PJENUŠAVO SLAVLJE U DEŽELI I NA PRAGU LIJEPE NAŠE

                    

pjenusci sretna nova

 TOM STEVENSON

Champagne  & sparkling wine

ESSI AVELLAN MW

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

POTKRAJ PROSINCA 2013. PROMOVIRANO JE NAJNOVIJE IZDANJE SVJETSKE ENCIKLOPEDIJE ŠAMPANJACA i PJENUŠACA u KOJEMU JE POPRILIČAN PROSTOR DAN SLOVENIJI, a OD HRVATSKIH PJENUŠARA TEK OFRLJE SU SPOMENUTI PERŠURIĆ, TOMAC i MENEGHETTI…

Iako se i u Hrvatskoj i u Sloveniji pjenušci – i klasičnom, šampanjskom metodom – proizvode već desetljećima, i iako se na tržištu u Hrvatskoj i Sloveniji već dugo nude šampanjci, svijet mjehurića i pjenušavo slavlje zapravo su tek sada i službeno došli u Deželu i na prag Lijepe naše.

Izašlo je, naime, i potkraj prosinca 2013. promovirano  najnovije izdanje Svjetske enciklopedije šampanjaca i pjenušaca (World Encyclopedia of Champagne & sparkling wines) autora Toma Stevensona, danas na području publicistike najvećeg svjetskog autorireta za šampanjce i pjenušce, i Essi Avellan MW, urednice magazina Fine Champagne, koja je ažurirala podatke i dala nove priloge.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Janez Istenič i njegov sin Miha s Christie’s-ovom Enciklopedijom u kojoj su među 17 slovenskih proizvođača pjenušaca kao posjed ocijenjeni najbolje, sa 81 od mogućih 100 bodova

Knjiga, objelodanjena pod kapom vrlo znane londonske kuće Christie’s, na 528 stranica prezentira pjenušava vina od najboljih francuskih šampanjaca pa do pjenušaca manje znanih proizvođača iz cijeloga svijeta, uključujući i – Kinu! Opisani su 1600 proizvođača i njihovi proizvodi, svakog proizvođača prati i ocjena bodovima do 100, ali dodijeljenima ne pojedinim njegovim pjenušcima nego posjedu u ukupnosti, na bazi njegove povijesti, ponude, stabilnosti u kakvoći, načinu proizvodnje i stilu vina. Tekstove prati oko 400 sjajnih fotografija.

S područja ove naše regije poprilično je poglavlje posvećeno Sloveniji, odakle je spomenuto 17 proizvođača pjenušavih vina, s time da je najbolje ocijenjeni slovenski proizvođač kuća Istenič iz Stare Vasi kod Bizeljskoga na granici s Hrvatskom.

Vlastitu enciklopedijsku promociju s obzirom na uvrštenje u Enciklopediju i s obzirom i na najbolju ocjenu među Slovencima obitelj Istenič imala je pred grupom istaknutih novinara iz Slovenije i Hrvatske u svojoj vinoteci u Ljubljani na način da je pred svima video-vezom razgovarala s Essi Avellan MW i sa stručnjacima za pjenušce iz New Yorka i Moskve. Slavilo se uz male zalogaje i pjenušac No 1…

Evo i kako su ocijenjeni pojedini slovenski poizvođači, ponovno uz napomenu da je ocjena ogledalo cijele tvrtke a ne tek nekog pjenušca posebno.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Za vrijeme promocije Enciklopedije – Isteniči su iz svojega ureda preko malog ekrana izravno razgovarali s koautoricom Essie Avellan MW i sa stručnjacima za pjenušce iz New Yorka i Moskve

Isteniči su osvojili ocjenu 81, a odmah do njih na drugome mjestu je Bjana iz Goriških brda s 80 bodova, treći je P&F Wineries iz Jeruzalema sa 77 bodova. Ostali su s bodovima dosta niže. Evo i, abecedno, imena/naziva proizvođača i njihovih ocjena po Christies’u: Čarga bez ocjene, Jakončič 70, Vinska klet Goriška Brda bez ocjene, Kunej 50, Medot 65, Movia bez ocjene, Pullus 72, Radgonske gorice 70, Silveri 75, Sinefinis 70, Vinag 60, Vinakoper 60, Vipava 1894 bez ocjene, Zlati grič 60 bodova.

Knjiga se može kupiti/naručiti kod Isteničevih  u Ljubljani i na Bizeljskom, odnosno putem interneta preko  http://www.bloomsbury.com/uk/christies-encyclopedia-of-champagne-and-sparkling-wine-9781906650186/  Cijena je oko 50 eura.

I Hrvatskoj je u knjizi dan prostor, istina tek sasvim mali, toliki da se ofrlje spomenu tri proizvođačka imena – Peršurić, Tomac i Meneghetti… Dakako da pomalo žalosti što je Lijepa naša baš tako oskudno spomenuta, istina mi se i ne možemo hvaliti da smo neka pjenušava velesila međutim hrvatska pjenušava scena posljednjih je godina dosta živnula što se tiče broja proizvođača i broja domaćih etiketa na tržištu, pa i kakvoće. A nekoliko imena kao što su npr. Tomac, koji je sada, rekao bih, i izrazito najbolji hrvatski pjenušar i koji je ove godine izašao s perlajućim kuriozitetom – pjenušcem od baznog vina proizvedenog uz pola godine maceracije u amfori i potom dvije godine dozrijevanoga u velikoj hrastovoj bačvi, te Peršurić svakako zavređuje i veći opis, a ne tek usputni spomen. Treće spomenuto ime u enciklopediji uopće i nije primarno orijentirano na pjenušava vina, ali kad je već u knjizi navedeno, trebalo je onda uvrstiti i Kabolu, Bolfana, Vuglec-breg, Kutjevo, Željka Kosa

KAKO LOBIRAMO SAMI ZA SEBE?

Ovaj blijedi tretman Hrvatske u Enciklopediji pjenušaca i predpraznično raspoloženje, kad se obično popije čaša više pjenušca, bio je povod da Hrvatski radio uz pomoć svojega suradnika novinara Tomislava Radića priredi prigodnu emisiju posvećenu pjenušcima, a u koju sam i ja pozvan da kažem nekoliko rečenica o Enciklopediji te o aktualnome pjenušavome stanju nacije, kad se na domaćem tržištu uz naše pjenušce po različitim maloprodajnim cijenama nalaze i razna pjenušava vina iz uvoza, od onih u maloprodajnoj po jedva 30 kuna (prisjetimo se: takve pjenušce novinar HTVa Mladen Stubljar prije koju godinu pred kamerom je izlijevao u kanal!), preko talijanskih prosecca po povoljnoj cijeni i preko španjolskih cava koje također znaju biti s dobrim odnosom kakvoća-cijena, do šampanjaca najjačih francuskih maraka po, i, astronomskim svotama.

Najprije o slučaju Enciklopedija u kontekstu Lijepe naše: s jedne strane greška je autora Stevensona i Avellan što kao odgovorni za izdanje sebi nisu dali dovoljno truda da se napokon posvete jače i Hrvatskoj (kao što su se npr. Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding, surađujući s profesorima Edijem Maletićem i Ivanom Pejićem, u svom vodiču svjetskim vinskim sortama, također izdanime prije kratkog vremena, posvetili npr. Graševini!) i što su se oslanjali na podatke o hrvatskoj produkciji ne od izvora iz Hrvatske, dakle izravno s lica mjesta, nego od autora iz neke od susjednih nam zemalja a s kojime se poznaju i za kojega su valjda bili uvjereni da je dobro informiran o hrvatskim pjenušcima sada. S druge strane, propust je – i to veliki! – ovdje u nas, jer sami proizvođači ne odlučuju se, pogotovu ne ujedinjeni, za jači marketinški istup, i jer, očito, iako se posljednjih godina, uz svesrdnu potporu Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore, grčevito nastoji hitro učiniti neki marketinški pomak u našu korist i postići prodor s hrvatskim vinom vani, nismo se adekvatno i dovoljno pomučili nametnuti se, konkretno u ovome slučaju autoritetima za pjenušce na polju međunarodne publicistike.

Hrvatski proizvođači vina morat će uvidjeti da ovako kako sada rade baš i ne ide onako kako bi trebalo. A propos upravo pjenušaca, sjećam se da je upravo revija Svijet u čaši, baš i na moju inicijativu, svojedobno inicirala susret hrvatskih šampanjera u zagrebačkom restoranu Okrugljak a s ciljem da se utemelji poslovna udruga proizvođača pjenušaca, i svi iole relevantni domaći proizvođači odazvali su se, stvar su popratili i Hrvatska radiotelevizija i tisak, neki naši vinari-šampanjeri izrekli su tada pred tv-kamerom velike riječi, jedan je od njih izabran da sastavi i statut, ali se maltene odmah nakon izlaska iz Okrugljaka stvar razvodnila i onda i – raspala! Naši proizvođači valjda nisu ni shvatili o kakvoj udruzi tu treba biti riječ i kakvo može biti njeno značenje. Vidim da i sada udruživanje hrvatskih vinara općenito u interesne poslovne zajednice ide traljavo, i dok tako bude, tj. dok osobne netrpeljivosti i zavist budu iznad zajedničkog poslovnog interesa i kroz to i pojedinačnog poslovnog interesa teško je nadati se uspjehu na tržištu.

Što se tiče aktualne domaće mjehuričave scene: neki izvori kažu da se ozbiljnije – doduše više nastojanjem u samoj proizvodnji nego baš količinom – u nas pjenušcima bavi oko 40 vinskih posjeda. Prvi počeci bili su na Plešivici u osamdesetim godinama prolog stoljeća, dok je na području Jastrebarskoga djelovao ing. Franjo Jambrović, enolog tada Jaska-vina s podrumom u Mladini. U Istri, pokretač je bio Đordano Peršurić.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Već godinama najbolji u nas: Tomac i Peršurić

Samo dva posjeda maksimalno su koncentrirana na pjenušce, ostalima je primarno mirno vino a pjenušac, mada ga proizvode za tržište, tek je izlet u nešto drugo. Kroz brojne degustacije u sklopu Potrošačkog putokaza revije Svijet u čaši, pa Čašica Večernjeg lista, vrednovanja u organizaciji revije Akademija, zatim kroz sajmove, festivale, radionice, posjete vinarima, mogu potvrditi da su se u hrvatski perlajući vrh značajno izdvojili obitelj Tomac iz Jastrebarskoga i obitelj Peršurić iz Peršurića/Poreča, zatm da vrlo solidne uratke nude Clai, Kabola, Puhelek Purek, Vuglec-breg, Grabovac, Meneghetti, Veralda, Jarec-Kure, na (vrlo) dobrome su putu Trapan, Željko Kos, Kašner, Šember, Miklaužić, Cmrečnjak, priključak drže Kutjevo, Franc Arman, Iločki podrumi, Mladina, Anton Katunar, PZ Vrbnik. Krenuo je i Tomislav Bolfan s Vinskog vrha, a od berbe 2013. proizvodnju pjenušaca najavio je i Velimir Korak.…

 Hrvatski potrošač sve se više priklanja pjenušcu, a kojemu – e, to ovisi o cijeni koju treba izdvojiti za butelju. Oni koji imaju novaca i koji, k tome, i dosta putuju svijetom pa poznaju materiju, bez problema će se opredijeliti za šampanjac, te za uradke ponajboljih pjenušara iz Franciacorte – talijanske Champagne, odnosno za hrvatske špice posebice one od Tomca i Peršurića.  Ali, znatno je više onih kojima je novčanik tanji. Čini mi se da je značajan pomak kod šire mase potrošača prema povećanju potražnje za pjenušcima u nas ostvaren jačim prodorom k nama, unatrag koju godinu, pjenušavih vina Prosecco di Conegliano odnosno Prosecco di Valdobbiadene, jer ta su vina redom vrlo korektna, neka i znatno nadilaze razinu korektnosti, a maloprodajna cijena je prihvatljiva i za širu masu, k tome ugostitelji su prosecco, za koji su sigurni da mu u tehničkom smislu neće biti upućene zamjerke publike, spremni, za razliku od  skupljih pjenušaca, rastakati i nuditi i na čašu…

 LansonBobo Moet rose

Moët 2002! U gornjoj kategoriji: i Lanson

VAŽNO ZA POTROŠAČA

Što je važno za potrošača da zna kad u moru ponude s police trgovine bira pjenušac? Šampanjci imaju svoj standard, image, i cijenu koja je uglavnom dosta visoka, makar ne znači automatski da i svaka šampanjska etiketa kakvoćom pjenušavoga vina i podnosi cijenu što je ima. U dosta slučajeva ta visoka cijena rezultat je zapravo visoke međunarodne reputacije Champagne kao kraja u kojemu kraljuju pjenušava vina. Najpoznatije šampanjske marke jesu doista kakvoćom u špici, ali su malo kome (u nas) dostupne. I najbolji naši i slovenski pjenušci kao i oni iz Franciacorte nisu baš jeftini – između 140 i 150 odnosno 170 kuna, ali cijenom su ipak niži od šampanjaca.

Dobar odnos cijene i kakvoće zna imati francuski crémant (pjenušci rađeni klasičnom metodom ali dakako ne u Champagnei nego u drugim pokrajinama, primjerice Alsaceu), dobar odnos u pravilu nudi i španjolski pjenušac cava iz područja Tarragona/Penedès u Kataloniji, proizveden klasičnom metodom od lokalnih sorata Macabeo, Xarello i Parellada. Kao što sam već spomenuo, joker za one s plićim džepom a željne pjenušavog slavlja i, ljeti, osvježenja, može biti prosecco, a mogu biti i neki pjenušci klasične metode koji se u novije vrijeme u nas i u Sloveniji namjerno rade na način da bi u prodaji bili jeftiniji te da se mogu rabiti i za razna osvježavajuća pića začinjena voćem, odnosno aromatičnim biljem i dodatno rashlađena kockama leda.

U čemu je kvaka? Šampanjci i iole ozbiljniji pjenušci proizvode se od pažljivo dobivenoga baznoga vina na način da su uzgoj grožđa i berba  podešeni posebno za pjenušac kao finalni proizvod tako da to, osnovno vino bude s vrlo niskim alkoholom, s niskim SO2 i s visokom ukupnom kiselošću. Bazno suho vino na drugo alkoholno vrenje (sekundarna fermentacija) stavlja se, uz dodatak sladora i šampanjskih kvasaca, u bocu s krunskim zatvaračem koji drži tako čvrsto da ništa ne propušta niti iz boce niti u bocu. Kvasci postupno pretvaraju šećer u alkohol, ugljični dioksid (mjehuriće) i talog. Potom pjenušac nakon fermentacije na kvascima u butelji treba odležavati najmanje tri godine a u dosta slučajeva ambiciozniji proizvođači ostavljaju ga i puno dulje, kako bi dobio na dodanoj vrijednosti. Logično je da takvi pjenušci moraju imati višu cijenu.

Neki proizvođači pjenušaca koji su se opredijelili za drugo vrenje u butelji idu na dosta kraći boravak pjenušca na kvascu u boci, često ne duži od 1,5 godine a nerijetko i od jedva godine dana, pa im to dopušta da ga prodaju jeftinije. Neki opet proizvođači upravo da bi im proizvodnja bila što jeftinija a povrat novaca od prodaje proizvoda hitriji, opredjeljuju se za drugu metodu, zvanu charmat, a riječ je o tome da se sekundarna fermentacija odvija ne u butelji nego u velikim tankovima pojačanih stijenki i s mogućnošću da budu hermetički zatvoreni. Nerijetko se s takvim pjenušcima izlazi već i nakon pola godine do najviše godinu dana, i proizvod se može ponuditi po dosta nižoj cijeni od one u pjenušaca rađenih šampanjskom metodom. Postoje i gazirana vina, ostvarena dodavanjem CO2, koja budu i jeftinija od charmata, ali o njime na bih ovdje…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Franciacorta: Bellavista i Cavalleri

Rezultat u boci odnosno, na kraju, u čaši, ovisan je o proizvođaču, njegovoj filozofiji vina i nadasve pedantnosti, stoga je uvijek dobro prije kupnje obavijestiti se o producentu i produkciji, danas je to, osim u vinoteci, moguće u određenoj mjeri i preko interneta. Preporuka je, dakle, kao prvo, izbjegavati pjenušce po drastično niskoj cijeni kakve znamo vidjeti na policama samoposluživanja. Propitivanjem dakle steći informaciju, pa vidjeti u kojoj se mjeri neki proizvod dobiven šampanjskom metodom (šampanjci, crémanti, franciacorta, cava… i pjenušci naših najpoznatijih igrača…) uklapa u novčanik, odnosno vidjeti za što se opredijeliti u segmentu prosecca i drugih charmata …

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pjenušac ide jako dobro i uz nareske – špek, kobasice, kulen…

 ———————————————————————

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZAPJENJENI ŠEMBER 2013 – Sve je relativno, zar ne? Govoreći novinarski, za naslov je bolje reći zapjenjeni Šember 2013, ali u enološkome smislu prikladno je ipak kazati pjenušavi Šember 2013. Jeste li ikad pili pjenušac već u godini berbe? Ja nisam! Do koji dan prije Božića 2013. kad sam posjetio Zdenka Šembera u Donjim Pavlovčanima kod Jastrebarskoga. Otkrilo se jedno zanimljivo inače staro (propagirao ga je enolog ing. Franjo Jambrović, tata modernih hrvatskih pjenušaca) pa zaboravljeno razmišljanje (Zdenka Šembera) o pjenušcima. Riječ je o kontinuiranoj fermentaciji, za razliku od one dvostruke, koju danas provode gotovo svi pjenušari. Zdenko se od berbe 2013. odlučio na, da tako kažem, prirodniji način produkcije pjenušca tako da je pokusno manji dio količine predviđene za pjenušavo vino odvojio mošt koji nije provrio do kraja za bazno suho vino nego mu je ostalo nešto manje od 30 grama na litru neprovrelog sladora, pa ga je stavio, dakako bez dodavanja konzumnog sladora ali s dodakom šampanjskih kvasaca, u butelju na nastavak fermentacije. I, eto, nekoliko dana prije Božića iznio je na probu taj svoj novi pjenušac, iz berbe 2013.

Piće savršeno čisto (kao uostalom i nova potpuno provrela bijela i ružičasta baza), i odmah je pao prijedlog da napravi još nešto što drugi ne rade a to je da manji dio toga već lijepo pjenušavoga vina oko Nove godine reklamno ponudi tržištu, kao najavu za budući pravi pjenušac. Možda je prijedlog sada za jaču akciju prema javnosti došao prekasno, ali – zašto opsežnije ne pokušati s idućom godinom?… ■

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: