bazna je s nazivom classic s kapljicom za hitru potrošnju, zatim tu je po lepršavim etiketama lako prepoznatljiva linija silver s monosortnim svježim šarmirajućim aromama i blagim ostatkom CO2 da ih učini atraktivnijima za vruće ljetno razdoblje i suhim i polusuhim vinima koja se preporučuje najbolje konzumirati do njihove starosti do dvije godine (graševina, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon blanc, traminac, rosé), te linija premium (chardonnay jelen, traminac sir, graševina izborna berba bobica, pinot crni patka i guska, cabernet sauvignon vepar, Batina cuvée bijeli i Batina cuvée crni, cabernet sauvignon kasna berba), koja obuhvaća za duže odležavanje predviđena suha mirna vina te slatke visoke predikate, grožđe za tu liniju je iz onih spomenutih starih nasada u Batini iz 1988, a vino se brižno njeguje u hrastovoj bačvi(ci) na finom talogu.

                Kalazić ima 70 posto bijelih sorata, konkretno pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, graševinu, sauvignon, rzling rajnski i traminac, te 30 posto crnih kultivara, konkretno pinot crni, frankovku i cabernet sauvignon. Navodi kako mu od svih kultivara koje uzgaja najviše radosti pružaju od bijelih graševina, chardonnay i, osobito, traminac jer bude aromatski bogat i vrlo kompleksan, a od crnih pinot crni. Izdvojio ih je jer kako za njih kaže oni su svake ili gotovo svake godine konstantni u visokoj kvaliteti. Pinot bijeli i pinot sivi znaju biti odlični ali kad se potrefi godina. Kod crnih sorata jako hvali pinot crni, a cabernet sauvignon također – kad se potrefi godina. Za domaću frankovku kaže da će joj se tek sad kad ima novi podrum i nakon što u njemu budu i sve predviđene drvene bačve moći posvetiti kako treba. ♣

ERDUT: turističko iskustvo uz čudesni Dunav

BRZINA BRZICE i SPOROST PUŽEVA! – Bogme, puževi ne mogu biti toliko spori koliko Ivo Brzica iz Erduta može biti brz i snalažljiv! Na dovoljno rano upućeni poziv dopuzali su navrijeme do praga Brzičine kuće iz prostranog vinograda što ga majstor Ivo ima i obrađuje u okviru obiteljskoga imanja na uzvisini odakle se pruža prekrasan pogled na čudesni Dunav koji vam se koritom pred nosom i maltene nadohvat ruke savija poput zmije kad gmiže…. Radije su se vrzmali u blizini kuće, bojeći se valjda da se ne utope u moćnoj i tih zimskih dana osobito hladnoj europskoj rijeci na proputovanju našim Erdutom, ali nisu računali na to da će se ipak utopiti, i to u Brzičinim toplicama, tj. u tretmanu u vrućoj vodi, a potom i na vatrici u društvu s povrćem i začinima dok od njih nije nastao sjajan umak što ga je vinogradar, vinar a ovaj put i odličan chef Ivo Brzica ponudio s tjesteninom. U području gdje caruje fiš vinogradski puževi na ovaj način u zdjeli sjajno stoje uz bok spomenutom ribljem specijalitetu.

Ivo Brzica sa zdjelom s tjesteninom u umaku od vinogradskih puževa…

Ivo Brzica ima uistinu lijepi prostor za prihvat gostiju. Sad u ovo studeno zimsko vrijeme nakon što izvana uđete kod njega u kušaonicu sâm pogled na pucketajući kamin naprosto vas rastapa. Temperaturu poslije podižu pikanterije iz tanjura i kalorije iz čaše. Kako li je otvoreni kamin čudesan: domaćin Ivo malo razgrne goruće drvo, toliko da izravna površinu žara, začas je gore oveća rešetka a ubrzo potom na njoj meso, čaša (dakako, Brzičina) jako dobrog chardonnaya iz 2017 tek što je dokrajčila višekratno utapanje puževa a pečeni odresci i (dakako Brzičin) Merlot 2012 spremni su bili za svoje novo putovanje. Brzica inače za desert zimi  zna poslužiti i pečene njegove slavonske kobasice (jako dobre!). A u doba godine kad je ugodno boraviti vani na repertoaru je – šaran na rašljama! Brzica je u mogućnosti prihvatiti oko 50 osoba, zimi unutra uz kamin, a na proljeće i ljeto  i na otvorenome prostoru. Ambijent sjajan kao izletište.

Nakon što se afirmirao s vinom, Ivo Brzica sad ima i najozbiljniju namjeru u znatnom opsegu proširiti posao i na područje ugostiteljstva, hotelijerstva, dakle turizma! Računa da bi preuređeni hotel kroz kategorizaciju dobio četiri zvjezdice.

… te Brzica uz čari višestruko upotrebljivog kamina

– U planu mi je privući goste ne samo hranom i vinom, nego i s mogućnosti smještaja. Ovdje imam tri kuće za odmor, s ukupno 22 kreveta, i u funkciju turizma pustio bih ih ove godine kad popusti zima i nastupi ljepše i toplije vrijeme. Gosti koji bi došli što se rekreacije tiče mogu uživati u šetnji obalom Dunava, a ljeti bi se mogli i kupati u Dunavu, plaže su vrlo blizu ovoga mjesta gdje se nalazim. Opcija je i vožnja čamcem. S obzirom na neposrednu blizinu rijeke snažna lijepa je prilika i za sportski ribolov. Inače, ovdje je sve popularniji i cikloturizam, pa planiram nabaviti i odgovarajuće bicikle. U obližnjem Aljmašu, gdje je inače lijepa crkva i kamo dolazi i dosta vjernika, adaptirat ću postojeći hotel u visokokomforni objekt s restoranom, i u njemu bih mogao ponuditi smještaj u 12 dvokreventih soba, 24 kreveta u višoj kategoriji zasad vrlo je solidno. Ponavljam, računam da bi preuređeni hotel kroz kategorizaciju dobio četiri zvjezdice.

Ivo Brzica pored bačicva u svom sadašnjem podrumu koji postaje – bivšim naime u planu je gradnja novog, znatno većeg objekta

Na posjedu obitelji Brzica, na uzvisini s koje se krasno vidi Dunav

Čuesni Dunav

Ivo Brzica usporedno ide dalje i s razvojem svojega vinskog segmenta. U blizini svoje kuće gradi novi podrum koji će u zatvorenome prostoru biti površine 1500 četvornih metara, kapacitet vinarije bio bi milijun litara međutim, veli Brzica, ne zanima ga i neko bitno količinsko povećanje proizvodnje u odnosu na ovu sada – ističe kako i da želi povećavati kvantitetu u tu avanturu ne bi išao jer kod nas veliki je endostatak radne snage pogotovu one stručne, bitno je Brzici da podrum bude s dovoljno mjesta za komotan rad i da bude moderno opremljen.  Investicija u taj novi podrum, navodi Brzica, dopire do nekih milijun kuna…

Brzica inače obrađuje šest hektara vinograda zasađenih graševinom, chardonnayem, merlotom, cabernet sauvignonom i vrancem.  Vinogradi su smješteni u Erdutskom vinogorju na visini od 173 metra iznad Dunava koji okružuje erdutsko područje tako da kad se gleda odozgor Erdut se doimlje poput poluotoka… ♣

Perlice s terroirea Doline kardinala

BARUN KRAŠIĆ 100 PLUS brut nature – Klasiku i uhodanost, ma kako mogu biti dobri, povremeno treba razbucati nečim novime, drukčijime. Ukazala se prilika za to obitelji Špoljar Barundić iz Krašića iz Doline kardinala: Josip i Mara Barundić, koji se već godinama bave, i to s puno ljubavi, vinogradarstvom i vinarstvom, te koji su u kontekstu proizvodnje plemenite kapljice (i to ne samo mirnog vina, nego i pjenušca) već dobro ispekli zanat, prigoda za to nešto novo i drukčije ukazala se prošle godine, kad im se, na brdu pored njihova trsja, u vinogradu gusto zasađenome prije više od jednog stoljeća (možda čak i prije 130 godina!) i sa stablima u uzgoju na kolac, otvorila mogućnost berbe grožđa vrlo prikladnoga za kreiranje pjenušca s punim znakom terroirea, naime riječ je o kultivarima u kategoriji tradicijskih u plešivičkome kraju. I primarna prerada išla je na neki način u tradicijskome smislu, naime opredijelilo se za maceraciju od četiri dana, potom je sok otočen a trop sasvim lagano stisnut da vino ne dobije na gorčini, fermentacija mošta odvila se u inoks posudama, nakon vrenja vino je ostavljeno da dozrijeva na finom talogu s time da ga se povremeno miješalo. Vino će uskoro, a na mjesec dana, na smirivanje, potom, u ožujku ili travnju ide u bocu i na šampanjizaciju.

U vinskom podrumu Barundićevih kuša se novo mlado bazno vino od stoljetnih loza, namijenjeno kreaciji pjenušca Barun Krašić 100 brut nature. Slijeva su: Ivo Kozarčanin, Mara Špoljar Barundić, Josip Barundić, te Ivan Dropuljić

Marljiva ekipa koja je uz Josipa i Maru Barundić sudjelovala u berbi i u kojoj su bili Ivo Kozarčanin, novinar/urednik u 24sata i bloger Bakhov sin, te Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com (ove godine odvija se 14 put) sastala se prije koji dan kod Barundićevih i u podrumu kušala to za šampus proizvedeno bazno vino od grožđa iz prekostoljetnih loza. Kapljica lijepa, mekana, s nevisokim alkoholom, s vrlo dobrom kiselosti i lijepo svježa, pogođeno za pjenušac, i to, baš lijepo, onaj u kategoriji brut nature dakle bez dodavanja ekspedicijskog likera. Josip i Mara Barundić kažu da će nakon sekundarne fermentacije pjenušac prije degoržiranja na kvascu u boci odležavati barem tri godine. Ambicije su, eto, velike, a – zašto i ne bi bile?!…

Marine delicije – kuhane češnjovke, svježi kravlji sir, ajvar, pa juha sa štruklima, narezani pečeni ždrebeći filet, njoki s umakom od svježe ubranih vrganja, te, desno, Josip Barundić s vinom i pjesmom, dolje: vina Barundićevih – pjenušci, Manzoni bijeli, graševina, Marquis crni pinot, pjenušci

Susret kod Barundićevih nije dakako mogao proći bez specijaliteta Barun iz kulinarske radionice Joža & Mara: u čast mladome vinu i budućem pjenušcu bračni par – oboje su strastveni kuhari! – prigotovljen je bogat menu, od plate s prigodnim kuhanim češnjofkama te čvarcima i s mladim svježim sirom i domaćim ajvarom, preko juhe sa štruklima do ždrebećeg fileta pečenog lagano u pećnici i posluženog, narezano, s njokima u umaku od vrganja, za finale stigla je torta s jabukama. Nisu, eto, Mara Špoljar Barundić i Stephane Joseph Barundić iz Krašića baruni po nekoj službenoj tituli, golemoj ostavštini, prezimenu, ali jesu baruni po tome kako srdačno dočekuju gosta u svojoj kući. Barundićevi se uvježbavaju za bogatiju eno-gastronomsku ponudu na svojemu imanju.  I, ide im odlično! Spremaju se za koju godinu, kad i njihova djeca stasaju u dovoljnoj mjeri da uskoče u posao, proširiti ponudu i na kolosijek vinskog i gastro-turizma, koji u krašićkome kraju ima veliku šansu za uspjeh. Domaćini su mu sve jače skloni jer povećava izglede za plasman proizvoda i usluga na kućnom pragu. ♣

Decanter Top 10 i Zagreb Vino.com 2019

STEVEN SPURRIER 2018 SELECTION – Svake godine Steven Spurrier, dugogodišnji urednik i savjetnik svjetski glasovite vinske revije Decanter, bira vina koja bi kroz svoju Top 10 listu preporučio za konzumaciju odmah odnosno za čuvanje u podrumu još neko vrijeme, i, evo, njegova nedavno u spomenutom časopisu objavljenoga izbora najbolje kapljice što ju je kušao u 2018. Riječ je o uzorcima iz cijeloga svijeta i iz planetarno glasovitih ali i onih u globalnoj javnosti manje znanih podruma. Etiketama odabranima za svoj Top 10 za 2018. pripalo je po 94/100 bodova i više.

Na prvom mjestu top-liste je

OPUS ONE USA California Napa Valley, Oakville Opus One 1980, cabernet sauvignon 96 %, cabernet franc 4 %, dozrijevalo u drvu, suho, 13,5 vol %

A slijede: ALTOS las HORMIGAS, Argentina, Uco Valley, Gualtallary Malbec, 2014, sorta malbec, suho, 14,50 vol %; TENUTA TERRE NERE, Italia, Sicilia, Etna Prephylloxera 2015, sorta nerello mascalese, suho, 13,0 vol %;  Il PARADISO di FRASSINA, Italia Toscana Brunello di Montalcino Moz Art 2013, sangiovese, suho, 13,5 vol %; The SADIE FAMILY South Africa, Swartland Palladius 2015, sorta chenin blanc, suho, 14,50 vol %; EMRICH-SCHöNLEBER, Deutschland, Nahe Grosses Gewächs Halenberg Riesling 2017, suho, 12,5 vol %;  CHAPEL HILL, Australia, McLaren Vale, The Vicar Shiraz 2012, 22 mjeseca u drvu, suho, 14,50 vol %; ANIELLO, Argentina, Patagonia, Rio Negro Trousseau 2015, sorta trousseau, suho, 13,5 vol %; LUTUM  USA, California Santa Barbara County Santa Rita Hills Sanford & Benedict Vineyard Pinot noir 2013, suho, 13,5 vol %;  R. LOPEZ de HEREDIA, España, Rioja Viña Tondonia 2005, sorta tempranillo, suho, 13,0 vol %


Steven Spurrier, u sredini, te Ivan Dropuljić i Željko Suhadolnik

Možda se na ovoj listi 10 preporučenih za 2018. godinu moglo naći i jedno sjajno hrvatsko vino koje nije nepoznato Spurrieru i Decanterovim ocjenjivačima, naime o njemu je kao o velikom kuriozitetu na svjetskoj razini Decanter već svojedobno i pisao, i to i s puno oduševljenja. S obzirom da sam ga imao priliku kušati upravo sredinom prosinca lani, mogu reći da je u odnosu na ono vrijeme kad su ga kušali u Decanteru to vino toliko dobilo do sada da sam siguran da ravnopravno spada u ovu konkurenciju (94 i više bodova), samo – lako je moguće da ga Steven Spurrier nije kušao sada u ovoj fazi. A riječ je o Tomčevom pjenušcu Amfora 2010 rađenome od baznog vina dobivenog polugodišnjom maceracijom bijelih sorata u amfori, te degoržiranome prije nešto manje od godine dana!

Inače, krajem 2018. Steven Spurrier bio je nekoliko dana na korak od Hrvatske, konkretno na Bizeljskome i na imanju pjenušara Janeza Isteniča koji je proslavljao 50. godišnjicu svoje perlaste karijere, i to je eto bila prigoda za susret s njime na ovome terenu. Osnivaču i direktoru međunarodnog festivala vina i delikatesa prof. Ivanu Dropuljiću odmah je, s obzirom da je manifestacija u Esplanadi znana po vrlo jakim i ekskluzivnim radionicama, proradio kliker i porazgovarao je sa Spurrierom o mogućnostima da na idućem Zagreb Vino.comu, posljednjeg petka odnosno suboite u studenome 2019., Spurrier bude voditelj jedne radionice. Među prijedlozima za temu bilo je to da Spurrier u Zagrebu prezentira etikete burgundijskih, bordoških i kalifornijskih podruma uzorci kojih su se bili našli na njegovom čuvenom pariškom kušanju Pariška presuda, dakako ne nužno i one berbe, jer iz više razloga to lako ne bi bilo moguće, međutim atraktivno bi bilo već i to da u Zagrebu budu vina istih vinskih kuća i istih  sorata i stilova a novijih i sada na tržištu aktualnih berbi. A druga opcija mogla bi biti prezentacija vina s ove upravo ovdje objavljene Spurrierove Top 10 liste za 2018, s time da se možda u kušanje ubace neko vino ili par nekih vina kao visoke hrvatske posebnosti.  Razmišljanja su i na kolosijeku organizacije kušanja naslijepo, dakako pod Spurrierovim vodstvom, pa da se vidi kako bismo se mi tu uklopili. Spurrier je bio zainteresiran za suradnju, a prvi službeni dopisi iz Zagreb Vino.coma, čujem, krenuli su prema njemu… ♣

Bordoško čudo iz najmnogoljudnije zemlje na svijetu

BAKHOV LUKSUZ IZ KINE – Bordeaux, Burgundija, Toscana, Pijemont, Rioja, Ribera del Duero, Napa Valley? Ništa od toga! Najnovije vino namijenjeno šmekerima dubokoga džepa a ponajviše kolekcionarima plemenite kapljice dolazi iz Kine! U priču su uključeni imena i pojmovi koji intrigiraju: Luis Vuitton Moët Hennessy – moćna kuća svjetskog luksuza, Jean Guillaume Pratts – nekad direktor vrlo cijenjenog bordoškog posjeda Cos d’Estournel a sada predsjednik Estates & Wines odjela Moët Hennessyja, zatim –  Tibet, te rijeka Mekong…

Ovako izgleda butelja kineskog vinskog čuda Ao Yuna

Vino, kojega je ukupno tek 24.000 boca, htio je za sebe u količini od 500 kutija rezervirati njujorški vinski trgovac Sherry-Lehmann. Isprva je tek jedna trećina od ukupnoga broja boca bila određena za prodaju u Kini a onda je u međuvremenu Pratts dobio ponudu da i svu količinu plasira u Kini…. Vino je inače u prodaji i u Hrvatskoj, preko tvrtke MIVA Galerije vina, a maloprodajna cijena u nas mu je 2250 kn za butelju.

Naziv vina je Ao Yun, u značenju: lutanje među oblacima (kao podsjetnik na područja nekadašnjeg uzgoja vinove loze u podnožju Tibeta), a berba je 2013., riječ je o mješavini 90 posto cabernet sauvignona i 10 posto cabernet franca, alkohol se kreće oko 15 vol %!  Na početku prodaje najavljena maloprodajna cijena za butelju od 0,75 l: 250 dolara, kako vrijeme prolazi cijena dakako raste.

Jean-Guillaume Pratts, predsjednik odjela Moët Hennessy Estates & Wines, govori o vinu Ao Yun

Priča je počela 2009, kad je Moët Hennessy krenuo u Kini tražti mjesto idealno za proizvodnju vina. Shandong, istočno obalno područje gdje Château Lafite Rothschild ima joint-venture, odbačen je jer da je prevlažan, Ningxia gdje Moët Hennessy ima pogon Chandon za proizvodnju pjenušaca prehladna je… Nakon perioda traženja izabrana je oblast Yunnan uz Tibet, gdje su jezuitski misionari bili zasadili lozu još u 19. stoljeću.

U 2002. kineska je vlada pomogla farmerima u nekih 25 sela da na kosinama uz rijeku Mekong posade sortu cabernet sauvignon. Moët Hennessy izabrao je za svoje vinograde parcele u četiri među tih 25 sela, po dva sa svake strane rijeke, na visinama između 2200 i 2600 metara, te s tlom s dosta šljunka. Moët Hennessy dobio je koncesiju na vinograde na 50 godina. Zahvaljujući visini, klima je svježa i suha. Jean-Guillaume Pratts kaže da su vinogradi toliko visoko i iznad kiša da su loze pošteđene gotovo svih gljivičnih bolesti uvijek povezanih s vlagom. Svjetlosti je dovoljno kroz duži period dana. Vegetacijski period ovdje traje, kaže Pratts, 160 dana, a to je duže nego u bordoškoj regiji, gdje je on 120 dana. Pratts slikovito objašnjava: Zamislite polagano kuhanje, pirjanje mesa, tako je to i ovdje s dozrijevanjem grožđa. Ono je polagano i dugo traje, rezultat toga su zrelost, svježina, postojani i čvrsti ali ne grubi nego fini tanini koji vinu omogućavaju dugi vijek a ne narušavaju mu eleganciju.

Iz vinograda na objema stranama rijeke Mekong dolazi grožđe za vino Ao Yun

Logistička móra je tamo, u tim predjelima iznad Mekonga, proizvodnja vina, naime do tih sela treba se od civilizacije voziti nekoliko sati brdskim cestama džipom s pogonom na četiri kotača. Na farmama nema struje ni mehanizacije, poljoprivrednici za obradu zemlje kao vučno pogonsko sredstvo rabe jakove. Sve se u trsju radi ručno, dakle ovo je, naglašava Pratts, doista sve ekološki, organski proizvedeno. Kako naručene i kupljene cisterne nisu uspjele stići na vrijeme za berbu 2013 (vinarija u Adongu, najvišem selu od spomenuta četiri, napokon je ipak dovršena 2014), fermentacija je za ovo vino obavljena u velikim lokalnim recipijentima od keramike koji inače služe u tradicijskoj proizvodnji jakog kineskog pića baijiu.

Na pitanje kako to da je takva kompanija kao što je LMVH odlučila poći Bogu iza nogu da bi proizvodila vino, Pratts odgovara da je riječ o izazovu, bez kojega nema pravog uspjeha, te podsjeća da je Moët Chandon još 1959. pošao investirati u vino u Argentinu, a bio je i prvi strani investitor u vinski posjed u kalifornijskoj dolini Napa, još 1973. godine. ♣

Zapostavljeni Pijemont

MARZIANO ABBONA USTRAJAVA NA TRADICIJI – Bordeaux ide, Toscana ide, Čile ide, Pijemont – jedva. Meni koji sam godinama kontinuirano išao na prezentacije pijemontskih vina barolo, barbaresco, barbera neshvatljivo je kako  vina iz te regije na sjeverozapadu italije a koja su čuvena i cijenjena u cijelome svijetu – ne nailaze na neko osobito odobravanje potrošača u Hrvatskoj.  U  usporedbi s kapljicom iz upravo spomenutih područja čini mi se da su, gledajući kroz količine ponude u postocima, pijemontska vina među najiskrenijima od crnjaka što dolaze iz raznih krajeva svijeta.

Butelje Marziano Abbona u MIVA Galeriji vina

A kad govorim o iskrenosti, kao jednog od najiskrenijih proizvođača doživio sam Marziana Abbonu iz Doglianija ispod mjesta Barolo i Monforte. Sjećam se kao danas: priredba u Astiju posvećena barberi. Najprije kušanja naslijepo, potom susret s vinarima istoga dana na večeri. Marziano Abbona, visok, korpulentan no nipošto debeo, tek čvrst, s duboko izboranim rukama od rada u trsju. On jeste vlasnik posjeda Marziano Abbona, ali nije gospon, markiz ili neki dottore s puno para što su stigle ili stižu iz nekog drugog biznisa, nego je izravni šljaker u trsju i podrumu! Krasna rečenica jednog od kultnih vinogradara/vinara iz Pijemonta a kojega na žalost već nekoliko godina nema više među nama, riječ je o Domenicu Clericu: Vino ne treba nužno prvenstveno tehnologa, ono u prvom redu  treba INTELIGENTNOG i RADIŠNOG SELJAKA! Koji, kad ponudi vino, voli da je ono ne samo dotjerano, što se može postići tehniciranjem, nego da je užitno kao iskreno! OGLEDALO TERITORIJA! A baš to je bitno za uspješnu širu promidžbu kraja iz kojega vino dolazi. Nekom ozbiljnom ljubitelju plemenite kapljice nazivi razvikanih sorata koje s vinom stižu ne iz područja odakle su te sorte nego iz nekih drugih krajeva kamo su pomodno introducirane u principu ne znače puno. Mnogi nerijetko i vrlo komplicirani nazivi vina (osobito njemačkih) zbog te kompliciranosti također su naporni, ali ako se kako treba zajednički radi na isticanju i onda prikazivanju na etiketi područja u geografskom smislu stvar i te kako funkcionira. To je apelacija, nešto što se kod nas rekao bih ne shvaća kako treba, pa se sad otkad smo u EU posvuda i za sve i svašta rabi oznaka ZOI, iako bi bilo primjerenije rabiti oznaku ZOZP ili nešto treće.

Marziano Abbona sa supugom, uz lepezu njihovih vina

Prevedeno na naše navike: graševina je nešto generično, kao i plavac mali, crljenak, pošip, babić, ali ako te i još dadatne fantazijske nazive prati i navod regije, općine, zemljopisnog položaja, naziv pozicije grand cru kvalitete,  eh, to je već nešto drukčije.

U Pijemontu a i kod vinske kuće Marziano Abbona sva vina na etiketama  imaju vrlo istaknute podatke o lokacijama odakle stižu. Evo, kod Abbone: Dogliani docg Papà Celso Dolcetto, Langhe doc barbera, Barbera d’Alba Rinaldi doc, Nebbiolo d’Alba Bricco Barone, Langhe doc Nebiolo Garombello, Barolo docg Pressenda, Barolo docg Terlo Ravera, Barbaresco docg, Langhe doc Rosso Zerosolfitti (bez dodavanja SO2), Langhe doc Favorita (favorita je sorta) Valle dell’Olmo, Roero Tistin Arneis docg (arneis je sorta)…

Zagrebačka MIVA Galerija vina uvezla je, među ostalime, baš i vina Marziana Abbone. Barolo ima internacionalno visoki image pa je i skuplji, ali vrijedi kušati Papa Celso dolcetto, od sorte koja kod šire publike nema ni blizu pedigre poput barola i barbaresca… Vina kuće Marziano Abbona nalaze se u prodaji kod nas u MIVA Galeriji vina. ♣

Vino s crne liste

        ČUVAJ SE ONOGA ŠTO VRIJEDI (?!), JER PODLOŽNO JE FALSIFICIRANJU(!) – Kakvog li paradoksa: Čuvaj se onoga što vrijedi, međutim ostatak naslova objašnjava sve: ono što je vrijedno i afirmirano, te što je na tržištu svojim renomeom postiglo visoku cijenu (umjetnine, dragulji/nakit, vino….) podložno je falsificiranju. Netko bez poštenja a promućuran, tko se bavi makinacijama, na manjem osobnome trudu nastoji na lakši ili relativno lak način i na račun drugih doći do hrpe novaca. Uglavnom je danas u segmentu vina za vrhunsku zaradu riječ ne više toliko u tome da se, kao što je nekad bilo rašireno, na trop stave voda i šećer i još poneki dodatak, nego o tome da se neka jeftinija ili jeftina kapljica napuni u butelju na koju se nalijepi krivotvorena etiketa što maksimalno podsjeća na original, i uradak se onda nastoji plasirati kao original, dakako, po vrlo visokoj cijeni što prati taj original.

Ove su burgundijske i bordoške etikete bile podložne krivotvorenju: vina od Ponsota, Rousseaua, Petrusa

Nedavno su agenti FBI-ja upravo zbog vinskih krivotvorina banuli na prag kuća renomiranih francuskih proizvođača Bakhova nektara, posebice onih u Burgundiji, konkretno npr. karizmatičnog vinara iz Gevrey-Chambertina Erica Rousseaua, ali i kod Auberta de Villainea s famoznog posjeda Domaine de la Romanée Conti, pa Laurenta Roumiera i Georgesa Ponsota, da rasvjetle određene slučajeve krivotvorenja vina. U istrazi se u glavnoj ulozi ali na drugoj, lošoj strani našao stanoviti Rudy Kurniawan, optužen za vinske falsifikate ponuđene tržištu u vrijednosti od 55 milijuna dolara.

Eric Rousseau, te dolje Georges Ponsot

Rousseau je ostao zapanjen kad su mu agenti pokazali dvije kutije pune butelja s krivo označenim vinima, tj. s krivotvorenim etiketama, boce su nađene u villi indonezijskog krivotvoritelja: na prvi pogled bilo je vrlo vrlo teško razlikovati falsificirane etikete od onih izvornih! Krivotvorine su djelovale praktički identično u grafici, kakvoći i starosti papira etikete. Jedina razlika u odnosu na original bila je u tome što je početno slovo imena koje je u izvorniku bilo obogaćeno zlatnim prahom, na falsifikatu bilo izvedeno jednostavnim tipografskim pozlaćenjem.

Spomenuti Rudy Kurniawan se kroz istragu pokazao u svjetlu osobito sposobnog i vrlo promućurnog krivotvoritelja, on se nije libio najprije i nešto više uložiti u vino (ako nisi sijao, nećeš ni žeti!…) da bi onda na falsifikatu razvikanoga originala masno zaradio. Kurniawan je inače bio vlasnik manjeg wine bara u SAD i nije mu bilo teško da npr. za vino koje će prodavati kao originalni Petrus koristi mješavinu dvaju bordoških skupljih vina, među njima jedno je bilo i od znanog Châteaua Talbot!

Rudy Kurniawan, inače pravim imenom Zhen Wang Huang, porijeklom je Kinez a rodjen je u Džakarti, u SAD je stigao s vizom za studente. Pokazao se kao odličan degustator i veliki vinski znalac, o kojemu su i kolekcionari vina ali i neki proizvođači upravo i zbog tih degustacijskih svojstava imali vrlo visoko mišljenje. Kao stanovnik SAD počeo je kupovati rijetka vina tako da je vrlo brzo u svojoj arhivi skupio butelje u ukupnoj vrijednosti većoj od milijun dolara. Takva kupljena vina bila su namijenjena ne za otvaranje radi konzumacije doma ili u wine baru, nego da bi se nakon nekog vremena prodala znatno skuplje nego što je potrošeno za njihovu nabavu.

Rudi Kurniawan

Činilo se da Kurniawan stalno ide prema gore, dok mu neopreznost a i pohlepa nisu došle na naplatu. Kurniawan je u nekom momentu oglasio kako na tržište pušta vino Laurenta Ponsota Saint Denis grand cru iz berbi od 1945. do 1971, i tu ga je uhvatio Ponsot, naime on je to vino po prvi put proizveo tek od berbe 1982!

Policija je krenula s istragom i upala u Kurniawanov podrum u Kaliforniji, te tamo našla veće količine jeftinog kalifornijskog vina namijenjenoga plasmanu pod etiketama vrlo renomiranih bordoških proizvođača, te vina starijih godišta, pronađeni su i čepovi s oznakama bordoških châteaua i falsificirane etikete…

Inače, po izvještajima inozemnih novinskih Agencija, Kina je čini se sada jedna od najaktivnijih u tome da jeftinija do jeftina vina plasira pod krivotvorenim etiketama po osjetno višim cijenama.

Na tapeti su, kaže se, osobito bordoška vina. Kina je inače postala jedno od najjačih tržišta za bordoška vina, u 2016. čak nekih 40 posto bordoških butelja otišlo je za tu zemlju. Istodobno, Europska Unija je glede apsorbcije bordoških vina na drugom mjestu, s 35 posto bordoškog izvoza. Nedavno je Conseil Interprofessionnel du Vin de Bordeaux (CIVB or Bordeaux Wine Council, odnosno poslovna udruga bordoških vinara) što okuplja više od 7000 proizvođača bordoškoga kraja, ustvrdio da se u Kini svakog sata proda 30.000 butelja vina pod krivotvorenim bordoškim etikatama. CIVB je podnio tužbu protiv krivotvorenja, i nedavno je donesena presuda bila u korist tužitelja, što je protumačeno time da je Kina ipak voljna zaštititi kako treba originalne proizvode, pa time ima šansu da postane i još značajnije tržište za uvozna vina visoke klase. ♣

Smjena na vrhu OIV-a

NOVI GLAVNI DIREKTOR JE ŠPANJOLAC PAU ROCA – Smjena na vrhu Svjetske organizacije za vinovu lozu i vino (OIV): dosadašnjeg glavnog direktora Jean-Mariea Auranda zamijenio je Pau Roca. Roca je u OIV došao kao delegat Španjolske još 1992. godine. Neko vrijeme obavLjao je dužnost predsjednika grupe stručnjaka koji su se baviti prolematikom prava potrošača na informaciju. Od 2016. do 2018. bio je dopredsjednik grupe eksperata koja se pak bavila postojanim, trajnim razvojem i klimatskim promjenama.

Pau Roca, sadašnji glavni direktor OIV-a

Pau Roca izabran je za novog direktora na 16. glavnoj skupštini OIV-a u Punti del Este u Urugvaju potkraj studenoga 2018. Mandat mu je pet godina

Poliglot koji uz materinski španjolski izvrsno govori i francuski i engleski, duboko je upućen u problematiku vinogradarsko-vinarskog sektora u svijetu. Iskustvo je stjecao kao dugogodišnji (20 godina!) čelnik Španjolske vinske federacije. Roca se inače uz vino bavi(o) i drugim sferama – npr. maslinovim uljem, a aktivan je i u istraživanjima vezanima uz oceanografiju.

S predsjednicom OIV-a Reginom Vanderlinde Pau je odmah po preuzimanju visoke funkcije aktivirao Organizacijski odbor za realizaciju 42. Svjetskog kongresa OIV-a koji bi se trebao održati u Švicarskoj. ♣

Fino & Vino

NAMIRNICE s PORIJEKLOM, CIJENE UMJERENE – Alea iacta est! Kocka je bačena! Početak 2019. obilježilo je službeno otvorenje, na zagrebačkom Kaptolu, novog bistroa – Fino & Vino – koji je najavio korištenje, u kuhinji, namirnica s identitetom i poznatim porijeklom, uglavnom iz lokalnih OPG-eova, te biranih domaćih i inozemnih vrhunskih vina, a i, što je osobito važno, razumne, fer cijene.

Gosti u bistro Fino,i vino, te dolje, znani Dinamov Tomislav Butina s Velimirom Korakom i Nikolom Šemberom

Domacini Krešimir Šesnić, voditelj i sommelier, chef Danijel, Anto iz sjene, te gost.šampanjer Tomislav Tomac

Jedan od specijaliteta!

Proslava je protekla, dakako, u veselom rasoloženju velikog broja uzvanika. Među gostima našao se i nekadašnji golman Dinama Tomislav Butina koji posljednjih nešto godina nogometnu pamet prodaje u dalekim zemljama Azije!

Osobitu pažnju na svečanosi izazvala je prigodna svečarska torta, na slici, rađena filigranskom pedantnošću, kreacija koja pokriva istodobno i hranu i vino! ♣ SuČ – 01/2019

 

 

SVIJET u ČAŠI – 12.2018 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

                                           ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________________________________

Uz Božić, te uz prijelaz u novu godinu

VRTOGLAVI KONZUMERISTIČKI PROSINAČKI PLES 13,5 MILIJARDI KUNA! – U maloj zemlji s nekih četiri milijuna stanovnika i s ne baš blistavom gospodarskom situacijom čini se da se pučanstvu naglašeno dopao stih iz poznate božićne pjesme koji izražava želju da se na tom mladom ljetu nađe svega obilja… Mediji javnog informiranja nakon Božića počeli su objavljivati podatke o potrošnji – naravno, ne kalorija, nego novaca! – u prosincu 2018., podaci su temeljeni, rečeno je, na rezultatima praćenja izdavanja računa što su ga provodile nadležne državne institucije. Navedena cifra je za rubriku Vjerovali, ili ne. Nekoliko dana prije završetka prosinca obznanjeno je da bi, na osnovi mišljenja stručnjaka iz Hrvatske gospodarske komore, brojka samo u prosincu potrošenih kuna mogla dosegnuti 13,5 milijardi, što bi bilo, istaknula je direktorica HGK Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić komentirajući blagdansku potrošnju, čak milijarda kuna više nego što je zabilježeno u istom radoblju 2017. Kao udarni period prosinačke potrošnje istaknuto je razdoblje od 19. do 24. prosinca. Ipak se, rečeno je, s tih 13,5 milijardi kuna još neće dostignuti i prijeći prag iz predkrizne 2008. godine i oboriti rekord. Ali, ako se nastavi dinamika rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogao bi se ostvariti nivo od prije krize, a 2020. godine mogli bismo i prestići tu razinu, istaknula je Ravlić. Inače, ako se tih spomenutih 13,5 milijarda kuna  podijeli sa četiri milijuna, šturo ispada da u potrošnji u posljednjem mjesecu u 2018. godini na svakog stanovnika u Hrvatskoj otpada nekih 3375 kuna, što je otprilike jedna ni premala ni prevelika mirovina. Među nas četiri milijuna i priličan je broj djece koja još nemaju vlastite prihode od svojega rada, tako da je, ako u potrošnji nisu sudjelovali i neki sa strane, tj. oni što ne žive i ne rade u Hrvatskoj, po odraslom i radno sposobnom stanovniku brojka i veća.

Evo, za usporedbu, i podatka o prihodima od turizma na razini cijele godine, konkretno u 2018. oni bi, istaknuo je nedavno ministar turizma Gari Cappelli, mogli biti blizu 12 milijardi eura, što je oko milijarda više od ostvarenog prihoda u 2017. Tih 12 milijardi eura na godinu znači u prosjeku po milijardu eura po mjesecu. Milijarda eura po važećem tečaju kuna/euro iznosila bi otprilike 7,5 milijardi kuna. Računica dalje: u dva mjeseca od turizma Hrvatska dakle ostvari oko 15 milijardi kuna, a u jednom, točnije završnom mjesecu u godini u predblagdanskom i blagdanskom ozračju u Hrvatskoj potrošnja se vrti eto oko 13,5 milijuna kuna! Pitanje je u kojoj mjeri su u toj prosinačkoj potrošnji sudjelovali oni koji ne žive u Hrvatskoj a dolaze nam u goste kao turisti. S obzirom na svježe informacije u medijima o tome kako su banke u Hrvatskoj sad najednom odlučile davati nenamjenske kredite s povoljnijim kamatama, te s obzirom na ljubav našijenaca prema šopingu i na sklonost ka korištenju kartica prilikom plaćanja, kao i na temelju brojnih informacija izravno iz ugostiteljskog miljea koji, zadovoljan izborom naručenih jela od strane domaćih gostiju a i napojnicama što ih domaći gosti ostave, jako hvali Hrvate kao potrošače, nije nelogično vjerovati da ipak u spomenutom plesu 13,5 milijardi kuna u jednome mjesecu, prosincu, ako ne u punoj a ono u ogromnoj mjeri sudjelujmo mi, domaći.

Najviše se, navodno, troši – proizlazi to iz provedenih anketa – između po 100 i 500 kuna. Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), slijede oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Granicu od 1000 kuna premašilo je devet posto ispitanika, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošio 21 posto ispitanika. Gotovo 40 posto ispitanika ispod bora ostavilo je igračke, ali treba reći da su se uz igračke najviše kupovali kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).

I onda, na Ivanje 2018., sramotna i deprimirajuća vijest s tv-Dnevnika: u Hrvatskoj svake godine upravo u dane blagdana i u dane nakon blagdana u smeću završi oko tisuću (1000!!!) tona hrane!

Povećanje potrošnje trebalo bi, zapravo, veseliti, to može biti pokaz da ljudi imaju novaca, k tome u pojačanoj potrošnji na svoje dolaze i proizvođači i trgovci koji plasiraju robu. Ali, pitanja su, uz ono malo prije spomenuto o tome koliko su za ovakav obujam jednomjesečne potrošnje zaslužni turisti, i sljedeća: koliki je zapravo u našemu društvu postotak onih koji doista i imaju para, te kako su ti neki koji dosta imaju i došli do tih para. Bez obzira na to što se u novije vrijeme javnosti plasira vijest da se prosječna plaća u Hrvatskoj kreće od otprilike 7000 do 7500 kuna, ne zaboravimo to koliko je zaposlenika koji dobivaju mizerne plaće i koliko je onih kojima se plaća ne isplaćuje odnosno barem ne isplaćuje redovito, ne zaboravimo ni to koliko imamo umirovljenika i kakve su mirovine, te koliko je pojedinaca koje svakodnevno vidimo kako kopaju po gradskim kontejnerima za smeće… Prije koji dan u vijestima HRT-a čulo se da je svaki peti građanin Hrvatske izložen siromaštvu…

A, ima i još: hoće li pojedinci u Hrvatskoj koji zbog svojih nerealnih apetita s obzirom na vlastitu materijalnu situaciju, te zbog neopreznosti vezane uz vođenje osobnih financija eventualno budu blokirani – opet dobiti milost oprosta duga od onih pojedinaca/struktura koje su s obzirom na svoj status u društvu u mogućnosti i pri volji (ali ne bih baš tvrdio i iz filantropskih razloga) provesti deblokadu?

E, pa, sretna i vesela nova, 2019. godina!♣

Između Božića i nove godine

ŠTEFANJE JE NJIHOV DAN… – Štefanje u zelinskoj vinogradarsko-vinarskoj obitelji Jarec-Kure! Slavljenika je dvoje:  Stjepan Jarec, i njegova supruga Štefica! Štefan sav sja od sreće, a kako i ne bi kad ga supruga i kćerka Mirjana i zet Kristijan tetoše…

Stjepan Jarec sa kćerkom Mirjanom i zetom Kristijanom, te Stjepan i Štefica Jarec s unukom Martinom


K tome, u čaši je incrocio Manzoni, koji je kao novi vinski adut kuće zamijenio nekad glavne uzdanice Jarecovih – bijeli pinot i chardonnay. Nad materom i paterom familije Jarec na slici kao da bdije njihov ponos – unuk Martin, od kojega i baka Štefa i deda Štef i mama Mirjana i tata Kristijan očekuju da će kao mlada nova snaga nastaviti obiteljskim vinskim koracima…♣

Vrijeme darivanja

KUPUJMO HRVATSKO, POKLANJAJMO AUTENTIČNO! – Duh otoka Paga: sir Gligora, vina Boškinac, maslinovo ulje iz tisućljetnog maslinika u Lunu, cvijet soli iz Paške solane

Pjenušci Griffin odležavani pod morem, obogaćeni morskim raslinjem, i oni iz klasičnog vinskog podruma kod kuće (Julio Frangen)

A ima i još nešto zgodno: hrvatska vina i pjenušci držani po godinu dana i duže ispod mora, npr. kod uzgajivača školjaka s Paga Marka Duševića. Najnovije prezentirani, prije nekoliko dana u elitnom zagrebačkom restoranu Noel, bili su pjenušci Griffin plešivičkog proizvođača Krešimira Ivančića. Iz više kušanja takvih morskih vina u usporedbi s istima držanima u butelji kod kuće u klasičnom podrumu čini se da ta vina s boravkom pod morem pokazuju kao da su malčice brže napredovala u razvoju. Međutim, butelja ima i posebnu prednost u estetskom smislu u odnosu na onu držanu u podrumu, naime za vrijeme njena boravka u moru obogati se školjkicama i morskim raslinjem pa je vrlo atraktivna i kad se sadržaj popije, kao ukras, dakle zaista je krasan dar.♣

Mjehurići u žiži

DOMAĆE PERLICE NA ZAVIDNOM NIVOU – Godina je začas prohujala, evo nas već u 2019! Novo ljeto, novi izazovi. U kojoj mjeri i – nove (bolje) mogućnosti?

Na hrvatskom tržištu vinom lijepa je ponuda pjenušaca, domaćih i inozemnih. Posebice se ističu pjenušci s Plešivice, koju su neki ovdje već prozvali hrvatskom Champagneom. Na 13. međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino. com krajem studenoga 2018. moglo se vidjeti što se sve kvalitetno pjenušavo (ali i mirno) nudi iz naših, ali i vanjskih podruma.

Hrvatski perlasti vrh: Tomac Diplomat extra brut, Tomac classic 2006 brut nature, Tomac Rosé brut, te nešto posebno, i u svjetskim razmjerima: Tomac Amfora 2010 brut nature, rađen od baznog vina nastalog polugodišnjom maceracijom više bijelih sorata u amfori te dvogodišnjim dozrijevanjem baznog vina u velikoj drvenoj bačvi

Šember bijeli brut, Šember Rosé brut i Šember Pavel brut (od 90 posto chardonnaya i 10 posto žutog plaveca s pozicije Pavel, te s odležavanjem na kvascu u boci dužime od četiri godine), na slici dolje su Korak bijeli brut nature i Korak Rosé brut

Jagunić Three Stars brut, Griffin brut, Kurtalj Dri, Rose i Prestige, te, iz Erduta, Süber brut od Mladena Sibera

Hajde, ipak, budimo optimisti, makar pitanje je koliko za optimizam ima prostora. U ovim još trajućim blagdanskim danima pronađimo način da se opustimo, razonodimo i odmorimo, kako bismo u boljoj formi i spremniji ušli ukoštac s onime što nam donosi nova, 2019. Podružimo se, dakako u razumnoj mjeri. s onime što je tradicijaski tijesno povezano sa slavljem, blagdanima, a to su npr. pjenušci. Velika prednost pjenušaca u tome je što sadrže nizak stupanj alkohola, osvježavaju, pružaju visoki užitak i dižu raspoloženje (dakle, ne nužno alkoholom!).

Biserje iz Istre, iz podruma sestara Peršurić – Misal Blanc de blanc extra brut, Misal Blanc de noirs brut, Misal Prestige extra brut …

Hrvatski pjenušci u posljednje su vrijeme silno napredovali u kvaliteti i zanimljivosti. Neki mogu bez problema stajati uz bok brojnim inozemnima i od poznatijih kuća. Evo, na slikama, tek nekih. S dočekom nove godine ne znači da je i puna sezona za pjenušac prošla. Za pjenušac je, zapravo, uvijek vrijeme. Prvi dan veljače u 2019. donosi nam međunarodni festival pjenušavih vina, u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. A onda je, sredinom veljače, i Valentinovo – Dan zaljubljenih! Pa, ne zaboravimo ni na Dan žena koji, doduše, na rang-listi praznika ne kotira kao nekad prije, a onda nam stiže i Uskrs! ♣

G.E.T. The Best

STANCIJA MENEGHETTI KAO NAJBOLJA u HRVATSKOJ – Stancija Meneghetti iz Bala kod Rovinja proglašena je na temelju rezultata istraživanja zagrebačke udruge G(astronomija), E(nologija) T(urizam) i glasovanja organiziranoga od strane G.E.T.-a koji prati situaciju s ponudom u segmentu hrvatskog eno-gastro turizma i nastoji promovirati istaknute igrače u tome sektoru, prvakom na području Istre i Kvarnera te šampionom na razini cijele Hrvatske, prvi pratitelji su za 2018. bili Vuglec-breg i Korta Katarina. Vino i maslinovo ulje Meneghetti već godinama su na zavidnom nivou kakvoće, a to što u eno-gastro i turističkome smislu nudi objekt u Balama doista je za najprohtjevnijeg potrošača!

Čelnik Stancije Meneghetti Miroslav Plišo otvara pjenušac Meneghetti u društvu s gastronomadom Reneom Bakalovićem

Meneghetti se svojim proizvodima – vinima i novim mladim te nefiltriranim maslinovim uljem novello (mješavina istarske bjelice, rosulje, leccina i buže) predstavio u sklopu Adventa u zagrebačkom Cheese baru u srcu metropole. Miroslav Plišo, čelnik Meneghettija, i njegova ekipa izašli su s Malvazijom 2017 black label s kojom kuća tek sada po prvi put kreće u javnost, te s novim berbama mirnih vina konkretno Meneghetti White 2017, Meneghetti Red 2013 i s pjenušcem Meneghetti Classic brut 2016. Vrijedi istaknuti da je Stancija Meneghetti znatno poradila na poboljšanju etiketa i ukupno vizualnog identiteta svojih vina i svojega ulja.

Meneghetti vina i, dolje, maslinovo ulje

Meneghetti, Bale: panoramska slika. Dolje: dnevni boravak u sklopu smještajnog i ugostiteljskog objekta, te terasa

I u ugostiteljsko-smještajnom dijelu Meneghetti ide bitno naprijed. Stancija Meneghetti će sezonu 2019. dočekati sa 12 novih smještajnih jednica unutar šest luksuznih vila, ali i s novim bazenima, tako da će se dodatno zaokružiti ponuda ovog jedinstvenog resorta u istarskim Balama. ♣

G.E.T. Report – enoturistička turneja plešivičkim krajem

PREDBOŽIĆNA PROVJERA SPREMNOSTI – Zagrebačka udruga za vinska turizam G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), koja već duže vrijeme krajem godine dodjeljuje priznanja Bijeli grozd vinogradarsko-vinarskim gospodarstvima što se ističu i u segmentu turizma, tik pred Božić za grupu eno-turističkih novinara redovito organizira turneju nekim domaćim vinorodnim područjem s izraženim potencijalom za turizam. Turneja se najavljuje kao predblagdansko druženje sedme sile s ponuđačima za neki kraj tipičnih proizvoda i usluga, ali čini mi se da su joj svrha ne tek druženje, nego i stanovita lukava provjera kako posjećena poljoprivredna gospodarstva ali i teritorij gdje se nalaze u ovome momentu funkcioniraju i u turističkom kontekstu. Najnovija, i jednodnevna, turneja bila je plešivičkim krajem. Vinorodna Plešivica ponad Jastrebarskoga višestruko je zanimljiva, naime to je odavna vinogradarsko-vinarski predio i posebice zapamćen po chardonnayu i rajnskom rizlingu pa i crnom pinotu, a u novije vrijeme osobito na glasu zahvaljujući pjenušcima, te vinima proizvedenima dugim maceracijama bijelih sorata, u amforama. Tu inače cvate i proizvodnja jako dobrog sira (Šestak), ali i meda. Nekoliko je ugostiteljskih objekata koji se mogu preporučiti, primjerice restoran Ivančić, obilježen posebnom tablicom Okusi Zagrebačke županije, zatim Karlo, a uskoro se u krugu obiteljskog vinogradarsko-vinarskog gospodarstva Korak otvara elitni restoran koji ima šanse dobiti preporuku, možda i zvjezdicu čuvenog Michelina. Spavanje je moguće na obiteljskom gospodarstvu Kreše Režeka. Plešivica je na pola puta od Zagreba do Karlovca, nalazi se i tik uz vrlo prometni autoput od Zagreba prema moru, i treba je na odgovarajući način valorizirati ne tek kao izletničku nego i kao turističku destinaciju.

Kušaonica obitelji Šember, I, dolje, novi (šampanjski) podrum Šemberovih (Marko Čolić)

Prvo odredište u režiji G.E.T.-a bio je posjed Šember u Donjim Pavlovčanima (službeno prograšena vinarijom 2018. godine u bregovitoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj!), odande se pošlo do obitelji Roberta Brajea u susjedstvu Mladine, zatim se obišlo gospodarstvo Damira Drage Režeka na brdu u selu Plešivica, potom je predviđen za posjet bio i Drago Kurtalj, a kao finale ostalo je gospodarstvo Franje Kolarića u Hrastju Plešivičkome. S aspekta kupovine i kušanja kapljice i domaćeg hladnog nareska dakle na neki način izletništva svi atraktivni, ali s eno-turističkog stanovišta posebno pažnje vrijedna gospodarstva Roberta Brajea i Franje Kolarića, jer ona su se i opredijelila za to da se punom parom bave i ugostiteljskom djelatnosti, Kolarić i ponudom smještaja.

Narezak dobrodošlice, i, dolje, Tochin’ Ivanka Šember s pjenušcem dobrodošlice

          ROCKIN’ ŠEMBER, i TOCHIN’ IVANKA Obitelj Šember, nakon što se već dobrano bila afirmirala s mirnim bijelim i suhim bijelim (bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, žuti plavec) i crnim vinom (crni pinot, pa u boljim godištima i cabernet sauvignon) u novije vrijeme jako iskače i svojim vrlo kvalitetnim pjenušcima (bijeli, ružičasti; vidi prethodni prilog), ali i kraće (u drvenoj bačvi) i duže (pola godine u amfori) maceriranim pa u drvu odležavanim vinima od bijelih sorata. Sadašnji nositelj proizvodnje Zdenko Šember upire svu snagu u pjenušce, uviđajući dobro da su oni, ako se naprave kako treba (a njemu to uspijeva!) produkt s dodanom vrijednosti. Uz postojeća tri klasika (bijeli s malo kraćim odležavanjem na kvascu u butelji i bijeli sa četverogodišnjim odležavanjem na kvascu, te ružičasti), sad priprema jedan posve nekonvencionalan a to znači da je bazno vino (iz berbe 2014.) nastalo uz šestomjesečnu maceraciju bijelih kultivara u amfori, taj pjenušac Šember Qvevri brut nature ili ipak možda extra brut ne ide van prije Uskrsa 2019. A u planu je da, kad procijeni da je za to došlo vrijeme, Zdenko izađe i s još jednim pjenušcem moguće pod nazivom Šember Tradicija extra brut od grožđa starih sorata nekad jako raširenih na Plešivici i od jako starih loza, sađenih na osobito dobroj poziciji Bresnica još u doba dok je njegova baka bila u punoj životnoj snazi i snazi za rad. Ali tu Šemberova mjehuričava priča ne staje: Zdenko najavljuje još jednu perlastu etiketu, a riječ je o bijelom pjenušcu od crnog pinota! Sada Šemberovi godišnje proizvedu 40.000 boca pjenušca.

Da Šember doista ima velike ambicije u vinskom a posebice u pjenušavom sektoru, pogotovu zato što ga dobro podržava cijela obitelj a kao konkretna izravna pomoć u poslu mu je sin Nikola koji je nedavno diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu (kćerka Lucija, do nedavno inače vinska kraljica Zagrebačke županije, a koja se opredijelila za studij ekonomije, bit će udarna sila u komercijalnom segmentu), pokazala je gradnja novog, u ljeto 2018. godine otvorenog vinskog podruma površine 320 četvornih metara i kapaciteta 60.000 boca, u novcu vrijednog oko 2,3 milijuna kuna, dio sredstava – 35 posto – došao je iz vinske omotnice.

Rockin’ Šember. Zdenko Šember uz svoj čarobni drveni kovčeg s longplejkama koje i te kako dižu raspoloženje.

Što se turističkoga dijela tiče, tu se zasad Šemberi još ne eksponiraju jer, kaže Zdenko, jedva stižu obaviti radove vezane uz poljoprivredu kao svoju primarnu djelatnost, međutim kako novi mladi naraštaji (Zdenko i Ivanka Šember imaju i kćerku Klaru) budu stasali i ta djelatnost ostaje kao opcija o kojoj je ozbiljno razmišlja. Baza za sjajne eno-gastro trenutke tu je, naime, Šemberovi imaju prostranu kušaonicu unutra i na terasi, Ivanka Šember i Zdenkova mama sjajne su kuharice, muški dio obitelji odlično se razumije i u izradu mesnih prerađevina poput čvaraka, tlačenice, špekerice, češnjovke, suhe kobasice, šunke….

Zdenko otkriva svoj potencijal koji može biti i te kako iskoristiv za privlačenje gostiju, dakle – u turističkome smislu,. Svako toliko, zasad tek za uži krug prijatelja, kod sebe organizira kušanje raznih vina ali ne samo iz svojega podruma nego i iz drugih podruma iz Hrvatske pa i iz inozemstva, te ne samo mlade i na tržištu trenutno aktualne kapljice nego i Bakhovog nektara starih godišta (10 i 15), onih što već vino svrstavaju u arhivu.  Kao nekadašnji muzičar – svirao je bas u lokalnim bendovima, ima smisla u spajanju vina i glazbe, tako da ga već nazivaju sommelierom-disko džokejem. Ovisno o tome koja su vina u nekom trenutku na redu za kušanje atmosfera je prožeta diskretnim zvukovima gitare i glasa Erica Claptona, Muddyja Watersa, Johna Leeja Hookera, te Arethe Franklin, Franka Sinatre… sa Šemberovih gramofonskih ploča i novokupljenog gramofona…

Nedavno je tako u Šemberovoj kušaonici održana degustacija sljedećih vina: MOËT et CHANDON Champagne grand vintage 2009, EGLY OURIET Champagne brut grand cru millesime 2004,   ŠEMBER Rajnski rizling 2017 Ice, GEORGIA Kissi Qvevri 2014, ŠEMBER Plavec žuti 2005, ŠEMBER Chardonnay bq 2003, KORAK Rajnski rizling 2005, TOMAC Sauvignon blanc 2006; MOVIA Veliko belo 2007, CHANSON PERE & FILS Chardonnay 2004, KORAK Chardonnay 2016 macerirano, KORAK Rajnski rizling 2015 macerirani, ŠEMBER Qvevri 2015, KABAJ Luisa 2011, VODOPIVEC Vitovska 2015 amfora, VODOPIVEC Vitovska 2015 Solo grand cru, GRAVNER Rebula 2008, ROSEMONT ESTATE Shiraz/cabernet sauvignon 2004, DEGRASSI Terre bianche riserva 2008, BELJE Merlot 2009, ALEKSANDROVIĆ Rodoslov Grande Reserve 2012, VALANDOVO Alexander Vranec 2005, VALDICAVA Brunello di Montalcino 2005, ROBERTO VOERZIO Barolo 2005 La Serra, EDI SIMČIČ Edijev izbor 2002. Razni meridijani i paralele, razne sorte, razni stilovi, berbe od 2017. do 2002.

Vina na degustaciji: u sjajnom svjetlu Šemberov žuti plavec, Korakov rajnski rizling, odlični Gravnerova Rebula i Voerzijev Barolo…

REŽEKOV COPANJEK s RIZVANCEM i PORTUGISCEM – Vinska kuća Damir Drago Režek. enologa i svojedobno velikog animatora na vinskoj pozornici Drage, nekad jednog od bitnih protagonista plešivičke vinske scene, nema već godinama, ali su tu njegova supruga Dragica,  stručnjakinja za vinogradarstvo, posebice za rasadničarstvo, sad je, što bismo rekli modernim i pop-rječnikom, frontman Damir, sin Drage i Dragice. Kako godine idu, tako je Damir sve više fzičkim izgledom nalik na oca, pokazuje to lijepo i fotografija…

Damir Režek, s mamom Dragicom

Damir Režek, isti otac Drago, uz svoju vinsku reprezentaciju. Sjajan je bio chardonnay 2006 sur lie (u dekanteru je), prvo vino koje je osobno proizveo

Copanjek

Male bačve na ulazu u podrum Režekovih kao informacija da je riječ o po proizvedenoj količini malom vinaru

Na Plešivici je više Režeka, ali kod ovih Režeka posebnosti su vina nekad raširenih a u novo doba marginaliziranih sorata u tome kraju, konkretno rizvanca, silvanca zelenog, portugisca, ali su tu i vina od došljaka izvana – kultivara sauvignon bijeli, chardonnay, pinot crni. Damir i Dragica Režek, kako se čulo, dobro se nose s tržištem. Damir se danas, opravdano, diči s vinom koje je, veli, kao prvo kreirao samostalno, a riječ je o Chardonnayu 2006.

Režekovi, koji brinu o četiri hektara vinograda i proizvode oko 20.000 boca godišnje, dočekali su nas i s rizvancem,i sa  zelenim silvancem, i sa sauvignonom, i sa chardonnayem aktualnima na tržištu, te s doista odličnim već arhivskim chardonnayem sur lie iz 2006.

Kušaonica mala ali lijepa, ne za puno ljudi ali s puno svjetla te s pogledom na vinograde. Damir Drago Režek nije (još) jače orijentiran na turizam, međutim to ne znači i da neće biti. Na stolu su uz vina bili odlični domaći naresci te topli copanjak, plešivička i, za mene, bolja inačica samoborske greblice.

Kušaonica obitelji Roberta Brajea u Lokošin-dolu. Dolje: domaćini Sanda i Robert Braje

BRAJE ZA GURMAJE – Vinogradarska kuća Braje, Roberta i Sande Braje iz Lokošin-Dola, pravo je odredište za gurmane, i to za one prohtjevne. Tradicijska drvenjača postavljena uz vinograde – kušaonica ali i blagovaonica baš je pravi eno-gastro-turistički punkt. U lijepom ambijentu interijera s izraženim domaćim štihom, Sanda, koja je zadužena za jelo, i Robert, zadužen za vino, poslužuju specijalitete na nivou vrhunskih restorana u visokorazvijenim urbanim sredinama. Brajeovi organiziraju degustacije, ručkove, večere, proslave (rođendana, vjenčanja, krštenja…). Velika prednost u ponudi je to što obitelj Braje uzgaja perad (samo pataka je 200 u turnusu), krave, svinje, dakle sâma proizvodi namirnice i pića od kojih kreira svoj menu (jaja, mliječne i mesne prerađevine, povrće, voće…). Brajeovi rade sir od mlijeka vlastitih krava, zatim čvarke, špek, kobasice i salame od vlastitih svinja, s time da imaju jednu vrlo ukusnu salamu u koju stavljaju određeni postotak od provjerenog ponuđača kupljenog medvjeđega mesa…. U blizini kuće i oko kuće imaju voćnjak, te 3,5 hektara vinograda. Sami prave sokove od jabuke i kruške, a od vlastitoga grožđa proizvedu, ovisno o godištu, 18000 do 20.000 litara vina, konkretno etikete su crveni  veltlinac, rajnski rizling, traminac, portugizac, crni pinot kao mirna vina, zatim bijeli i ružičasti pjenušac, a kao kuriozitet tu je i vino od – višnje. Oko 40 posto vina plasiraju na kućnme pragu.

Fino, kod Brajeovih! Domaći sir s rajčicama, na rigi, te domaće mesne prerađevine nakon kolinja

Organizator predbožićne plešivičke turneje 2018. Tomislav Stiplošek iz G.E.T. Reporta, te, s njime, novinarka Ana Rogač i fotoreporter Julio Frangen

Bitno je za reći da ispred drvene kuće za goste ima dovoljno mjesta za parking, a oko kuće i za rekreacijske aktivnosti, upravo u tu rekreaciju uz samu kuću Brajeovi bi u organizacijskom smislu morali uložiti malo više truda. Njihova kušaonica jedna je od ishodišnih točaka za šetnje i vožnju biciklima uz vinograde, ali vrijedilo bi im jače razmišljati o tome da baš na licu mjesta ponude neke mogućnosti za fizičku aktivnost kao dopunu sjedenju uza stol uz tanjur i čašu, dakle rekreaciju uz samu kuću, naime društvo najčešće kad nađe neku mogućnost natjecanja, posebice kuglanja, uglavnom partije igra za čašu ili litru vina odnosno gemišta, a to je zajamčeni dodatni plasman vlastitog proizvoda na kućnom pragu.

Pogled na ulazu na gospodarstvo Kolarić, te, dolje, u sklopu objekta i prostor za boravak vani, igru i rekreaciju

KOLARIĆ ZA MIRAN SAN – U smislu eno-gastro-turističke ponude u jaskanskome kraju najkompletnijim je čini se gospodarstvo Franje Kolarića. Franjo Kolarić poljoprivrednik je i ugostitelj, a uz domaću hranu i svoje vino nudi i noćenje, što je bitno, naime bez mogućnosti noćenja u nekome kraju nije moguće razvijati ozbiljan turizam. Kolarić obrađuje šest hektara vinograda i proizvodi veći broj različitih vina, od mješavine na Plešivici tradicijskih bijelih sorata preko chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga do crnog pinota, a i cabernet sauvignona, ima i svoja dva pjenušca – jedan bijeli i drugi ružičasti, krenuo je ozbiljno i u sferu narančastih vina (rajnski rizling, te crni pinot), dakle izbor etiketa ne samo da je popriličan nego i odgovara za različita jela, različite ukuse i raspoloženja, prigode. U lijepom prostranom restoranu za stolove može komotno smjestiti 170 gostiju, što nije malo, a glede noćenja, na raspolaganju je 16 dvokrevetnih soba.

Franjo Kolarić ima dvije amfore – jednu veću, ukopanu u dvorištu, napunjenu s rajnskim rizlingom, te ovu, manju, koja eto nije ukopana nego je smještena uz bačvice u klasičnom podrumu. Na slici dolje Franjo je uz cisterne sa sivim pinotom, za koji želi da bude poseban obiteljski brand

SIVI PINOT KAO OBITELJSKI BRAND – Franjo Kolarić je, utisak je, nekako najprivrženiji sorti pinot sivi, od koje želi da vino bude prvi brend kuće. U toj nakani sklon je istraživanju i igri s različitim pristupima u vinifikaciji i dozrijevanju. Na slici je uz vojnički stroj od sedam ovećih cisterni od inoksa, u svima njima do vrha nalazi se novi mladi (dakle iz berbe 2018.) sivi pinot, s time da je Franjo, da vidi što će se dogoditi, u isti mošt u svaku cisternu dodao različiti kvasac za vrenje (primjerice, u jednoj cisterni je sivi pinot dobiven uz pomoć kvasca dizajniranog  za chardonnay, u susjednoj cisterni je sivac na sauvignonskom kvascu itd…, ) a u jednoj cisterni je sivi pinot na vlastitom kvascu. Franjo, koji stalno prati razvoj i konzultira se sa stručnjacima, još će, veli, vidjeti kako će stvar teći dalje, odnosno hoće li vino iz cisterne koja ostavi najjači utisak napuniti posebno a vino iz ostalih cisterni pomiješati i onda dozrijevati pa napuniti, ili će možda vino iz svih sedam cisterni pomiješati i nakon određenog vremena sljubljivanja i dozrijevanja napuniti u boce. ♣

Eno-gastro turizam

Vuglec-breg, vinogradi

VUGLEC-BREG, AMONG THE BEST – Mislio netko ovako ili onako, ali vinsko-turistički kompleks Vuglec-breg na Škarićevu ponad Krapinskih Toplica dobio je baš to odličje Simply the Best! Putničke agencije biraju najbolja odredišta u (eno) turizmu i zaslužnima dodjeljuju nagradu Simply the Best za doprinos razvoju i unaprjeđenju turizma u Hrvatskoj. Vuglec-breg ove je godine osvojio i dva Bijela grozda zagrebačke eno-gastro udruge G.E.T. specijalizirane baš za praćenje vinskog turizma – jedno priznanje je za prvo mjesto na rang-listi najboljih eno-turističkih gospodarstava i destinacija u regiji Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, a drugo je za drugo mjesto najboljih na razini cijele Hrvatske! Vrijedno spomena je i to što je Vuglec-breg dobio i Michelinovu preporuku BIP Gourmet, kao mjesto gdje se jede jako dobro a za umjerenu cijenu. Za deseti jubilarni nastup na međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com 2018 od direktora prof. Ivana Dropuljića Vuglec-breg primio je, za vjernost i postojanost, i specijalnu kristalnu vazu izrađenu u staklarni Rogaška. Borisu Vuglecu, vlasniku Vuglec-brega, nekako je najdraže priznanje, veli on, to što je objekt i u restoranskom i smještajnome dijelu kroz cijelu godinu vrlo dobro popunjen.

Ivan Dropuljić predao je kristalnu vazu Borisu i Mariju Vuglecu. Dolje: enologinja Jasminka Šaško

Što je pridonijelo takvom uspjehu? Vuglec objašnjava da se cijela njegova ekipa i on maksimalno trse u organizaciji posla općenito te u formiranju atraktivne ponude u segmentima jela i smještaja a i u čuvanju i njezi okoliša i, u vezi s time, ustroju raznih za gosta zanimljivih rekreacijskih i sportskih ali i društvenih aktivnosti. Prirodni ambijent u kojemu se nalazi Vuglec-breg, ponajviše ispunjen vinogradima na kosinama, prekrasan je, posebice kad nakon zime krene vegetacija. Svjesni ljepote okoliša domaćini ispred restorana i pored kućica za smještaj o toplim danima postave i više od 30 ležaljki za lješkarenje i uživanje u pogledu u proljeće i ljeto. Čitav prostor idealan je za šetnje, ali i za vožnju biciklom. Vuglec-breg ima lijepi broj bicikla mountain-bikea. U sklopu cijelog objekta koji je nedavnim otvorenjem kućice Jagica obogaćen sa 16 novih kreveta, igrališta su za tenis i male sportove zatim dječje igralište i tu je i ograđena parcela na kojoj su poniji za jahanje za djecu. Svi ti aktivnostni sadržaji u ponudi kao i povećani broj kreveta te kućica s dovoljnim brojem tuš-kabina dobra su, ističe Boris Vuglec, baza za organizaciju raznih sportskih susreta, turnira.

Nova kućica za smještaj – Jagica, sa 16 kreveta

Pogled u sobu

– S obzirom na naš klasičan jelovnik na kojemu se nalaze domaći sezonski kulinarski specijaliteti poput, kao što je to npr. sada u vrijeme svinjokolje, kolinjski menu s buncekom, češnjovkama, krvavicama, pirjanim kiselim zeljem i restanim krumpirom, pa repnjačom za koju mnogi naši gosti ističu kako im je bolja od bućnice, a i s obzirom da nam je namjera jelovnik proširiti s moderno prigotovljenim jelima od domaćih namirnica proizvedenih na okolnim OPG-ima,  jače krećemo i u priređivanje raznih svečanosti i slavlja na kojima je baš eno-gastronomja u prvom planu, poput npr. Dana zaljubljenih Valentinova, Dana žena, dočeka Nove godine, Vincekova, Martinja, takmičenja većeg broja ekipa u prigotavljanju raznih specijaliteta… Jednostavno, želimo da svaki gost koji nam jednom dođe odmah postane na neki način, prenošenjem svojih utisaka prijateljima i kolegama, ambasador izletišta Vuglec breg – reći će Boris Vuglec.

Juhe od buče i sa štruklima, kolinjski tanjuri – kobasice, krvavuce, buncek, pirjano kiselo zelje i restani krumpir, pečenje

Novosti s Vuglec-brega su da je, dodaje Boris Vuglec, prijavljen na natječaj za sredstva od 2,5 milijuna kuna namijenjenih razvoju ruralnog prostora. Od tih sredstava u planu su gradnja i uređenje prostranog wellness-centra s bazenom većih dimenzija. Tu bi se gostima moglo ponuditi i aroma-terapiju. Otvorenjem nove komforne kućice Jagica za boravak Vuglec-breg sada ima ukupno 50 turističkih ležajeva, dakle na spavanje je u mogućnosti primiti cijeli autobus gostiju. Time je, eto, uključuje se u razgovor Borisov sin Mario Vuglec, riješen problem prihvata grupa zainteresiranih za sve popularniji team building.  Ali, i još nešto: po novome, Vuglec-breg spreman je i primati i gosta koji želi jednokrevetni smještaj, dakle da sâm bude u sobi, a takvih zahtjevnijih gostiju sve je više.  Boris Vuglec pohvalit će se da su značajni zahvati na preuređenju i osuvremenjenju opremom ove godine učinjeni u kuhnji, u taj pothvat uloženo je oko pola milijuna kuna. Na Vuglec-bregu dosta se radi i na osoblju, posebice kuharima, u tu svrhu kao strukovni konzultanti  angažirana su dva vrlo istaknuta hrvatska chefa – Ivica Štruml i Viktor Kranjčec koji su iskustvo stjecali i dobar glas stekli u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, hrvatskom rasadniku vrsnih kuhara. Zahvaljujući enologinji Jasminki Šaško Vuglec-breg ima vrlo dobra vina – o tome govore brojne medalje osvojene za kapljicu, ponuda se sastoji od čak 15 različitih etiketa, od pjenušca preko nepretencioznog laganijeg baznog bijelog vina i potom ozbiljnijeg  bijelog vina dozrijevanoga u bačvi(ci), pa crnog vina, i do, u suradnji sa znanim Borisom Drenškom Bodrenom, visokih predikata za uz slastice na kraju, dakle s vinima su na Vuglec-bregu u stanju kvalitetno popratiti čitav menu s više sljedova. ♣

Svjetska šampanjska elita u našem dvorištu

KOD JADRANKE, i KRUG NA ČAŠU! – Svega obilja kod Jadranke, u vrlo decentno uređenom te nimalo blaziranom i glamuroznom ambijentu bistroa tik uz zagrebačku Galeriju vina MIVA koja, inače, na svojim policama nudi čak nekih 1500 što domaćih što inozemnh etiketa plemenite kapljice.

Bistro Jadranka, Zagreb: u sredini je Gordan Mohor, nekad uspješni nogometni golman, a danas uspješni trgovac vinom

Oblizeki na tanjuru, i lijep izbor vina – gotovo 50 etiketa! – na čašu. Pa čak su tu i famozni Krug Grande Cuvée brut, i Dom Pérignon! Za one koji to još ne znaju dobro je da to saznaju, mada je ta čaša Kruga odnosno Dom Pérignona po 180 kuna. Netko tko je istinski ljubitelj vina a makar nije i dovoljno duboka  džepa ovdje kod Jadranke ima kakvu-takvu priliku zadovoljiti znatiželju i osjetiti što se to nudi pod tim dvjema šampanjskim markama svjetskog vinskog vrha. Kupiti butelju u vinoteci, eh – to za veliku većinu potrošača jeste teško izvedivo do čak i neizvedivo jer ona je barem sedam puta skuplja, a jednom godišnje i to u jedinstvenom ozračju upravo oko Božića odnosno o novogodišnjim praznicima možda ipak i nije toliko ludo i nemoguće izdvojiti 180 kuna da se nešto slavno što je teško dostupno osobno doživi i da se sazna o čemu je riječ i izravno, a ne tek preko medija odnosno prepričavanja, te da se usporedi vlastito iskustvo s Krugom ili Dom Pérignonom s osobnim iskustvom s nekih mogućih prijašnjih kušanja drugih, cjenovno povoljnijih šampanjaca ili pjenušaca… Tih 180 kuna jednom u godini dana za čašu Rolls Roycea moglo bi se promatrati kao svojevrsna investicija u unaprjeđenje vlastitog znanja…

Pitam vrijednog poslužitelja kod Jadranke koliki je interes za takvom čašom po 180 kuna, a odgovor je da zanimanje postoji, mladić dodaje da mu ne treba duže od tjedan dana da butelju rastoči na čašu, i plasira u lokalu… Šampus i u načetoj boci ostaje dobro uščuvan jer Jadranka koristi posebnu napravu koja se stavi na grlić otvorene boce i zahvaljujući kojoj, uvjerava proizvođač te naprave, pjenušac/šampanjac u odličnoj formi može izdržati i dosta duže od tih tjedan dana, navodno čak do tri tjedna… Na slikama: ne samo predblagdanski nego redoviti prizor popunjenosti iz bistroa Jadranka (u središtu kadra je jedan od – uz partnera mu Vladu Šuška – čelnika MIVA-e Gordan Mohor s poslovnim prijateljem i ambasadorom grka korčulanske vinarije Zure Denisom Šeparovićem, te s djelatnikom Galerije MIVA Krunom Filipovićem WSET), zatim tu su riznica eno-bisera u Galeriji vina MIVA i, posebno na policiama, uzorci elitnih šampanjaca u ponudi. ♣

Bordeaux  u vinogorju pjenušaca

Bojan Berkovič Molipachi

KAD MOLIPACHI DAJE MAT… – Sjećam se, prije dosta godina, kad je doslovce kraljevao gemišt, Molipači (u lokalnom dijalektu to znači mala peć) iz Bizeljskoga uz samu državnu granicu s Hrvatskim zagorjem (Klanjec) i time dakako i Lijepom našom, briljirao je s visokim slatkim predikatima. Šira publika smatrala je Bojana Berkoviča na neki način čudakom, ta – tko li će piti te slatkiše… Onda je nastupilo razdoblje kad su pojedinci naziv Berkovičeva posjeda Molipači izgovarali kao moliplači. Međutim u novije vrijeme tj. otkako je preuzeo brigu o oko sedam hektara što terasastog što vertikalno nakošenog terena na poziciji Drenovec Lusthaus na visini od gotovo 500 metara i s kamenitim-kremenastim tlom, pa internacionalizirao Molipači u Molipachi, Berkovič – izrazito umjetnička duša i ljubitelj šaha do mjere da je na njegovu stolu u dnevnoj sobi stalno prisutna šahovska ploča (a figure su odmah tu, spremne u vrećici) – počeo je, i na internacionalnom planu, davati mat, i to ne više kao prije, s predikatima, i s bijelim, nego sa crnim figurama!

Eto potkraj listopada u Bergamu na međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: cabernet e merlot insieme 2018 proglašen je – istina s vinarom Štokom s Krasa koji je osvojio jednaki broj bodova – nacionalnim slovenskim prvakom, s vinom Oljevina 2016, a to je mješavina cabernet sauvignona (80 posto) i merlota.

Vrijedi naglasiti da je vino turbo oktansko ali je i lijepo skladno, sa čak 15,5 je vol %, ima 32 g/l suhog ekstrakta, ukupni SO2 mu je 30 mg/l!

U vinogorju nadaleko poznatome po pjenušcima, bijelim sortama poput sauvignona i chardonnaya te kad je riječ o obojenim kultivarima frankovki i žametnoj črnini ili crnoj kavčini, Berkovič ne razmišlja o frankovki nego samo o bordoškim crnim kultivarima i njihovim kupažama  jer, veli, jedino s njima može na tržištu igrati u prvoj ligi i davati šah mat!… ♣

Drugi festival penin na Bizeljskom           

Bjana Rebula Terroir brut

Slapšak Penina brut Rosé blanc de noir od crne kavčine ili žametne črnine

DOMAĆE SORTE U ZAMAHU – Ugledni slovenski pjenušar mr. Janez Istenič, vrlo popularan i kod ljubitelja pjenušaca u Hrvatskoj, nastavlja s festivalom pjenušavih vina na svom imanju u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Istog vikenda kad je u Višnjanu bio festival mjehurića Hrvatske, Istenič je, korištenjem i sredstava iz EU fondova, organizirao drugu smotru perlica. Odziv proizvodjača vrlo dobar, makar, istina, ove godine nismo među izlagačima vidjeli Radgonske gorice i kuću Silveri, ali od prvoligaša bio je tu i Bjana, a što se tiče posjetitelja dojam je da su došli u nešto većem broju nego prošli put. Na ulazu u dvoranu na stolu pored prijemnog pulta postavljeni su bili brojni informativni prospekti o tome što treba obići i vidjeti u slovenskom Posavju te o tome što se nudi na području rekreacije i u ugostiteljstvu, smještaju. Nisam međutim vidio i festivalski katalog koji bi predstavio izlagače i njihove proizvode, ako ga doista nije i bilo – to je šteta, idući put ne bi se smjelo ponoviti.

Andrej Berkovič sa kćerkom Leom: Anza brut od žutoga plaveca

Za izdvojiti je svakako to da je više proizvođača pokazalo zanimljive pjenušce i od kultivara lokalnih sorata, bilo samostalnih bilo s većinskim udjelom u mješavinama s internacionalnim kultivarima. A ti su domaći kultivari npr. plavec žuti, kraljevina (Istenič, Arbiana Žaren, Andrej Berkovič…), žametna črnina (Slapšak; u toj obitelji zet je Francuz a ipak se opredijelio za crnu kavčinu!), rebula (Bjana: Terroir brut), zastupljena je bila i barbera, kultivar koji je dosta raširen u Vipavskom vinogorju. Proizvođač Dornberk poigrao se stvoritelja pa je spojem barbere i caberneta u omjeru od po 50 posto napravio zavodljivu slatkastu crnu Evu, a onda je, da joj bude pratnja, od rebra zvanog sauvignon stvorio zapjenjenog Adama…

Vina Fabijančič iz Brestanice došla su s pjenušcem Grajske penine od baznog vina od čak 10 različitih sorata, taj je pjenušac na kvascu odležavao 12 godina! ♣

Zagrebačka županija oživljava svoju inicijativu od prije više godina…

Portugisci na ocjeni

KRALJICE NA STRANI PORTUGISCA – Svojedobno je stvar zakuhao pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije Josip Kraljičković, pa se onda inicijativa oko razvoja županijske robne marke Portugizac Plešivica koju su plešivički proizvođači, okupljeni i u udrugu vezanu uz mlado vino portugizac, u prvo vrijeme silno podržavali – razvodnila, zbog, kako se u novije vrijeme znalo čuti s više strana, nevoljkosti vinara da se bave kapljicom što je ne mogu prodati po više od 20 do 25 kuna za litru.

Vinske kraljice Zagrebačke županije, članice ocjenjivačkog suda – Zvjezdana Marković, Nataša Puhelek Puština, Ivana Rendulić Jelušić i Ivana Puhelek Purek

KRALJičković međutim ne posustaje i krenuo je energično u obnovu inicijative i oživljavanje udruge Portugizac Plešivica, a u pomoć je pozvao – kraljice! Dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije, redom enološke struke, predvidio je kao članice stručne ocjenjivačke komisije koja je na vinsko-turističkom gospodarstvu obitelji Jagunić početkom prosinca vrednovala portugisce s Plešivice, da bi se, dok je još puno vrijeme mladoga vina, na svečanoj podjeli odličja po tradiciji promotivno otvorila prva boca mladog portugisca te da bi se pokazalo javnosti kako se, ipak, ide dalje.

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josip Kraljičković na skupu s vinarima Plešivice koje je okupio na gospodarstvu Jagunić, s ciljem da se obnovi udruga Portugizac Plešivica i da se donese plan rada za naredno razdoblje. Prisutan je bio i novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Robert Brkić. Za predsjednika udruge izabran je Tomislav Haramija, direktot PZ Plešivica, a za tajnika Željko Gregorić, individualni proizvđač vina

Plešivičanci su na ocjenu ovaj put dostavili 23 uzorka portugisca, 19 ih je bilo mirnih iz berbe 2018, dva mirna bila su iz 2017, a dva su bila pjenušca. Evo i čija su vina vrednovana: Kolarić, Jurkovac, PZ Plešivica, Vučinić, Griffin, Golubić, Robert Braje, Puščak, Jagunić, Ivančić (Nikola), Josip Braje, Franjo Gregorić, Vukoder,  Ciban, Željko i Snježana Gregorić, Majcenović, Mladina, Damir Drago Režek. Kraljice koje su dijelile pravdu:  Ana Marija Jagatić Korenika kao vrhovnica, te Zvjezdana Marković, Nataša Puhelek Puština, Ivana Rendulić i Ivana Puhelek kao članice ocjenjivačkog suda. Po ocjenjivanju održan je skup plešivičkih vinara na temu obnove udruge Portugizac Plešivica i s raspravom o programu budućeg djelovanja.

Glavna kraljica inače predsjednica žirija Ana Marija Jagatić Korenika, poslije ocjenjivanja, u društvu s domaćinima Dominikom Jagunićem i njegovim ocem Velimirom. Kuša se novitet – macerirani rajnski rizling Jagunićevih

Kraljice vole ne samo rubine nego i zlato, pa se u čaši predsjednice žirija Ane Marije Jagatić Korenika našao novitet iz produkcije Jagunićevih – rajnski rizling 2016 maceriran 6,5 mjeseci u rabljenom ali iznutra ostruganom barriqueu i potom dozrijevan nešto duže od godine dana u tom istome barriqueu pa napunjen u bocu, vino će na tržište, kažu Jagunići, ove godine. Inače, Jagunićima dosta dobro ide s tramincem (crvenim!), od berbe 2018 na maceraciju koja će trajati do proljeća 2019. stavili su 1500 litara svojega traminca kojemu poslije perioda maceracije slijedi barem jednogodišnje dozrijevanje u bačvicama.

Vinograd Jagunićevih ispod njihove obiteljske kuće, upravo odatle je grožđe traminca branog 2018. i stavljenog na polugodišnju maceraciju

Zajedno na tronu: šampion 2018. na ocjenjivanju portugizaca Franjo Gregorić i nova vinska kraljica Zagrebačke županije Mateja Hercigonja (Marko Čolić)

Rezultati ocjenjivanja i prezentacija novih aktivnosti udruge obznanjeni su javnosti na svečanosti  zagrebačkom hotelu Westin, tada je i okrunjena nova vinska kraljica Zagrebačke županije.

Evo ih: stručni ocjeniivački žiri za vrednovanje portugizaca s naglaskom na onaj novi, mladi, dakle iz 2018. najbolju ocjenu dao je uzorku Franje Gregorića, on je dobio šampionskih 90/100 bodova. Šest portugizaca zakitilo se zlatnom medaljom, dobitnici su Mladina d.d, Nikola Ivančić, OPG Golubić, Franjo Kolarić, OPG Krešimir Ivančić, PZ Plešivica.  Kao nova vinska kraljica Zagrebačke županije krunjena je Mateja Hercigonja iz Pušče Donje.♣

Vino i glazba

        POLETI s POLETTIJEM! – Poleti s Polettijem, da! Oni koji su nedavno bili u zagrebačkom wine baru Basement kod Uspinjače znaju dobro o čemu govorim. Za uspon u visinu nije trebala uspinjača u susjedstvu, jer u Basementu je, u sklopu redovnih vinskih programa prof. Marije Vukelić srijedom uvečer, taj put gostovao istarski vinar Pierino Poletti sa sinom Matteom. I nije sâmo vino bilo razlog za uzlet, nego – spoj vina s glazbom! Ne bilo kakav, nasumičan spoj, nego dobro osmišljeni zagrljaj, koji, baš kao što prikladno izabrana kapljica bitno diže jelo, oplemenjuje druženje uz tanjur i čašu, daje druženju višu dimenziju.

Peter Poletti, vinar i DJ, u zagrebačkom Basementu predstavio je svoju kapljicu uz glazbu za koju smatra da najbolje odgovara svakom od tih vina. Pored Polettija je organizatorica prezetnacija srijedom u Basementu Marija Vukelić, a iza je Peterov sin Matteo

U nekoliko navrata u nas su organizirana događanja pod (novohrvatskim) nazivom Wine & Music, ali bilo je to tako da je glazba poslužila više kao kulisa i ostajala je nekako u drugome planu, dakle bilo je to na sasma drukčiji način od ovoga sada u Basementu, kad su skladbe što su pratile Polettijeva vina – malvaziju iz 2017 (Fresh, Kool & the Gang i Carribean Queen, Billy Ocean, te Haven’t met you yet, Michael Bublé), pa Malvaziju 2016 classicu dobivenu fermentacijom u barriqueu i dozrijevanu sur lie u bačvici na finom talogu godinu dana (How Deep is Your Love, Bee Gees i At Last, Etta James te Vivo per lei, Andrea Bocelli e Giorgia), potom snažnu jako dobru ozbiljnu muškat ružu Rosella 2017 s 14,8 vol% (Easy, Commodores, zatim Total Eclypse of the Heart, Bonnie Tyler, kao i Ne odustajem, Gibonni), onda teran iz 2015 (Another one Bites the Dust, Queen, pa It’s a Man’s Man’s World, James Brown kao i Baila Morena, Zucchero) i sjajan cabernet sauvignon 2013 (Last Kiss and Say Goodbye, The Manhattans, pa Soul Baby Barry White). Uz dva iznenađenja večeri a to su bili Teran 2009 i Chardonnay 2000 nije bilo svirke. Pristup na taj rekao bih sommelijerski ili možda je bolje kazati sommelijersko-diskodžokejski način pravi je a o tome sam već bio pisao još prije godinu dana. Možda će se nekome činiti da je vrlo lako dobro sljubiti glazbu i vino, međutim nije, vrlo je to kompleksno. Mnogo ovisi o tome koliko su nazočni – kojima svima druženje mora biti lijepo i koji moraju osjetiti pozitivnu energiju tog skladnog plesa vina i glazbe – s podjednakim afinitetima prema pojedinim glazbenim žanrovima, mnogo ovisi i o tome koliko je organizator verziran glede glazbe a i glede vina (bijelo, rose, crno, mlađe, srednje staro, starije, dobiveno bez uporabe odnosno uz uporabu drvene bačve, alkoholno slabije, jače, suho, polusuho, poluslatko i slatko….). Poletti, koji se potrudio, uspio je u tom miksu vina i glazbe upravo zato što je od mladosti živio na selu i sudjelovao u obiteljskom radu na zemlji i preradi roda u namirnice te potom namirnice u jela, zato što je putovao i u sebi dobro razvio gurmansku notu, zato što se kao vinogradar i vinar i te kako razumije u plemenitu kapljicu te, naposlijetku, i stoga što je jedno razdoblje u svome životu radio kao disko-džokej!

Ovo događanje s Polettijima (neke je pjesme izabrao Pierov sin Matteo) u Basementu treba istaknuti i po tome što je bilo izrazito interaktivno i dinamično, znači nije se svelo tek na priču voditeljice Marije Vukelić i gosta Polettija i na šture podatke o vinima odnosno o pjesmama i izvođačima te na slušanje izabranih skladbi, nego je to bila svojevrsna vesela nagradna igra u kojoj su se gosti (zapravo, pretežito gošće!) Basementa natjecali u tome tko će na temelju podataka o vinu pogoditi koje će pjesme vezane uz neko najavljeno njegovo vino slijediti. Peter Poletti je da podigne atmosferu obećao (i obećanje izvršio!) po butelju vina prvome tko pogodi o kojoj je pjesmi odnosno kojim je pjesmama riječ… Mariji Vukelić evo inspiracije da ponovno organizira ovakav (opet po novohrvatskome) event, moj bi prijedlog bio da to pokuša učiniti npr. s novinarima Ivom Kozarčaninom koji se aktivno bavio glazbom a već dugi niz godina duboko je u vinskome svijetu, i zasebno sa Splićaninom Zlatkom Gallom. A kao vinara koji bi se kao samostalni gost-protagonist mogao sjajno uklopiti u priču vidim npr. Zdenka Šembera, odličnog plešivičkog proizvođača (s lijepim izborom vinskih žanrova) i velikog ljubitelja glazbe, kolekcionara gramofonskih ploča (također s lijepim izborom žanrova)… ♣                 

Dobra papica: Hotel Esplanade

MENU za NOVO VRIJEME – Hotel Esplanade, legenda hrvatskog hotelijerstva i ugostiteljstva. Službeno proglašen najboljim hotelom u državi. Rafinirana jela, posebice u restoranu Zinfandel, povezanime s lijepom terasom Oleander gdje je i zasađeno nešto trsova zinfandela ili tribidraga ili crljenka, za rezidbu kojega brine Kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker. Esplanade je već 12 godina i mjesto održavanja međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Dolazak nove godine bila je izvrsna prilika za prezentaciju novog menua, za novo razdoblje.

Chefica Ana Grgić i njena kulinarska ekipa

Hotel Esplanade, koji ima ekskluzivni restoran Zinfandel, na svojoj terasi Oleander zasadio je nešto trsja zinfandel, s idejom da se zinfandela još dosadi i da se proizvedu simbolične količine vina što bi mogle lijepo poslužiti u promidžbene svrhe i hotela i Zagreba. Na slici snimljenoj prije nekoliko dana Vlado Krauthaker je upravo dok orezuje lozu za novu vegetativnu sezonu

Chef(ica) Ana Grgić i njena ekipa u bijelome nisu odoljeli izazovu te su se potrudili u drugoj polovici prosinca pripremiti nova jela pa ih predstaviti brojnim eno-gastro i turističkim novinarima, kako bi se vijesti proširile u širokoj javnosti do početka 2019. Evo, riječju i slikom, i što je ponuđeno:  blok od paškog sira, gel i marmelada od crvenog zelja, perlice od aceta, čvarci, zatim pljeskavica od fazana i dimljeni fazan, krema od vrganja, komadići vrganja i prženi lješnjaci, potom sipa, čičoke, prah od sipinog crnila, list kapara, pečene alge, pa svinjski file, umak od ukiseljene gorušice, ukiseljene rotkvice, umak béarnaise od smeđeg maslaca, za desert hrskava čokolada, mascarpone, biskvit od badema, citrusi, za kraj kraja sir brie s prženim bademima i s medom. ♣

Dobra papica i dobra kapljica: Fino &Vino!

UKUSNO, KVALITETNO i s DUŠOM, CJENOVNO PRIHVATLJIVO – S tim mottom iz naslova upravo su počeli nastupati. Riječ je o iskusnom sommelieru Krešimiru Šesniću koji je nakon školovanja znanje i iskustvo godinama stjecao u ponajboljim ugostiteljskim objektima u Zagrebu, i iskusnom chefu Danijelu Vlašičeku, koji je svojedobno radio u restoranu Maximilian, Dubravkinom putu te Kamanju u Zagrebu, ali i u Zelenom papru u Samoboru i Fort Apacheu između Svete Nedjelje i Samobora. Oni su na zagrebačkom Kaptolu, u neposrednoj blizini franjevačke crkve, upravo otvorili bistrò pod nazivom Fino & Vino.

Fino & Vino – ulaz

Restorančić je intimnog karaktera, u unutarnjem dijelu komotno prima oko 40 gostiju, s time da uz glavnu salu postoji i mali separe za desetak osoba. U proljetno-ljetno doba gosti će se primati i na otvorenome prostoru – terasi na kojoj će, kažu domaćini, biti moguće smjestiti oko 20 osoba.

– Želja nam je gostu u ugodnom ambijentu ponuditi rafinirana jela od biranih namirnica popraćena i biranim vinima, a da užitak za stolom za ono što se dobiva ne bude preskup – kaže voditelj Krešimir Šesnić.

Fino & Vino – interijer

I dodaje podatak što je, uz to koji će biti tip kuhinje, zacijelo također mnogom gostu bitan: na dijelu dvorišta unutar kojega se nalazi bistrò Fino & Vino uređen je parking, do popodneva na raspolaganju gostima bistròa je pet parkirališnih mjesta, a od kasnog popodneva i uvečer postoji mogućnost za prihvat i 15 osobnih automobila.  Radno vrijeme bistròa je od 11 do 23 sata, lokal je nedjeljom zatvoren.

Bistrò Fino & Vino predvidio je lijep izbor jela u kojima caruje meso te lijep izbor jela u kojima su protagonisti jadranska riba i plodovi mora.

Fino & Vino – separe

Fino & Vino: chef Danijel Vlašiček te sommelier i voditelj Krešimir Šesnić

– Roštilj nam je na drveni ugalj. Bit će i dosta jela s tjesteninom. Tjesteninu te kruh, ali i slastice radimo sami. Što se tiče ponude vina, zamislili smo da ona bude vrlo bogata, te s etiketama iz renomiranih hrvatskih ali i inozemnih podruma. Za šmekere bit će i nekih ekskluzivnih butelja, što iz Hrvatske što iz Italije, Francuske i drugih država…  Uz mirna suha vina te slatka desertna, na vinskoj karti su i pjenušci, kao i narančasta kapljica, dakle ona dobivena dugom maceracijom bijelih sorata i potom dugim dozrijevanjem u hrastovoj bačvi. Zasad u ponudi imamo 90 etiketa, od toga smo na čašu spremni nuditi 10 do 15 vina – veli još Krešimir Šesnić.

Pravo vatreno krštenje bistrò Fino & Vino imao je u ponedjeljak na Staru godinu, kad su u nj stigle grupe domaćih gostiju i oveća grupa Talijana. Evo menua pripremljenog baš za tu prigodu, iz njega se može razaznati u kojem otprilike pravcu što se tiče ponude hrane ide Fino & Vino.

 JELOVNIK VEČERI / MENÙ della SERATA :

MENU 1: Pršut, kulen, biftek tartar, selekcija hrvatskih sireva / Prosciutto, kulen (insaccato – specialità tipica della Slavonia), bistecca alla tartara, selezione di formaggi croati

 Pljukanci u umaku od teletine, sušene rajčice i paškog sira / Pljukanci (pasta tipica istriana) in salsa al vitello, pomodori secchi e con formaggio pregiato dell’isola di Pago

 Biftek u umaku od zelenog papra sa domaćim kroketima / Bistecca in salsa di pepe verde con crocchette locali

 Miješana salata / Insalata mista

 Torta Kinder bueno /  Kinder bueno torta

S Pelješca su došli na Advent i doček Nove godine u Zagreb, te na staru godinu posjetili novootvoreni restoran Fino & Vino na Kaptolu predstavnici dviju cijenjenih vinskih obitelji s vinogradima na Dingaču i Postupu – Bura Mrgudić i Mato Antunović

Menu 2: Pašteta od tune, salata od hobotnice, carpaccio od sabljarke na dresingu od hrena,selekcija sireva / Paté di tonno, insalata di polpo, carpaccio di pesce spada accompagnato dal condimento a base di rafano, selezione di formaggi

 Pljukanci u umaku od bijelog vina i jadranskih kozica / Pljukanci (pasta tipica istriana) in salsa di panna montata ed al vino bianco e piccoli gamberi dell’Adriatico

Bijela jadranska riba iz pećnice s povrćem i mediteranskim začinima / Pesce bianco dell’Adriatico al forno, con verdure e spezie mediterranee

 Miješana salata / Insalata mista

 Torta od jabuke, sladoledom od sušenih smokava / Torta di mele, gelato ai fichi secchi ♣

Hrvatsko ugostiteljstvo na isteku 2018. godine

DJED MICHELIN u HRVATSKOJ – Preporukom jednog od najznačajnijih vodiča za restorane na svijetu, iz 2018. u 2019.  godinu  prešlo je 11 zagrebačkih restorana. U prestižnom društvu selekcije Michelinovog gastro vodiča za 2018. godinu nalaze se tako i zagrebački restorani Noel, Apetit City, Zinfandel’s, Takenoko, Mano, Dubravkin put, Boban, Mundoaka, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Gallo i Le Bistro Esplanade. Inače, Michelinove tanjure kao priznanja Michelinovog vodiča u 2018. godini zavrijedila su ukupno 62 hrvatska restorana koji, kako su procijenili anonimni inspektori, poslužuju dobru i hranu. Michelinove zvjezdice pak zaslužili su restorani Pelegrini iz Šibenika, 360º iz Dubrovnika, te Monte iz Rovinja, koji je eto zaradio zvjezdicu dvije godine za redom.

S više od 100 godina iskustva u kvalitativnoj selekciji restorana, Michelinov vodič danas preporučuje više od 20.000 restorana u 30 zemalja svijeta. ♣

CRO Vina Mosaica u Beču

HGK: BRENDIRAT ĆEMO HRVATSKU KAO VINSKU ZEMLJU! – Kazao je to nedavno Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Lakše reći nago učiniti. Dugo se već nešto pokušava oko CRO Vina Mosaica u svijetu, ali – kakav je rezultat?

Vinska večera Vina Croatia – Vina mosaica u Beču, u restoranu Kornat. Nastup Luke Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore

Istup Karmele Tancabel iz Iločkih podruma

Nedavno se išlo u Beč. U sklopu promocije vina okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica HGK je organizirala promotivnu vinsku večeru u glavnom austrjskom gradu. Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji dr. Josefa Schullera MW svoja je najbolja vina predstavilo deset hrvatskih vinarija – Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje.

– Kvaliteta hrvatskih vina je neupitna, problem je nedovoljna prepoznatljivost – istaknuo je dr. Pepi Schuller, dodajući kako vjeruje da se spomenutome problemu može doskočiti time što Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina. – A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti, poput ove večere, čeka vas blistava budućnost. Posebno se dobro piše primjerice malvaziji. To je sorta s jako dobrim imageom, ali nje nema u Austriji. Crna vina iz Dalmacije su nešto poznatija Austrijancima, međutim bojim se da svi hrvatski proizvođači nisu još uvijek svjesni koliko izvrsna ona tek mogu biti. I vaša graševina je bolja od austrijske, no, nažalost, nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinirati s mnogo jela…

                – Trend izvoza vina u Austriju i bilanca već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće naše izvozno tržište kad su vina u pitanju. U 2017. godini u Austriju smo izvezli 8,5 tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji – smatra Burilović.

Prezentaciju je vodio naš Gradišćanac dr. Josef Schuller MW, direktor Austrijske vinska akademije sa sjedištem u Rustu u Burgenlandu

Osnovna je ideja, kaže se iz HGK, ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima, vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji, te na austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke. Naša izvozna strategija fokusirana je ne na volumensku distribuciju, kaže Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina IIločkih podruma. Uspješnom plasmanu mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istovremeno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača. To možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo, rekla je Tancabel.

Osim što su izrazito zahtjevni kad je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinović kaže kako su Austrijanci i izrazito zatvoreni kad je u pitanju uvoz stranih vina. Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo u potrošnji otpada na njihovu vlastitu kapljicu, stoga tko se uspije probiti ovdje može biti sretan, ističe Peršinović. Na početku bilo je teško, ali stvari se pokreću, veli Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio. Vinske su večere pravi put jer gastronomija je nositelj promocije vina, zaključio je Peršinović na predstavljanju hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat.

                Odlazi se povremeno van na prezentacije, ali još uvijek je izvoz hrvatskoga vina gotovo pet puta manji od uvoza vina u Hrvatsku, a, k tome, ne može se reći da je Hrvatska u svijetu kako treba prepoznana kao vinska zemlja, bez obzira na to što su mnoga naša vina kakvoćom i na svjetskom nivou. Najbolju i najveću promidžbu našoj zemlji općenito i dalje rade rade sportaši.

Efektna slika iz restorana Kornat, na čelu kojega je već godinama naš Željko Radić. Kornat kao ugostiteljski objekt vrlo je na glasu u Austriji, a Radić kao ugostitelj osobito cijenjen. Zar se preko restorana pogotovu ovakvih prve kategorije a koje vode Hrvati u inozemstvu nije moglo i više učiniti za hrvatsko vino vani? Treba pogledati kako to u drugim državama rade npr. Talijani u svojim ugostiteljskim objektima za vina svoje zemlje!

Hrvatska vinska branša mora se napokon ujediniti, na strukovnim i strogo poslovnim temeljima, najprije po značajnijim užim vinorodnim područjima, da bi uspješno razvijala robnu marku ne jednog vina nego, kroz vino, cijelog svakog tog užeg zemljopisnog prostora koji svaki ima svoje karakteristične pedologiju, orografiju, klimu i mikroklimu, sortu/sorte, pristup u vinogradu i u podrumu, hranu i prehrambene navike, pa po tome i tip/tipove vina. Tek potom stvar se diže na nacionalnu krovnu razinu. Kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno, a kod nas je upravo to, obratno.  Dakle kad se od temelja stigne na vrh građevine tada, na krovu. do izražaja dolazi kvalitetno formiranje marketinškoga tijela što nastupa prema tržištu na način da javnost točno sazna, i da onaj tko stvar treba  zapamtiti stvar i zapamti, koja vina pripadaju kojoj određenoj geografskoj, klimatskoj, kulturološko-eno-gastro specifičnoj cjelini. Bitno je upravo to da onaj od kojega se očekuje da Hrvatsku prepozna i kao vinsku zemlju, dobro, i na dugi rok, zapamti ne samo to da je iz Hrvatske kušao neko dobro vino, nego kao tipičan izričaj cjelokupnog teritorija, dakle da shvati i u svakome trenutku zna i kamo to vino geografski i eno-gastronomski smjestiti.

Dobro je otići pokazati se svako toliko vani, naravno ambiciozno, i u odgovarajućem okružju, ali je bitno redovito barem jednom ako ne i dvaput godišnje temeljito pripremiti i na vlastitome kućnome pragu održati ozbiljan nastup i ciljanu prezentaciju za istaknute i strukovno priznate domaće i inozemne predstavnike medija javnog informiranja te birane predstavnike uvozničkog i distibucijskog a i ugostiteljsko-sommelijerskog miljea odavde ali i pogotovu one iz vana. Stoga što je bitna razlika u tome kuša li se vino, ja bih to nazvao donekle činovnički, samo na mjestu/mjestima stotinama ili tisućama kilometara udaljenome od ambijenta gdje se ono rađa ili ga se kuša na njegovu izvorištu u društvu onih koji ga kreiraju te uz objašnjenja zašto ga kreiraju takvime i takvime. Bitno je i tko kuša vino – netko tko će svojim napisom tek odraditi posao u mediju manje praćenosti, odnosno netko iz čitanog medija i koga uz samo kušanje i te kako zanimaju izravan dodir s okružjem iz kojega vino potječe, susret, na licu mjesta, s proizvođačem/proizvođačima, nekome tko želi da i kroz razgovor s proizvođačem/proizvođačima shvati opću vinsku filozofiju kraja i vidi pristup kapljici autora-pojedinca na nekom određenome, ekološki i kulturološki, kao i u stupnju (samo)organiziranosti kritične mase lokalnih proizvođača, eno-gastronomski i turistički poslovno definiranome prostoru. Toplu vodu ne treba izmišljati jer ona je izmišljena. Dovoljno bi našima bilo to da pogledaju što u kontekstu promidžbe vina rade vrlo uspješni naši susjedi Austrijanci, koji eto imaju sjajno ustrojenu organizaciju Austrian Wine Marketing Board (ove godine ta ustanova ponovno, a bit će to  na proljeće, priređuje za najznačajnije svjetske vinske i gastonomske te turističke pisce pa i značajnije vinske trgovce za i ugostitelje/sommeliere svoj Austrian Wine Summit. A druga, ništa manje važna opcija je vidjeti kako to rade naši susjedi Talijani, konkretno govorim o manifestaciji Le Anteprime di Toscana koja se godinama (na njoj sam dosad bio prisutan dva desetljeća bez prekida) održava u drugoj polovici veljače, riječ je o prezentacijama vina apelacije Chianti, zatim apelacije Chianti Classico, pa apelacija Vernaccia di San Gimignano, Vino Nobile di Montepulciano, te Brunello di Montalcino… ♣

Iz Pijemonta: eliksir iz magle

        NEBBIA i NEBBIOLO, BARBARESCO i BAROLO! Chiara Boschis, voditeljica proizvodnje kuće E.Pira&Figli iz Barola: Nebbia in Piemonte, u prijevodu Magla u Pijemontu. Ovo su karakteristični jesenski prizori u vinogradarskim područjima Pijemonta: magla svuda, magla oko nas… Drugu fotografiju snimio sam ja!

Nebbia in Piemonte

Na talijanskome magla se, dakle, kaže nebbia. Intenzivna je posebno najesen, baš u vrijeme berbe grožđa sorte nebbiolo. Tome osebujnom kultivaru vinove loze, koji vrlo rano pupa i vrlo kasno dozrijeva za branje, otud i naziv nebbiolo.

Nebbiju ne volim, niti u Barbarescu, niti u Barolu. Ali nebbiolo obožavam, posebice u barbarescu i, još i više, u barolu. Eliksir iz magle.

Kod nas u Hrvatskoj, na žalost, za razliku npr. od toskanskih vina, pijemontska vina nekako ne prolaze… Svjetski čuvene i barolo i barbaresco teško je naći u prodavaonicama Bakhova nektara u Hrvatskoj. Pitao sam više domaćih vinotekara-uvoznika zašto je tome tako, odgovori se svode na jedno, na pitanje – kome ih prodati! Ipak, ne znači to da u nas uopće nema pilaca pobornika barola i barbaresca, a ni onih koji se bave uvozom i distribucijom vina i koji ipak jesu, barem malo, na kolosijeku barola i barbaresca. Među jačim uvoznicima nema, barem zasad, i jačeg interesa za neki veći broj butelja iz tih apelacija a koje bi se stavile u maloprodaju preko police prodavaonice. Postoje manji uvozi nekih ekstra vina općenito, pa eto među njima i barola i barbaresca, specijalno za poznatog kupca, to konkretno znači da se vino uvezeno po narudžbi jednostavno isporuči izravno naručitelju.

Grozd nebbiola

Koje je moguće objašnjenje za taj slabiji interes šire publike u Hrvatskoj za barolom i barbarescom i općenito pijemontskom kapljicom? Možda ispravan odgovor leži u tome što su barolo i barbaresco dosta kompleksna i komplicirana vina, kojima, k tome, dugo treba da se pokažu u punome svjetlu te finoći i eleganciji. Što se pak tiče Pijemonta u širem smislu, barbera – koja je u Pijemontu uistinu sjajna! – iz nekih prošlih vremena kad nam je kao vino dolazila iz Vipavske doline valjda i dalje ovdje vuče neki slabi image…

Volim jesti, piti i putovati, to je na Facebooku grupa naziv koje dovoljno govori. Preporučio bih svakako posjet vinorodnome dijelu Pijemonta – svakako uz  zaustavljanje u zoni Astija, te Albe, Barbaresca i Barola u oblasti Langhe. Langhe je teritorij ispod Roera a granice kojega na zapadu čini rijeka Tanaro, na jugu Ligurske Alpe a na sjeveroistoku oblast Monferrato.

Pijemont je sinonim za povijest i kulturu talijanskoga vina. Danas vinogradi u Pijemontu pokrivaju oko 50.000 hektara terena, od čega je 73 posto na brdu na većim visinama te na brežuljcima, u ravničarskome dijelu jedva da ih je 27 posto. Tlo na visinskim pozicijama karakteriziraju pijesak, šljunak, vapnenac, mulj, ilovača. Klimatski gledano, zime su hladne, ljeta vruća, razlike u temperaturi između dana i noći u ljetnom periodu značajne, kiše je dovoljno ali ne i previše.  Ukupna proizvodnja vina kreće se oko tri milijuna hektolitara, od čega je 81 posto vina sa zaštićenim i kontroliranim pa i zajamčenim porijeklom dakle doc (denominazione d’origine controllata) i docg (denominazione d’origine controllata e garantita), tih docg, a riječ je o višem rangu, je 16. Oko 60 posto iznosi proizvodnja crnog i ružičastog vina, bijela pokrivaju 40 posto.

Mape vinske Italije i Pijemonta

Vinova loza nazočna je na pijemontskome tlu još od starorimskog doba. Titus Livius spominje Barbaresco kao jako dobro vinogradarsko područje, Plinije Stariji opisuje karakteristike pijemonskih vinograda. Zapisi iz daleke prošlosti govore o vinu barbaresco koje se nekad davno proizvodilo sasvim drukčijim načinom od ovoga sada, tj. moćne suhe kapljice, konkretno sorti nebbiolo u ono staro doba dodavani su u vinifikaciji određeni postoci grožđa sorata muškatel i passeretta, kako bi vino bilo slatkasto, a rad u podrumu išao je u pravcu da se dobije – muzirajuća kapljica…

U 16. stoljeću počelo se voditi dosta brige o pozicijama na kojima lokalno grožđe daje bolji rezultat. U 18. stoljeću sve više vinograda podiže se na kosinama brežuljaka i na većim nadmorskim visinama. Danas su eto svi zapravo iole bolji vinogradi u Pijemontu na brdu. Kao vrlo zaslužan i za širenje trsja na nakošene terene na veće nadmorske visine ali i za introdukciju sorte pinot crni (u stanovitom je rodbinskom odnosu s nebbiolom) pa i za  jači zaokret prema suhome vinu pamti se Camillo Benso grof od Cavoura, koji je inače bio veliki propagator vina barolo i koji je svojim utjecajem na razvoj vinogradarstva i vinarstva u Pijemontu htio svijetu pokazati kako Pijemont ništa ne zaostaje u kakvoći vina za tada već dosta afirmiranom vinorodnom susjednom Burgundijom. Znatan vjetar u leđa napretku pijemonskog vina daje prvi veliki vinski sajam u Torinu 1867., nakon kojega je 1897. utemeljena poljoprivredna zadruga specijalizirana za barbaresco. Ipak, pijemontski vinogradari/vinari još su pola stoljeća nakon toga uglavnom bili na kolosijeku proizvodnje vina za masu, prodavanoga rinfuzno. Od 1960. piše se sasvim nova knjiga: vinogradari i vinari najozbiljnije se okreću kakvoći, koncentrirajući se sve jače na uzgoj grožđa na tim ponajboljim pozicijama nazvanima cru di Barolo i cru di Barbaresco, te drastično smanjujući prinose po trsu, dozrijevajući kapljicu duže u drvu i puneći je za tržište u bocu, kao posljedica svega toga bio je rast cijena vinu.

U Pijemontu se uzgaja mnogo kultivara vinove loze, primjerice arneis, cortese, chardonnay, moscato bianco, favorita, nascetta, erbaluce pa i riesling od bijelih te, od crnih, nebbiolo, pinot nero, malvasia nera, barbera, bracchetto, bonarda, croatina, dolcetto, freisa, grignolino, ruché, pelaverga, timorasso, vespolina, ali s vremenom su se tri sorte iskristalizirale kao najvažnije za pijemontsko crveno vino, to su nebbiolo, barbera i dolcetto (to što je prvi dio naziva kultivara dolce, tj. slatko, ne znači i da je vino slatko, nego govori to da je grožđe, koje inače rano dozrijeva a to je sredina rujna, u berbi bogato šećerom i vrlo slatko). Nebbiolo s najboljih položaja kad je spreman za berbu karakteriziraju niža razina antocijana, visoki stupanj šećera, jako dobra kiselost i nizak pH te bogatstvo fenolima za koje je bitno da dobro dozriju, tako da je vino, inače s visokom kompleksnosti, nešto svjetlije boje, s dosta alkohola, s jako dobrom kiselosti i s dosta tanina pa traži mnogo vremena – barem pet do šest godina! – za postizanje punog sklada i elegancije, velika mu je prednost upravo sposobnost da dugo traje te da se kroz to višegodišnje razdoblje razvija i poboljšava. Najbolja pijemontska vina koja traže duže odležavanje su barolo, barbaresco, gattinara, ghemme, nebbiolo d’Alba, lessona, roero, sva dobivena od nebbiola. Barbera pak, najpoznatije i najjače apelacije koje su d’Alba (okolica grada Albe), d’Asti, di Monferrato, također u berbi nakupi visoke sladore što rezultira i visokim alkoholom u vinu (14,0 – 15,0 pa i 15,5 vol%), ta je sorta inače poznata po visokom sadržaju antocijana što joj daju zavodljivu neprobojno tamnu maltene ljubičastu boju, resi je jako dobra kiselost, a ona nema jake tanine pa je se nerijetko stavlja na dozrijevanje u barrique da iz drveta pobere dozu elago-tanina (ne vaniliju, prženost i dim!) što joj učvršćuju kičmu i pomaže u dugovječnosti. Uglavnom, barberi ne treba toliko vremena kao nebbiolu da bude spremna za konzumaciju.

____________________________________

The King!

ROBERTO VOERZIO’S SKY FLYING WINE – Not, simply, the best but, believe me, really the king in the world: the BAROLO BRUNATE 2005 – ROBERTO VOERZIO! Congratulations, Roberto! As a wine journalist and since many years a jury member at the biggest international world wine contests such as Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, then at the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme I have had the opportunity to taste really a large number of wines od renown producers from all over the world, but the biggest impression on me have made some Piemont’s barolo, the highest among them some labels of La Morra’s barolos of Roberto Voerzio.

Christmass 2018, on the table happened to be Roberto Voerzio’s Barolo Brunate 2005, that means the wine with 13 years on it’s shoulders. Complexity and exceptional harmony, serious, still young in it’s oldenes, refined, elegant, with the full body typical for barolo, long finish, tannins (fine ones) still present, at the same moment wine perfectly drinkable. Wine ideal for the food but also for the meditative mood and moments.

Why Roberto Voerzio is so successfull? He had very carefully chosen positions (exposition, altitude, type od soil…) where to plant his vineyard (grand cru level parcels), he is very meticulous in working in the vines, has the nature-friendly approach, then – not only that he has very very low yields, he also, in order to obtain highest quality of the fruit, is shaping each grape by cutting the lower part of the bunch that has difficulty to reach the full (that means also phenolic) ripeness, so from the initially and originally big and quite long  bunch he creates the small ball-like bunch, take look to the pictures – the original grape above and the little ball Voerzio was posing with at the harvest time. The cellar clean as an apotheque, the alcoholic and  the malolactic fermentation only in stainless steel, then long maturation in the first class quality barriques, after this wood period following is resting in the bottle in the cellar for some time before the exit to the market. Logically, as the wine is flying high, the pricess are flying high too. But Woerzio has no problem with the selling his bottles.

Roberto Voerzio ovako fazonira grozd!

Several years ago I had read in the Wine Spectator magazine about some Roberto Voerzio’s 100 points wines and wandered if there really could be in the world the wine(s) deserving 100/100 points. This recent experience of mine with the Voerzio’s Brunate 2005 convinced me there in fact are wines deserving the maximum of the maximum of points…

I am glad I met several times Roberto Voerzio personally, and that I have at the beginning of the 2018. organised for some croatians restaurateurs, sommeliers and wine traders a trip to the Voerzio’s estate…

For the Wine Schmeckers, for sure – Roberto Voerzio’s Wines! ■

__________________________________________

Vino barolo, 100 posto od sorte nebbiolo, nastaje na teritoriju 11 općina u okolici grada Alba, a te općine, vinogradi iz kojih pokrivaju ukupno oko 1715 hektara, jesu: Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba i Verduno. Po konzorcijskom pravilniku barolo na tržište iz podruma izlazi najranije tri godine od godišta berbe, od te tri godine provedene u podrumu obvezno dvije godine mora boraviti na dozrijevanju u drvu. Barbaresco, također 100 posto od nebbiola, rađa se unutar triju općina, konkretno Barbaresco, Neive i Treiso. Ukupna površina vinograda tu iznosi 680 hektara. Barbaresco mora u podrumu prije izlaska pred kupca dozrijevati dvije godine, od toga jednu godinu ima provesti u drvenoj bačvi

Barolo: Castello di Barolo

.Što se tiče specijaliteta koje treba svakako kušati u Pijemontu, to su bagna cauda (srdele, češnjak, maslinovo ulje, maslac – sve kuhano na pari uz pomoć bagnomarije), carne cruda (sirovo mljeveno meso), lokalne kobasice, salame, špek, razne tjestenine npr. tajarin, krem-juha od divljih šparoga, polenta con il gorgonzola, brasato di vitello (duže pirjano teleće meso) al barolo, jela od divljači, cosciotto di capretto cotto nel fieno Maggengo e patate alla cenere, gljive (posebice tartufi), sirevi s plemenitim plijesnima kao castelmagno (tradicija proizvodnje toga sira u provinciji Cuneo unutar teritorija općina Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana seže do 1277. godine). Pijemont je inače znan po uzgoju lješnjaka i po jako razvijenoj konditorskoj industriji i manufakturi (namazi nutella tvrtke Ferrero, te, osobito, gianduia Pernigotti…)

Krem juha od divlje šparoge, losos-pastrva, pečena teleća koljenica, u crnome vinu dugo pirjana teletina,

Bagna cauda te cosciotto di capretto (jareći butić) kuhan u sijenu

Sjajan sir castelmagno. Zgodno je spomenuti da se u proizvodnju tog sira upustilo nekoliko uglednih pijemontskih proizvođača vina koji su se udružili i osnovali poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj blaga i za proizvodnju sira. Jedan od tih vinara je i Enzo Boglietti iz la More

Poseban doživljaj posjeti su vrhunskim vinskim posjedima, cijenjenima na svjetskoj razini. Evo nekih koje svakako treba obići, u nastavku su i kontakti nužno je najaviti se i dogovoriti dolazak, pa i cijenu razgleda i degustacije određenog broja uzoraka (kušanje se plaća što ne znači da mimo službenog protokola neće biti ponuđena koja čašica besplatno).

ADRESE BAROLO i BARBARESCO

Vino barolo (abecednim redom po mjestima i proizvođačima)

♣ ♣ ♣ ♣  DAMILANO , Guido Damilano, Barolo,via San Sebastiano 2, tel: 0039 0173 56105; Info@damilanog.com

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   E.PIRA di CHIARA BOSCHIS, Chiara Boschis, Barolo,  via Vittorio Veneto 1, tel: 0039 0173,  56247, info@pira-chiaraboschis.com

♣ ♣ ♣ ♣  GRIMALDI  GIACOMO, Ferruccio Grimaldi, Barolo, via luigi einaudi 8, tel: 0039 0173 560536, 0173 56185,  ferruccio.grimaldi@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  BARTOLO MASCARELLO, Barolo,  via Roma 15, tel: 0039 0173 56 125

Luciano Sandrone, te, dolje, vinograd

Luciano Sandrone i njegov podrum

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  LUCIANO  SANDRONE, Barbara Sandrone, Barolo, via Alba 57,tel:   0039 0173 56239

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  VAJRA G.D. ALDO, Aldo Vajra, Barolo, via  delle Violw 25, tel: 0039 0173 56257, gdvajra@tin.it

♣ ♣ ♣ ♣  AZELIA,  Luigi Scavino,  Castiglione Falletto, via Alba-Barolo 27, tel: 0039 0173 62 859

♣ ♣ ♣ ♣ BROVIA, Elena Brovia, Castiglione Falletto,  via Alba – Barolo 54,  tel: 0039 0173 62 852, gibrovia@tin.it

♣ ♣ ♣ (♣)  CAVALLOTTO TENUTA BRICCO BOSCHIS, Alfio Cavallotto, Castiglione Falletto,  via Alba_Monforte Bricco Boschis, tel:  0039 0173 62814; Info@cavallotto.com

Podrum Paolo Scavino di Enrico Scavino

Enrico Scavino

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  PAOLO SCAVINO di Enrico Scavino,  Enrico & Elisa Scavino, Castiglione Falletto,  via  Alba Barolo 59, tel:  0039 0173 62850; enrico@paoloscavino.com , elisa@paoloscavino.com; e.scavino@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) VIETTI,  Luca Currado & Mario Cordero, Castiglione Falletto, via Vittorio Veneto 5, tel:  0039 0173 62825; luca.currado@vietti.com , info@vietti.com

Edoardo Sobrino

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  EDOARDO SOBRINO,  Edoardo Sobrino, Diano d’Alba, tel: 0039  , sobrinosrl@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ABBONA MARZIANO, Marziano Abbona, Dogliani, via Torino 242, tel: 0039 0173 721317, abbona@abbona.com

♣ ♣ ♣ ♣  PODERI EINAUDI, Matteo Sardagna Einaudi, Dogliani, Borg.Gombe 31, t el: 0039 0173 70191,  info@poderieinaudi.com

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ELIO ALTARE, Elio Altare, La Morra, Fraz. Annunziata 37, tel: 0039 0173 50 835,  elioaltare@libero.it

Enzo i Giovanni Boglietti

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ENZO BOGLIETI,  Enzo Boglietti,  La Morra, via Roma 37, tel: 0039 0173 50330; info@enzoboglietti.com, enzoboglietti@virgilio.it

♣ ♣ ♣ ♣  CRISSANTE ALESSANDRIA, Michele Alessandria, La Morra ,  Borgata  Roggeri 44, tel: 0039 0173 50834, crissantewines@alice.it

♣ ♣ ♣ ♣  ODDERO PODERI e CANTINE, Maria Cristina Oddero, La Morra,  tel: 0039 0173 50618;  info@oddero.it

♣ ♣ ♣ ♣   VEGLIO MAURO,  Mauro Veglio, La Morra, Bg. Pozzo 50, tel 0039 0173 509212, mauroveglio@mauroveglio.com

Roberto Voerzio – obiteljska kuća s podrumom i kušaonicom, dolje: barricaia

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  ROBERTO VOERZIO, Roberto & Davide Voerzio, La Morra, loc. Cerreto 1, tel: 0039 0173 509 196, voerzioroberto@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣  ALESSANDRIA GIANFRANCO, Gianfranco Alessandria, Monforte d’Alba, tel: 0039 0173 78576, azienda.alessandria@gmail.com

Guido Fantino di Conterno Fantino, s Helmutom Koecherom, direktorom glasovitog vinskog festivala u Meranu

♣ ♣ ♣ ♣  CONTERNO FANTINO,  Guido Fantino, Monforte. Via Ginestra 1, tel: 0030 0173 78 204, 0039 335 1279952, info@conternofantino.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ELIO GRASSO, Elio & GianLuca, Marina Grasso, Monforte d’Alba, localita Ginestra 40, tel: 0039 0173 78491, info@eliograsso.it; elio.grasso@isiline.it

Elio, Marina i Gianluca Grasso. Dolje: podrum u tunelu poput hangara

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GIACOMO CONTERNO, Giovanni Conterno, Monforte, localita Ornati 1, tel: 0030 0173 78221

Podrum Giacomo Conterno. Bačve su od slavonske hrastovine!

♣ ♣ ♣ ♣  MANZONE GIOVANNI, Giovanni Manzone, Monforte d’Alba, via Castelletto 9, tel: 0039 0173 78114; info@manzonegiovanni.com; manzone.giovanni@tiscalinet.it

♣ ♣ ♣ ♣  PODERE ROCCHE dei MANZONI (Migliorini Valentino),  Monforte d’Alba , loc: Manzoni Soprani 3, tel: 0039 0173 78421, info@rocchedeimanzoni.it

♣ ♣ ♣ ♣   ELVIO COGNO, Valter Fissore & Nadia Cogno, Novello, via Ravera 2, tel: 0039 0173 744006, 0173 744 921,  elviocogno@elviogogno.com

Vino barbaresco

♣ ♣ ♣ ♣  BUSSO PIERO, Piero & Lucia Busso, Neive, via Albesani 8, el: 0039 0173 67156,  bussopiero@bussopierro.com

Odlična Cascina Luisin, Barbaresco: s Robertom Minutom

♣ ♣ ♣ ♣( ♣)  CASCINA LUISIN, Roberto Minuto, Barbaresco,  via Rabaja 23, tel: 0039  0173  635154;  cascinaluisin@tiscali.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GAJA, Angelo Gaja, Gaia Gaja, Sonia Franco Brbaresco Via Torino, tel: 0039 0173 635 158, sonia.franco@gajawines.com

Angelo Gaja, te dio njegova podruma u Barbarescu

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GIACOSA BRUNO, 12057 Neive, Via XX settembre 5, tel:  0039 0173 67027

♣ ♣ ♣ ♣  MOCCAGATTA, Sergio Minuto, Barbaresco,, via Rabaja 24, tel: 0039 0173 635228;  0173 635 152, moccagatta.az.agr@libero.it

Barbaresco, kuća s podrumom Bruno Rocca

Luisa Rocca, Brunova kćer, u vinskom podrumu

S Brunom i Luisom Rocca

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ROCCA BRUNO RABAJÀ, Bruno & Luisa Rocca, Barbaresco, via  Rabaja , tel: 0039 335 8178724,  info@brunorocca.it

♣ ♣ ♣ ♣ ROCCA ALBINO, Monica Rocca, Barbaresco, via  Rabaja 15, tel: 0039 0173 635 145, monicarocca@roccaalbino.it

________________________________________

Sajmovi 2019

ZAGREB GRAND CRU – Poziv sredinom prosinca za susret u kušaonici Dina Kušena iz zagrebačke uvozničke kuće Acrobat i vinoteke Svijet vina bio je za vertikalnu degustaciju kapljice Valbuena glasovite španjolske kuće Vega Sicilia, od berbe 2011. do 2006., te maslinovoga ulja picual extra virgin Castillo de Canena, kao i pršuta jamon iberico. Bez obzira na to što inače sjajna Valbuena nije vino br. 1 od Vega Sicilije – vrlo intrigantno, naime etikete spomenutog kultnog španjolskog podruma ne nude se baš svako malo na kušanje. Maloprodajne cijene za Valbuenu 2007, 2008. i 2013., koje su u ponudi u vinoteci Svijet vina, kreću se od 1212 do 1437 kuna!

Vertikala vina Valbuena kultnog španjolskog posjeda Vega Sicilia

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Castillo de Canena od sorte picual. Na svjetskom kušanju maslinovih ulja Flos Olei osvojilo je 99 bodova!

Pretpostavljao sam da je prezentacija vina Valbuena vezana uz nešto što Dino Kušen, koji u Svijetu vina nudi paletu respektabilnih eno-uradaka iz domaćih ali i svjetski glasovitih vinskih kuća, da spomenem samo neke vanjske koje mi prve padaju napamet – Sassicaija, Ornellaia, Gaja, Billecart Salmon, Vega Sicilia…, najavljuje već od nekog vremena, a s planom realizacije na početku 2019. Riječ je o prvom međunarodnom festivalu vina i jakih pića Zagreb Grand Cru, zamišljenog s datumom održavanja 31. siječnja te 1. i 2. veljače 2019., na prostorima Zagrebačkog velesajma. Ipak, skup kod Kušena nije bio pretpostavljena pressica za sajam Zagreb Grand Cru. Kako su kraj siječnja i početak veljače praktički na pragu, nisam mogao ne postaviti pitanje o tom novom, budućem sajmu za koji je Kušen rekao da će ne samo okupiti niz najpoznatijih svjetskih vinskih podruma nego da će se u Zagrebu pojaviti, glavom i bradom, i vlasnici, čelnici tih podruma.

Ispostavilo se da se iz tehničkih razloga sajam odgađa za neko vrijeme. Ipak, vrijedi zaviriti u prezentacijski dokument i pogledati što je u njemu iznio Dino Kušen, koji kao svog savjetnika spominje čovjeka od iskustva s velikim svjetskim vinskim sajmovima a to je Guillaume Deglise, direktor bordoškog sajma Vinexpo!

                PRVI PUT u SREDNJOJ EUROPI, PRVI PUT u HRVATSKOJ – Zagreb Grand Cru specijalizirani je B2B sajam vina i destilata, po prvi put početkom 2019. • Po terminu održavanja, ovo je prvi europski sajam ovakve vrste što se javlja u idealno vrijeme za sklapanje poslova prije turističke sezone koja hrvatsko tržište proširuje na dodatnih osam milijuna potrošača iz EU.  Kušen navodi: publikacija HTZ 2018. kaže: oko 40 posto turista su potrošači vina ili destilata • Prvi dan sajma namijenjen je isključivo poslovnoj publici – vinarima i distributerima – dok će drugi dan sajam biti otvoren za širu javnost

Dino Kušen ima ambiciju u Zagrebu organizirati grandiozni međunaodni sajam vina Zagreb Grand cru

Zašto baš Zagreb?- Zagreb je turistička destinacija u stalnom porastu koja, uz goste iz EU, bilježi sve veći broj dolazaka iz Azije • Advent u Zagrebu dvije je godine zaredom proglašen najboljim eventom u Europi • Gradu nedostaje internacionalno događanje • Otvara se sve više resorta, restorana i wine barova u kojima rade sommelieri visoke reputacije, a turističke usluge su sve kvalitetnije, međutim traže se veća raznolikost wine&drinks ponude i jača nazočnost vodećih brendova • Hrvatska trenutačno ima tri restorana s Michelinovim zvjezdicama, jer su Michelin i Gault&Millau prepoznali Hrvatsku kao zemlju s odličnom eno-gastronomskom ponudom (J. Koreja, Kina, Japan)

Prednost sajma baš u hrvatskoj Metropoli – Zagreb Grand Cru jedini je europski sajam vina i destilata koji se održava koncem siječnja i početkom veljače. Omogućuje manjim proizvođačkim zemljama, poput Hrvatske, da se susretnu s inozemnim kupcima. Omogućuje inozemnim proizvođačima da se fokusiraju na brzorastuće hrvatsko tržište

                HRVATSKA JE TRŽIŠNI POTENCIJAL – 18,5 milijuna turista boravilo je u Hrvatskoj u 2017., što je 13 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Oko 102 milijuna noćenja ostvarili su turisti u 2017. godini, što je 12 posto više u odnosu na prethodnu godinu, naglašava u dokumentu Kušen, koji se pobrinuo nabaviti i  uvrstiti i strukturu turista po zemljama.

                STRUKTURA TURISTA PO ZEMLJAMA – Iz  Njemačke: 2,7 milijuna turističkih dolazaka i 20,7 milijuna noćenja – Hrvatske: 2 milijuna ostvarenih dolazaka i 12,2 milijuna noćenja – Slovenije: 1,4 milijuna dolazaka i 10,1 milijuna noćenja – Austrije 1,4 milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja – Poljske: 970,2 tisuće dolazaka i 6,3 milijuna noćenja – Češke: 783,3 tisuće dolazaka i 5,4 milijuna noćenja – Italije: 1,1 milijun dolazaka i 5,2 milijuna noćenja – Velike Britanije 792,1 tisuća dolazaka i 4,1 milijuna noćenja – iz Nizozemske/Slovačke: 3 milijuna noćenja – Francuske: 2 milijuna noćenja.

                Europsko tržište najbrže je rastuće svjetsko vinsko tržište. U Europi se u 2017. prodalo 1,5 milijardi kartona vina i pjenušaca, što čini 57 posto ukupne svjetske potrošnje vina, čime je Europa i dalje broj 1 u konzumaciji vina, kaže Kušen. Zagreb Grand Cru idealno je pozicioniran da postane vodeće mjesto za poslovanje, a naš je cilj da se primarno fokusiramo na posjetitelje iz Srednje i Istočne Europe.

VINEXPO sajmovi održavaju se u Bordeauxu, Hong Kongu, Tokiju, New Yorku – VINEXPO Bordeaux glavni je sajam s 2400 izlagača i 40 000 posjetitelja – VINEXPO Hong Kong vodeći je azijski sajam, s 1 500 izlagača i 18 000 posjetitelja

Dino Kušen

Na hrvatsko tržište doveli smo najpoznatija svjetska vina i destilate i tu već 20 godina uspješno prezentiramo vodeće svjetske brendove. Sad je idealan trenutak da Hrvatska napravi iskorak na vinskoj karti Europe i predstavi se kao lider u vinskoj kulturi organizacijom sajma koji će donijeti inovaciju i nove prilike, ležeći na snazi brenda Hrvatske i Zagreba kao rastućih turističkih destinacija, veli Kušen,

OSNOVNA IDEJA – Zagreb Grand Cru spaja vinare i distributere na području CEE-tržišta, što je jako dobro za stvaranje novih prilika poslovnog razvoja • Zagreb Grand Cru otvara rastućem hrvatskom wine&spirits tržištu pristup do vrhunskih vinskih i spirits brendova • U pripremi turističke sezone nudi hospitality industriji izravan kontakt s vodećim wine&spirits distributerima i brendovima • Predstavlja recentne svjetske trendove iz rastućih segmenata kao što su craft destilati • Promovira najbolja svjetska gastronomska dostignuća na masterclass radionicama i posebnim eventima • Postavlja Hrvatsku na vodeću poziciju vinske promocije u CEE regiji • Vrhunsko događanje u praznoj post-novogodišnjoj sezoni za kontinuitet posjeta Zagrebu

                PROFIL – 1500 izlagača (vina, destilati, craft pivo, voda, maslinovo ulje, opremaši) – 15 000 (trade visitors) – distributeri i posjetiteljI iz 20 zemalja – 10 Michelinovih kuhara – Grand tasting – Radionice o marketingu vina – 20 Masterclassova

                Michelinovi kuhari – Daniel Hebet | Le jardin du quai – Xavier Mathieu | Hôtel le PhoebusRobert Lallement | Auberge de novesSerge Chenet | Vignes et guarriguesThierry Comte | Le CameliaThierry Renou | Le Patio Christian Peyre | Maison BournissacDominique Frerard | Les trois fortsChristian Étienne | Christian ÉtienneJean Christian Dumonet | Chez JoséphineRene Berges | Beau soleil – Edouard Loubet | Cape longue – Michel Phillibert | Le Gajulea –  Frédéric Coiffe | L’atelier du gout – Rachel Gesberr | La fontaine aux perlesJean-Philippe Ghessen | Repas à faireChristian Tetedoie | Restaurant TetedoieLionel Lévy | Intercontinental – Jeremi Fontin | L’Atelier

            PARTNERI SAJMA ZAGREB GRAND CRU  – MAKEDONIJA: Association wines of Macedonia (10 premium vinarija) • KOSOVO: Republic of Kosovo Ministry of Trade and Industry • SRBIJA: Chamber of Commerce and Industry of Serbia • MAĐARSKA: Hungary Tourism Agency • JAPAN: Japan Prestige Sake Association • MOLDAVIJA: National Office of Vine and Wine • ITALIJA: Consorzio Vini Venezia – Export Union Italia – Consorzio Tutela del Vino Conegliano Valdobbiadene Prosecco – Consorzio di Tutela della DOC Prosecco – ITA – central office in Rome • TURSKA: Sevilen group Turkey • RUMUNJSKA: Asociatia Pentru Promovarea Vinului Romanesti – Vinuri Premium Romanesti • AUSTRIJA: Austrian Wine Marketing Board 17 vinarija iz različitih država • Imperial spirit – Francuska • Eurosoft – softver za vinare • Vinolok – stakleni čepovi • Smartbox pro – kutije za transport vina • Veleposlanstvo Japana • Veleposlanstvo Belgije • Veleposlanstvo Irske • Veleposlanstvo Italije • Veleposlanstvo Turske

I onda neš pil…       

Luka Modri. Zlatna lopta, najbolji igrač svijeta

LUUKAAA MOOODRIIIĆ! – Kaj, i onda neš pil?!!

Mam mi na pamet uz ovaj Lukin šah-mat pada Tomčef extra brutalni Diplomat!

U kući slavnih za navek, Luka Modrić v društvu z Ronaldom, Messijem, Di Stefanom, Sivorijem, Gerdom Mūllerom, Platinijem, Ronaldiñom, Stanleyem Matthewsom… i, ko je ono se još bil?… I onda neš pil!…

Denes v belom dresu Reala, al pogleč gde je prije toga snove snil: vu plavemu dresu, pa on je MODRIć, kaj ne!  I onda neš pil!…

A kaj bi još u to ime pil? Pa sikak nekaj ż njegva rodnega kraja – a to je Tvoja krv, i moja, črnjak rasni i slasni!

Najbolji igrač Svjetskog prvenstva v Rusiji, vice-prvak sveta, najbolši po UEFA-i, sad eto i sa Zlatnom loptom gol je zabil…  I onda neš pil!

Od zagrljaja s Kolindom, do klinča, sad u Parizu s predsjednikom Reala Florentinom Perezom, za pamćenje, a još prije sega toga i u obruču s Mamićem, kojega kak da se bi nerado setil…  I onda neš pil!…

I za kraj još nekaj daj! A kaj? Pa, jen tempramentillo si bi vżil… I onda – kak neš pil?!!! ♣

I – ispraćaj Stare

Ivica Perak sa svojim vinima

KUTJEVO u KALELARGI – Dva vrlo poznata pojma: Kutjevo i Kalelarga. Odlično ih povezuje eno-gastronomija, konkretno kutjevačka bijela vina, poglavito graševina, sjajno se slažu s jadranskom spizom. Lijep ispraćaj Stare bio je nedavno kad je Kutjevo, u režiji Vjekoslava Madunića s Hrvatskog radija, stiglo u Kalelargu, međutim ne u popularnu zadarsku ulicu nego u restoran s tim nazivom u Zagrebu. Kutjevo je kroz više lica prezentirao Ivica Perak, koji je svojedobno, i to dosta dugo vremena (dva i pol desetljeća!) bio glavni enolog vinskog podruma Kutjevo dd i kreator, tamo, upečatljivih vina, posebice slatkih desertnih predikatnih, prigodnih baš u ovo vrijeme slavlja i kolača, a koji je od prije koju godinu samostalni proizvođač vina, s 12 hektara vinograda na pozicijama Mitrovac, Lukač i Vetovo. Najnovija zasađena sorta je muškat žuti. Perak dakako najviše vina plasira u Hrvatskoj, međutim dio i izvozi, nešto čak i u Kanadu!

U Kalelargi Ivica Perak prezentirao je vina s cijelom obitelji – suprugom Željkom, kćerkom Majom i sinom Ivanom. Iako nisu iz enološke branše, supruga Željka, farmaceutkinja, kćer Maja, diplomirana ekonomistica, te sin Ivan koji je također farmaceutske struke,  svi se, svatko na svoj način, zdušno trse pomagati tati enologu

Ivica Perak prezentirao je vina s cijelom obitelji, na prezentacju se odazvalo mnogo novinara, poslovnih partnera te prijatelja i kolega Perakovih

Perak je u Kalalargu stigao ne samo sa svojim vinom nego i s mesnim prerađevinama koje su bile temelj odličnog zimskog kolinjskog obroka. Svečanost je Perak, kako i dolikuje božićno-novogodišnjem ugođaju, otvorio svojim novim pjenušcem rađenim od graševine i začinjenim u fazi finalizacije ekspedicijskim likerom na bazi ledene berbe graševine. Uz hranu izmjenjivala su se suha mirna vina graševina i, posebno, graševina s pozicije Mitrovac, zatim sauvignon, chardonnay, rosé, merlot, na kraju uz kolače stigla je graševina ledene berbe 2015. (Snimke: Marko Čolić) ♣

Atelje okusa – kutija s uzorcima aroma koje se najčešće susreću u vinima. Poučno, i lijep poklon. Može je se naručiti u sjedištu revije Svijet u čaši i Ateljea okusa u Selskoj cesti u Zagrebu

_______________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Uz Božić,  te uz prijelaz u novu godinu: VRTOGLAVI  PROSINAČKI KONZUMERISTIČKI PLES 13,5 MILIJARDI KUNA • Između Božića i Nove godine: ŠTEFANJE JE NJIHOV DAN • Vrijeme darivanja: KUPUJMO HRVATSKO, POKLANJAJNMO AUTENTIČNO • Mjehurići u žiži: DOMAĆE PERLICE NA ZAVIDNOM NIVOU • G.E.T. the Best. STANCIJA MENEGHETTI NAJBOLJA U HRVATSKOJ • GET Report enoturistička turneja plešivičkim krajem: PREDBOŽIĆNA PROVJERA SPREMNOSTI • Eno-gastro turizam: VUGLEC BREG OPET u VRHU • Svjetska šampanjska elita u našem dvorištu: KOD JADRANKE, i KRUG NA ČAŠU! • Bordeaux u vinogorju pjenušaca: KAD MOLIPACHI DAJE MAT • Drugi festival penin na Bizeljskom: DOMAĆE SORTE U ZAMAHU • Zagrebačka županija oživljava svoju inicijativu od prije više godina: KRALJICE NA STRANI PORTUGISCA  • Vino i glazba: POLETTI s POLETTIJEM • Hotel Esplanade: MENU ZA NOVO VRIJEME • Fino & Vino: UKUSNO, KVALITETNO i s DUŠOM, CJENOVNO PRIHVATLJIVO • Iz Pijemonta: eliksir iz magle: NEBBIA i NEBBIOLO, BARBARESCO i BAROLO • Sajmovi 2019: ZAGREB GRAND CRU • I onda, neš pil: LUKA MODRIĆ ŠAMPION • Ispraćaj Stare: KUTJEVO u KALELARGI • SuČ_12.2018

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Veseo Božić, i sretna nova godina!

 STUDENI / PROSINAC – 2018 – NOVEMBER / DECEMBER

U OVOME BROJU / IN THIS ISSUE:

HRVATSKA – CROATIAARGENTINA • AUSTRALIJA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • BOSNA & HERCEGOVINA • BRAZIL • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • GRČKA – GREECE • GRUZIJA – GEORGIA • ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • MAKEDONIJA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL • RUMUNJSKA – ROMANIA • SAD – USA • SLOVENIJA • SRBIJA  –  SERBIA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA • ŠVICARSKA – SUISSE • URUGVAJ

______________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

VINA SE NALAZE NA  TRŽIŠTU / WINES ARE FROM THE MARKET

 Veliki grozd, Šampion / Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja / Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja / Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣  Srebrna medalja / Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

_________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

_________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

_________________________________

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) RAJNSKI RIZLING 2017 LaškovecKORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina/slope • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: u više navrata/in several times ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: posuda/container: drvo/wood • kvasci/yeasts: vlastiti autohtoni • malolaktika/malolactic: da/yes • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • drvo/wood: rabljeno/used • na kvascu/on the lees, bâtonage: ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno • sadržajno • zrelo • skladno • s primarnim aromama • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – žućkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći bijeli – koštićavii/ svježi – zreli) • floralno, dodir (cvijeće: svježe/ bijelo) • osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – plemenitog drveta – banane, poljubac ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro – živog – solidno dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2017 KameniceKORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • sorta/variety: sauvignoin bijeli • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification fermentation:, posuda/container drvo/ wood • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica, zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • normalna/normal – odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good. VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • dinamično • ne igra poput mnogih drugih sauvignona na kartu zavodljive hitre primarne aromatike • još mlado • za piti: uz hranu – za koju godinu i u trenucima meditacije • u usponu – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • lijepo žućkasto – fina zrelenkasta nijansa • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći zeleni bijeli – koštićavi – južni / agrumi, citrusi – svježi – zreli) • floralno • herbalno, svježe pokošenu travu, diskretno • začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno • osjet maslaca – plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • živo • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) 12°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: -XL) CHARDONNAY 2016 Laškovec sur lieKORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija/alcoholic fermentation, posuda/container: barrique • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • velika bačva/big barrel • na kvascu s batonažom/on the lees, with the bâtonage • nebistreno/not clarified – nefiltrirano/not filtered ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • zrelo • na kolosijeku elegancije • vrlo toplo • dinamično – s puno živosti • zasad još malo jače pod utjecajem boravka u bačvici • premlado pušteno na tržište (drugim riječima: ne žuriti s konzumacijom!) • za piti obvezno uz hranu – tek za koju gdinu (2 – 3) i u trenucima meditacije • u usponu – treba mu i vrijedi mu pružiti još vremena u boci da se još razvije i da se boravak u drvu bolje integrira, neće iznevjeriti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto–žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • slatke mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro se uklapa • osjet zemlje – maslaca – plemenitog drveta / vanilije, poljubac • voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći bijeli žuti – koštićavi – zreli – orašasti) ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • blago pikantno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg/živog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: burgundijska tzv. balonka) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) PINOT CRNI 2016 Križevac & Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac & Čimbuščak • kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • vinifikacija/vinification • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – uredno/OK • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • na kolosijeku elegancije • dinamično – s puno živosti • još premlado • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe ■ NA NOSU lijepo iskazano. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći – (tamno) crveni – koštićavi  bobičasti) • floralno, dodir • herbalno, diskretno • začinsko bilje, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – fino paljenoga / dima, poljubac ■ U USTIMA nadilazi miris – razvijenije nego na nosu • zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina -• velika čaša (osnovni tipovi: burgundijska tzv. balonka ) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) PINOT CRNI Drago Režek 2016Damir Drago REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: aglomerat ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: teško/hardly, sitna slova/to small font ■ VINO je kompleksno • dotjerano • skladno • toplo • dinamično – s puno živosti • za piti: uz hranu • može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći crveni plavi – koštićavi  bobičasti) • floralno • herbalno, diskretno • osjet zemlje – plemenitog drveta ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: burgundijska tzv. balonka ) • 16-18°C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) PLAVAC MALI MAJSTOR 2015 – STINA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Brač ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: neobično/unusual – prednja potpuno bijela /the frontal one total white ■ VINO je moderno • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • dotjerano • skladno • vrlo toplo • svježe • za piti: obvezno uz hranu • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nit ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći crveni – plavi – koštićavi  bobičasti – zreli – sušeni) • začinsko bilje / slatke mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – dima, nijansa – vanilije – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom potentno • slasnog – živog – fino gorkastog – solidno  dugačkog –  grijućeg završetka  SERVIS: ⇗  • velika čaša: bordoška  • 18°C

♣ ♣  (mpc/pp: M-L) PRESTIGE PLAVAC MALI 2011 – LEDINIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac, Ston ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ponikve • kosina/slope • sorta/variety:  plavac mali ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho / dry • 15,8 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux – visoka/tall vitka/slim • čep/stopper: sastavljani, RX ■ OPREMA, DESIGN: etiketa/label: šareno i pretrpano/to much of everything – u jednom dijelu ■ VINO je vrlo toplo • još s dosta živosti • rustikalno • za piti: obvezno uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – tipologijom/tehnologijom ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na herbalno, umjereno • začinsko bilje • osjet drveta – kave – nijansu kože • voćnost (plodovi: domaći zeleni, crveni plavi – koštićavi / zreli – sušeni – u/kuhani – orašasti / suha šljiva, rogač) ■ U USTIMA sa živim – donekle sušećim taninom • sugerira slast – slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • malo sušećeg – donekle oporog –  dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) FESTIGIA CASTELLO 2012 – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot, syrah ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux – odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent ■ VINO je kompleksno • mekano • lijepo pitko • sadržajno • sočno • s karakterom • zrelo • skladno • elegantno • toplo • umireno, ali još s puno živosti • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s granatnom nijansom • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamno-crveni – plavi – koštićavi  bobičasti – zreli • vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje / slatke mirodije, • osjet zemlje – vanilije, poljubac – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 16-18°C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CABERNET SAUVIGNON 2012 – BRZICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno/quality s k.z.p. • suho/dry • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etiketa/label: u jednom dijelu, oko boce/in one part  around the bottle ■ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • toplo • s puno živosti • finim nježnim tercijarnim bouquetom • lijepo se pije – za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici, ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – blaga granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – godištem berbe ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – crveni plavi – koštićavi  bobičasti) • začinsko bilje / slatke mirodije – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – vanilije, poljubac – čokolade nijansu  kože ■ U USTIMA lijepo prati miris • meko – zaobljeno • blago pikantno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – srednje dugčkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) MERLOT 2014 – BRZICA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno/quality s k.z.p. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – u jednom dijelu, oko boce/in one part  around the bottle ■ VINO je dotjerano • skladno • svježe • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći crveni – plavi – koštićavi – bobičasti  – jagodičasti) • osjet paljenoga, dodir – nijansu kože ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • sa nešto izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg/živog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • -16-18°C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SÜBER brut limited edition – SIBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: muškat ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična, tradicijska/classical champenoise (drugo vrenje u boci/second fermentation or prise de mousse: in bottle) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – prirodno pjenušavo/natural sparkling s k.z.p. • brut • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN ■ VINO je dotjerano • donekle aromatično • skladno • dopadljivo • ekspedicijaski liker kao da mu je pojeo malo dinamike ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto • s perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli – žuti – koštićavi – južni/ kruška, breskva, banana poljubac – zreli) • med, dodir • slatke mirodije • osjet kvasaca – kruha ■ U USTIMA donekle sugerira slast – sa relativno dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (za pjenušac) • 8-10°C

Pjenušavo slavlje

Za jedinstvene trenutke, uz ulazak u 2019! Najbolji hrvatski mjehurići na našim policama – Best croatian bubbles on our shelves

Tomac Diplomat, Classic 2006, Rose

Korak bijeli i Rose

Šember bijeli, Rose, Pavel

ARGENTINA    ARGENTINA

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) ULTRA MALBEC Las Rocas 2016 – KAIKEN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mendoza, Lujan del Cujo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vista Flores • sorta/variety: malbec • berba/harvest: ručna/by hand ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • bačva/barrel • hrastovina/oak: francuska/french ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – skladno/harmonious • etiketa/label: u dva dijela/in two parts ■ VINO je dotjerano • zrelo • harmonično • toplo • s puno živosti • u suglasju sa sortom – tehnologijom – godištem berbe – dobi • lijepo pitko – za piti, preporuka: uz hranu • spremno za konzumaciju – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na slatke mirodije, iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – čokolade • voćnost (plodovi: domaći – crveni, plavi – bobičasti – zreli) ■ U USTIMA vrlo dobro slijedi miris • meko – zaobljeno – blago kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno nazočnom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečenja, roštilj…) • veća do velika čaša (bordoška) • 16-18°C

________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_____________________________________________

BOSNA i HERCEGOVINA     BOSNIA&HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) MERLOT 2013 – NUIĆ VINOGRADI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vinogorje Mostar, Ljubuški ■ VINOGRAD/VINEYARD: Crnopod • tlo/soil: kamenito/stone ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. (zaštićeno porijeklo zozp / pgi) • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: DIAM 10 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: jednostavno/simple – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je impresivno • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • s puno živosti • robusno • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno/neprobojno • na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni, plavi – koštićavi –  bobičasti – jagodičasti/ murva, borovnica, crni ribiz – zreli) • mineralno • herbalno, diskretno • začinsko bilje / slatke mirodije – s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – vanilije, dodir – čokolade nijanse kože ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • slasno – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • živog – fino gorkastog –  dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: dugo pirjana junetina, pašticada, svinjsko pečenje, janjetina) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

ČILE  CHILE

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) MONTES TWINS MALBEC CABERNET SAUVIGNON 2016 – MONTES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Colchagua Valley ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malbec, cabernet sauvignon ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Colchagua Valley d.o. • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap (Stelvin) ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far . mogla bi biti jako privlačna za mlade – might be very attractive to young people

VINO je dotjerano • skladno • s dosta živosti • s komercijalnom notom ■ IZGLEDOM bistro • rubinsko • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći – crveni – plavi – koštićavi – bobičasti – jagodičasti) • slatke mirodije • osjet fino paljenoga – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • uglađeno • sugerira slast – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑  (jelo: ćevapčići, pljeskavice, burgeri…) • srednje velika čaša • 16°C

     FRANCUSKA     FRANCE

Champagne

Pjenušavo slavlje – MIVA Galerija vina

Za jedinstvene trenutke, uz ulazak u 2019! Najbolji u svjetu, na našim policama – Best in the World, on our shelves

No 1 – Krug Grande Cuvee…

… Dom Ruinart, Dom Perignon, Moet Imperial, Veuve Cliquot

Moet et Chandon: grandes annees

MOËT & CHANDON Osnovana 1743. godine, šampanjska kuća Moët & Chandon od samih početaka slavi uzbuđenje života. Svake sekunde širom svijeta otvara se boca šampanjca, Moët & Chandon zna da je svaka sekunda iskustvo, a svako iskustvo je –  # moetmoment.

Upravo zato zavirite u bogatu ponudu Moët & Chandona, s raznim gift boxovima odnosno poklon-kutijama idealim za vrijeme darivanja. Očekujemo vas u zagrebačkoj Miva galeriji vina uz razne boce prekrasnog dizajna i kreativna pakiranja poput Mini Moëta, te uz što-šta ostalog atraktivnoga…

Dom Pérignon P2 – 1998. (cijena 2.630,50 kn) – Šampanjac  100 posto od grožđa s Premier Cru i Grand Cru položaja. Dom Pérignon se obično sastoji od jednakih dijelova chardonnaya i crnog pinota, a u ovome prevladava chardonnay sa 60 posto.

Iznenađujuće vruća godina u Champagni. Grožđe je bilo maltene spaljeno suncem i već se razmišljalo o odluci  da se glede produkcije šampanjca preskoči  to godište, međutim završnica sezone, u vrijeme tik pred berbu, bila je odlična. Rezultat je neobična nota joda u aromama, zbog čega se ovaj P2 posebno preporučuje s crnim kavijarom.

A – što je to P2? Dom Pérignon proizvodi se samo kao vintage. Izlazi jedino u određenim godinama. Posebno dobra godišta imaju tri izlaska na tržište. To znači da jedno te isto vino, upravo taj šampanjac, tri puta izlazi u prodaju. Pod oznakama P1, P2 i P3 (Plentitude 1, 2 i 3). Prvi izlazak je unutar prvih osam godina. P1 – 1998. na tržištu se našao 2005. Drugi je izlazak kad je šampanjac star barem oko 15 godina. P2 iz 1998., stavljen na drugu fermentaciju 1999., izašao je 2015. To znači da je ovaj šampanjac P2 16 godina odležavao na kvascima! P3 nekad odležava i duže od  20 godina.

*Ova su se izdanja nekad nazivala Oenothèque. Sva ih je, od 1980. do ove godine, kreirao vrhunski chef de cave Richard Geoffroy, koji napušta Dom Pérignon, a naslijedit će ga Vincent Chaperon.

Blagdanski aerobik… – Holiday’s Aerobic

   ITALIJA    ITALIA

Lombardia

pjenušci bollicine

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL–XXXL) FRANCIACORTA MILLESIMATO 2005 Riserva Valentino Maiolini 35. Anniversario extra brut – MAJOLINI  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Franciacorta ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay, pinot crni ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična, tradicijska/classical champenoise (drugo vrenje u boci/second fermentation or prise de mousse in bottle) • degoržirano nakon koliko vremena od završetka vrenja/degorged after how many time staying on the lees: 2015., dakle 10 godina/years ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Franciacorta d.o.c.g. • extra brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (količina/quantity:  7000 boca/bottles) • boca/bottle, model: champagne ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je profinjeno • kompleksno • sadržajno • elegantno • dinamično • s rafiniranim tercijarnim bouquetom (ali ne i sa starinom!) • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi  – zreli) • floralno • osjet brioša – maslaca ■ U USTIMA meko – zaobljeno – blago kremasto • sugerira slast – slankasto – sa vrlo kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 10°C

Piemonte / Pijemont

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: L-XL) LA REGINA LANGHE NASCETTA 2017 SERRADEIFIORI – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Langhe Trezzo Tinela ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: nascetta (stara nanovo otkrivena sorta područja Langhe / an old Langhe variety, recently rediscovered) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification posuda/container: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe d.o.c. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in:  0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je zanimljivo • kompleksno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • svježe • dinamično – s nervom • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – u usponu – može još trajati – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto – zelenkasta, nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli – koštićavi  bobičasti/ kruška) • floralno (cvijeće: svježe – bijelo) • med, poljubac • začinsko bilje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • slankasto – sa izraženijom, kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slankastog – svježeg/živog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečeni lubin, sa sezonskim povrćem) • srednje velika čaša (bordoška) • 12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) LIMONTE Grignolino d’Asti 2017 – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rocchetta Tanaro ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope – brda/top of the hill • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto, s dosta siltita • sorta/variety: grignolino ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija, i alkoholno vrenje na kontroliranoj temperaturi/skin contact and temperature controlled alcoholic fermentation • posuda/container: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: 4 mjeseci/months • inoks/stainless steel • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 2 mjeseca/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: d.o.c.g. • suho / dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • toplo • svježe • dinamično • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – može još trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • nešto svijetlije ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – tamno crveni – koštićavi  bobičasti/ trešnja, šipak…) • začinsko bilje, dodir • osjet zemlje ■ U USTIMA lijepo zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – blago sušećeg – srednje trajnog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: svježe pržene srdelice, teleće i svinjsko peečnje) • srednje velika čaša • 16°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) MONTEBRUNA BARBERA d’ASTI 2016 – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: barbera ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 14 dana/days • posuda/container: inoks/stainless steel • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana/temperature controlled: da/yes • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • velika bačva/big barrel ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti d.o.c.g. • suho / dry • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: inventivno i originalno/inventive & original – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • dotjerano • zrelo • skladno • vrlo toplo • dinamično – s puno/dovoljno živosti • unatoč visokom alkoholu lijepo se pije • za trošiti: (obvezno) uz hranu • spremno za konzumaciju – može trajati – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi – koštićavi  bobičasti) • mineralno • začinsko bilje • osjet zemlje – čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:    ) • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: L-XL) Il BACIALÉ 2016 Monferrato Rosso – BRAIDA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Monferrato  ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • sorta/variety:  barbera, pinot noir, merlot, cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • vinifikacija/vinification svaka od četiri sorte posebno je vinificirana/separate vinifications of varieties • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation • posuda/container: inoks/stainless steel • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da / temperature of the alcoholic fermentation controlled: da/yes • malolaktika/malolactic: da/yes – u drvu/in wood • dozrijevanje/maturation: najmanje 12 mjeseci/months • velika bačva/big barrel & barrique (225 ℓ) • blendiranje i punjenje / blending and bottling • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 4 mjeseca/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Monferrato Rosso d.o.c. • suho / dry • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • odgovara vinu/ suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • bogato • dotjerano • zrelo • skladno • vrlo toplo • dinamično • robusno • za piti: svakako uz hranu • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći – tamno-crveni plavi – bobičasti – jagodičasti) • osjet zemlje – čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro – potentno • živog – fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: rižoto od buče, kolinjski ručak, pečena koljenica, pečeni janjetina, odojak…) • veća čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 16-18°C

muzirajuće – frizzante

♣ ♣ ♣  (mpc/pp:-L) MOSCATO d’ASTI 2018 Vigna Senza Nome – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: muškat ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: nakon stiskanja u preši nekoliko sati maceracija bez alkoholnog vrenja/after pressing in the press several hours cold maceration without alcoholic fermentation • alkoholno vrenje /alcoholic fermentation: 20 dana/days – temperatura/temperature: 4 stupnja/degrees C • zaustavljanje fermentacije na 5,5 vol % i zadržavanje mjehurića / stopping the fermentation at the 5,5 vol %, prise de mousse • posuda/container: inoks/stainless steel • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: nekoliko tjedana/several weeks ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Moscato d’Asti d.o.c.g • slatkaso / sweety • 5,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je niskoalkoholno • aromatično • specifično – muzirajuće • sočno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • svježe – lepršavo • dopadljivo/koketno • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto – svijetlo • s blagim perlanjem sitnim mjehurićima ■ ISKRENOST: u suglasju sortom – tipologijom/tehnologijom ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine Upućuje na slatke mirodije/muškat, iskazano s mjerom • voćnost, izraženu • floralno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • s blago peckajućim mjehurićima • živo • slatkasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • slatkastog – svježeg/živog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • manja čaša • 8-10°C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) La MONELLA Barbera del Monferrato 2017 frizzante – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Monferrato ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: barbera ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 10 dana/days • posuda/container: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: 4 mjeseci/months • inoks/stainless steel • šampanjizacija u inoks cisterni pod pritiskom / prise de mousse in pressurised tanks • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 2 mjeseci/months ■ MUZIRAJUĆE VINO ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: d.o.c. • suho/dry • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etikleta: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far ■ VINO je blago muzirajuće dotjerano • skladno • toplo • svježe • dinamično • za piti: uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno  ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu (plodovi: plavi – koštićavi) ■ U USTIMA s blago peckajućim mjehurićima • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – blago oporog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑  (jelo:  rimski njoki) • srednje velika čaša (bordoška) • 14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) BRACCHETTO d’ACQUI 2018 – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Acqui ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: bracchetto ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija i temperaturno kontrolirana fermentacija/maceration and temperature controlled alcoholic fermentation: 1,5 – 2 dana/days • posuda/container: inoks/stainless steel • mjehurici stvoreni u cisterni od inoksa pod plinom /prise de mousse in pressurised tanks ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Bracchetto d’Acqui d.o.c.g. • slatkasto/sweety • 5,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – skladno/harmonious • etiketa/label: privlačno/attractive – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je specifično naime nježno perla • sočno • dotjerano • zrelo • skladno • svježe – s puno živosti • dopadljivo/koketno • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • tamnije ružičasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost (plodovi: najčešći domaći bijeli koštićavi – zreli/ pečena jabuka) • slatke mirodije /cimet, muškatna nit, – vrlo dobro uklopljeno • osjet mješavine čaja ■ U USTIMA meko – zaobljeno • s blago peckajućim mjehurićina • slatkasto • tijelom & strukturom vitko • slatkastog – svježeg/živog završetka  ■ SERVIS:  ⇑  (jelo: svježi krem sir i med) • manja čaša • 8-10°C

Toscana

 Vino Nobile di Montepulciano

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO Filai Lunghi 2015 – FATTORIA della TALOSA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montepulciano ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pietrose Montepulciano • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west • nadmorska visina/altitude: 350-400 m • sorta/variety: prugnolo gentile (sangiovese) • sustav uzgoja: kordonac • prinos po hektaru/yield per ha: 4000 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan/conventional ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • vinifikacija/vinificatio, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 15 – 20 dana/days • posuda/container: inoks/stainless steel • malolaktika/malolactic: da/yes • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseci/months • inoks/stainless steel – velika bačva/big barrel – tonneau (500 – 700 ℓ) • drvo/wood: novo/new – rabljeno jednom/used once • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: nekoliko mjeseci/some months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: d.o.c.g. • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – odgovara vinu/suitable for this kind of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: privlačno/attractive – u dva dijela/in two parts – čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • bogato • mesnato dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično – s puno živosti • robusno • za piti: (obvezno) uz hranu – a za koju godinu i u trenucima meditacije • u usponu – može trajati i do 15 godina – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • začinsko bilje / slatke mirodije, s mjerom • voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći crveni plavi – koštićavi  bobičasti) • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo) dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2014 riserva – FATTORIA della TALOSA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montrpulciano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: prugnolo gentile (sangiovese) • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:. Montepulciano d.o.c.g. • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the wine style: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: u dva dijela/in two parts ■ VINO je dotjerano • skladno • toplo • s puno živosti • za piti: uz hranu spremno za konzumaciju – u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine. Upućuje na slatke mirodije, dobro uklopljeno • voćnost (plodovi: najčešći domaći – crveni, plavi – koštićavi  bobičasti – zreli – orašasti, dodir) • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga – čokolade – nijansu kože ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti- ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • veća do velika čaša (bordoška) • 16-18°C

  SLOVENIJA    SLOVENIA

Štajerska

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 1. TRAMINER  2016 single vineyard Klumpa-Pijavec – PUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klumpa Pijavec • kosina/slope • sorta/variety: traminac • berba/harvest: izborna – ručna – 25.10.2016. ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko zgp/premium pdo • slatko / sweet • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,375 ℓ (5000) • boca/bottle, model: bordeaux • niska/low one ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – preglednost, čitljivost/visible, readable: problematično, zbog sitnih slova/with problems, because of the to small font ■ POTPIS ENOLOGA/OENOLOGIST’S SIGNATURE: Mitja Herga ■ VINO je složeno • dotjerano • skladno • dopadljivo • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe-dobi ■ NA NOSU umjerene jačine Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – svježi – zreli, slatki – orašasti, poljubac) • floralno (cvijeće: svježe) • med, dodir • osjet  plemenite plijesni, dodir ■ U USTIMA djeluje jače nego na nosu – zaobljeno – kremasto • uglađeno • slatkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – kiselkastog-slatkog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • manja čaša (za specijalna vina) • 10-12°C

Primorska

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ANGEL BELO 2011 Grande Cuvée – BATIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šempas • sorta/variety: pinela 40 %, chardonnay 20 %, Malvazija 20 %, Rebula 10 %, laški rizling/graševina 7 %, zelen 2 %, vitovska 1 %  • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – biodinamički/biodynamic, certificirano: Demeter ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – odgovara vinu/ suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: privlačno/attractive – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je impresivno • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom • autorski rad • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • umireno, ali još s i te kako dovoljno živosti • na prijelazu od sekundarnog na profinjeni tercijarni bouquet • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – moguće u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti i još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • lijepo žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortama – tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći bijeli – žuti – koštićavi  – južni tropski egzotični/ zreli – sušeni – orašasti) • začinsko bilje / slatke mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – brioša – maslaca – plemenitog drveta – vanilije, poljubac – bijele čokolade ■ U USTIMA odlično prati miris • meko – zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom potentno • živog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 14-16°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CAPRIS MALVAZIJA 2017 – VINAKOPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium zgp • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: uredno/OK • etiketa/label: u dva dijela/in two parts ■ VINO je kompleksno • dotjerano • zrelo • skladno • toplo • puno – s dovoljno živosti • za piti: najbolje uz hranu • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU: umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli – koštićavi/breskva – orašasti) • floralno • začinsko bilje • osjet plemenitog drveta – dima ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog – toplog  završetka ■ SERVIS:  ⇑  • veća čaša • 12°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) CABERNET SAUVIGNON CAPO d’ISTRIA 2013 Privatna Kolekcija – VINAKOPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra, Koper ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium zgp  • suho/dry • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts ■ VINO je ozbiljno • složeno • s internacionalnim štihom • dotjerano • dinamično – s puno živosti • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – može trajati – vrijedi mu pružiti još malo vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno/gotovo neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na herbalno, diskretno • slatke mirodije, dobro uklopljeno • osjet plemenitog drveta • voćnost (plodovi: domaći crveni plavi – koštićavi  ■ U USTIMA dosta intenzivno • zaobljeno • blago pikantno • sa živim – relativno uglađenim taninom • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – blago oporog –  dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  (jelo:    ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) MERLOT CAPO d’ISTRIA 2011 Private Collection – VINAKOPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra, Koper ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts. VINO je ozbiljno • kompleksno • mesnato • dotjerano • s puno živosti • robusno • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU dosta diskretno – sporo se otvara. Upućuje na voćnost (plodovi: najčešći domaći tamno crveni plavi –  bobičasti  jagodičasti – zreli) • herbalno, diskretno • osjet zemlje – plemenitog drveta – čokolade – kože, nijansa ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro – koncentrirano • solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) ANGEL RDEČE 2015 Grande Cuvée – BATIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo : lapor • sorta/variety: merlot 60 %, cabernet sauvignon 25 %, cabernet franc 15 % • loze stare/vines are old: 30 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – biodinamički/biodynamic certificirano: Demeter ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp  ptp – ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux – odgovara vinu/suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant • etiketa/label: privlačno/attractive – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je kompleksno • vrlo toplo • dinamično • još premlado • za piti uz hranu • treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro – rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem  ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine. Upućuje na mineralno • osjet zemlje – fino paljenoga • čokolade / kave, poljubac – nijansu kože, dodir • herbalno, diskretno • začinsko bilje / slatke mirodije • voćnost, (plodovi: crveni plavi – svježi – zreli) ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • sa živim –  uglađenim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – niti hlapljive kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) CAPRIS MERLOT 2012 – VINAKOPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra, Koper ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. (zaštićeno porijeklo zozp / pgi) • suho/dry • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je dinamično – s puno živosti • za piti: uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – blaga granatna nijansa • tamno/gotovo neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći crveni, plavi – bobičasti,  jagodičasti – zreli) • herbalno, diskretno • slatke mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet plemenitog drveta – kože, dodir ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (osnovni tipovi: bordoška) • 16-18°C

 ŠVICARSKA   SUISSE

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL)  PINOT NOIR 2016 Selvenen – Weingut Georg FROMM ■ Malans (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) P 2015 – Domaine GRAND’COUR PELLEGRIN ■ Génève (13,8, vol%)

_____________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

BARBARESCO 2008 Bric Balin – MOCCAGATTA ■ Barbaresco, Pijemont, Italija ■ VINOGRAD: Bric Balin • kosina • sorta: nebbiolo ■ PODRUM, dozrijevanje: drvene bačve ■ OZNAKA NA ETIKETI: Barbaresco docg • suho • 14,5 vol %

REUBEN 2009 Private Reserve – KORTA KATARINA ■ Pelješac ■ VINOGRAD: Dingač & Postup • kosina • sorta: plavac mali ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA NA ETIKETI: ZOI Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko vino • suho • 15,5 vol %

CIMS de PORRERA 2007 Caranyana „classic“ – Cooperativa agraria PORRERA ■ Priorat, Španjolska ■ VINOGRAD: Cims de Porrera • kosina • sorta: carignan ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA NA ETIKETI: Priorat Denominació d’Origen Qualificada • suho • 14,5 vol %        SuČ – 12.2018

SVIJET u ČAŠI – 11.2018 – WORLD IN a GLASS

 KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________________________

Još jedan krug se zatvara…/ Another circle is completing itself…

SRETNO! BEST WISHES! – Krug se zatvara kako idemo prema kraju godine. The circle is completing as we are approaching the end of the year.

Svako dobro svima!  All the best to everyone!

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Wine Spectator: WORLD TOP-100 SASSICAIA 2015! • Hrvatski vinski Oscari 2018: KRAUTHAKER! • Vino i turizam: MENEGHETTI ! • ZAGREB VINO.COM 2018MARTINJE, PORTUGIZAC i BEAUJOLAIS NOUVEAUKORAK – do MICHELINA?Rinfuza u Amsterdamu: WORLD BULK WINE EXHIBITION

_________________________________________

Wine Spectator: World Top-100_2018

BOLGHERI SASSICAIA 2015! – Ugledni i globalno vrlo utjecajni američki vinski magazin Wine Spectator svake godine objavi popis 100 najboljih svjetskih vina po svom izboru. Vina su to koja su na degustacijama spomenutog časopisa osvojila u tijeku godine najviše ocjene, uglavnom sve iznad 90/100 bodova, dobar dio ih je od 95 bodova naviše. Redosljed na rang listi počiva, međutim, ne samo na broju bodova, nego i na odnosu kakvoće kapljice i cijene butelje, tako da se neka vina koja bi po osvojenim bodovima logično bila smještena na više mjesto nađu i na nižem mjestu od nekih drugih što su s kojim bodom manje ali kod kojih se sucima Wine Spectatora odnos kakvoće i cijene čini povoljnijime.

Markiz Niccolò Incisa della Rocchetta, Tenuta San Guido. Markiz je veliki ljubitelj konja. Dolje: palača imanja i barricaija

Šampion za 2018. po Wine Spectatoru je, s 97/100 bodova, toskanski Bolgheri Sassicaia 2015 Tenute San Guido markiza Niccolòa Incise della Rochetta. Inače, 97/100 nije i najviša ocjena za vina na ovogodišnjoj listi Top-100, najveći broj bodova je ovaj put stao na 98/100!

Evo i ostalih, svrstanih u prvih 10:

2) St.Emilion 2015Château Canon la Gaffelière (96/100), 3) Chianti Classico Riserva 2015Castello di Volpaia (96), 4) Rioja 890 Gran Reserva Selección especial 2005 – La Rioja Alta (95), 5) Champagne Dom Pérignon brut Legacy Edition 2008Moet et Chandon (96), 6) Chardonnay Carneros Larry Hyde & Son 2016Aubert (96), 7) Pinot noir Chehalem Mountanis Dopp Creek 2015Colene Clemens (95), 8) Châteauneuf-du-Pape 2016 – Le Vieux DonJon (95), 9) Etna San Lorenzo 2016Tenuta delle Terre Nere (95); 10) The Bedrock Heritage Sonoma Valley 2016Bedrock (95).

Na drugom i trećem mjestu: Canon la Gaffelière – na slici sam s vlasnikom te čuvene bordoške vinske kuće Stephanom von Neippergom (s brčićima) i s Louisom Havauxom, osnivačem jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles – te Castello di Volpaia, na slici su vlasnica i ozbiljna mama Giovanella Stianti Mascheroni i njena veselo nasmiješena kćerka Federica

S liste Top 100 za 2018 istaknuo bih još neka vina koja dobro poznajem s mojih putovanja i degustacija po svijetu, pa evo:

Na ocjenjivanju Concours Mondial du Chile, s Francuzom Patrickom Valleteom, enologom koji je kreirao vina čileanskog posjeda VIK, te, za posjeta podrumu Lopez Heredia u španjolskoj La Rioji, s enologinjom Mercedes Lopez de Heredia

S Giovannijem Manettijem, vlasnikom toskanskog vinskog posjeda Fontodi i od nedavno i predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico (lijevo), te s Enricom Scavinom, vlasnikom pijemonskog imanja Paolo Scavino

U društvu s markizom Pierom Antinorijem, njegovim voditeljem proizvodnje enologom Renzom Cotarellom, s upraviteljem Antinorijeva podruma u Montalcinu Fabijom Rattom, te s grofom Francescom Maroneom Cinzanom (sasma lijevo), vlasnikom montalčinske vinska kuće Col d’Orcia

Saša Radikon nastavlja putem svojega oca Stanka

Na broju 13 nalazi se Barbaresco Rabajà Riserva 2013Produttori del Barbaresco (96/100 bodova), slijede, na  14)  Vintage Port 2016Ware (98); 15) Brunello di Montalcino 2013Canalicchio di Sopra (97); 18) Châteauneuf-du-Pape 2015Château de Beaucastel (97); 22) Milla Cala Cachapoal Valley 2012VIK (94); 23) Vintage Port 2016Taylor Fladgate (98); 24) Toscana Tignanello 2015Marchesi Antinori (97); 46) Sancerre les Baronnes 2017Henri Bourgeois (92);  51) Slatnik  S Label 2015 Venezia GiuliaRadikon (95); 59) Rioja Viña Gravonia Crianza 2008  – Lopez de Heredia Viña Tondonia (93); 60) Chianti Classico Vigna del Sorbo Gran Selezione 2015Fontodi (95); 75) Kamptal Grüner Veltliner 2016Schloss Gobelsburg (90); 77) Cornas 2015A. Clape (98); 88) Barolo 2014Paolo Scavino (93); 91) Lytton Springs Dry Creek Valley 2015Ridge (92)…  ♣

Hrvatski vinski Oskari  HVO 2018

Osoba godine – Vlado Krauthaker, i najbolji podrum Slavonije i Podunavlja 2018 – Krauthaker. Vlado Krauthaker na slici je sa kćerkom Martinom koja je duboko uključena u obiteljsku vinsku produkciju. Inače, nominiran za Osobu godine bio je i osječki publicist Željko Garmaz

ZASLUŽNIK ZASLUŽNIKU – Godinu dana, tj. otkako sam u prvoj polovici studenoga lani dobio priznanje s titulom Zaslužnika za, navedeno je na dokumentu,  zasluge u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, čuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina kao i zbog drugih djela s kojima sam, rečeno je, zadužio vinsku vinsku scenu Hrvatske, pokušavao sam dokučiti tko je izmislio taj naziv, Zaslužnik, i onda prije koji tjedan na drugoj dodjeli godišnjih priznanja zagrebačke kuće Vinart za postignuća u vinskom segmentu, održanoj u Kaptol Centru u Zagrebu, doznajem da autor nije onaj za kojega sam pretpostavljao da jeste nego da je jedan od onih koji su titulu Zaslužnika primili za 2018. A riječ je o Blaćaninu prof. dr. Nikoli Miroševiću, stručnjaku za vinogradarstvo i dugogodišnjem profesoru na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, vinskom vitezu, a danas umirovljeniku.

U nazočnosti nekih 250 uglednih gostiju iz svijeta medija, poduzetništva i vinarstva vinski Oscari uručeni su onima koji su u protekloj godini i ranije najjače obilježili domaću vinsku scenu.

– Iznimno smo ponosni što je dodjela nagrada najboljim vinarima i vinarijama zaživjela i dokazala da u Hrvatskoj postojano raste interes za vrhunskim vinima i da se lijepo razvija cjelokupna vinska scena. Od srca čestitam dobitnicima te se nadam da nas sve očekuje još mnogo uspješnih godina – izjavio je  osnivač nagrada Saša Špiranec.

Zaslužnici 2018: Nikola Mirošević, Vlado Borošić, Zlatan Plenković (posthumno; priznanje je preuzeo njegov sin Nikola), Ivan Enjingi i Damir Belović, koji je priznanje preuzeo za djeda Franju Lebara

Franjo Lebar kod kuće, s priznanjem

Najveći dobitnici su Kutjevčanin Vlado Krauthaker, koji je osvojio dvostruku krunu – glavnu nagradu Romerquelle Osoba godine i Lidl nagradu za najbolju vinariju 2018. u Slavoniji i Podunavlju, te vinska kuća Miloš iz Ponikvi na Pelješcu, kao najbolja vinarija 2018. u Dalmaciji, i kao Romerquelle Vinarija godine na razini Hrvatske. U kategoriji Lidl regionalne vinarije godine nagrade su osvojili i vinarija Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske) i vinarija Fakin (Istra i Kvarner). U kategoriji nagrada Vinart-trgovci godine trofeje su odnijeli Roto dinamic d.o.o. kao veletrgovac godine, vinoteka Bornstein kao vinoteka godine, te Vino.hr kao web shop godine.

Na dodjeli nagrada što ju je vodio poznati glumac Vedran Mlikota uručena su priznanja Zaslužnik pojedincima koji su, kako je već rečeno, svojim dugogodišnjim djelovanjem zadužili hrvatsko vinarstvo, a ove godine dobitnici su legendarni međimurski vinar Franjo Lebar, pionir privatnog poduzatništva u vinarstvu Ivan Enjingi, pokretač moderne dalmatinske vinske scene Zlatan Plenković (posthumno), prvi ozbiljni vinski veletrgovac i vinotekar u Hrvatskoj Vlado Borošić, te, kako je već spomenuto, ugledni znanstvenik i autor brojnih stručnih publikacija prof. dr. sc. Nikola Mirošević.

Najbolji vinski podrumi Hrvatske za 2018: hrvatski šampion Frano Miloš (Franin sin Ivan Miloš, s bradom i s mikrofonom) i prvak u Dalmaciji, pa Fakin (Istra i Kvarner), Krauthaker (Slavonija i Podunavlje), Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske). Šemberi veselo pred kamerama fotoreportera…

Najbolji vinski trgovci (zdesna na lijevo): Roto Dinamic, Bornstein i Vino.hr

Sa Sašom Špirancem te Sanjom Muzaferijom, predsjednicom udruge Žene u vinu (Women on Wine), nagrađeni od udruge WoW za 2018.: Bibić – šampion, s prošekom Ambra, pa Benvenuti kao prvak u crnome vinu s Teranom 2015, Monika Prović najbolja u kategoriji ružičastih vina s Roséom Teuta 2017, Jasna Antunović najbolja u kategoriji bijelog mirnog vina s Graševinom Premium 2013, i Bolfan Vinski vrh kao najbolji u grupi pjenušaca s Genturionom Gold

U Kaptol centru u sklopu Vinartovog programa uručena su i priznanja udruge žena u vinu Women on Wine (WoW): za vino godine priznanje  je pripalo prošeku Bibich Ambra vinarijie Bibich iz Skradina. (Snimke Marko Čolić) ♣

Enogastronomija i turizam: Bijeli grozd 2018 G.E.T. Reporta

STANCIJA MENEGHETTI KAO HRVATSKI ŠAMPION – Prikladan uvod u 13. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2018 u zagrebačkom hotelu Esplanade – dodjela već tradicijskih godišnjih priznanja udruge G.E.T.  za ostvarenja na području eno-gastronomije i turizma.  Ovo je već sedma takva godišnja dodjela u organizaciji G.E.T.–a. Odličja se daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima i pojedincima koji su se u pojedinoj godini najviše istaknuli na promidžbi i razvoju vinskog turizma, nego i podrumima u okolnim nam zemljama s kojima smo svojedobno bili u istoj državi.  Regional Trophy je nagrada prema glasovima publike iz cijele regije.

Svi dobitnici priznanja G.E.T.-a za 2018, sa Silvijom Munda

Da podsjetim: udrugu G.E.T. i prateći Centar za razvoj vinskog turizma osnovali su Zagrepčani Silvija Munda i Tomislav Stiplošek, koji više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije.

– Prodaja na vlastitom pragu postala je prioritet vinara, vinski podrumi sastavni su dio turističke ponude i važan čimbenik u turizmu uopće. Cilj projekta Bijeli grozd je istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati poticaj za nastavak. To se odnosi ne samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje eno-gastro turizma i kulture stola – kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

Za najbolje vinarije u turističkom smislu po svojem je mišljenju i iskustvu glasovalo i ove godine više od 500 eno-gastro znalaca i putnika te još oko 1200 osoba putem otvorene ankete. Unutar Hrvatske, nagrade  su podijeljene u pet regija, a to su Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Sjeverna i Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija, Istra & Kvarner te Slavonija & Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Tu je, dakako, i Slovenija, međutim Slovencima su odličja dodijeljena u listopadu, na Salonu VinDel u Mariboru. Najbolja slovenska vinarija u turističkom smislu za 2018. godinu je Hiža Doppler.

U zagrebačkoj Esplanadi, u kojoj je kroz program na svečanoj podjeli vodio Ronald Braus, saznali smo sve dobitnike. Osvajači priznanja su:

Bregovita Hrvatska

1) Vinarija Vuglec breg, Škarićevo ponad Krapinskih Toplica; 2) Vinarija Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3) Vinarija Trdenić, Popovača

Južna Dalmacija

1) Vinarija Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2) Vinarija Bire, Lumbarda, otok Korčula; 3) Vinarija Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

Sjeverna i Srednja Dalmacija

1) Vinarija Bibich, Plastovo & Vinarija Stina, Bol, otok Brač (dijele prvo mjesto s identičnim bojem bodova); 2) PZ MasVin – maslina i vino, Polača; 3) Vinarija Kraljevski vinogradi, Petrčane

Istra i Kvarner

1) Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Damjanić, Fuškulin, Poreč; 3) Vinarija Kozlović, Vale, Momjan

Slavonija i Podunavlje

1) Vinarija Belje, Kneževi Vinogradi; 2) Vinarija Iločki podrumi, Ilok; 3) Vinarija Antunović, Dalj

Najuspješniji hrvatski trio: Stancija Meneghetti (u sredini), Vuglec-breg i Korta Katarina

Najbolji na razini cijele  Hrvatske u vinskom turizmu:

1)  Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Vuglec breg, Škarićevo; 3) Vinarija Korta Katarina, Orebić

Uz diplomu, Stancija Meneghetti kao ovogodišnji šampion dobila je i vrijednu kristalnu vazu Steklarne Rogaška.

Najbolji u BiH – dvojac Vukoje i Nuić (gore), te u Makedoniji – Chateau Kamnik, i Srbiji – vinarija Zvonko Bogdan

Najbolji u Bosni i Hercegovini u vinskom turizmu: Vinarija Vukoje iz Trebinja & Vinarija Nuić iz Ljubuškog (vinarije dijele prvo mjesto s identičnim bodovima)

Najbolji u Srbiji u vinskom turizmu: Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića

Najbolji u Crnoj Gori u vinskom turizmu: Plantaže 13. Jul iz Podgorice

Najbolji u Makedoniji u vinskom turizmu: Chateau Kamnik iz Skoplja

Posebna priznanja: vinoteka Bornstein iz Zagreba, vinarija Galić iz Kutjeva i Exotic Wine Travel

Posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture: Vinoteka i wine bar Bornstein, Zagreb

Posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinskog turizmaExotic Wine Travel

Posebno priznanje za životno djelo Za izniman doprinos u promicanju eno-gastronomije ove godine je, posthumno, dodijeljeno Darku Baretiću

Priznanje za dobar start:  Ovo je priznanje zamišljeno kao pohvala vinarijama koje su se tek nedavno uključile u turističku ponudu. Bitno je pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Priznanje Dobar start za 2018. godinu dobila je vinarija Galić iz Kutjeva. (snimke: Marko Čolić) ♣

 2018: PETA SEZONA – Uz festival Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja za najbolje ocijenjena vina na vrednovanju zvanome Vinske zvijezde 2018. koje postoji već pet godina. Vinske zvijezde projekt je koji nastoji preporučiti potrošačima najkvalitetnija vina trenutno na raspolaganju na našem tržištu. U 2018. godini održano je šest ocjenjivanja, na kojima je sudjelovalo ukupno oko 20 degustatora, s time da su od njih tri stalna člana komisije – novinari Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin te Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi.

U 2018. vrednovana su 153 vina. Od njih 11 je vina dobilo veliko zlato (bodovni raspon od 95 do 98 bodova), 22 vina primilo je zlato (90-94 boda) a 50 vina srebro (85-89 bodova). Po tradiciji, dodijeljena je i Kristalna zvijezda najbolje ocijenjenom vinu od hrvatske autohtone sorte.

Vinske zvijezde – nagrađeni za 2018.

Pet zvjezdica   * * * * *

Podunavlje Traminac Principovac 2013 – Iločki Podrumi; 2) Argentina Pyros Malbec 2015 Pyros Wines; 3)  Podunavlje Traminac izborna berba bobica Principovac 2015 Iločki Podrumi; 4) Hrvatska Istra Misal Istra NV brut Misal;  5) Dingač 2016 Vedran Kiridžija;  6) Hrvatska Istra Festigia Castello 2015 Vina Laguna Agrolaguna;  7)  Hrvatsko zagorje Bodren Cuvée 2016. – Bodren; 8) Baranja Cabernet sauvignon Premium 2011 Vina Kalazić; 9) Francuska, Marius Rouge 2014.  Maison Chapoutier; 10)  Pelješac Winemaker’s Selection 2011 – Korta Katarina; 11) Pag Hrvatsko primorje, Ocu 2015. – Boškinac

Trofeji za podrum Kalazić, te za istarsku šampanjeriju Peršurić,

Četiri zvjezdice * * * *

Hrvatsko primorje,  Cabernet sauvignon 2015Vinska kuća Pavlomir;  Podunavlje Traminac vrhunski 2016 – Iločki Podrumi; Baranja  Graševina vrhunska 2016Belje;  Erdut  Graševina Premium 2015Jasna Antunović Turk;  Valdemar Inspiración Selección 2012 Bodegas Conde Valdemar; SAD  Chardonnay Woodbridge 2016Woodbridge Winery by Robert Mondavi; Međimurje Natura sauvignon blanc 2016Dvanajščak-Kozol; Sv. Ivan Zelina Rosula 2015 brutŽeljko Kos; Baranja Chardonnay Premium 2010 – Vina Kalazić; Hrvatska Istra Misal Millennium NV brutMisal;  Hrvatska Istra Misal Blanc de Noirs NV brut Misal; Baranja Chardonnay Classic 2015Kalazić; Francuska  Pétula Luberon rosé 2017Marrenon; Portugal  Port TawnyFonseca;  Korlat merlot  2014Badel 1862 Vinarija Benkovac;  Smokvica Korčula Pošip sur lie 2016ToretaKorlat syrah 2014Badel 1862 vinarija Benkovac;  Zavalatica Korčula Plavac mali  2011Krajančić; Kutjevo Venje bijelo barrique IB 2006Enjingi;  Plastovo Skradin  Ambra desertno vinoBibich; Njemačka Rheinhessen Riesling 2016Dreissigacker Organic Estate; Hrvatsko primorje Pag Cuvée 2013Boškinac

Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte

Dingač 2016 Vedran Kiridžija (snimke: Julio Frangen) ♣

FESTIVALI BAKHOVA NEKTARA: ZAGREB VINO.COM 2018

Zagreb Vino. com: atmosfera. Puno k’o šipak!

TRINAJSTICA u POZITIVNOM SVJETLU – Ove godine susreli smo se po 13. puta, od toga 12. put u najelitnijem zagrebačkom hotelu, Esplanadi. Trinajstica ne slovi kao brojka s dobrim predznakom, ali eto po velikom odzivu izlagača i posjetitelja te na osnovi brojnih pozitivnih reakcija na najavu festivala a i na temelju mnoštva pozitivnih reakcija nakon festivala što sam ih u hodu čuo osobno izravno ali i čuo i vidio na društvenim mrežama, mogu reći kako u slučaju Zagreb Vino.coma 13 nema onu konotaciju koja ga inače prati. Sva mjesta raspoloživa za izlaganje nakon našeg poziva začas su bila popunjena, a interes publike za posjet toliko je velik da su zaštitari u nekom trenutku iz sigurnosnih razloga morali privremeno i zatvoriti ulaz na festival da na festivalskoj pozornici ne bi bilo odjednom previše ljudi I da to ne bi stvorilo i opasne problem. I u ovoj prigodi u Esplanadi se, što se kaže, na dlanu našla cijela vinska i gastronomska Hrvatska. Sretan sam zbog toga, i zahvaljujem svim izlagačima i posjetiteljima što imaju puno povjerenje u manifestaciju i u naš tim koji ju je osmislio te koji je operativno organizira na način da je, kako se priča u široj javnosti, postala jednim od najznačajnijih događaja ovoga tipa ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Izborom hotela Esplanade dobili smo izvanrednu podršku za uspješno održavanje festivala i ostvarenje želje proizvođača da se u zagrebačkoj metropoli predstave na modernom i svjetski prepoznatljivom događanju. Već sam prijašnjih godina napominjao kako sam posebno ponosan i na radionice u sklopu festivala. Festival Zagreb Vino.com ponovno je imao i humanitarnu dimenziju, sada s udrugom Pink Life što daje podršku osobama s onkološkim problemima i što je na festivalu prikupljala financijska sredstva za donaciju u dobrotvornu svrhu. S osobitim zadovoljstvom istakao bih Rusku Federaciju kao zemlju-partnera, ona je svoj prezentacijski prostor imala u nekadašnjem hotelskom Casinòu, za iduću godinu najavljen je dolazak i uglednih ruskih vinskih podruma kao izlagača. Zahvaljujem, dakle, i svim drugima iz šireg spektra koji su pomogli u realizaciji priredbe i time dali visoki doprinos da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljivo i respektabilno događanje – rekao je nakon zatvaranja manifestacije maltene u dahu prof. Ivan Dropuljić, direktor Zagreb Vino.coma, manifestacije koja se uvijek održava posljednjeg petka i subote u studenome.

Iz Bordeauxa su stigli Ante Toni Bačić sa suprugom te kćerkom Barbarom, voditeljicom francuske uvozničke tvrtke za vino Les Robes de l’Est. Zdravica s našim vinarima Lukom Krajančićem i Vedranom Kiridžijom

Priredba se, po riječima organizatora, odvijala na površini od oko 3000 četvornih metara, u gotovo čitavom prizemlju hotela Esplanade te u golemom šatoru na terasi Oleander, kao i u Casinò Clubu pod prizemljem i u Club Board Roomu u mezzaninu. Okupila je više od 300 izlagača – ponuđača vina, jakih pića, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija, pribora za posluživanje hrane i pića, i drugih proizvoda iz gastro-faha iz Hrvatske te drugih zemalja Europske unije a i zemalja iz našeg okruženja koje još nisu u EU. Procjena je organizatora da je manifestaciju u dva dana obišlo oko 8000 posjetitelja.

I Decanterov interes za hrvatskim vinom: Veronique de Freitas iz organizacijskog teama Decanterova svjetskog ocjenjivanja u društvu s Jasnom Antunović te, dolje s Duviliom Ziganteom i predstavnicom pelješke vinarije Jurica

Nikola Benvenuti iz Istre i Danilo Steyer iz slovenske Štajerske: magnumi na djelu! Teran, te Cuvée Steyer. Na pitanje kad će se saznati koje sve akcije udruga Vinistra predviđa u realizaciji nedavno najavljene strategije razvoja istarskog vinogradarstzva i vinarstva odgovor je bio da potezi koji se poduzimaju nisu predviđeni za javnost, te da će javnost uskoro po nekim ostvarenim rezultatima vidjeti kojim pravcem se ide

Ivo Carić, vinogradar i vinar iz Svirča, njegova supruga Ivana, predsjednica udruge Hvarski vinari, te – mlada snaga u obitelji

Mesni car Janko Kodila (u bijeloj košulji) iz Murske Sobote, uz svježe čvarke u razgovoru sa chefom Časlavom Matijevićem i WoW-icom Ksenijom Vrabec

Radionice su se, doista, i ove godine pokazale jakim adutom.

________________________________________

SJAJNA VERTIKALA KIRIDŽIJINIH DINGAČA – Odlična radionica s naslovom Dingač Vedrana Kiridžije, uz primjedbu da je kao bitan informativni dodatak nedostajao vrlo važan podnaslov: Od 2016. do 1995! Vino iz berbe 1995. bilo je, inače, prvo koje je Vedran Kiridžija napunio u bocu za tržište.

Pelješki vinogradar i vinar Kiridžija – koji obrađuje nešto više od (ukupno) dva hektara vinograda s time da se jedna parcela nalazi na jednoj od najboljih točaka čuvenog položaja Dingač a druga je u Župi tako da se plavac mali odande ne može koristiti za vino dingač ali se koristi za poludingač nazvan Tajano, riječ je o mješavini vina dingač u količini od 50 posto, te 20 posto plavca malog iz Župe, 25 posto francuske (svojedobno ilegalno uvezene i dugo vremena kroz pelješku kapljicu švercane!) sorte marselan, i pet posto cabernet sauvignona – te novinar i voditelj radionice Ivo Kozarčanin pripremili su za kušanje upravo spomenuti Tajano 2016 kao uvod, te potom dingače iz 2016, 2015, 2012, 2010, 2008, 2003, 2001, 1997 i 1995, dakle deset vina. A kad se već startalo s poludingačem, baš se moglo dodati još jedno vino s Kiridžijinim udjelom, nazvano Contra, to je pak, otud mu i naziv Contra (=protiv), mješavina vina dingač i primoštenskog babića iz trsja Lea Gracina, inače od berbe 2010, u ulozi Vedranovog eno-konzultanta.

Na radionici Ive Kozarčanina, I uz asistenciju sommeliera Marija Meštrovića: Vedran Kiridžija oduševio je svojim dingačima

U tehničkom smislu bitno je napomenuti da su Kiridžijini dingači iz 2001, 1997. i 1995. boravili samo u inoksu, naime s barriqueom se Vedran počeo družiti 2003. Isprva su to bile samo rabljene bačvice. Dio berbe plavca s Dingača iz 2015. Kiridžija je pak na dozrijevanje od 16 mjeseci stavio u posve novi, neposredno prije trganja, u Francuskoj, kupljeni osobito skupi barrique, i to se pri kušanju lijepo primijetilo po finoj nijansi, moglo bi se reći poljupcu, vanilije. Što se još tiče organoleptike, važno je kazati kako su se i najstarije ovdje prezentirane berbe predstavile kao jako dobro očuvane, bez smetajućih nota ostarjelosti i naznaka degradacije. Nužno je istaknuti i to da se na ovim uzorcima potvrdilo da je dingač vino kojemu – želi li ga se doživjeti u njegovu maksimumu – nakon prikladne vinifikacije fenolno zrelog te zdravog grožđa iz starijeg nasada (Kiridžijine loze u prosjeku su stare oko 30 godina) i barem jednogodišnjeg sazrijevanja vina u drvenoj bačvi, valja dati još dovoljno vremena za razvoj i u butelji. Međutim, nestrpljivost je u nas silna i najčešće se dingač popije osjetno prije nego li se u razvoju i s kompleksnosti popne do svojega vrha. A to je velika šteta.

Upravo ova degustacija, na kojoj se našao i znani naš vinski trgovac Boris Ivančić, vlasnik i voditelj zagrebačke kuće Vivat Fina Vina, bila je okidač za diskusiju o tome tko bi sve i u kojoj mjeri – koliko proizvođač, koliko vinski trgovac i ugostitelj, koliko sâm kupac-potrošač – trebao voditi računa o tome da vina što trebaju i traže nešto više vremena za svoje puno formiranje ne budu prerano popijena. Pa je kao slijed tome iskočilo i pitanje o standardizaciji vina dingač u smislu formiranja robne marke teritorija. Rado bismo se mi ovdje hvalili time da je dingač ako već ne najbolje vino na svijetu a ono jedno od najboljih vina na svijetu, međutim nevoljkošću proizvođača da se udruže u poslovnu organizaciju i da sa željom afirmacije vlastite apelacije uvedu pravilnik ponašanja u vinogradu, podrumu i glede komercijaizacije, jednostavno se onemogućuje da se to što tako zdušno hvalimo doista u punoj mjeri i pokaže i potvrdi svijetu…

Smatram potrebnim ovdje reći da uvodno vino Tajano 2016, iako nije čisti dingač nego kako sam ga, s obzirom na to da je samo  polovica vina od grožđa plavca s pozicije Dingač, u govoru okvalificirao kao poludingač, nije djelovalo kao da je zalutalo među dingačima, naime vrlo je čisto, skladno, s puno živosti, jake strukture, dosta složeno i lijepo pitko, bolje od Tajana koje poznajem iz prijašnjih berbi. Od uključenja Gracina kao savjetnika Kiridžijini dingači dobili su na profinjenosti i eleganciji, vina iz berbi 2016. i 2015. u ovome su trenutku mlada i vrijedilo bi ih još, u primjerenim uvjetima, pričuvati. Moji su favoriti s ovoga kušanja najprije Dingač 2012 (kompleksnost, elegancija, snaga, pitkost) a onda i Dingač 2008, višeslojni i vrlo zanimljivi desetogodišnjak s još dosta snage za dalje… ■

___________________________________________

Osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić s Anvarom Asimovim, veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu, zemlje partnera Festivala

Sovetskoe šampanskoe

Zemlja partner Ruska Federacija prezentirala je svoju turističku ponudu, dio tradicijske gastronomije i pjenušca. Kad već nisu nazočili ruski vinari kao izlagači, moglo se dogovoriti to da na prezentaciji Ruske Federacije bude posjed Chateau Belaj iz Istre, a koji je u ruskom vlasništvu. Novinar Ivo Kozarčanin i bloger Bakhov sin vodio je dvije zanimljive radionice s vinima od mlađih do vrlo starih godišta od Ivana Enjingija te Vedrana Kiridžije s Dingača. Sommelier Siniša Lasan predstavio je Međimursko vinogorje kroz bijelu sortu pušipel i kroz neke crne sorte koje su Međimurci sve više počeli uzgajati, Gastronomadi Rene Bakalović i Zoran Šimunić pričali su o Velikom trojstvu masline, vina i nekih namirnica (primjerice tartufa!) kao većih gastroikona.  Daniel Čečavac organizirao je eno Tour de France s vinima iz raznih krajeva Francuske od 2014 do 1995 – 2014  (2014 Chablis Grand Cru Les Clos, Domaine Vincent Dauvissat 97 ST; 2013 Domaine de Chevalier Blanc, Grand Cru Classé de Graves 98 JS; 2011 Corton Charlemagne Grand Cru, Domaine Henri Boillot 96 RP; 2009 Ermitage Cuvee de l’Oree, Michel Chapoutier 100 RP;  2007 Châteauneuf-du-Pape Les Quartz, Domaine du Clos du Caillou 96 RP; 2005 Corton Clos des Cortons Grand Cru, Faiveley 18.5 JR; 1996 Château Grand Puy Lacoste, 5ème Grand Cru Classé 94 JL; 1995 Blanc des Millénaires, Charles Heidsieck 95 AG. Razna francuska vina iz podruma Gregora Dreschera na kušanje La Petite Révolution Collection su ponudili vlasnik, te sommelier Marko Šram (Redgranite 2011 (Austrija), Book XVII 2011 (Južnoafrička Republika), La g. 2010 (Francuska), La g. 2016 (Francuska), Visionnaire 2015 (Francuska), Visionnaire 2011 (Francuska), Visionnaire 2010 (Francuska), Visionnaire 2015 (Francuska), Risorgimento 2015 (Italija; Svjetska premijera!). Pokazao se i glasoviti bordoški La Cité du Vin | Wine Cultures and Civilisations Museum. Profesor dr. Goran Milanov predstavio je vertikalu Syraha Ten barrels od Chateaua Kamnik iz Skopja, a prof.dr. Marin Berovič govorio je o vinima i kartuzijancima… ♣

Na Zagreb Vino.comu, po tradiciji, štand Atelje okusa imala je i revija Svijet u čaši. Predstavljen je novi proizvod Ateljea – Eno Aroma Box s integriranim QR kodom o sorti od koje je vino/su vina u boci u poklon kutiji. Zanimanje posjetitelja bilo je vrlo veliko. Ovdje je narudžbenica putem koje je moguće kupiti tu Kutiju vinskih aroma

________________________________________

IMPRESIVAN SYRAH TEN BARRELS CHATEAUA KAMNIK – Za pamćenje ostaje radionica Ten Barrels Syrah koju je s vinom makedonskog Chateaua Kamnik vodio prof.dr Goran Milanov s Poljoprivrednog Instituta Sveučilišta sv. Kiril i Metod u Skopju, inače enološki savjetnik u Kamniku. Chateau Kamnik na ulazu je u Skopje, na brdu na visini od oko 300 metara, na tlu crvenici nalazi se 16 hektara vinograda, sorata je oveći broj – ima i bijelih i crnih primjerice chardonnaya, sauvignona, muškatne temjanike… pa vranca, merlota, cabernet sauvignona, syraha, montepulciana, sangiovesea…. Gotovo sav sadni materijal (odgovarajući klonovi) kupljen je u rasadnicima u Italiji. Dio grožđa za proizvodnju vina se i otkupljuje. Kapacitet vinarije je 1600 hl, a godišnja proizvodnja vina kreće se sada oko 120.000 butelja.

Sorta syrah u Makedoniju je introducirana 2004. godine. U Kamniku je imaju na dva hektara površine, konkretno to je oko 1100 loza, dakle oko 5500 trsova po hektaru.

Prof. dr. Goran Milanov i i enologinja Kamnika Sandra

Syrah je francuski kultivar nastao u sjevernom dijelu doline Rhône spontanim križanjem crnog kultivara dureza noir iz Ardèchea i bijelog kultivara mondeuse blanche porijeklom iz Savoje. Što se tiče termina berbe, riječ je o sorti srednje epohe. Syrah se jako dobro uklopio u makedonske klimatske uvjete. Ambiciozni proizvođači, a takav je sigurno Ilija iki Malinkovski, vlasnik Chateau Kamnika, idu na niže prinose, svjesni da tako dobivaju bolju kakvoću roda. Po hektaru Kamnik bere oko 5,5 tona syraha, dakle oko kilograma po trsu. U Kamniku gledaju da beru kad je grožđe u punoj fenolnoj zrelosti, a nerijetko prakticiraju i to da u vinogradu grozdove kad su zreli odrežu i ostave na trsu da se malo prosuše, dakle da bobice dehidriraju, čime se dobije na koncentriranosti. Nakon ruljanja i muljanja maceracija s alkoholnom fermentacijom za Kamnikov syrah bude oko 15 dana, a nakon vrenja tekući dio još se ostavlja na bobici dva tjedna. Slijedi dozrijevanje vina u novom barriqueu od francuskog i američkog hrasta u trajanju od 12 do 14 mjeseci, ovisno o godištu odnosno o anaklitičkim parametrima što ih je dala berba te godine. U makedonskim uvjetima crna vina znaju imati od 35 do 40 g/l suhog ekstrakta, kod vranca i 45 g/lit, alkoholni stupanj je većma izmneđu 14 i 15 vol %, a nije neobično ako maligana bude i 16,0 do 16,5!

Uz odlična podrobna objašnjenja vezano uz utjecaj tipa tla i mikroklime te meteoroloških uvjeta u nekoj godini kao i uz utjecaj dužine dozrijevanja u drvenom suđu i francuskih i američkih proizvođača bačvica na organoleptiku, prof. dr. Milanov na kušanje je podastro syrahe iz 2017 koja je još u bačvicama i boce su bile napunjene samo za ovu prigodu, zatim 2015, 2013, 2012, 2011, 2010 i 2009. Kušanje je išlo obrnutim redom od onoga uobičajenoga u nas, dakle ne od mlađeg prema starijemu nego od najstarijega prema mlađim vinima. Vina sva savršeno čista, puna, gusta, topla, ni kod jednog nisu stršali ni alkohol (iako visok!) ni barikni tonovi. Tamna neprobojna rubinska boja s tek blagom nijansom granatne kod najstarijih predstavljenih berbi, kompleksnost, vrlo izražene note tamnog voća i začina poput papra, pikantnost, toplina, snaga i punoća… Berba 2015 još beba, a 2009. lijepo formirana i, rekao bih, s još dosta vremena pred sobom.  Najviše su mi se dopale 2009 i 2011., za godinu-dvije volio bih se susresti s 2013! ■

_____________________________________________

Festival su pohodili i naši političari, među njima i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. ♣

Lako je tako biti ministar! Tomislavu Tolušiću u obilasku festivala društvo su pravile ove lijepe vinske dame – Mirjana Jarec Kure, sestre Ivana i Nataša Puhelek, te Mara Barundić

_____________________________________________

U festivalskom tjednu

Pogled na vinograde Komarne

KOMARNA u METROPOLI – Kao i svi sajmovi i značajniji festivali vina, tako je i Zagreb Vino.com imao u svom tjednu više atraktivnih popratnih manifestacija.

U Klubu književnika na Trgu bana Jelačića u režiji udruge Vinoljupci, koju vodi Irena Lučić, gostovali su vinari iz Komarne.

Bila je to mini-revija vinara i vina na temu najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarna. Pred publiku u Metropoli izašlo je pet vinara: Rizman, Volarević, Opus, Deak i Terra Madre. Moglo se kušati nešto više od 20 vinskih etiketa, vina su većma bila od autohtonih hrvatskih sorata plavac mali i pošip.

Vinske kuće Deak (vina Ćaća moj), te Rizman i Volarević

Terra Madre

Vinogorje Komarna u blizini je ušća Neretve. Do 2008. godine Komarna je bila neprohodno brdo zaraslo u makiju i draču, a danas je tamo 80 kultiviranih hektara s nekih pola milijuna trsova vinove loze. Komarna je najmlađi vinogradarski kraj u Hrvatskoj. Iako administrativno pripada neretvanskom okrugu, po svojim je karakteristikama u vinu sličnija Pelješcu te ima zapažene rezultate u proizvodnji plavca malog. Na području Komarne većinom se provodi certificirana ekološka proizvodnja, a 92 posto sortimenta čine autohtone sorte plavac mali, pošip, tribidrag, maraština, dubrovačka malvasija i babić. ♣

WoW Vezak konferencija

BADEL 1862: BAJ BAJ VLAŠKA 116!? – Neposredno prije festivala Zagreb Vino.com 2018 susret žena-ljubiteljica Bakhova nektara – članica udruge WoW odnosno Women on Wine – u palači Badela 1862 u Vlaškoj 116 u Zagrebu. Povod: nova vina Badela 1862 pod nazivom Vezak. Vezak kao veza, povezanost. WoW-ice su se uistinu vrlo dobro povezale s Veskom, markom vina što dolazi iz Badelove vinarije Daruvar i obuhvaća baznu graševinu i graševinu kvalitativne kategorije iznad, zatim chardonnay i sauvignon. Vina su WoW-icama odlično predstavile Badelove vinske dame – mlada enologinja Tina Klepac te Tamara Vranješ iz službe marketinga.

WoW konferencija Vezak u Badelu 1862

Tamara Vranješ, Tina Klepac, Barbara Županić te Vlasta Pirnat

Atmosfera u dvorani vedra. Pitanje je koliko su WoWice percepirale i prihvatile kao predmet razmišljanja ono što je rekla Badelova direktorica prodaje za Hrvatsku i susjedne zemlje Barbara Županić, a to je da je lako moguće da je ovakav susret u elegantnoj dvorani jedan od posljednjih, ako ne i posljednji u zgradi na adresi u Vlaškoj 116 gdje se već godinama nalazi sjedište Badela 1862. Naime, impozantna građevina ide na prodaju, koja bi trebala biti realizirana možda već i do kraja ove godine, dakle unutar manje od mjesec dana! A Badel 1862 s uredima seli u svoj proizvodni kompleks na Žitnjaku.

Što će biti od palače u Vlaškoj 116 zasad nije poznato, međutim nameće se pitanje je li je Badel 1862 u svim tim godinama otkako u njoj stoluje mogao, naravno uz pomoć i suradnju odgovarajućih institucija i društvenih struktura, poduzetnika iz drugih poslovnih sfera, od šik-uredskog ambijenta smještenog na jako dobroj gradskoj lokaciji (kod Kvatrića) pretvoriti u nešto iznimno korisno za image grada Zagreba i Lijepe naše a i moguće financijski unosno i samoj tvrtki, mislim, primjerice, pretvoriti zgradu u kakav vinski hotel s prikladnim sadržajima, prikladnom ponudom, nešto što bi objekt svrstalo i u rang svojevrsne Hrvatske kuće vina..

Palača Badel 1862 u Vlaškoj 116

Badel 1862, koji napokon, nakon višegodišnje letargije, sada ima novog vlasnika, logično, preustrojava se, na djelu je racionalizacija, i u tvrtki se događaju bitne promjene: u Križevcima, gdje su zadržani vinogradi, ugašen je vinski podrum tako da je prerada grožđa odande usmjerena prema Žitnjaku, zatim, nazočnost Badela 1862 u zelinskome kraju – koji ima ambicije u turizmu i određene potencijale za turistički razvoj i za koji se i najavljuje gradnja značajnih objekata namijenjenih turizmu širih razmjera a u koji bi se odlično uklopila nespeška kurija okružena vinogradima – upitna je, objašnjenje je da su kamen spoticanja oko nespeške kurije još uvijek nerješeni imovinsko-pravni odnosi.

Barbara Županić rekla je i da se Badel 1862 prestaje baviti uvoznim vinima te da će se koncentrirati samo na domaći program. Naglasak ostaje na vinarijama u Daruvaru te u Benkovcu gdje se planira uložiti u unaprjeđenje proizvodnog dijela i u formiranje turističkog kompleksa s degustacijskim centrom. Vinski podrum za dozrijevanje vina u Začretju u Hrvatskom zagorju ostaje u sklopu Badela 1862. Želja je novog vodstva Badela 1862 učvrstiti suradnju s PZ Svirče na Hvaru te unaprijediti suradnju s vinogradarima i vinarima na Pelješcu gdje je, u Potomju, nekad Badel 1862 imao jako uporište u PZ Dingač s kojime se posljednjih godina poslovna suradnja razvodnila. ♣

Izostanak s Vino.coma 2018 za požaliti…

MALI VELIKI CLAI! – U ugostiteljskom objektu gdje smo se sastali svjetlo je posvuda osim na ulazu bilo vrlo prigušeno, pa sam ga zamolio da pođemo do tog ulaza radi fotografiranja, a njegova reakcija bila je da pristaje na snimanje ako obećam da ću ga u foto-shopu izdužiti i povisiti, jer – prirodno je mali. Istina je da je, kako kaže, mali, pogotovu kad ga se vidi u društvu njegovog poslovnog partnera Cro-Amerikanca Krešimira Penavića, ali ipak je velik! Ne kao Clay, nego kao Clai! Fotoshop je doduše korišten, ali samo za pojačanje oštrine…

Nizak rastom, visok u idejama i ostvarenjima, poseban, konstantan u realizaciji, pouzdan što se tiče kakvoće. To je Giorgio Clai iz Brajkija kod Krasice u Istri.

Slika na ulazu u Dubravkin put: Giorgio Clai u društvu sa svojim američkim poslovnim partnerom Krešimirom Penavićem (s njegove je lijeve strane), zatim s istarskim vinogradarom i vinarom Dimitrijem Brečevićem s kojim tijesno surađuje u podrumu, te s Penavićevim bratom koji živi u Zagrebu i radi kao kirurg

Nažalost, ove godine Clai nije bio među izlagačima na Zagreb Vino.comu, ali se u metropoli ukazao kao prethodnica festivalu, u uglednom restoranu Dubravkin put. I tamo, uz sjajne specijalitete chefa kuhinje Vedrana Petranovića predstavio svoja odlična vina koja su tek izašla odnosno koja upravo sada, uz Zagreb Vino.com i pred skorašnje praznike izlaze na tržište, a to su apsolutni noviteti Baracíja malvazija 2017 i Baracíja refošk 2017 kao bazna kapljica kuće, pa Ottocento bijeli 2015 i Ottocento crni 2015 i Malvazija sv. Jakob 2016, onda famozni Refošk Brombonero 2015, te, za veliko finale, slatki desertni Tassel…

Giorgio Clai sad je, moglo bi se reći, etiketama kompletirao svoju ponudu, naime ima vina praktički za sve prigode i za maltene sve tipove jela, od pjenušca (Clai brut nature), preko baznih i recimo to tako u menu uvodnih bijeloga i crnoga (Baracíje), pa kompleksnih mješavina (Ottocento) – bijele i crne, te dvaju jednosortnih vina kao aduta Istre pozicioniranih na vrhu suhe ljestvice, do slatkog desertnoga (Tassel).

Butelje Giorgia Claija, od pjenušca preko baznih vina i top-class suhih vina do desertnog Tassela. Vizualni identitet Baracije osmislio je naš znani dizajner Mirko Ilić koji živi u New Yorku

E, sad, malo od natrag prema naprijed, uz napomenu da se sva vina rađaju po eko-principu i u vinogradu i u podrumu, te da su glavne posude od drveta, dobar dio ih je veće zapremnine: Tassel je od sorte muškat momjanski, riječ je o izbornoj berbi prosušenih bobica, izvrsnom slatkom vinu sa 100 g/lit ostatka neprovrelog sladora. Sjajno vino za uz desert posebice onaj s orašastim voćem kao orahom, bademom, lješnjakom, ali i vrlo prikladno za meditativne trenutke. Brombonero je čisti refošk, riječ je o sorti koja je uz teran također domaća istarska uzdanica. Clai ga radi u posebno ozbiljnoj varijanti. Vino je to koje se rađa samo u najboljim godištima, a od najboljega grožđa sa starijih loza iz četiriju vinograda. Giorgio voli reći kako on u podrumu pleše po glazbi što mu dolazi od odabranih sviraca (izabranog grožđa) iz vinograda i od aktualnog godišta kao dirigenta što ima bitan utjecaj na to kako će svirci svirati svake pojedine godine. Brombonero se proizvodi u oko 2500 butelja, a ovaj iz 2015. još nije u prodaji, vjerojatno će, barem jedna prigodna količina, izaći iz podruma na tržište sada uz Božić i Novu godinu. Upečatljiva Malvazija sv. Jakob dolazi iz vinograda smještenog na nadmorskoj visini od 350 metara i s trsjem starim 40 godina. Maceracija, uz koju se odvija i alkoholna fermentacija, bude, ovisno o godištu, od dva do četiri mjeseca, slijedi dozrijevanje u drvu.  Sv. Jakob  je u količini od nekih 6000 boca. Izvanredni Ottocento crni mješavina je merlota i refoška te u malim količinama cabernet sauvignona i terana. Kao i kod bijelog Ottocenta, koji je pak mješavina malvazije istarske, sivog pinota i sauvignona, loze su nešto starije, a maceracija traje oko 15 do 20 dana, odmah nakon alkoholnog vrenja odvije se malolaktika i potom vino dozrijeva dvije godine u velikoj bačvi. Ottocenta crnoga je obično oko 9000 butelja, a bijeloga 10.000.

Dubravkin put, Zagreb: chef Vedran Petranović (desno) i sous chef Ivan Sučević

Noviteti pod nazivom Baracija Malvazija i Baracija refošk iz mladog su vinograda, u dobi od tek osam godina. Giorgio Clai duže je vrijeme pikirao na dobro nakošenu poziciju Baracíja za vinograd. I sudbina je učinila svoje, Claiju se posrećilo na dvama kolosijecima: Krešimir Penavić, biznismen koji živi i uspješno radi u New Yorku, tražio je za svoju obitelj dugo vremena prikladan lokalitet u Istri za kuću za odmor. I 2009. našao se na Baracíji, gdje mu se jako dopalo. Ubrzo se upoznao s Claijem, koji mu je odmah objasnio kako je položaj odličan za vinograd. Penavić kao ljubitlj plemenite kapljice razmislio je i – tada je nastalo partnerstvo između njega i Giorgija Claia! I još jedna korist za Clai-vina: Giorgiju je baš i trebalo vino nešto niže cijene, naime primjerice njegov Ottocento nije baš cijenom dostupan široj publici pa ni onoj u inozemstvu gdje ima više dubljih džepova nego u nas. Kako Hrvatska pa ni on sâm nemaju neki veći vinski renome vani a imućniji inozemni pilci prilično su oprezni pri kupnji proizvoda koji (dovoljno) ne poznaju, valjalo je, veli Clai, ići – ali ne i na način da se iznevjere vlastita načela u proizvodnji – i na vino za koje ne treba jako duboko posizati u džep i koje, makar je i nepoznato ili slabo poznato, može za početak imati s obzirom baš na cijenu bolju šansu za prođu. Clai veli da dosta dobro izvozi u Njemačku, Englesku, SAD i Japan, te da njegov Ottocento npr. u Americi u maloprodaji stoji oko 30 dolara za butelju i da mu kao dobar uvod za (stranog) kupca u njegov vinski svijet i u skuplje hrvatske butelje može poslužiti upravo vino kreirano po njegovoj (eko) filozofiji ali koje ipak može ponuditi po, u odnosu na Ottocento, Sv. Jakoba i Brombonero, jeftinije.

Pozicija Baracíja obuhvaća dva hektara terena, na jednom je zasađena malvazija istarska, a na drugome refošk. Računa se da bi u tzv. normalnom godištu od svakoga bilo po oko 3500 boca. Iz 2017. je malvazije i bilo toliko, naime, navrijeme, prije jesenskih kiša, grožđe te sorte, dobro dozrelo i zdravo, spremljeno je u podrum, međutim crnoga je manja količina jer kiša je uzela danak. Clai je imao nadu u poboljšanje vremena i strpljenja da čeka, vrijeme se doista i popravilo i onda je duže razdoblje bilo suho i sunčano, tako da je ono što je na kraju pobrano s kvalitativne strane bilo dobro, međutim eto nastradala je kvantiteta.  ♣