Vinistra 2014/NAJVEĆI i TE KAKO MOŽE BITI i NAJBOLJI!
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
OVE GODINE u POREČKOJ ŽATIKI ZA AGROLAGUNU ZLATNA BERBA i PRIJE REDOVNE BERBE: 10 MEDALJA NAJVIŠEGA SJAJA ZA VINA LAGUNA!
Ono što je veliko ili najveće ne mora biti i najbolje, štaviše vrlo često i nije. Međutim u slučaju porečke Agrolagune u kontekstu ovogodišnjeg, 21. sajma Vinistra pokazalo se da najveće i te kako može biti i najbolje!
Porečka Agrolaguna na Vinistri 2014 imala je sjajnu berbu medalja za vina. Slavljenik, koji je htio pokazati i druge adute, odlučio je svoj štand nazvati Stancija Špin, po imanju kod Tara na kojemu uzgaja ovce za odličan sir
Agrolaguna, čija je Bakhova marka Vina Laguna i koja je najveći proizvođač plemenite kapljice u Istri, na ocjenjivanju vina u sklopu Vinistre 2014 osvojila je najviše medalja najvišega sjaja, konkretno riječ je o zlatnim odličjima za Cabernet sauvignon 2010 Festigia, Cabernet sauvignon 2011 Festigia, Castello 2011 Festigia i Castello 2012 Festigia, Merlot 2010 Festigia, Teran 2013, te za Malvaziju 2013, Malvaziju 2013 Festigia i Malvaziju 2012 Festigia.
Enologinja Agrolagune Sabina Salamun na štandu Agrolagune nudi zlatna Vina Laguna na kušanje međunarodnom degustatoru i uvozniku Paulu Robertu Blomu iz Nizozemske. Dolje: enološki trio (tris) Agrolagune Miroslav Latal, Sabina Salamun i Milan Budinski, zaslužni za ostvarenje, pokeraškim rječnikom, i mnogo više od Trisa – Flash Royal!
S teranom iz 2013 u kategoriji mladih vina Agrolaguna je osvojila i šampionsku titulu. Enologinja Sabina Salamun pokazala je i brončanu medalju s International Wine Challengea 2014 za Malvaziju 2013.
Inače, šampioni po kategorijama na Vinistri 2014 su Istarska malvazija 2013 od Deškovića kod mladih vina a u grupi zrelih vina, iako je – barem tako stoji u katalogu Vinistre, na ocjenjivanju Svijet malvazija 2014 najviše bodova (88) osvojilo vino Alba antiqua 2010 od Ivice Matoševića, šampionom je, kao rezultat doigravanja, proglašena Malvazija istarska 2011 bijela zemlja Collina (85,50) kuće Cattunar iz Brtonigle. Šampion u zrelom teranu je Teran 2011 obitelji Benvenuti, a šampion u refošku je Refošk 2009 Kolinski od Sterasa iz Izole.
Tata i sin Benvenuti, u Poreču 2014 bili su šampioni u kategoriji zrelog terana s Teranom 2011, te osvajači i zlata za Muškat momjanski 2009 i za Malvaziju 2010 Anno Domini
Kad govorimo o malvaziji i teranu kao glavnim eno-obilježjima Istre, vedra vijest za Gianfranca Kozlovića, koji je na Concours Mondialu 2014 – rezultati su objavljeni baš za trajanja Vinistre! – osvojio srebra za svoje Malvaziju 2011 Santa Lucia i za Teran 2012 (inače, drugi laureat u Bruxellesu je Kutjevo d.d. iz Kutjeva sa zlatom za Graševinu 2012 Turković i srebrom za Traminac 2012).
________________________________________
ISTRA – Istra ima oko 3088 hektara vinograda. Nekih 2670 je proizvođača vina. Samo su dva s posjedom većim od 50 hektara pod trsjem, 10 ih brine o vinogradima između 20 i 50 ha, 23 su između 10 i 20 ha, 60 između pet i 10 ha, 70 između tri i pet hektara, 286 s jednim do tri hektara, a 2219 njih obrađuje do jedan hektar. Najzastupljenija je (u hrvatskim razmjerima druga po rasprostranjenosti) sorta Malvazija istarska, koja obuhvaća 1756 hektara, što je 8,3 posto na razini Lijepe naše. Proizvodnja vina u Istarskoj županiji kreće se oko 86.662 hl. ■
________________________________________
U novoj modernoj dvorani Žatika gdje se posljednjih godina održava Vinistra, koja bi se, valjda ipak, trebala maksimalno usredotočiti na promidžbu proizvoda našeg najvećeg poluotoka (pa, tako se i nazvala: Vinistra!) ove se godine moglo vidjeti i veći broj vinara-izlagača koji nisu iz Istre a niti su joj susjedski blizu, primjerice zapazili smo štand udruge Graševina Croatica, Vino Zagorje dakako s proizvođačima iz Hrvatskog zagorja, pa Stjepana Đurinskog iz Zaprešića, Valtera Sirka iz Kranja, Jurija Hlupiča iz Maribora… Je li se, to, nešto događa s ovom izložbom? ♣
Gianfranco Kozlović, u Poreču zlatni s Teranom 2013 i s Muškatom momjanskim Sorbus 2012. Kozlović je na fotki dok sa Sašom Špirancem vodi radionicu o teranu, a u tome trenutku još nije znao za osvojena srebna s Teranom 2012 i s Malvazijom 2011 Santa Lucia na Concoursu Mondial de Bruxelles u Bruxellesu…
Štand obitelji Radovan iz Radovana: vino stabilnog i u kakvoći uvijek pouzdanog Franka prezentiraju Frankova supruga i kćerka
Zajedno, veselo, uz dobru čašicu – Istra, Plešivica, Dalmacija, Slavonija. Slijeva na desno su Martin Vuković, novinar-urednik na HRT, Robert Brkić, enolog Mladine, porečki šampanjer Đordano Peršurić, te dalmatinska delegacija na čelu s vinarom Matom Violićem Matuškom iz Potomja
______________________________________
U posjetu OPERACIJA KRALJEŽNICA i OPERACIJA PRECJEPLJIVANJA NA MALVAZIJU, TERAN i REFOŠK -Dugo je tome težio, jer uvidio je koliko je za kakvoću važno – upravo u proizvodnji kojoj se od početka priklonio – imati dovoljno velik i uređen podrumski prostor. Napokon je uspio srediti oko 300 četvornih metara za podrum za dozrijevanje vina te, zasebno, iznad, još 140 četvornih metara površine za prihvat gostiju na degustaciju. Riječ je o osebujnome Giorgiju Claiju, koji uglavnom ne nastupa na sajmovima pa ni na Vinistri, stoga sam boravak u Istri iskoristio i za skok k njemu u Krasicu. 
Clai, kojega sam zatekao u bolovima u kičmi i uznemirenoga zbog skorašnje operacije na kralježnici na koju se spremao, nema puno vinograda a kako ide na niske prinose – govori da čak i kod loza grožđe s kojih je namijenjeno za pjenušac rod ne prelazi 1,5 kg – nema ni puno vina. Danas obrađuje osam hektara pod trsjem, uzgaja najviše Malvaziju istarsku, slijede Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon i Muškat momjanski od bijelih te Teran, Refošk, Merlot i Cabernet sauvignon od crnih sorata. I bijela vina kod njega nastaju s maceracijama – primjerice Malvazija sv. Jakob macerirana je četiri mjeseca i treba joj barem tri godine sazrijevanja u bačvi – pa i ona kao i crna i pjenušci. zahtijevaju dulji boravak u podrumu prije izlaska na tržište. Veći podrum s više prostorija nužan mu je bio da bi imao gdje vino kvalitetno držati na dozrijevanju i da bi kapljica razvojem kroz dovoljno vremena u bačvi pa potom i u boci dobila u jačoj odnosno punoj mjeri na dodanoj vrijednosti.
U novom podrumu: dovoljno mjesta za višegodišnje dozrijevanje mirnih vina u bačvama i pjenušca u buteljama
– Ovaj novi podrum sam počeo graditi prije dvije godine, i napokon je eto u funkciji. Koncipiran je na način da se maksimalno može koristiti slobodni pad, tako da se vino pri pretakanju ne maltretira pumpom. Ovako se i štedi na energiji, potrebnoj za rad pumpe. Sad ću se moći u potpunosti kako ja zamišljam da treba posvetiti vinima. Namjera mi je internacionalne sorte precijepiti na Malvaziju istarsku i Teran odnosno Refošk, tako da bi moja vina i stopostotno odisala Istrom. Želim kompletno ostvariti to da potrošači i ne gledajući etiketu preko mojih vina prepoznaju mene kao autora i kraj u kojemu živim i radim. U planu je da povećam količinu pjenušca koji zasad proizvodim od 80 posto malvazije te 20 posto plavine i chardonnaya, te da radim dva tipa malvazije, jedan svježiji tip koji bi bio spreman za tržište već godinu dana nakon berbe i jedan tip s dugim maceracijama i dugim dozrijevanjem u bačvi. Crna vina bazirat će se na teranu i refošku. Moj refošk Brombonero, koji proizvedem samo u najboljim godištima, dozrijeva u velikoj bačvi između dvije i pola, i tri godine. Vidljivo je bilo da unatoč bolovima u križima Giorgio sav sjaji od zadovoljstva, ne samo zbog novog podruma nego i s obzirom na to kako je sasvim slučajno nedavno došao do dva hektara vinograda na, kaže, odličnoj poziciji i ne daleko od kuće gdje živi i gdje mu je i podrum.
Claijeva nova kušaonica
– Jedan Amerikanac iz New Yorka koji je u SAD slučajno bio došao u doticaj s mojim vinom odlučio je u Istri kupiti teren za kuću za odmor. Ispalo je da je naišao na parcelu u blizini moje kuće i zainteresirao se baš za nju. Interesent za kupnju sam zbog dobre pozicije za vinograd bio i ja. Amerikanac me pretekao i kupio teren, i u jednom razgovoru s lokalnim stanovnicima s kojima je postao susjed spomenuo da je u SAD pio vino od nekog Istranina Claia. I tako je došlo do upoznavanja. Kazao sam mu zašto sam pikirao na to zemljište. Sprijateljili smo se, a kako Amerikanac nije imao namjeru ovdje se baviti vinogradarstvom, dopustio mi je da koristim vinograd…. ■
Lijepi ambijent dvorišta, s pogledom i na vinograde Giorgia Claia
Vesna Clai, Giorgiova supruga, s pjenušcem, koji se sve više traži kako vrijeme postaje toplije. Specijalitet gospođe Vesne: istarski pršut kratko prepečen i podliven vinom te ukrašen jajem (od domaće kokice) te poslužen s odličnom palentom!
Suhi u čaši 