SUHI u ČAŠI – 03.2023

kroz / through

_____o3.2023 ____

ALWAYS YOUNG TO ROCK…                  NEVER TO OLD TO… FLY…

ŽELJKO SUHADOLNIK

POREČ CALLING! Concours Mondial de Bruxelles 2023 – kategorije: suha bijela i crna vina/categories: dry white and dry red wines

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba: NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA! ⦁ Vinart Lauba Grand Tastng Zagreb 2023: BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO KORISNO… ⦁ WineRi 2023: KVARNER WINES, i DRUGI… ⦁ Vint_age by Vinistra: ODLEŽANE MALVAZIJE ⦁ Beskompromisan zaokret prema kakvoći: IVICA FRLAN PREMA DODANOJ VRIJEDNOSTI  VIVODINE ⦁

Ulica žeđi/PUTOKAZ KUPCU – 03.2023. – BUYING GUIDE/Rue de la soif

Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba

NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA!

            Prvi travnja, a nije zeka-peka, nego činjenica i stvarnost: 1.04.2023. puni se prvo stoljeće od rođenja Miljenka Grgića (u svijetu poznatijeg kao Mike Grgich), našeg čovjeka koji je, s jedne strane – nakon povijesne Pariške presude (Paris Judgement) 1976. godine kao ishoda duela vina francuskih i američkih uzoraka od burgundijskih i bordoških kultivara – osobito zaslužan za svjetsku afirmaciju kalifornijskog vina, a koji je, s druge strane, svojim aktivnostima na dokazivanju, uz pomoć glasovite profesorice Carole Meredith, dalmatinskog porijekla famoznog Zinfandela (Crljenka, Tribidraga, Pribidraga…), u neko prijašnje vrijeme pripisivanog Kaliforniji, zaslužan za skretanje pažnje šire svjetske javnosti na Hrvatsku i, posebice, na naše jadransko područje kao, domovinu spomenutog kultivara prikazanog kao jednim od roditelja Plavca maloga.

Miljenko Mike Grgich – zdravica iz Zagreba, na njegov stoti rođendan. Dolje desno – prizor od lani, sa 99. slavlja

Grgićev Chardonnay 1073 Montelena, pobjednik na kušanju Pariška presuda 1976. godine

Mike Grgich kao vrlo mlad otisnuo se iz Hrvatske u inozemstvo, nakon višegodišnjeg boravka u Europi završio je u Americi, radio kao enolog u više kalifornijskih vinskih podruma među kojima i kod famoznog Roberta Mondavija, ključni preoket u njegovoj poslovnoj karijeri i u životu dolazi nakon što je za Chateau Montelena kreirao Chardonnay 1973. što se našao na famoznom strukovnom ocjenjivanju-ogledu burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina i kalifornijskih bijelih i crnih vina i što je, istodobno najprije na zaprepaštenje ali odmah potom i na divljenje svih bodovno nadmašio razvikane burgundijske rivale. Grgichu su se u Kaliforniji otvorila sva vrata, našao se s poslovnm čovjekom Austinom Hillsom i u Ruthersfordu u dolini Napa nastala je vinarija Grgich Hills Cellars.

A onda je Grgić, 1996., odlučio vinariju otvoriti i u Hrvatskoj, gledao je da to bude u Dalmaciji i u blizini ponajboljih vinogradarskih pozicija i eto skrasio se u Trsteniku na Pelješcu, kod famoznih Dingača i Postupa gdje caruje Plavac mali, ali i u blizini Korčule gdje blista još jedan hrvatski, ali bijeli!, vinsko-sortni adut – Pošip. Iz vinskog podruma  Grgić-vina u Trsteniku tako eto već godinama izlaze upečatljivi crnjak Plavac mali, te izvrsni bijeli pošip.

Ukrasna fontana na ulasku na posjed Grgich Hills Estate u Ruthersfordu u kalifornijskoj dolini Napa

Pogled na Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu

O objektu i vinima na Pelješcu brine Krešo Vučković Bagio sa suprugom. U sklopu vinskog posjeda je i lijepa kušaonica s pogledom na more te s ponudom ne samo finog vina nego i s ponudom finih zalogaja. Dogodine se u glavnoj zgradi planira otvoriti i luksuzni smještajni objekt

Godine koje su se Grgichu nakupljale na plećima nisu se pokazale smetnjom za vinski posjed u SAD a ni za onaj ovdje, stoga što se Mike Grgich na vrijeme pobrinuo da od mladih ljudi stvara vrsne podrumare i enologe, među njima vrlo pouzdan je Krešo Vučković Bagio kao voditelj podruma u Trsteniku, u izvrsnom pak svjetlu i doista dostojan Grgićeve reputacije pokazao se, opet, naš – enolog Ivo Jeramaz, koji je danas u radnom smislu na enološkom kormilu i koji je uvelike pridonio da se u potpunosti ostvari ono čemu je Mike Grgić s vremenom postajao sve skloniji, a to su, zasad barem na imanju u Kaliforniji, proizvodnja vina samo od grožđa iz vastitih nasada i proizvodnja i u trsju i u podrumu maksimalno moguće na ekološkom kolosijeku.

U znak pažnje i sa željom za dobro zdravlje slavljenika! Uz degustaciju njegovih dalmatinskih i kalifornijskih vina u kući Vrutak, Mikeu Grgichu pozdrave i znak štovanja poslali smo Martin Matić i Siniša Drkula iz Vrutka kao domaćini, prof. Ivan Pejić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sommelieri-ugostitelji Krešimir Šesnić, Darko Lugarić i Tomo Jakopović, te novinari Saša Špiranec (Vinart i Jutarnji list), Zoran Vitas (Večernji list) i ja, Željko Suhadolnik

Po najnovijim informacijama, Mike Grgich zdravstveno je u dobrom stanju,  tijekom zime bude u Palm Springsu u južnoj Kaliforniji, a kad jače zatopli vraća se na svoj posjed u Ruthersfordu. Proslava prve stotke organizirana je na posjedu ali obilježava se i u nas, doduše ona prava proslava u vinariji u Trsteniku planira se za sredinu travnja, za kad se najavljuje i dodjela Grgichu plakete Smojina marenda, riječ je o priznaju oko kojega brine znani splitski fotograf i fotoreporter te dizajner Boris Kragić, a koje se, kao sjećanje i na našeg velikana Miljenka Smoju, svake godine dodjeljuje osobama što su se posebno iskazale i u promidžbi Lijepe naše.

Sredinjom travnja slavlje u povodu 100. rođendana Mikea Grgicha bit će u njegovu podrumu u Trsteniku, a plaketu s likom naše ikone Miljenka Smojea Mikeu Grgichu trebao bi predati splitski fotograf i dizajner Boris Kragić

U Zagrebu je u reprezentativnim prostorima nove zgrade trgovačke kuće Vrutak, koja inače u ponudi drži i Grgićeve butelje, održan svečani skup kojime se u povodu 100. rođendana htjelo odati priznanje Mikeu Grgiću za to što je učinio za Hrvatsku i poželjeti mu mnogo zdravlja i sreće. Na rođendanskoj zdravici prigodno su kušani Grgićevi na tržištu sada aktualni hrvatski pošip i plavac mali te kalifornijska bijela i crna vina, doduše Chardonnaya Grgich Hills na žalost nije bilo jer rasprodan je i tek treba stići novim uvozom, a od onoga dostupnoga za degustaciju posebno se dojmio Pošip 2020 Grgić-vina, oduševio je pak Cabernet sauvignon Grgich Hills Estate 2017. ♣

Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023

BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO i KORISNO, UZOR u CRO-VINSKOM SAJMOVANJU

U posljednje vrijeme a otkako je na ovim našim prostorima Bakho zagospodario priredbama ne samo na širokom, nego i na višem nivou, maltene svako iole veće mjesto ovdje ima svoje vinsko, danas posebno IN događanje, često najavljivano pretenciozno sajmom odnosno festivalom, ali – pitanje i koliko uvijek i ispravno – nazvano sajmom odnosno festivalom. Kraj veljače i početak ožujka 2023. bili su nam u znaku ukupno dosad osme po redu manifestacije Lauba Grand Tasting Zagreb, u realizaciji domicilnog Vinarta, sestrinske tvrtke eno-konzultantske jezgre Vinolab a nastale, mudro, prije dosta godina s ciljem da, kao kvalitetna i bitna dopuna projektu, bude specijalizirana za vinsku promidžbu i organizaciju vrhunskih događanja s plemenitom kapljicom kao protagonistom. U desetak dana ukupnog događanja Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023 blistao je, najprije vinskim radionicama u zagrebačkom hotelu Dubrovnik, a onda i kroz dvodnevnu smotru vinara i vina i promenadno kušanje za posjetitelje izravno u susretu s proizvođačima-izlagačima u za takve susrete pogodnoj dvorani Lauba.

Saša Špiranec, i katalog manifestacije (Marko Čolić)

Prvi čovjek Vinarta Saša Špiranec, koji je najprije iskustva stjecao na području vinske trgovine u vodećim uvozničkim i distribucijskim centrima u nas a koji je prema vrhuncu svoje poslovne karijere naglo krenuo nakon što je startao i s publicističkim radom – komentarima, redovitim recenzijama kapljice s tržišta u vrlo praćenim medijima, i potom organizacijom vinskih događanja. Komparativnu prednost nad drugim organizatorima zbivanja sajamskog/festivalskog tipa stekao je najprije – kroz pozitivnim odgovorom prihvaćene – pozive za sudjelovanje upućene doista ponajboljim vinarima i sa stavom da tek ako mu se svi pozvani odazovu a u defniranoj prostoriji/definiranim prostorijama ostane na raspolaganju još slobodnih mjesta prima i druge zainteresirane da izlažu. Na taj način uspio je riješiti to da ponudi reviju vrunske kakvoće i događanje pod dovoljnimm jamstvom da se na njemu kroz cijelo vrijeme trajanja neće stvarati nesnosne gužve, kao poprilične smetnje posjetiteljima što se ozbiljno peofesionano bave vinom i posjetiteljima-ljubiteljima koji žele upoznati nešto novo i drugo a nisu došli, kao brojni drugi, tek da piju količinskim ritmom.

Projekt Lauba 2023 bio je, riječju – bogato i sadržajno, obrazovno korisno događanje. Atraktivna ponuda uzoraka, katalog s dosta svrsishodnih podataka o aktualnoj vinskoj Hrvatskoj te s detaljnim popisom izlagača i s navodom etiketa što ih svaki ponuđač predstavlja, s navodom sorte/sorata i maloprodajnih cijena za svako vino te s kontaktima izlagača – smatram da bi ubuduće bilo dobro i da se ubuduće proizvođači još jače marketinški potrude i da u većem broju ponesu sa sobom svoje prospekte a da na tu u katalogu dodijeljenu im stranicu dodaju još informacija o donesenim svojim uzorcima… Za profesionace iz sektora i za širu publiku vrijedno gourmet-događanje na visokom nivou, k tome, pogotovu i s naknadnim studijskim putovanjem za većma inozemne novinare i vinske pisce te neke sommeliere, event prikladan za efikasnu širu internacionalnu popularizaciju naše vinske produkcije. Sve u svemu, manifestacija što može poslužiti kao uzor u ozbiljnom vinskom sajmovanju!

S grupom inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, snimljeno na festivalu prije njihova organiziranoig odlaska na studijsko putovanje Dalmacijom, na za njih pripremljenoj posebnoj degustaciji 80 izabranih hrvatskih vina

Enolog Robert Brkić, savjetnik na vinskom posjedu Vislander, u drutštvu s enologom Franjom Francemom, prezentira kapljicu od viške Vugave slovenskom sommelijeru Emilu Perdecu i madžarskom vinskim piscu Zoltanu Györffyju

Na pressici uoči manifestacije Lauba Grand Tasting 2023 usjeklo mi se u sjećanje nešto što je općenito prošlo ispod radara zbog dosta suzdržanog istupa na tu temu kao mogućnost najavio Saša Špiranec, a riječ je o tome da bi se paraleno s izlagačkim dijelom u glavnoj dvorani možda u nekoj susjednoj manjoj prostoriji upravo za profesionalna vinska pera, te sommeliere i ugostitelje kao i (inozemne) vinske trgovce otvorila mogućnost da posve na miru, sjedeći komotno uz stolove svaki sa po nekoliko čaša ispred sebe i s listom ponude kroz par dana trajanja Laube maksimalno koncentrirano kušaju što više uzoraka na sajmu predstavljenih etiketa a koje bi im ih, po četiri ili pet etiketa po narudžbi, s liste direktno od zainteresiranih izlagača donosili i utočili angažirani konobari profesionalci. Za posjetitelje-profesionalce postojala bi mogućnost da, kad iz liste s ukupnom ponudom izdvoje uzorke za koje su posebno zainteresirani, bez problema prijeđu u veliku dvoranu na razgovor s proizvođačem čija kapljica im se posebno dopala. S vremenom bi se iz takvog pristupa i s terminom održavanja Laube do kraja veljače u godini kad se, posebice u ugostiteljstvu stvaraju nove vinske liste za dotičnu godinu s naglaskom na unaprjeđenje ponude objekta u novoj turističkoj sezoni, mogle roditi u komercijalnom smislui za svaki (uži) kraj vrlo korisne raspodjele po npr. našima četirima glavnim vinskim regijama (Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija) s akcentima na glavnu sortu odnosno nekoliko najtipičnijih sorata područja ali i na terroirski gledano po užim predjelima najvažnije neke od te četiri regije (npr. graševine iz Daruvara, Kutjeva, Đakova, Baranje i Iloka razlikuju se, kao npr. i plavci iz Sjeverne, Srednje i Južne Dalmacije). Možda bi to potaknulo hrvatske proizvođače da se bolje, i prikladno organiziraju po užim geografski interesnim područjima i da definiraju tipičan zajednički profil vina neke glavne sorte svojega kraja ili nekih svojih sorata-aduta po terroirski užim predjelima, ali i u linijama bazno, superiorno (što bi odgovaralo npr. znanoj talijanskoj oznaci Riserva koja, usput rečeno, nije tek proizvoljno korištena nego mora se bazirati na određenom konzorcijskom, u nas bi se to prevelo udružnom pravilniku u proizvodnji (uključujući i način i minimalnu dužinu dozrijevanja vina) te glede najranijeg mogućeg datuma izlaska vina na tržište)…

________________________________

Najnovije nagrade za vina Belje

________________________________

U hodu prema vrhu tzv. piramide kakvoće može se razmišljati i o Gran Reservi ili nekim oznakama u rangu francuskih 1er crua ili Grand crua, također ploda pravilnika ponašanja u vinogradu i podrumu. Želimo li naša u sve većem broju IZVRSNA vina – i od naših kultivara odnosno kultivara karakterističnih za ovaj naš dio Europe (makar na žalost nerijetko rađena u dovoljno zanimljivoj količini koju bi moglo i te kako upiti i domaće ali pogotovu i strano tržište! – plasirati po višoj cijeni i stjecati značajnu reputaciju na globalnom nivou pa kao slijed toga privlačiti veći broj (eno-gastro) turista i tamo gdje nemamo more za ljetni užitak.Moramo shvatiti da proizvod uz to što je kvalitativno na visokoj razini mora imati estetski decentnu opremu i na etiketama lijepo vidljive i čitljive podatke o (užem) porijeklu, tipu i kategoriji/rangu vina, godištu, suhoći, količini akohola…. te rečenicu-dvije, ali čitljivo inkorporirano, o specifičnom vinogradu, odnosno načinu produkcije… Bez obzira na to što se često u javnosti govori o ekonomskim problemima i krizama, moglo bi se kazati kako i kod nas a pogotovu vani ima i te kako dovoljno potrošača koji su za svoj užitak uz vino sposobni i spremni potrošiti i poprilične svote… U prilog toj konstataciji donekle govori i pogled na  popis vinskih radionica Vinarta u hotelu Dubrovnik, s cijenama ulaznice za svaku od njih.

RADIONICE

Među najatraktivnijim radionicama bila je ona na kojoj su Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić iz Istre prikazali neke sjajne uzorke raznih crnjaka Terre Bianche Contarini Riserva iz berbi od 2012. do 2015, konkretno bih posebice izdvojio Petit Verdot iz 2015. i Syrah 2012. Smisao radionice bio je prikazati vrijednost pozicije Contarini Terre Bianche, koja se nalazi na Bujštini kod Buja i Brtonigle i karakterizira je bijela zemlja, kroz sedam jednosortnih vina od grožđa s tog položaja i, kao finale, kroz mješavinu svih tih sedam sorata pod nazivom Contarini Terre Bianche Riserva rosso. Degrassi i Matelić odlično su se pripremili i nazočnima u prepunoj dvorani podijelili tablice s detaljnim tehničkim podacima o svakome vinu. Visokoprofesionalno, BRAVO! (Marko Čolić)

Položaj Contarini

Upečatljiva radionica vezana tijesno uz glasoviti vinogradarski položaj u Istri Santa Lucia, te za vinogradara/vinara Giancarla Kozlovića. Vodili su je Kozlović i Saša Špiranec. Slikom, tekstom i kroz vina dealjno je prezentiran vinogradarski raj. Tri malvazije – jedna iz 2019., jedna iz 2017. i jedna iz 2009., zatim dva terana – Santa Lucia 2011, pa Santa Lucia 2017, na kraju dvije mješavine – Santa Lucia crno 2016 i Santa Lucia crno 2011.

Sjajna radionica enologa Davora Šestanovića o hvarskim plavcima s različitih položaja na otoku. Posebno su se – uz primjedbu da je s nekima bolje još pričekati s konzumacijom – istaknula vina Plavac mali Grand Select 2017 Zlatan otok Plenković (Sveta Nedjelja), Plavac mali barrique 2016 Vina Andro Tomić (Ivan Dolac), Veli Visko 2018 Vina Carić (Hvarske plaže), Divjok 2019 Luviji (Milna), Plavac mali Pharos Maximus 2015 Hvar Hills (južna strana otoka Hvara) (suhiucasi)

Sjajna vina Zlatan otok, za realizaciju ove na sajmu u Laubi sada prezentirane i na tržištu aktualne berbe bio je zadužen upravo enolog Davor Šestanović. Neke od crnjaka predstavnik Zlatnog otoka Darko Janković nudio je na kušanje i iz magnuma, i pokazalo se koliko u prednosti mogu biti (rasna puna crna) vina napunjena upravo u bocu zapremnine 1,5 litre… (suhiucasi)

Ljubo Makljanić, enolog vinarije Carić, te Mario Jeličić Purko iz Hvar Hillsa (suhiucasi)

Vinartova ovogodišnja priča startala je u Zagrebu već u četvrtak 23. veljače beš s vinskim radionicama – u dosta velikim prostorijama u mogućnosti da prime brojne zainteresirane – i trajala je, uz predah u posljednje nedjelju i ponedjeljak u veljači, u popodnevnim satima u sve dane do revijalne Laube, radionice su bile vrlo atraktivne i poučne, iz tablice se lijepo vidi to što se nudilo. Cijene ulaznicama ovisno o radionici kretale su se od 10 do 20 eura, za jednu radionicu s burgundijskim bijelim vinima kao protagonistima trebalo je izdvojiti  40€. O tome koliko je zanimanje za kvalitetno upoznavanje vina među građanima Zagreba dovoljno govori da su sve radionice – održane u pričično velikim prostorijama – bile odlično posjećene, većna od njih praktički do posljednje raspoložive sjedalice! Propitivao sam se kod organizatora o profilu posjetitelja, posebno me zanimalo koliko je na radionicama bilo profesionalaca iz sektora eno-gastronomije, poglavito ugostitelja te djelatnika iz sektora turizma, ali odgovor, koji bi svakako bilo dobro znati, nisam dobio naime pri prodaji ulaznica nije se od kupaca, makar fakultativno, tražio podatak i o zanimanju…

Gledano u kompletima po danima, meni se u rangu klasičnih radionica najzanimljivijom učinilo popodne u srijedu 1. ožujka, na teme burgundijskih bijelih vina (Željko Bročilović Carlos), plavaca malih s raznih pozicija na otoku Hvaru (Davor Šestanović), velika vertikala rajnskih rizlinga vinarije Joannes Protner (Boštjan Protner), velika crna vina vinarije Degrassi od 2011. do 2015, s apsolutnom zvijezdom Petit verdotom 2015. (Moreno Degrassi i Alen Matelić), zatim Saints Hills Dingač vertikala 10 berbi od 2011. do 2022. (Ernest Tolj), te, kao finale, smotra ponajboljih vina od Trnjka, zvijezde u usponu (Monika Prović).

Saints Hills –butelje s dingačem, te dolje, pogledi na vinograde i u podrum

Ernest Tolj, vlasnik vinarija Saints Hills, na slici sa suprugom, prikazao je vertikalu od 10 berbi svojih dingača, od 2022 pa do 2011. i podsjetio nazočne da i on ima vinograde na poziciji Sveta Lucia, samo njegovi su, eto, poprilično južnije od Kozlovićevih. Kao najupečaljivije vino istaknuo bih Dingač Sveta Lucia iz 2016 kasnije berbe, rasni crnjak. Odmah iza 2016., visoko sam rangirao i berbe 2015. i 2012. Desno, i dolje: Vinarka s Neretve Monika Prović, koja je održala radionicu sa vlastitim vinom pokazala se, osim kao odlična manekenka za svoj chardonnay (bijela haljina) i kao sjajna manekenka za Trnjak (kombinacija u boji) kao zvijezde u usponu. Izdvojio bih ovdje u grupi manje-više spremnih vina dva trnjka s potencijalom za trajanje – jedan iz 2018 a drugi iz 2017 a oba iz hercegovačke kuće Nuić, te Trnjak 2016 Riserva od obitelji Grabovac iz Prološca, a od onih s golemim potencijalom i kojima treba još (dosta) vremena da zasjaju punim sjajem izvanredna dva Trnka – jedan iz 2019 (dozrijevan u barriqueu od slavonske hrastovine, 15,0 vol %) i jedan iz 2020, oba su od Darija Gašpara iz Vrgorca (Marko Čolić)

Caroline Gilby MW

Hvale vrijedna zamisao bila je u sklopu cijelog ciklusa radionica prirediti i jednu posebnu, sastavljenu od smotre vina pod nazivom Discovery/Otkrića – prikaza 40 vina što zaslužuju osobitu pažnju jer ukazuju na svoj veliki potencijal za razvoj dodane vrijednosti kroz vrijeme a već su na tržištu i štaviše u redovnoj prodaji vrlo rijetka, te smotre Icons/Ikone – prikaza 40 zrelih vina koje već i te kako pokazuju svoju visoku kolekcionarsku vrijednost, a također su na tržištu rijetka ili ih više i nema u redovnoj prodaji.

S obzirom da je organizator i ove godine imao mogućnosti da na festivalu Lauba 2023 i poslije na studijskom putovanju po jednom istaknutom dijelu vinske Hrvatske ugosti grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, u zagrebačkom hotelu Dubrovnik priređena je radionica s odgovarajućim izborom od gotovo 80 hrvatskih vina a za te goste iz vana, prezentaciju vinske Hrvatske i degustaciju vina vodila je u vinskom svijetu znana i cijenjena dr. Caroline Gilby MW. Inače na manifestacji Lauba 2023 ona nije bila jedina prisutna nositeljica te svjetski prestižne titule, primjerice bio je tu i naš MW Samoborec Ivan Barbić koji već godinama živi i radi, baš u segmentu trgovine s vinom, u Švicarskoj…

Posebno zanimanje izazvalo je vino od autohtone naše sorte Svrdlovina (13,5 vol%) , a iz proizvdnje vinskog posjeda Bora iz dijela od ukupno sedam hektara vinograda a u vlasništvu Domagoja Žuže iz Podgradine u Sjevernoj Dalmaciji. Od Ivane Paleke čujem da u Hrvatskoj ima ukupno samo četiri hektara zasađenih sa Svrdlovinom, i svi su u zadarskom zaleđu. Svrdlovina se kao popravljač boje vina rado rabila kao dodatak Plavini i Lasinu. Lijevo na slici su ponosni tata, mama i sin Žuža te enologinja Ivana Paleka, a na slici desno bračni par Žuža u društvu je s Ivanom Barbićem, hrvatskim Masterom of Wine zaposlenim u –Švicarskoj! (suhiucasi)

Kad smo već kod rijetkih vina od autohtonh kultivara Lijepe naše, spomenuti svakako valja u sklopu Laube 2023. izloženi crnjak Pharos Starion dolac Darnekušu 2020 od znanoga Antuna Plančića s Hvara, vino, koje je dvije godine dozijevalo u barrique-bačvicama, prezentirala je Plančićeva kćerka. Darnekuša je inače sorta koja uglavnom završava u mješavinama, na južnim brdskim otočkim pozicijama sadi se obično na nadmorskoj visini iznad gornje granice do koje dolazi Plavac mali, a zna se miješati upravo sa snažnim Plavcima da finalnom vinu svojom ukupnom kiselosti dade svježine i živosti. Desno: Enolog Leo Gracin iz Primoštena, koji dosta surađuje s Pelješaninom Vedranom Kiridžijom znanom po Dingaču, donio je na pokaz nešto sasvim drugo – crnjak Kontra, a to je kombinacija Kiridžijinog plavca malog s Pelješca, Gracinova babića iz Primoštena te, po najnovijem, obogaćena – syrahom… Gracin je u Laubi izložio i svoj čisti Babić 2017 s primoštenskog Bucavca (14 vol %, suho, mpc. 24 €). Što se tiče Vedrana Kiridžije, njega je na Laubi 2023 zastupao sin Mislav. Taman kad je njegov Dingač (berba 2020) dostigao cijenu od 40 €, Vedran, koji veli da je već pomalo u godinama, najavio je da – prestaje s proizvodnjom vina za tržište, nastavit će, pojašnjava, tek s vinom od grožđa s Dingača i u količini dovoljnoj za konzumaciju kroz godinu za njega i za prijatelje… (suhiucasi)

Zaintrigirao je i Ivica Dobrinčić iz vinarije Šipun ali, inače, i rasadničar iz Vrbnika s otoka Krka, s crnim vinom Kapitul 2016, mješavinom cabernet sauvignona, merlota i petit verdota (mpc. 39,82 €). Desno: Lijepi Pošip 2021 upravo aktualan na tržištu donijeli su Krešo Vučkovic Bagio i njegova supruga koji vode Grgićevu vinariju na Pelješcu. Oni su pak izvanredan Pošip 2017 (70 % inox, 30 % drvo, 14vol%), kojega više nema u redovnoj prodaji, predstavili u radionici Ikone. U vrijeme Laube 2023. Miljenko Grgich, inače, bio je na pragu proslave svojih prvih 100 godina! Čestitke! (suhiucasi)

Za Discovery/Otkrića na Vinartu Laubi 2023 kao prvi dio degustacije tog popodneva izabrana su sljedeća vina sljedećih proizvođača:

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020; Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019; Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

U društvu ponajboljih – s kraljem Terana Morenom Coronicom, te s mladim perspektivnim ali već i afirmiranim snagama – Josipom Korakom i Dominikom Jagunićem. Najnovije vijesti s Plešivice i baš vezano uz obitelj Korak: U organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije održalo se prvo izdanje godišnjih nagrada Ruža Zagrebačke županije, a među nagrađenima su i Vinarija Korak u kojoj Josip Korak uz tatu Velimira radi kao enolog, dok Josipov brat Bernard Korak u tom ekskluzivnom ugostiteljskom objektu Korakovih vodi kuhinju. Čestitke! (Sunčica Barušić)

Drugi dio popodnevne priredbe – Icons/Ikone :

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević – Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvée J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;Markus –  Babić 2018; Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel  2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel1862 – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Graševina de Gotho 2019 – ikona! Nastala je s jedne strane htijenjem (logično) glavnog enologa Ivana Marinclina koji je na svoju ruku izdvojio bolju partiju graševine od izabranog grožđa, a s druge strane u butelji se našla nekako slučajno, naime politika kuće, čulo se, bila je da se s takvim boljim partijama prvenstveno pomogne u kakvoći litrene graševine (sad je jasnije zašto Kutjevački podrum već godinama najjače reklamira svoje bazno vino za koje je logično da će se i zbog niže, široj publici prihvatljivije cijene dobro prodavati, umjesto da jače propagira svoje visokokvalitetne butelje koje su cjenovno, naravno, iznad, odnosno da propagira svoje uistinu dragulje – visokopredikatna slatka vina još viših cijena i stoga sa znatno smanjenim izgledima da se prodaju!). Marinclin je u nekom trenutku smogao hrabrosti da rukovodećima, s ciljem da, kad se uvjere u vrijednost te odvojene graševine ted a pristanu da se ta graševina samostalno napuni u butelju i pusti na tržište kao novi adut kuće… Na radionici su posebnu pažnju još izazvala vina Maximo Oro 2019 (graševina 60%, chardonnay 40 %, dozrijevanje u bačvicama), zatim Graševina Koria 2018 (selekcija grožđa a i bobica, maceracija uz alkoholno vrenje u trajanju od mjesec dana, duže dozrijevanje), od crnjaka pak Maximo Nero 2019 te Korija 2018 crno (cabernet sauvignon + crni pinot, berba istog dana s time što je kod Pinota crnoga koji je rana sorta grožđe mjesec dana prije berbe ostavljeno na prosušivanju na lozi na odrezanim lucnjevima, dozrijevalo tri godine u velikoj bačvi; 14,5 vol %) (Marko Čolić)

Vinske ikone u punom smislu: Caplar 2018 (55 % Cabernet sauvignon, 45 % Plavac mali, dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, mpc: 35,85 €) – Bastijana Andro Tomić; te Zlatan Plavac Grand Select 2017 (Sv.Nedjelja, 24 mjeseca barriquea, mpc. 26 €) – Zlatan otok, Zinfandel 2018 (15 mjeseci dozrijevanja u barriqueu 40 % novih bačvica, 14,5 vol %, mpc. 39 €) – Korta Katarina; Val Gambalera 2015 (Bale, merlot i cabernet sauvignon, 18 mjeseci barriquea, 14,0 vol%, 163,5 €) – Meneghetti… (suhiucasi)

Dosta je vina nešto starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano vina još vrlo/relativno mladih godišta u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce i više nisu na širem tržištu, u Laubu su za ovu prigodu stigla iz arhive vinara ili pak kolekcionara, da se pokaže kakvi su njihovi dometi…)

FINALE – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. bio je u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Nastupilo je nekih 130 izlagača, najvećom većinom dakako iz Hrvatske, a bilo ih je još i iz susjednih nam država npr. Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, zatim, uglavnom  preko uvoznika i na štandu uvoznika npr. Roto Svijeta pića, MIVA-e, Enozoika… i Talijani, Francuzi, Portugalci, Nijemci, Čileanci, npr. svjetski glasoviti vinski posjed Montes enloga Aurelija Montesa imao je i lijepu radionicu.

Vina Montes: Bila su tu vina iz serije Alpha, te čuveni Syrah Montes Folly, iz 2019, mpc. u Hrvatskoj je 66 € za butelju, i Montes Purple Angel 2018, to su bile zvijezde, s time da Foly Syrah odskače. Voditelj Jakša Tomić u jednom je trenutku uspostavio video vezu sa Čileom pustio glavnom i odgovornome, enologu Aureliju Montesu da i osobno predstavi posjed i filozofiju kuće

Pogled u dvoranu Lauba: uobičajene pretjerane gužve nije bilo kao na drugim ovakvim manifestacijama, ipak festival nije bio i posve pošteđen vreve, broj posjettitelja zagušio je normaalnu prohodnost dvoranom srećom samo neposredno prije kraja manifestacije, u subotu, drugog dana navečer (Marko Colic)

Vrlo prigodno, na ulazu u dvoranu: Mara Barundić iz Doline kardinala – aktivna u ponudi pjenušaca Barun, ovaj desno, 100+ , iz vinograda je s raznim tradicijskim sortama i grožđa s trsova starijih od jednog stoljeća, poslije druge fermentacije u boci nešto više od tri godine razvijao se u ovome magnumu na vlastitom kvascu (Marko Colic)

Franjo Kolarić na svoj štand na degustaciju pozvao je kolege s Korčule Franu Milina Birea (grk), Tomislava Vošinića Klasnića (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot Francesco Grande multivintage iz berbi 2019, 2020 i 2021.

Nove mlade snage iz jaskanske obitelji Šember – Zdenkov sin Mladen i supruga mu Martina. Desno: Damir Režek s Plešivice pohvalio se pak s – novim etiketama vina Damir Drago Režek: Stilski su na kolosijeku prethodnih ali su, za razliku od prethodnih, pomalo, poput Damira, donekle stidljivih, življe, i nekako bolje odgovaraju jako dobrim vinima u butelji… (Marko Čolić)

Susret sjevera i juga: David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, svojima je pušipelom i sauvignonom ranio srce Vedrani Dodig iz dalmatinskog juga! A sjeverac Željko Kos iz Zeline dotjerao je svoju sjevernjakinju Zelinčanku Ivanu Puhelek Purek do suza – smijehom… (Marko Čolić)

Ime za koje će se zacijelo još mnogo čuti: Filip Baraka uz debit, pošip, babić i syrah točio je i svoj vrhunski Prisbus, koji međutim u katalogu nije naveden (?!). Desno: Ante Sladić iz Skradina pljesak je pobrao za svoj crnjak Lasina 2020 (suhiucasi)

Nasmijani veterani iz kaštelanskoga područja – Ivan Kovač Matela i Neven Vuina, s crljenkom, babicom, vlaškom, plavcem… te, desno, mladi Petar Crvik, sin znanog veterana Andra Crvika iz Komaja kod Dubrovnika, sa svojim Vilinim plesom 2018 (plavac mali, merlot i cabernet sauvignon; 25 €). Pero Crvik donio je i vino Lorko Gran reserve 2017 od Merlota, e tu je pak mpc. osjetno viši – 125 €! (suhiucasi)

Obitelj Volarević s adresom u Metkoviću a s trsjem na Komarni izašla je pred publiku u Laubi s dva mlada bijela vina – Pošipom 2022 i s Dubrovačkom malvasijom 25 perpera 2022 (24 sata maceracije a nakon fermentacije dva mjeseca odležavanja na finom talogu) te s tri plavca iz eko-produkcije, dva su iz 2018 a jedan iz 2019. Plavac mali 2018 Platinum Edition na ocjenjivanju američkog vinskog časopisa Wine Enthusiast osvjio je 95/100 bodova, a Plavac mali Gold Edition osvojio je 94 boda. Razlika u jednome bodu na ocjenjivanju, ali bogme poprilična u maloprodaji: Platinum se prodaje po 100 e, a Gold po 25€!

Volarevići u svom podrumu, slijeva Rade, Mate, Dražen, Petar i Josip

Pogledi na vinograde obitelji Volarević

Iz susjedne Bosne i Hercegovine mamili su žilavka, blatina i trnjak od domaćih sorata te merlot, cabernet sauvignon a i cabernet franc od bordoških. Otac Zdenko Milas i sin mu Tomislav iz Humca, logično, najponosniji su na Žilavku 2016 Premium i Blatinu 2012 Reserve pa na Merlot 2013 Reserve, a – desno – Vlatko Nuić, iz obitelji Josipa Nuića iz Crnopoda između Međugorja i Ljubuškoga, a koji se kao enolog usavršava u Wachauu u Donjoj Austriji, kao glavne adute imao je Trnjak 2017 i Cabernet sauvignon 2018 Limited edition, kao specijalno iznenađenje Cabernet franc 2019 (15,0 vol %) kojemu je prije alkoholne fermentacije dodano malo domaćeg hercegovačkog meda!.. Josip Nuić s buteljom tog cabernet franca na slici je uz našeg proslavljenog skladatelja Alfija Kabilja, inačle velikog ljubitelja plemenite kapljice. Nuići su u vinsku avanturu ušli 2004. godine. Danas obrađuju oko 35 hektara pod lozom. Vlatko naglašava kako su njihovi položaji izvrsni jer na nadmorskoj su vinisini od oko 140 metara, na krševitoj su crvenici, okrenuti su prema jugozapadu, udaljeni su oko 25 kilometara od Jadranskog mora, zima je tu blaga a ljeta su sunčana. Zgodno je spomenuti i to da je Vlatko iz Donje Austrije u Hercegovinu donio i pokusno zasadio sortu Veltlinac crveni! (suhiucasi)

Iz Vrgorca stiže Dario Gašpar kao osoba na koju na vinskoj sceni valja jako računati. Znam ga već neko vrijeme ali zasad samo po bijelome vinu zlatarica vrgorska koje kao sasvim mlado pušta na tržište, ali i po nekoliko sjajnih izdanja vranca i trnjaka koje sam bio imao prilike kušati kao vina tek na dozrijevanju, dakle ne još spremna za izlazak iz podruma, ali vrlo vrlo obećavajuća. Gašparovu vrijednost zamijetio je i makarski sommelier Danijel Čečavac Che koji se bavi i time da u suradnji s nekim biranim vinogradarima/vinarima kreira svoje eno-uratke ekstra vrijednosti. S imoćanskom obitelji Grabovac izašao je s odličnim vinom Jeka, a sad se u Laubi mogla kušati i nova Jeka ali rađena s Gašparom. Vino je iz berbe 2019, a sastavljeno je od plavca maloga (Čečavac nastoji osigurati grožđe s najboljih naših vinogradskih pozicija prvenstveno s Dingača te s Ivana Dolca ili Svete Nedjelje na južnoj strani Hvara) u količini od 50 posto te Gašprovh trnjka I vranca po 25 posto. Gašparov Trnjak 2019 i Jeka-Čečavac Gašpar 2019 izvrsne s time da njihovo pravo vrijeme tek dolazi, a dovoljno su moćni I živi da mogu dugu dugo trajati. Jeka se sada prodaje po 100 € za butelju (kolika li će cijena biti kad vino bude na vrhuncu?!), a Gašparov Trnjal 2019 po 30 €. Desno: U obilasku štandova kolegu novinara i vinskog pisca te organizatora vinskih događanja Sašu Dravinca (lijevo) iz Kopra poveo sam do Lovreća u Imotskom vinogorju na dubokom našem jugu, da u društvu s vrlo sposobnim i uspješnim enologom Viktorom Zdilarom kuša, uz lokalnu kujundžušu, snažne crnjake Cuvée2019 (merlot, cabernet sauvignon, syrah i trnjak; mpc 15€), te Cuvée 2018 riservu (syrah, cabernet sauvignon, merlot; mpc. 20€), Dravinčev smiješak i reakcija … a može li repete?… dovoljno govore o tome kako su ga se dojmili spomenuti crnjaci. Kao što je ovaj imoćanski LovreĆ s tzv. mekim a ne s tvrdim završetkom (LovreČ), tako je, za razliku od Vinarije KatiCH, prezime vlasnika u pisanom obliku nešto drukčije – KatiĆ… (suhiucasi)

Iz Slovenije su kao izlagači stigli Boštjan Protner iz vinske kuće Joannes i Božidar Grabovac s posjeda Verus iz Ljutomersko-ormoških gorica te Aljoša Jakončić. Protner je naglasak stavio na rajnski rizling, Grabovac na jako jako dobar šipon, furmint ili po naški pušipel te na sauvignon, ali donio je sa sobom i rizling, i sivi i crni pinot, dok je Jakončič prezentirao svoje bijele i crne Caroline (mješavine sorata). Inače iz Slovenije su još izlagali, na štandovima uvoznika, Matjaž Lemut Tilia, Batič, Ščurek i Kabaj (suhiucasi)

U Laubi je iz Slovenije uz vinske pisce i ocjenjivače vina stiglo i više poslovnjaka iz sektora opremanja vina, naišli smo tako na Daru Špenka koji se bavi izradom ukrasnih kutija za vinske butelje, te vinskog edukatora (vodi Vinsku šolu Belvin sa sjedištem u Ljubljani) i ocjenjivača vina Roberta Gorjaka. I oni, sa sjevera, rado su se zadržavali na štandovima vinskih kuća s dubokog juga što Hrvatske što susjednih nam zemalja. U dobrom raspoloženju eto ih na izlagačkom punktu skopske vrlo renimirane vinska kuće Chateau Kamnik, u društvu s Natalijom Kuzmanovskom, zaduženom za marketing, te s novom, mladom snagom u Kamnikovom enološkim timu. Dolje, lijevo: Oduševili su se sjajnim moćnim crnim vinima Vranec Terroir, zatim 10 barrels Syrah i Kratošija (po naški Crljenak, Tribidrag) (suhiucasi)

Na izlagačkom punktu makedonskog Tikveša (desna slika), gigantske vine kompanije vrlo mudro svrsishodno ustrojene na način da ono najbolje što ima – a to najbolje kakvoćom spade doista u sam svjetski vinski vrh! – plasira na tržište na odvojeni, ekskluzivni način, pod oznakama tipa Domaine de… ili Château, popraćenima nazivima užih lokaliteta gdje su ponajbolje vinogradarske pozicije, ovdje na slici su sjajna crna vina Domaine Lepovo Grand Cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratoišija/crljenak). (suhiucasi)

Prof. Ivan Dropuljić – ozbiljan i, kako djeluje, u kontrolnoj ophodnji Laubom. Začas će studeni, a onda je red na njegovom Zagreb Vino.comu. Zasad se još ne zna hoće li, nakon 15. jubilarne, manifestacija i dalje biti u hotelu Esplanade ili negdje drugdje gdje ima više mjesta…. (Marko Čolić)   ♣

WineRI 2023

KVARNER WINES, i DRUGI…

Atmosfera, i igrokaz na domaću temu… (Marko Čolic)

U Rijeci je, odmah nakon zagrebačke Laube 2023, održan WineRi 2023 koji, inače, postoji od 2017 godine a opisan je kao međunarodni eno-gastro festival,. Ovo najnovje izdanje okupilo je, u hali Exportdrva u riječkoj luci, u malo zamračenoj donekle crvenkastoj kabaretskoj atmosferi, nešto više od 70 izlagača s više od 350 etiketa vina iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Primorsko–goransku županiju predstavili su članovi Udruženja Kvarner Wines: OPG Ružić s vinom Jarbola, OPG Rubeša s vinima Plovanić (Belica), Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan Katunar, PZ Vrbnik, vinarija Šipun, PZ Gospoja, Katunar Estate Winery i vinarija Nada.

Za lokalne vinarije bilo je sasvim logično da se u svojoj prijestolnici pokažu na manifestaciji koja će promovirati njihove uratke, a vinskim kućama iz drugih krajeva logično je bilo svoja vina prezentirati i na ovoj priredbi sada u Rijeci stoga što se, dakako, u obzir uzelo turističko značenje područja i što se računalo na dovoljan/zadovoljavajući plasman i vankvarnerske plemenite kapljice u razdoblju glavne godišnje ofenzive suvremenih nomada i na područje Kvanera ali i najbližih dijelova Istre, s druge strane i sjeverne Dalmacije. Od poznatih naših vinskih podruma izvan Kvarnera i Istre u Rijeci su se kao izlagači pojavili Perak, Skaramuča, Galić, Kolarić, Florijanović, Vuglec-breg, Djurinski, Bodren, Kopjar, Kutjevo, Krauthaker, Zlatno brdo, Enosophia (Feravino), a od inozemnih podruma vidjeli smo onaj s nazivom Tonković a koji kod Palićkog jezera proizvodi finu Kadarku (Rapsodija 2016!), te jedan od najistaknutijih podruma u Srbiji Tri Oraha, iz Makedonije nazočan je bio podrum Stobi, iz Slovenije stigli su Radgonske gorice, Vinakoper, Valter Sirk i Čotar, iz Italije pak Fantinel (Furlanija). ♣

Organizator: udruga Kvarner Wines. Iz organizacije: marketingaš Žarko Stilin Belec. Na listi glavnih pokrovitelja: Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Turistička zajednica Kvarnera. Kataloga festivala na žalost nije bilo, moglo se dobiti tek crni prospektić s navodom imena/naziva uzlagača dopunjeno rednom brojem te skicom iz koje se vidi koji je broj stola gdje u dvorani

Katunar Wine Estate – osnivač tata Anton Katunar u društvu sa znanom riječkom enologinjom Ivankom Rosati, te nasljednik sin Toni Katunar, u društvu sa Zagrepčaninom Vjekoslavom Madunićem, nekad uvaženim spikerom Hrvatskog radija a danas vrlo aktivnim u organizaciji i realizaciji prezentacija proizvođača plemenite kapljice. Upravo neposredno nakon WineRija Madunić je kao gosta na prezentaciji Vrijeme je za… u Zagrebu imao Tonija Katunara (Marko Colić)

Nakon godina rada u marketingu u Iločkim podrumima, Opatijka Karmela Tancabel krenula je samostalnm putem i vrlo je aktivna na prodmižbi kvanerskih vina. Na slici je u društvu s gostom – vinskim piscem i ocjenjivačem vina Darrelom Josephom iz Beča te sa mnom kao glavnim urednikom Svijeta u čaši, a na štandu desno su Slavonac sommelier Damir Zrno sa zadatkom da na turističkom Kvarneru promovira vina od graševine, te, u svojevrsnim izvidima, prof. Ivan Dropuljić, osnvač i direktor zagrebačkog vinskog festivala Zagreb Vino.com, na rasporedu krajem studenoga (Marko Čolić)

Laganija svježa zagorska vina i visoke slatke predikate došao je ponuditi Stjepan Đurinski. Iz susjedne Slovenije, s Krasa, gdje je znan kraški teran (!), stigao je znani slovenski proizvođač Vasja Čotar, na štandu je, s akademskim umjetnikom dizajnerom Brunom Paladinom, riječkog majstora za proizvodnju visokokvalitetnih i raznolikih drvenih pladnjeva za posluživanje hrane Igora Zatkova (Marko Čolić)

Dr Radislav Šćepanovic sa kvćerkom Anom i sa svoja Tri oraha (suhiucasi)

TRI ORAHA: S obzirom da je tu ugledni liječnik kao vlasnik vinskog posjeda s vrhunskim proizvodima odmah se, kad je to već s posebnim povjerenjem – lakše pije! Liječnik-vinar je dr. Radislav Šćepanović Rašo, s njim na slici uz vina imanja Tri oraha je njegova kćerka Ana. Nakon što je proputovao svijetom i obišao sve iole značajnije bordoške vinarije, dr.Šćepanović je 2006. u Negotinskoj krajini, u selu Crnomasnica, pronašao imanje koje se upravo prodavalo a koje ga je inspiriralo da tu zasadi vinograd.

Prema povijesnim podacima, krajem 19. stoljeća kad su zbog napada filoksere uvelike krčeni vinogradi po Francuskoj, u velikoj mjeri obnovljeni su cijepovima uzgajanima upravo u Negotinskoj krajini. Po vinskim pak legendama, Negotinska krajina najčešće je povezivana s Bordeauxom, pa dileme oko izbora sorata za dr. Šćepanovića nije bilo – na 12 hektara nakošenog terena na nadmorskoj visini od 120 do 230 metara i na tlu sastavljenom od kamena, vapnenca i sloja crne zemlje, zasadio je Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Merlot. Vinograd je podijeljen kanjonom u kojemu rastu tri oraha, otud naziv vinariji i robnoj marki.

Logično, kao liječnik dr. Šćepanović odlučio se za eko-pristup, a kao ljubitelj ozbiljnih zrelih crnjaka i za dugo – minimalno barem pet godina – dozrijevanje/odležavanje svoje kapljice u hrastovim bačvicama što se, inače, koriste samo jednom! Dr. Rašo u podrumu sada ima 500 sasvim NOVIH barriquea, te još oko 250 bačvica s vinom starim desetak i više godina. Tri oraha jedina je vinarija u kojoj je moguće kušati neka vina što u bačvicama leže 10 godina i duže, smisao držanja nekih vina tako dugo u drvu je, kaže dr. Šćepanović, stjecanje određenih saznanja vezanih uz razvoj u bačvici dugo držane kapljice. Sad su na tržištu aktualne etikete Gran reserve 2013 od cabernet sauvignona 70 posto i merlota, vino je u drvu provelo šest godina, sadrži 13,5 vol % alkohola, mpc. 25 € za butelju, zatim Merlot 2013, sedam godina bačvice, 14 vol %, mpc 40€, Single vineyard Grand Reserve 2015 od caberneta i merlota, šest godina bačvice, 14,5 vol %, mpc. 33 €.

Inače, u ponudi dr. Šćepanović ima još dva vina koja na žalost nije donio u Rijeku, a to su Wine 500, sastavljeno miješanjem odabrane kapljice šest godina, konkretno od 2019 do 2015, držane u drvu, mpc. za butelju je 55 €, drugo ekstra vino je WINE 750, realizirano miješanjem kapljice uzete iz 750 pomno izabranih barriquea, u toj su kreaciji pomiješana vina od novijih berbi pa sve do onih što su ležala u bačvici 10 i više godina, mpc. je 45 €!

Navečer, pred zatvaranje priredbe: heroji su umorni!

________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vint-age by Vinistra

 NAKON REVIJE TERANA, ZATIM SMOTRE NOVIH MLADIH MALVAZIJA, NA RED SU DOŠLE ODLEŽANE MALVAZIJE

Domaćini na smotri odležanih malvazija, na radionici o Malvaziji istarskoj u zagrebačkoj Esplanadi, slijeva: Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, Boris Miletić, župan, Luca Rossi, predsjednik Vinistre, sommelier Emil Perdec, te Ivan Marić, izvršni direktor Vinistre Dolje, desno: Luca Rossi kao predsjednik udruge pozdravlja uzvanike (suhiucasi)

Nakon manifestacije posvećene istarskom teranu te manifestacije Malvazija En Primeur s novim mladim vinima od Malvazije istarske, u organizaciji udruge vinogradara i vinara istre Vinistra nedavno je, ponovno u zagrebačkom hotelu Esplanade (Vinistra i Esplanade vole se trajno!), po logici, održana i smotra odležanih malvazija. Pod pojmom odležane malvazije smatraju se vina iz predzadnje berbe i starija, u ovome slučaju iz 2021. i iz godina prije. Manifestacija je bila u dva dijela a to su radionica Svijet malvazija u restoranu Zinfandel na kojoj se kroz izbor uzoraka povjeren znanom istarskom sommelieru Emilu Perdecu htjelo, uz prkladne sljedove što ih je pripremila chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić pokazati više lica te sorte u čaši, te promenadno kušanje u društvu proizvđača u Smaragdnoj dvorani. Sa svojom kapljicom sudjelovalo je ukupno 33 vinara i podastrlo 53 uzorka malvazije, najstarija je bila ona iz berbe 2003.

Sommelieri, enolozi, chefovi, vlasnici vinoteka i restorana,  i predstavnici medija imali su priliku istraživati na temu istarskih malvazija, među kojima su bile i one s višestrukim šampionskim titulama i odličjima svjetskog glasa, baš kao što su prije nekoliko mjeseci otkrili ljepotu odležanih terana na premijernom Vint-ageu u organizaciji Vinistre. Pa kad se već ovo događanje vezano uz odležane malvazije spominje uz prezentaciju terana, za primijetiti je da ni na ovoj reviji malvazija a ni na teranima nije bilo, rekao bih, kralja terana u nas ali i vrlo uvjerljivog i uspješnog interpretatora malvazije (bazno vino, pa Gran Malvazija a i pjenušac Due kao stupnjevi više!) – Morena Coronike… Zašto?

– Malvazija istarska jedan je od najupečatljivijih istarskih brendova, nijedna druga sorta nije imala takav utjecaj na razvoj Istre kao vinske regije. Malvazija daje fantastična svježa vina, a o onim odležanim danas pišu i pričaju najpoznatiji svjetski vinski kritičari. Trebalo je puno hrabrosti, volje, truda i znanja da se kreiraju ovako iznimna vina koja u naše vinarije svake godine dovode sve veći broj stranih gostiju i koja su pozicionirala Istru kao vrhunsku eno-gastro destinaciju – istaknuo je u sklopu pozdravne dobrodošlice nazočnima na radionici, Luca Rossi, predsjednik Vinistre.

S njim se složio i također nazočni župan Istarske županije Boris Miletić koji je isto istaknuo kako je malvazija jedan od najpoznatijih simbola istarskog poluotoka.

Emil Perdec kao voditelj radionice, uza nj su Ana-Maria Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Jelena Šimić Valentić, sommelijerka i ugostiteljka. Na ručku se čulo pitanje je li baš bilo nužno na prezentaciju Malvazije istarske kao protagonistice na kušanje nuditi i vina u kojima su, uz malvaziju, i u popriličnom opsegu i svjetski glasoviti kultivari kao Chardonnay i Pinot bijeli… Na račun pak chefice Ane primjedba na dva jela – jedno koje je bilo prezaslađeno umakom i komadćima suhe marelice, te drugo kod kojega je dominirao (za komercijalu prikladan) kokos, oba slučaja nekako su podsjetila na vina začinjena vanilijom, prženime i slatkoćom dobivenima od boravka u neprikladno (ili namjerno!) izabranim (barrique) bačvicama… (suhiucasi)

– Mnogima je prva asocijacija na Istru malvazija. Iako nismo vinska regija s najvećim površinama vinograda, naša filozofija u prvi plan stavlja pojačanu težnju prema izvrsnosti – kazao je istarski župan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković zahvalila je istarskim vinarima na promociji povijesti, tradicije, kulture, izvrsnosti Istre i čitave Hrvatske.

– Ministarstvo poljoprivrede i dalje će prepoznavati sve vaše napore i nastojati pridonositi bilo kojem vidu vašeg komercijalnog uspjeha i internacionalizaciji. Čestitam vam i na domaćinstvu prestižnog vinskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles koji ste na osnovu svoje kvalitete i dobili te s veseljem ističem kako će vas Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske podržavati u ovome, ali i svim ostalim projektima – poručila je istarskim vinarima ministrica poljoprivrede. Župan je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo. Inače, za domaćinskim stolom uz župana Istarske županije, predsjednika Vinistre Luke Rossija  bio je i Ezio Pincan, aktualni pročelnik za poljoprivredu Istarske županije.

Poznati sommelier Emil Perdec upoznao je nazočne s realnošću oko Malvazije istarske u nas i predstavio organoleptički širok spektar sorte malvazije istarske. Malvazija istarska je nakon Graševine u nas najrasprostranjenija sorta, njen glavni dom je Istra gdje se proizvodi u količini od oko osam milijuna butelja godišnje. Odabrao je sedam malvazija koje su sljubljene s jelima Esplanadine chefice Ane Grgić Tomić.

Vrlo fino i konkretno jelo – američki striploin, na vrhu kruna od pinjola i parmezana, umak béarnaise od smeđeg mslaca te bijele šparoge… Odličan, profinjeni spoj bio je pridruživanje vina Malvasia classica 2018 od Polettija s grdobinom i blitvom, pjenom od krumpira, botargom od cipla i panco- mrvicama. Posebna pohvala slatkom desertnom vinu Arbor Selection 2019 (kasna berba i potom grožđe prosušivano u kašetama) vinarije In Silvis iz Sv.Petra u Šumi (suhiucasi)

Radionica je počela s Orange Spritzom Medea brut, vinarije Medea iz Vodnjana kao aperitivom, slijedile su kreacije Ane Grgić i pripadajući im uzorci malvazije, konkretno Tacos od crnog sezama, tartar od usoljenih repova crvenih kozica, aioli od začinskog bilja i citrusa, hrskava salata, pratnja u čaši bio je pjenušac Re 2017 brut (malvazija 70 %, Chardonnay 20 i Pinot sivi 10 posto, sa 4,5 godine na kvascu u boci, od Kabole iz Momjana, poslije toga stigao je dimljeni filet od brancina, umak od suhe marelice i bijelog papra, kao pratnja Malvazija Bomarchese selekcija 2020 od Degrassija, došle su i školjke sv. Jakova s tikvicama, marmeladom od manga, s tartufima i s kokosom, tu je za piće ponuđen Clemente blanc 2000 od Damjanića Fuškulina iz Poreča (malvazija 60 %, chardonnay 30 i bijeli pinot 10 %. Zatim je ponuđena grdobina s blitvom i pjenom od krumpira, s butargom od cipla i s panko-mrvicama, ovdje se u čaši isprsila jako dobra i dobro pristajuća Malvasia classica 2018 od Polettija. Američki striploin s krunom od pinjola i parmezana, umak bearnaise od smeđeg maslaca i bijele šparoga popratilo je vino Simfonija 2016 od rovinjskog Dobravca, riječ je o vrsti jantarnog vina, grožđe je macerirano mjesec dana a nakon alkholnog vrenja vino je četiri godine odležavalo u velikim bačvama. Desert je bio biskvit od pečene naranče i badema, krema od vanilije, aromatični bademi s paprom i cimetom, krema od pečene naranče, a prateći gutljaj Arbor Selection 2019, jako dobro slatko vino podruma In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi a od kasno branog a onda i u kašetama prosušivanog grožđa.

Vintage od 2003. do 2020.

Na promenadnom kušanju Vintage by Vinistra s odležanim malvazijama nastupile su vinarije Cattunar i OMO iz Brtonigle, Damjanić, Kadum i Agrolaguna iz Poreča, Benvenuti i Bertoša iz Kaldira, vinarija Marijan Arman, Rossi, Pilato i Sosich Wines iz Vižinade, Dobravac i Vivoda iz Rovinja, Meneghetti iz Bala, Matić i Polleti iz Višnjana, Anđelini iz Pazina, Anđelo Brčić iz Nove Vasi, Marčeta iz Fažane, In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi, Vina Matošević iz Krunčića, Vina Zigante i Dešković iz Kostanjice, Ipša iz Livada, Medea iz Vodnjana, Vina Franković iz Buja, Kozlović i Prelac iz Momjana, Pervino iz Novigrada, Tomaz  i Fakin iz Motovuna, Degrassi iz Savudrije.

Promenadno kušanje u Smaragdnoj dvorani pratio je prikladan katalog – organizatoru treda odati priznanje – s navodom vina i proizvođača, godištem berbe te fotografijom svake pojedine butelje i s podacima o pozicijama vinograda (navod naziva i nadmorska visina), sorti/sortama, starosti trsova, načinu proizvodnje, načinu i dužini dozrijevanja, alkoholnom stupnju, dodani su tu i kraći opis vina, te podatak o preporučljivoj temperaturi posluživanja.  Bilo je vrlo lijepih vina, dakako, ali bilo je istodobno i dosta vina koja su se međusobno razlikovala donekle i stilistikom, a na etiketama na buteljama to nije baš uvijek bilo dovoljno uočljivo i jasno komunicirano.

Kod braće Benvenuti – Nikole i Alberta – iz Kaldira, koju prati vrlo visoka reputacija kako za malvaziju tako i za teran. Prolistavši katalog njihov sam stol izabrao kao svoju prvu stanicu za kušanje, naime kod njih sam naišao na odlične malvazije Anno Domini berbe 2020 i berbe 2016 (obje 12 mjeseci odležavanja na finom talogu u rabljenoj drvenoj bačvi od 2000 litara; specifične arome i okus), a dobivene od loza sađenih daleke 1946. godine, dakle – mojih vršnjakinja! Začas se tu okupila ekipa prijatelja koji nisu baš predaleko daleko po dobi – Edi Maletić i Davor Romić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Frane Ševo, sommelier s dugim radnim stažom u Njemačkoj, uslikala nas je sve Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In

Klaudio Tomaz sa sinom: znana njihova malvazija gornje kategorije je Sesto senso, sad je aktualna berba 2017, a riječ je o izbornoj berbi bobica s pozicije Stanzietta i od trsja sađenog 1952. godine! Nakon berbe slijedila je maceracija od 21 dana, a onda je vino dozrijevalo 18 mjeseci na finom talogu u velikim bačvama od hrasta, murve i akacije. Desno je proizvođač Kadum iz Poreča, za kojega će se zacijelo još čuti. Nastupio je sa svojom Malvazijom istarskom Selection 2019, koja je bila izabrana i za smotru Otkrića/Ikone u sklopu festivala Lauba 2023. Inače i grupa istarskih vinskih stručnjaka ukazala je Kadumu povjerenje odlukom da i njegovo vino bude na prezentaciji (en primeur) sasvim mladih, novih malvazija prije koji mjesec u zagrebačkoj Esplanadi.

Razmjena dojmova i iskustava uz vrlo zanimljivu Malvaziju OMO 2020 – Alen Matelić, enolog u podrumu Morena Degrassija, i Milan Budinski, donedavno (iznimno uspješan) glavni enolog kod Laguna vina porečke Agrolagune, a koji se odlučio prebaciti na vlastitu proizvodnju vina. Sklopio je dogovor s vinarijom Veralda iz Brtonigle da u njoj bude enolog- savjetnik, a zauzvrat je dobio dopuštenje da za svoje potrebe koristi grožđe s nekih 20 hektara Veraldinog nakošenog terena… (suhiucasi)

__________________________

Uz vino Ottaviano – unuka Carlotta Coronica (suhiucasi)

VINO OTTAVIANO, POSVEĆENO PREMINULOM OCU – Kad ga već nije bilo u Esplanadi na priredbama s teranom i odležanim malvazijama u organizaciji Vinistre, Moreno Coronica u Zagrebu se s kompletnom obitelji – suprugom Suzanom te kćerkama Carlottom i Serenom – pojavio posebno, na prezentaciji svoje malvazije Ottaviano, posvećene njegovom umrlom ocu. Nekoliko mjeseci prije toga ovećoj grupi sommeliera, enologa, vinskih novinara iz Hrvatske i Slovenije kod sebe u prostranoj kušaonici u sklopu svog vinskog podruma u selu Koreniki kod Umaga raskošno je predstavio vertikalu Gran terana – desetak različitih berbi od 2017.  prema starijima, sve do onih sa starom, bijelom etiketom.. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji, a to je na ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, jako pitko, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano naime kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem.

Čast, i veselje biti s s bračnim parom Morenom i Suzanom Coronica te njihovim kćerkama

___________________________

Vinistra na ProWeinu 2023

Veliko zanimanje za malvaziju i teran na ProWeinu 2023

Nije bilo mira za Vinistru, naime za tu udrugu ovih dana bila su, uza sve druge programe, još i tri intenzivna dana na najvećem vinskom sajmu – ProWeinu u njemačkom Düsseldorfu. Istarski vinari nastupili po prvi put samostalno, štand za njih sve bio je uz štandove jakih vinskih zemalja Portugala i Mađarske.

Opći je dojam da je odluka da se ove godine istarski vinari predstave samostalno na najvećem svjetskom vinskom sajmu, u Düsseldorfu, pokazala se kao pun je pogodak za Vinistru. Predstavnike 13 poznatih vinarija došao je u Njemačku podržati župan Istarske županije Boris Miletić! Na Vinistrinom štandu nastupile su vinarije Agrolaguna, Damjanić, Medea, Fakin, Meneghetti, Pervino, Cattunar, Rossi, Bertoša, Kozlović, Benvenuti, Matošević i Franković.

– ProWein je još jednom pokazao da je vodeći međunarodni sajam u sektoru vina i alkoholnih pića. Iznimno me veseli veliki interes vinskih profesionalaca za istarskim vinima, posebno za našim sortama Malvazijom i Teranom. To je rezultat prvenstveno vrhunske kvalitete naših vina, ali i intenzivnih promotivnih aktivnosti koje kao udruga poduzimamo na ključnim tržištima. Mi nemamo tako velike površine pod vinogradima poput najpoznatijih vinskih regija, ali kvalitetom naših vina nimalo ne zaostajemo za najboljima izvana, što je potvrđeno ove godine na ProWeinu – istaknuo je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Od 19. do 21. ožujka na düsseldorfskom sajmu nastupilo je gotovo šest tisuća izlagača iz više od 60 zemalja, obišlo ga je 49 tisuća poslovnih posjetitelja iz čak 141 zemlje.

Predstavljanjem na sajmu Prowein u Düsseldorfu Vinistra je svijetu ispričala priču o maloj iznimno atraktivnoj vinskoj regiji s vrhunskim vinima, i Istra će zahvaljujući i tome zacijelo dodatno učvrstiti status prepoznatljivog brenda ne samo na svjetskom turističkom, već i na vinskom tržištu.

– Iznimno nam je bilo važno sudjelovati na jedinom međunarodnom sajmu koji prati cjelokupno svjetsko vinsko tržište. Osobito nam je zanimljivo i to što se sajam održava u Njemačkoj, turistički najznačajnijem emitivnom tržištu za Hrvatsku te Istru, jednu od najomiljenijih destinacija na Mediteranu – dodao je Luka Rossi.

Nakon nastupa na sajmu vina u Düsseldorfu za Vinistru nije popuastila napetost, naime od 5. do 7. svibnja Vinistra organizira 29. izdanje istoimenog vodećeg regionalnog vinskog sajma u gradu Poreču, a samo tjedan kasnije, od 11. do 14. svibnja, očekuje je domaćinstvo jednom od vodećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles 2023- sekcija mirnih crnih i bijelih vina. ♣

____________________________

Lijepe vijesti sa Žumberka

IVICA FRLAN – BESKOMPROMISNO NA PUTU KAKVOĆE!

Vrh Vivodine (pod zaštitom sv. Lovre!) na vrhu brda odakle se pružaju lijepi pogledi s jedne strane na naš Žumberak a s druge strane na vinorodno metliško područje u Sloveniji, sa svoja dva simbola – lijepom crkvicom i restoranom Frlan (suhiucasi)

Institucija već dugo godina kroz ugostiteljstvo znana po odličnima janjetini i tradicijskim domaćim jelima kraja – obiteljsko gospodarstvo Frlan iz Vivodine (mjesta na vrhu brda s kojega se lijepi pogledi otvaraju s jedne strane na pejsaže parka prirode Žumberak u Hrvatskoj a s druge strane na vinorodni krajolik kod Metlike u susjednoj Sloveniji) otkriva sada, nakon što je vodstvo objekta preuzeo sin Ivica, nove konture moguće skorašnje cjelovite zvijezde kraja, kompletirane nezaobilaznim, značajnim vinskim sadržajem!

Uz ugostiteljstvo, vinogradarstvo i proizvodnja Bakhova nektara također su dugačka tradicija u vivodinskoj obitelji Frlan, ali s nedavnim dolaskom Ivice na kormilo imanja pristup vinovoj lozi i vinu počeo se bitno mijenjati u odnosu na ptiču prije, naime dinamični nasljednik, tijesni tatin suradnik u vinogradu i podrumu od svoje rane mladosti, a, usput rečeno, nakon što se kroz posljednje godine  sjajno ispraksirao u pečenju (i kod ponajboljih plešivičkih i hrvatskih vinara od kojih je imao što naučiti o Bakhovu nektaru!) žumberačkog specijaliteta janjetine  čvrsto je odlučio dati svoj doprinos promjeni bitno nabolje u kakvoći i osebujnosti plemente kapljice u bregovitom žuberačkome kraju i dakako posebice u ponudi svojega ugostiteljskog objekta.

Tradicijski pogača i narezak dobrodošlice u Vivodini ali i u pograničnom dijelu susjedne Slovenije! Dolje: nadaleko poznati specijalitet kraja – mlada janjetina, pečena uz budnu pažnju majstora Ivice Frlana (suhiucasi)

Ivica Frlan, majstor-pečenjar a u zadnje vrijeme i sve veći majstor vinar, uz svoj sivi pinot iz 2021, ozbiljno vino s 14 vol% (suhiucasi)

Žumberak, gdje se inače dosta obitelji odavna bavi vinskom produkcijom, slovi kao ekološko (još) vrlo čisto područje, ima veliki potencijal upravo u kontekstu vina, makar ovdje je na žalost još deficiratarna kapljica višeg ranga i za probirljivije potrošače. Što danas dobra ponuda osebujnih specijaliteta na tanjuru ali istodobno i u čaši znači za (kvalitetan) turizam ne treba isticati, a kad predio uz rijeku Kupu, svrstan u kategoriju zvanu Park prirode plijeni ljepotom i jedinstvenošću divljine prirodnih lokaliteta, zatim kad ambijent obiluje vrijednim sadržajima vezanim uz povijest i kulturu, kad u okrugu postoje Krašić i Dolina kardinala, kad ima nekoliko značajnih ribnjaka-uzgajališta gdje je moguće kupiti svježu upravo iz vode izvađenu ribu, atraktivnost teritorija diže se na visoku potenciju.

Ivica Frlan, koji brine o oko 25.000 trsova raspoređenih na oko pet hektara terena smještenih u Vivodini i uz nju a na nadmorskim visinama od 200 do 320 metara. Uzgaja graševinu koja pokriva nekih 60 posto sortimenta u vinograima što ih obrađuje, tu su, zatim, za žumberački kraj karakterističan Muškat žuti (proizvodi ga u varjanti poluslatkog, pogodno da prati slatki desert ali slatkoća mu nije naporna jer vino ima odgovarajuću, lijepu, izvrsno parirajuću  ukupnu kiselost), pa Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, obećavajući  Chardonnay, Pinot sivi, od crnih kultivara prisutni su (uz janjetinu vrlo pristajuće) Frankovka i vrlo vrlo obećavajući Pinot crni.

Ivica Frlan već je na različitim natjecanjima osvojio više značajnih trofeja, ali njegovo pravo vrijeme, rekao bih, tek dolazi! Dolje je uz bačvice s vrlo obećavajućom kapljicom što od Chardpnnaya što od Pinota sivoga, još na dozrijevanju. Treći adut – crni pinot – počivat će, kao i ova dva prethodno spomenuta vina, također u ovakvoj bačvi(ci (smještenoj malo podalje ali dovoljno da bude izvan dohvata kamere) do pred kraj berbe 2023, tada će se vina napuniti u butelje i staviti na dozrijevanje, a bačvice će se pripremiti za prihvat novog mladog vina spomenutih kultivara… (suhiucasi)

Ivica je drastično je preokrenuo rad u vinogradu: osjedno smanjenje prinosa po trsu, više pažljivog rada u trsju i sukladno tome manja uporaba raznih kemijskih sredstava za zaštitu, veća pažnja pri određivanju termina berbe za svaku sortu, zatim odmaknuće od većma uokolo još ustaljene prakse da se rabi svo ubrano grožđe od svake pojedine sorte za jedno vino, on, kaže, unatrag koju godinu ozbiljno izdvaja (naj)kvalitetnije grozdove za svoju top-kakvoću, a te svoje riječi lijepo je potkrijepio stavljanjem nam na uvid svoje eno-uratke, neki od njih još su na odležavanju i u inoks-cisternama u klimatiziranom podrumu, tu prvenstveno mislim na rajnski rizling, a neki su na dozrijevanju u drvenim bačvama a to su sivi pinot, chardonnay, crni pinot….   U podrumu apotekarska higijena, sasvim NOVA suvremena oprema s nizom tehničkih nijansi u službi i olakšavanja posla i usmjerenih postizanju boljeg rezultata, kvalitetne nove drvene bačve znane tvrtke Garbelotto, usput rečeno: zasad neke srednjeg volumena ali u planu je i nabavka jedne veće zapremnine.

Vrlo lijepa, prostrana kušaonica i mjesto za istinsko uživanje u plemenitoj kapjiici visokoga dosega, te, dolje, manji, uži prostor za stoječko kušanje prigodnih prigrizaka i Bakhova nektara. Pred odlazak – sjajne slana savijača od sira i slatka od jabuke… (suhiucasi)

Slatki slani rastanak – odlične domaće štrudle

U segmentu plasmana – lijepo uređeni veliki restoran, te, u sklopu glavne zgrade i, tik uz proizvodni dio vinskog podruma, krasna prostrana kušaonica s nekoliko polu-pregrada tako da se doimlje da je s više prostorija, sve opremljeno s ovećim okruglim stolovima i udobnim sjedalicama, dodatni prostor za kraće degustacije na stoječki i vina i nekih specijaliteta iz restoranske ponude. Preko ceste, nasuprot glavnoj restoranskoj zgradi Frlanovih i tik ispod lijepe mjesne crkvice (lokacije održavanja ne samo svetih misa nego i raznih prigodnih vjerskih svečanosti, osobito značajna ovdje posvećena je zaštitniku kraja sv. Lovri, datum je, da podsjetim, 10. kolovoza…) plato je za šire okupljanje na šire pučkim svečanostima uz ražanj, roštilj, vino… Frlani, koji vele kako im u Vivodinu dolazi dosta Zagrepčana i Karlovčana, ali i posjetitelja iz susjedne Slovenije mislili su, u okviru svojih sadašnjih mogućnosti, i na goste koji bi se zadržali i više od jednog dana, pa su u ponudu stavili i mogućnost smještaja u četiri gostinjske sobe!

Žumberak i Vivodina – samo naprijed kroz kvalitetan turizam!… ♣

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2023 – hints to the smart purchase

   

LEGENDA

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  ⇒  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •   – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________