DUBROVNIK FESTIWINE 2014: VINSKA SETEMANA u GRADU POD SRĐOM TRAŽI PATRONAT SVETOG VLAHA!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERADubrovnik fotka Andjela

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

… A ONDA ĆE SE S POMOĆI ZACIJELO PRIDRUŽITI, BEZ OBZIRA NA TO KAKO SE BUDU MIJENJALI i IZ KOJIH SU STRANAKA i ŽUPANI i GRADONAČELNICI. U POPLAVI VINSKIH FESTIVALA OVAJ SE (POZITIVNO!) IZDVAJA PO TOME ŠTO, BAREM ZASAD, UPIRE SNAGE SPECIJALNO NA PROMIDŽBI ADUTA VLASTITE ŽUPANIJE

Dubrovačko-neretvanska županija u vinogradarskom smislu jedna je od najznačajnijih u Hrvatskoj. Po broju registriranih hektara pod trsjem na četvrtom je mjestu među hrvatskim vinorodnim županijama, a po broju proizvođača vina je na petom mjestu. Obuhvaća 2220 hektara vinograda u sedam vinogorja: Pelješac, na kojemu su relevantne ali s obzirom na njihovu vrijednost od strane lokalnih vinara na žalost premalo respektirane i preslabo u proizvodnom smislu i kroz marketing valorizirane posebno kvalitetne pelješke strme južne pozicije Dingač i Postup, zatim Korčula, gdje bi svakako trebalo intenzivnije razmišljati o povratku vinove loze na kosine ili, kako u Dalmaciji kažu, na strane i početi intenzivno raditi na tome, pa Konavle, Komarna kao novak koji zasigurno mnogo obećava, slijede Neretva, Lastovo i Mljet. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupno je 3408 proizvođača vina od kojih nitko nema iznad 50 hektara trsja. Dotle, u grupi između 20 i 50 hektara tri su proizvođača, u grupi između 10 i 20 hektara ih je osam, s između pet i 10 ha petoro ih je, onih koji obrađuju između tri i pet hektara ima 37, dok je 637 proizvođača s posjedom između jednog i tri hektara, a najviše – 2718 – je proizvođača vina s trsjem do jednog hektara. Službeno registrirana godišnja proizvodnja vina kreće se, po najnovijem dostupnom oficijelnom podatku, oko 32.120 hektolitara.

Dubrovnik 1Vizure: Dubrovnik, grad koji treba vidjeti!Dubrovnik 2

K tome, župan Nikola Dobroslavić kaže da su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uvjereni da proizvode najbolja vina u Hrvatskoj!

 Napokon je tu težinu trebalo organizirano i zorno početi pokazivati i najširoj javnosti, među ostalime i obuhvatnom prezentacijom županijske kapljice na jednome mjestu i na vlastitom kućnome pragu. U gradu-biseru Dubrovniku organizirana je Vinska setemana 2014 odnosno vinski tjedan, manifestacija koja je u 15 gradskih restorana pružila mogućnost uživanja u domaćim specijalitetima i županijskim vinima po popusnim cijenama te koja je još obuhvatila strukovno ocjenjivanje vina isključivo iz Županije – ali, da pristup ocjenjivanju ne bude lokal-patriotski, uz sudjelovanje uglednih domaćih no vanžupanijskih kao i inozemnih degustatora – te koja je ponudila dvodnevni festival dubrovačko-neretvanske kapljice obogaćen nizom radionica i edukativnih programa.

Dubrovnik, 21.04.2014. Presica DUBROVNIK FESTIWINE u restoranu NautikaNa pressici na Dubrovnik FestiWineu novinare su pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i direktorica razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, a na otvorenju manifestacije pridružio im se gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić

Dubrovnik Festi WineDubrovnik FestiWine 2014Dubrovnik Wini FestiWine

Proizvođači Dubrovačko-neretvanske županije – čast pojedincima – slabo su se dosad isticali u odgovarajućem uzdizanju kakvoće i produkciji vina koje bi zahtjevnije izvanžupanijsko i vanjsko tržište prepoznalo i prihvatilo kao proizvode s dodanom vrijednošću kakvi oni, s obzirom da su tijesno vezani uz Dubrovnik, zapravo moraju i biti! Ne osobito aktivni te ne baš suvremeno organizirani bili su i u promocijskim aktivnostima, ono što se i dogodilo desilo se manje-više na razini pojedinca a nikako svih skupa i zajednički osmišljeno i ustrojeno. Ovaj iskorak, sada, s Vinskom setemanom u Dubrovniku valjda je dobar korak u pravcu zajedništva, i kao takav jedan je svakako od bitnih razloga zbog kojih tu dubrovačku vinsku festivalsku manifestaciju treba pozdraviti i podržati. Jedino zajedništvom i dobro osmišljenim na pravilniku baziranim sustavnim radom u proizvodnji te u marketingu moguće je postići visokovrijedan rezultat. Nije tajna da je vino u moderno vrijeme jedna od snažnih lokomotiva koje u neki kraj dovode brojne goste, i to one koji tome kraju i ostave nešto što je bitno za ekonomski ekonomski i drugi razvoj. A kad se još magnet vino združi s mogućim raznim adutima druge vrste primjerice onima vezanima uz ljepotu kraja, kulturno-povijesne znamenitosti, umjetnost… pa to sinergijski proradi, stvar u gospodarskom smislu poprima i te kako značajnu dimenziju. Na primjeru Istre ali i daleko bolje na nekim primjerima iz vana moguće je lijepo vidjeti kako to funkcionira, posebice – da budemo nekako s usporedbom o potencijalu najbliži Dubrovniku – u Toscani, gdje su Firenca i Siena te koje u svoje okrilje privlače poviješću, umjetnošću, arhitekturom, običajima, folklorom, a gdje vino i lokalna gastronomija – jer su odlični i kao takvi i globalno na glasu! – i sâmi imaju nevjerojatnu moć privlačenja turista i snažan utjecaj na njih da se zapute i na izvorište proizvodnje, na selo, u kampanju kako bi rekli u Dalmaciji, što rezultira time da gosti podrobnije upoznaju čitavo područje i imaju motiv više da se vrate i lokalnoj sredini ostave nova sredstva za ekonomski i drugi razvoj. Korist je i još u nečemu: tim odlascima i izvan gradova-bisera slavna urbana središta malo se rasterećuju od navale te u eko-pogledu.

SPOJ_NA_SLIJEPO_Ston_2014 (2)Zanimljiv je bio prijedlog o sljubljivanju, na licu mjesta, konkretno u Malome Stonu, netom iz mora izvađenih kamenica sa županijskim vinima. Uz kamenice je posluženo 20 probranih uzoraka županijskogvina, 18 bijelih i dva ružičasta. Glasovalo se o skladnome spoju i na kraju je žiri izabrao tri pobjednika a to su Malvasija Bože Metkovića, Grk od Frane Miline i Pošip Intrada od Luke Krajančića. Metković, Bire i Krajančić dobili su od organizatora posebne markice In love with Ston oyster 2014, da ih nalijepe na svoje boce sa spomenutim etiketama

U Hrvatskoj u najnovije vrijeme ima već maltene bezbroj vinskih sajmova i festivala, toliko da se i preklapaju u terminima, a kad se tome pridodaju još i takve manifestacije u zemljama u neposrednom okruženju mogli bismo govoriti o pravoj jednoj poplavi tih priredbi. Postavlja se pitanje ima li to smisla, i koliko će dugo trajati, te kakve će koristi donijeti i lokalnoj društvenoj zajednici. Može li tolika istovrsna događanja, gledajući komercijalno, i podnijeti ovo naše hrvatsko malo tržište s proizvođačima koji kukaju nad svakom kunom troška, i sa širim slojem domaćih potrošača osiromašenog džepa, odnosno s aktualnim općim profilom stranih turista koji nam dolaze? Kad govorim komercijalno mislim na komercijalno doista u punome smislu, tj. na to da bi za nastup na tzv. općim festivalima i sajmovima ponuđači-izlagači sâmi, ili barem do 90 posto sâmi, trebali platiti predviđenu cijenu za nastup a ne da ih se, kako su se oni već i naviknuli, često iz političkih motiva ili motiva političara osobno, sponzorira, gdje-gdje gotovo i u cijelosti, iz županijskog odnosno gradskog proračuna. Pa se oni nerijetko i preležerno ponašaju, no kad bi sâmi investirali sasvim je sigurno da bi, što se kaže, jače grizli da im se uloženo i vrati. Zatim, mislim i na to da se za određenu razinu ponude prema posjetiteljima, upravo kako se neko ambiciozno zamišljeno i najavljeno događanje ne bi od kušaonice kao pozornice za upoznavanje s vinom i za sklapanje poslova svodilo – a to se događa!  –  na gostionicu, postavi adekvatna cijena ulaznice što bi u startu napravilo stanovitu pozitivnu selekciju publike i utjecalo na smanjenje nerijetko i nesnosnih gužvi na koje veliki prigovor imaju posjetitelji što dođu poslovno i zathjevniji vinoljupci, naime težak im je proboj do vinara a iole koncentrirano kušanje praktički nemoguće.  Voditi treba brigu i o nezadovoljstvu proizvođača kad vide da im veliki broj posjetitelja podmeće čašu ne da bi kušalo i upoznavalo se te shvatilo vino nego tek da bi uz veselo čavrljanje s društvom o svojm privatnim stvarima imalo što pijuckati. Posljedica toga je, zapazio sam to u više navrata na našim sajmovima i festivalima, da pojedini proizvođači od imena uz svoja bazna vina i jeftinije uzorke namijenjene široj potrošnji (više) ne nude i svoje špice (valjda po onoj starorimskoj: Margeritas ante porcos…), ono nešto ekskluzivno čime su se i proslavili i što poslovni posjetitelj svakako očekuje da će moći degustirati.

Dubrovačka setemana traži patronat svetog Vlaha! A onda će se s pomoći zacijelo pridružiti, bez obzira na to kako se budu mijenjali i kojoj stranci pripadali, i župani i gradonačelnici…

_______________________________

STRUKOVNI SKUP VINO U TURIZMU U sklopu Dubrovnik FestiWinea odžan je i strukovni skup Vino u turizmu. Predavači su bili dr. Ivica Matošević, vinar, sommelier i predsjednik udruge i festivala Vinistra (Institucionalno organiziranje: Vinistra u kontekstu razvoja branda teritorijalnosti), Denis Ivošević, direktor TZ Istre, kreator i moderator stručnog skupa (Pozicioniranje Istre kao gourmet-destinacije: Primjer Istarskog modela), Franko Lukež, predsjednik Hrvatskog sommelier kluba (Sommelier: Zanimanje budućnosti), Tomaž Sršen (novinar i organizator gourmet putovanja (Gdje je svijet, a gdje mi: Primjeri najbolje prakse iz svijeta), Tomaž Kavčić, ugostitelj i predavač na stručnim međunarodnim konferencijama/demonstrator tehnika kuhanja i sljubljivanja vina (Što sve može jedan restoran: Restoran u ulozi ambasadora/promotora regije/države), Milan Perić, pročelnik UO za turizam Grada Dubrovnika, profesor-predavač (Odabir i posluživanje vina). ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERADenis Ivošević (u sredini), kreator i moderator strukovnog skupa o vinu i turizmu, s Francuzom Dominiqueom Janinom (desno), zamjenikom glavnog tajnika AREV-a (Assemblée des Régions Européens Viticoles), tj. udruge vinorodnih regija Europe

_______________________________________-  

DRUKČIJA PRIREDBA

Dubrovnik FestiWine najavljen je kao drukčija priredba od najvećeg dijela ostalih, naime, barem kako sam čuo, bila je zamišljena kao nešto što nadilazi razmišljanje prvenstveno i samo o mogućem što boljem profitu organizatora, i što bi bilo okrenuto promociji, kroz vino, cijeloga vlastitoga teritorija. Tako koncipirana manifestacija zavrjeđuje pomoć i iz proračunskih izvora, jer tu je riječ o društvenoj investiciji u nešto što bi se trebalo društvu na dobrobit i vratiti. Valja vidjeti da Dubrovnik FestiWine i ostane poligon za promidžu županijskih vina te proizvoda (npr. stonske kamenice, maslinovo ulje…) i usluga, a ne da se s vremenom ona na trošak proračuna a time i poreznih obveznika pretvori, kako je bio slučaj s nekim drugim takvim događanjima u nas, u još jednu smotru svehrvatskog odnosno šireg međunarodnog karaktera.

U realizaciju ovog prvog regijskog vinskog festivala Dubrovnik FestiWine, 2014, uključeni su bili Dunea a to je razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, i agencija Dubrovnik PartneR. Potporu su pružili Dubrovačko-neretvanska županija i EU fondovi, naime manifestacija je bila u sklopu Mreže vinskog turizma WiNe (Wine Network Tourism) tj. prekograničnog projekta vezanog uz interaktivni razvitak vina i turizma. To znači konkretno i to da je na festivalu (ne i na ocjenjivanju!) bio omogućen i nastup vinarima iz Crne Gore, koja je Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prvom i najbližem susjedstvu. Svakako bi bilo dobro da iduće godine odnosno idućih godina, bez obzira na eventualne promjene župana i/ili gradonačelnika, ne izostane potpora Županije, Grada, i da se vidi na koji se još način možđe doći so sredstava iz fondova EU da Dubovnik FestiWini opstane ostajući maksimalno koncentriran na vina svoje županije. Dakako, obveza je i lokalnih vinara da se kvalitetno uključe u projekt…  ♣

Dubrovnik Crvik radionicaRadionica uz sudjelovanje konavoskog vinogradara i vinara Andre Crvika, te novinara Gastronomada Renea Bakalovića

 _______________________________

OCJENJIVANJE- Na ocjenjivanje je prijavljeno 80 etiketa od 60 proizvođača iz Dubrovačko-neretvanske županije. Među kušanim uzorcima vina su bila sva – osim njih 12 od internacionalnih kultivara – od domaćih sorata. Što se tiče boje, 26 je bilo bijelih (pošip, grk, maraština, dubrovačka malvasija…), četiri su bila ružičasta (uglavnom plavac mali) a 50 je bilo crnih, većinom plavac mali.

TastingDegustatori dok rade…, i pozirajuDubrovnik kusaci foto Stasa

 Nijedno vino nije osvojilo veliku zlatnu medalju, a u kategoriji bijeloga vina nije bilo nijednog zlata, u kategoriji ružičastoga vina dodijeljene su samo brončane medalje.

Stručni žiri sastavljen je bio od 15 članova uključujući predsjednika Bojana Kobala, inače glavnog enologa Ptujske kleti (Pullus) iz Ptuja. Evo i sastava ocjenjivačke komisije: Anna Aga (Grčka), Chris Alblas (Nizozemska), Vitomir Andrić (Hrvatska), Boris Bernašek (Hrvatska), Staša Cafuta Trček (Slovenija), Dušan Jelić (Srbija), Lars Torstenson (Švedska/Francuska), Dominique Vrigneau (Francuska/Velika Britanija), Željko Suhadolnik (Hrvatska), Tomaž Sršen (Slovenija), Quentin Sadler (Velika Britanija), Aleksandar Noršić (Hrvatska), Angela Muir (Velika Britanija) i Darrel Joseph (Austrija/Velika Britanija). Iako smo bili podijeljeni u dvije komisije sa po sedam članova odlučeno je da svi kušamo sva vina.

Šampion 2014 – Dubrovnik FestiWinea

PLAVAC MALI 2011, Komarna – POLJOPROMET

Zlato

PLAVAC MALI 2011, Komarna – POLJOPROMET

MERLOTINA 2009, Konavle – DUBROVAČKI PODRUMI

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠampion, i prvi do prvaka

PLAVAC MALI 2012 sv. Vid, Pelješac – BORIS VIOLIĆ

LIRICA 2011 Plavac mali, Pelješac – PZ PUTNIKOVIĆ

POMET 2011 Plavac mali selekcija, Konavle – ANDRO CRVIK

Srebro

POŠIP 2012 Čara, Korčula – KORTA KATARINA

MALVASIJA DUBROVAČKA 2013, Konavle – BOŽO METKOVIĆ

DUBROVAČKA MALVASIJA 2013 Miljas, Konavle – MILJAS

GRK 2013 Cebalo, Lumbarda Korčula – BRANIMIR CEBALO

CHARDONNAY 2011, Neretva – Vinarija VERAJA

MALVASIJA DUBROVAČKA 2013, Konavle – KARAMAN

GRK 2013, Lumbarda Korčula – FRANO BIRE

Dubrovnik, 26.04.2014. Dubrovnik Festiwine - zavrsna vecer i podjela nagradaDingač-trade iz Pijavičinoga i Boris Violić iz Potomja

DINGAČ 2009 barrique, Pelješac – DINGAČ TRADE

PLAVAC MALI 2011 desertno vino, Pelješac – BORIS VIOLIĆ

DINGAČ 2012, Pelješac – IVO CIBILIĆ

PLAVAC MALI 2009, Pelješac – GRGIĆ

VILIN PLES 2011 cuvée, Konavle – ANDRO CRVIK

PLAVAC MALI 2O1O Trstenik, Pelješac – MATKO ŽIVKUŠIĆ

PLAVAC MALI 2009, Pelješac – MIŠE LEDINIĆ

______________________________________

POSJETI VINARIMA – Domaćin se za našeg boravka u Dubrovniku potrudio organizirati i posjet nekim vinarima s područja Konavala. Trebala je to biti lijepa prigoda, posebice za goste iz inozemstva, za bolje upoznavanje s vinskom produkcijom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, konkretno u Konavlima. Međutim onaj tko je određivao rutu posjeta na žalost u dobrome dijelu je pogriješio, naime išlo se i nekolicini vinara vlasnika od jednoga do tri hektrara vinograda a koji su posve amateri i vino im je takvo da ipak nije za prezentaciju takvom kalibru kakvi su bili ocjenjivači na Dubrovnik FestiWineu. Opći dojam spasio je posjet Niki Karamanu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANiko Karaman, koji veli da je najstariji pisani podatak o Malvasiji dubrovačkoj iz 1383. godine, doista je sjajno uredio svoju kušaonicu, OLYMPUS DIGITAL CAMERAKaraman, koji se Zagrebačkom Agronomskom fakultetu svojedobno priključio u istraživanjima vezanima uz Malvasiju dubrovačku, 2003. posadio je pet hektara Malvasije dubrovačke. Za berbu 2009. na Vinstri je za nju dobio veliku zlatnu medalju.OLYMPUS DIGITAL CAMERA 

Karaman proizvodi i prošek, od 100 kg ubranoga grožđa dobije, veli, tek saedam do osam litra prošeka, koji puni u bočice od 0,5 litara i plasira ih po cijeni od 250 kuna. Evo njegovog načina produkcije: grozdove koji su rastresiti (takve stoga što se mogu bolje sačuvati od bolesti) ostavlja na trsu dva do tri tjedna poslije redovne berbe. Grožđe u berbi stavlja izravno na prostirke od trske i tako ga iz vinograda vozi na sušenje u svoje selo koje je na brdu, a gdje stalno ima vjetra. Kad slador dosegne 32 baboa grožđe ide na gnječenje i potom sok bude zajedno s kožicom i peteljkovinom od 10 do 14 dana na maceraciji i alkoholnome vrenju, zatim se tekući dio otoči i ostavi u posudi od inoksa, na ostatak fermentacije, što se, s obzirom da je ona spora, vremenski protegne i na pola godine, Desertno vino obično bude s 14,0 do 14,5 vol % alkohola i sa 180 g/l šećera. Na pitanje o tome kako to da i dalje rabi izraz prošek mada je on na tržištu EU zbog intervencije Talijana koji su zaštitili svoj proseccco (pjenušac!), Niko Karaman odgovara da će se odreći naziva prošek, naime ionako se prije, kaže, takva desertna vina u durbovačkome kraju nisu nazivala prošekom nego desertnom slatkom malvazijom…

__________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvo Karaman obrađuje dva hektara vinograda sa 4000 loza Maraštine, Malvasije dubrovačke, Chardonnaya, Merlota i Plavca maloga

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvo Vodopić, na slici s Borisom Bernašekom, obrađuje hektar vinograda, sa Maraštinom, Malvasijom dubrovačkom i Merlotom. Uz trsje ima malu kućicu koja dijelom služi kao spremište oruđa za obradu vinograda a dijelom kao kušaonica, s time da je unutra vrlo stisnuto, najbolje je sjesti i kušati vani OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKuća Glavić, gdje je vlasnik Miho Glavić, spojila se sa Stancijom Meneghetti iz Istre, kojom upravlja zagrebački odvjetnik Miroslav Plišo

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPosjet mlinici Đivanović u Konavlima, i raskoš narodne nošnje, te domaći specijaliteti arancini, suhe smokve, prženi bademiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Dubrovniku su boravili, i službeno kuhali, nizozemski chefovi sa po jednom Michelinovom zvjezdicom – Chris Naylor iz restorana Vermeer iz Amsterdama, te Edwin van de Goor, iz restorana Seinpost. Oni su na slici u sredini, lijevo je nozozemski gastro-guru i publicist Jan van Lissum, koji ih je i doveo, a desno je sommelier iz Cavtata Ivo Ivaniš

 Paul Draper RidgeU sklopu Dubrovnik FestiWinea prikazan je film Dossier Zinfandel Dokumentarnog program HRT, a u njemu o Crljenku/Tribidragu govorii i legendarni Paul Draper, Ridge Vineyards. Ovaj dobro napravljeni film s toliko istaknutih svjetskih znanih te naših osoba koje govore o Zinfandelu, može se sjajno iskoristiti u promidžbene svrhe. Koliko se to i radi?

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: