KROZ SVIJET U ČAŠI I NA TANJURU

SKULPTURA-MAKETA GRADA ZAGREB POZDRAVLJA – Skulptura-maketa grada Zagreb pozdravlja – u dužini 3,65 i širini 3,55 metara – predstavlja u minijaturi gradski zagrebački prostor od 2,64 kilometra i na njoj je u bronci prikazano 2515 kućnih brojeva, 153 gradska bloka, 19 trgova, 128 ulica i 421 samostojeći objekt. Ona obuhvaća najvažnije povijesne znamenitosti i turističke atrakcije užeg središta grada. Skulptura-maketa Zagreba, koja se nalazi na otvorenom prostoru na mjestu prelaska sa središnjega gradskog trga, Trga bana Josipa Jelačića, prema Kaptolu, kameni je blok podijeljen na 14 segmenata u kojima se nalaze brončani odljevi dijelova grada sa 46 posebno naglašenih objekata i pet spomenika. Bočno, na južnoj i zapadnoj strani makete, uklesan je kratak tekst na hrvatskom i engleskom jeziku o povijesti Zagreba, postavljeni su i brončani aplikati s motivom bule, pečata Kaptola i starog grba Zagreba. U lijevom dijelu makete nalazi se motiv zvijezde Danice u središtu koje je rotirajuća kugla s dobrodošlicom na 38 jezika svijeta. U bazi makete je sedam kolorističkih scena vezanih uz prigodne događaje i blagdane u Zagreb i Hrvatskoj, što maketu dodatno čini zanimljivom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nositelji ovoga projekta – za koji je ideja rođena 2011. godine a radovi su trajali 19 mjeseci – su Turistička zajednica grada Zagreba i Grad Zagreb, autor idejnog i izvedbenog rješenja je akademski kipar prof. Damir Mataušić, a izvođač je Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o. iz Zagreba.
Maketa Zagreb pozdravlja jedinstveni je eksponat, koji je odmah po svečanom otkrivanju krajem lipnja ove godine – na svečanosti su bili gradonačelnik Milan Bandić i direktorica Turističke zajednice Zagreba Amelija Tomašević – postao novi zagrebački meeting point.
Inače, ubrzo nakon otkrivanja makete Zagreb pozdravlja u središtu Zagreba, konkretno odmah po ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, glavni grad Lijepe naše se maketom Zagreb i Hrvatska pozdravljaju našao i u Bruxellesu, glavnoj metropoli EU (slika). Riječ je dakako o eksponatu osjetno manjih dimenzija – maketi crkve sv. Marka s Gornjega grada.
Crkva sv. Marka, jedna od najstarijih građevina u hrvatskom glavnome gradu, nalazi se na Markovu trgu, gdje su i zgrade Hrvatskog sabora te Banskih dvora, sjedišta Vlade Republike Hrvatske. Izdaleka se prepoznaje po krovu ukrašenom s dva grba – grbom Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grbom grada Zagreba.
Građena je u 13. stoljeću, dugačka je 36 metara, široka 15,5 metara, a sastoji se od tri broda, od kojih svaki završava apsidom. Iz prve, romaničke faze gradnje sačuvani su prozor u južnom zidu i baza zvonika. U 14. stoljeću, kad je crkva već imala i orgulje, izgrađeni su gotički svodovi i svetište te najvrijedniji dio – raskošni južni portal koji je figuralno najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj. Za povijest Zagreba važno je da se upravo ovdje, na sjeverozapadnom zidu, nalazi najstariji zagrebački grb – iz 1499. godine. Crkva je temeljito obnovljena u drugoj polovici 19. stoljeća prema nacrtima bečkih arhitekata Friedricha Schmidta i Hermanna Bollea. Tada je i dobila prepoznatljiv krov s dva grba. Ponovno je restaurirana u prvoj polovici 20. stoljeća, kad je njezine zidove oslikao poznati slikar Jozo Kljaković, a na oltare su postavljena djela znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
Zgodno je reći da je crkva sv. Marka čest motiv u foto-albumu mnogih tek vjenčanih parova koji svoje sudbonosno da izrečeno u obližnjoj Gornjogradskoj vijećnici obilježavaju fotografijama na slikovitom Markovom trgu, točno ispred crkve sv. Marka.
Zagreb se inače može podičiti da je, mada nije smješten na morskoj obali, i izrazito turistički grad. Po podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske je u lipnju 2013. godine obišlo 85.175 posjetitelja koji su ostvarili 144.951 noćenje, što u odnosu na isti mjesec 2012. godine predstavlja porast od čak 17 posto posto u dolascima te 13 posto u noćenjima. Stranih gostiju bilo je 72.187, i ostvarili su 122.323 noćenja, što je porast od 18 posto u dolascima te 17 posto u noćenjima. Najviše gostiju stiglo je iz: Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Španjolske i Italije. I cijeIa prva polovica 2013. godine za Zagreb je po rezultatima ostvarenima na polju turizma više nego dobra. U prvih šest mjeseci u glavni grad Hrvatske došlo je 15 posto više gostiju, točnije njih 342.888, a ostvareno je 11 posto više noćenja, konkretno 612.993. Od svih posjetitelja, najviše stranih gostiju stiglo je iz Njemačke (20.929), Italije (17.372) i SAD. (17.166). Bravo!
Turistička zajednica grada Zagreba očekuje nastavak pozitivnog trenda, to više što su se, ulaskom Hrvatske u EU, otvorili neke nove prilike i tržišta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
A otvorilo se, napokon, i još nešto vezano uz turizam: novi, vrlo zanimljivi hotel, Puntijar, u zagrebačkim Gračanima, odmah uz restoran Stari Puntijar Zlatka Puntijara. I to svakako ide na ruku očekivanjima TZ GZ o nastavku pozitivnog trenda u turizmu. Na slici s otvorenja sa Zlatkom Puntijarom, vlasnikom, je sveprisutni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić…

ATP & IGF: ZNATNO VIŠE OD SPORTA! – Počelo je prije više od dva desetljeća kao sportsko događanje, pomalo je stjecalo ugled, razvijalo se, sve više i u funkciji našega turizma. Danas je ATP & IGF vrlo kompleksna – sportska i mondena, društvena te gospodarska – manifestacija visokog dosega na međunarodnoj razini. Riječ je dakako o 24. Vegeta Croatia Openu, međunarodnom teniskom natjecanju unatrag četiri godine obogaćenim Istria gourmet-festivalom. Za razliku od drugih u nas, Istrani očito i te kako dobro shvaćaju bit i uspijevaju u realizaciji onoga što je značajno: privući i goste koji su u stanju i spremni (i više) potrošiti, te brojne osobe čija nazočnost, s obzirom na njihova imena, za domaćina može dosta značiti (i) u promidžbenom smislu.

Vegeta Croatia Open u Umagu održava su uvijek u drugoj polovici sedmoga mjeseca, konkretno za 2013. godine odabrani termin bio je, kaže direktorica Izvršnog odbora turnira Arlen Brozić (slika), od 18. do 28. srpnja. Festival Istria gourmet, sjajno povezujući sport i eno-gastronomiju i time stvarajući okvir za bogat društveni život, osmišljen je tako da i znatno sadržajnije nego što je to bilo prije predstavi što sve Istra može ponuditi ljubiteljima vrhunske eno-gastronomije. IGF čine Istria gourmet-restoran – ove godine partnerom je postao naširoko poznati hram kulinarike i kapljice San Rocco iz Brtonigle, te dio zvan Naša kužina u kojemu su za specijalitete zadužene konobe Buščina i Nono te Food&Wine Primizia što, kao i San Rocco, pripada istom vlasniku – obitelji Fernetich iz Umagu susjedne Brtonigle i nalazi se u samome centru toga mjesta.

ATP Arlen Brozic
Istria gourmet-festival predvidio je i gostovanja iz inozemstva. Kao posebni gosti Istria gourmet-restorana, da začine polufinale i finalni meč, pozvani su chef Emanuele Scarello, iz talijanskog restorana Agli Amici iz Udina (dvije Michelinove zvjezdice), te chef Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u Zemonu kod Vipave. Obojica su članovi udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe, u kojoj su, inače, i San Rocco, sa chefom Zoranom Čobanovim, i još nekoliko restorana iz Hrvatske.

ATP boce ATP hrana

Ovogodišnja novost u Umagu je zona Taste Istria (Kušaj Istru!), s ponudom, svakodnevno, istarskog maslinova ulja, pršuta, sira, tartufa, vina i drugih pića tipičnih za Istru. Za zonu Taste Istria izabrani su, kao reprezentacija, sljedeći istarski vinari: Gianfranco Kozlović, Moreno Coronica, Moreno Degrassi, Daniel Kraljević Cuj, Marino Markežić Kabola, Franco Cattunar, Ivica Matošević, obiteljski posjed Benvenuti, Franc Arman, Laguna Vina. Od istarskih sirara pak Kumparička Aleša Winklera i Laguna Histria.
Brigu oko prezentacije i degustacije ponajboljih istarskih vina, dakako s naglaskom na ona od istarskih sorata, preuzela je udruga Vinistra, na svome posebno uređenom prostoru.

ATP svi
U tijeku Vegeta Croatia Opena 2013. planirano je osam večeri vinskih degustacija uz ležerno vođenje sommeliera, sve pod kapom našeg nekadašnjeg prvaka u sommelijerstvu a danas predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier-kluba ali i dopredsjednika HSK Sandija Parisa. Uzorci su na kušaju naslijepo, i gosti svake večeri glasuju za ponuđena im vina tako da se na kraju večeri dobije rang-lista, i tako da se na kraju cijeloga eno-gastro tjedna dobije i ukupni pobjednik, dakle najbolje vino ATP-a za ovu godinu. Čast za proizvođača šampionskoga vina: uručenje priznanje iz ruku ni manje ni više nego predsjednika države Ive Josipovića!

OSTAJEMO PRI NAZIVU TERAN! – Susret s njima u Zagrebu: Moreno Coronica, Gianfranco Kozlović, Danijel Kraljević Cuj. Svo troje ima vino s nazivom teran. A, teran ima i još dosta drugih u Istri…

Pitam Coroniku i dečke kako će označavati vino od Terana, s obzirom na dobro nam znanu akciju Slovenaca. Moreno Coronica veli mi da je ovih dana na sastanku udruge Vinistra odlučeno da se ide dalje s postojećim etiketama s izrazom teran, pa ako nekome to smeta, neka nas tuži…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Baš Coronica je sa svojim Gran Teranom 2008 lani na manifestaciji Istria Wine & Gourmet 2012 u sklopu umaškog ATP-turnira bio pobjednik u izboru najboljega vina od strane posjetitelja ATP eno-gastro punktova u Umagu. Zamislite ponovno neki naš teran kao pobjednika i dobivatelja nagrade od predsjednika države…
Kako će završiti ovo s odlukom članova Vinistre da idu dalje, i u EU, s etiketama s nazivom teran, pa neka ih se tuži – vidjet ćemo. Možemo li se nadati dobrome? Naravno, pa nada umire posljednja…
Ali, trebalo bi postaviti sami sebe u poziciju suprotstavljene strane – bismo li mi, za neku već ishođenu i više godina na zajedničkome tržištu važeću zaštitu pristali na promjene? Trebalo bi razmišljati i o tome u kakvoj bi se političkoj poziciji našao predsjednik države ako bi na ATP Istria Wine & Gourmet, u trenutku kad smo već mjesec dana u EU i kad službeno važi to što ide u prilog Sovencima, dodjeljivao priznanje vinu s nazivom teran.

Riedel-Malvazija-IstrianaRIEDEL ZA MALVAZIJU – Istarska malvazija dobila je svoju čašu, s potpisom uglednika: kreirao ju je najpoznatiji svjetski majstor za čaše Georg Riedel iz Austrije. Čaša, svečano predstavljena javnosti na na Vinistri 2013, dizajnirana je tako da promovira mlade i svježe malvazije. Naglašava najbolje karakteristike malvazije, a to su su mineralnost, svježina i voćnost. Čašu je moguće kupiti u vinoteci Miva Galerija vina u Zagrebu, te putem web shopa na stranici http://www.miva.com.hr. Do sredine srpnja ove godine set od četiri Riedelove čaše za malvaziju prodavao se u vinoteci Miva po promotivnoj cijeni od 200 kuna. Na slikama su Georg Riedel, Gianfranco Kozlović i Ivica Matošević, te model čaše za malvaziju koji potpisuje Riedel.

Kozlovic_Riedel_Matosevic

KOZLOVIĆ – PRIČA – Ne samo Malvazija istarska, nego i prezime Kozlović sinonim je hrvatske Istre. Gianfranco, sin Armanda, iz zaseoka Vale kod Momjana, krenuo je tiho i ušao u legendu! Odgajan da bude radišan, razborit i nadasve oprezan, dakle da ne srlja nego da se prije nego li u nešto udje debelo uvjeri da je to i dobro, Franko je malo pomalo stvarao svoje vinsko carstvo. Danas kad je malvazija – detroniziravši svojedobno nedvojbeno neprikosnovenu graševinu, posebice kutjevačku, i ne dopustivši Žlahtini da se razmaše onako kako se neko vrijeme činilo da hoće – kao vino po popularnosti dominantna na hrvatskome tržištu, a porošač uz nju, pri narudžbi, gotovo uvijek najprije spomene prezime Kozlović!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Kozlovic Lorencin

Ovih dana Kozlovićev status legende potvrđen je izlaskom knjige Kozlović – priča, monografije o obitelji Kozlović, valjda prve i, zasad, jedine takve knjige posvećene nekom proizvođaču vina u nas. Autor je knjige arhitekt Zoran Leko, koji je i oblikovao knjigu, neke su priloge dali i prof. Zvonko Maković, te Mario Baldini, Saša Špiranec, fotografije su od Sergia Gobba. Promocija je bila u restoranu Dubravkin put u zagrebačkom Tuškancu, uz Kozlovićev pjenušac, prvijenac od Muškata momjanskoga, koji se zasad još ne proizvodi u dovoljnoj količini da bi se našao i na tržištu, zatim uz Kozlovićevu mladu Malvaziju i malvaziju Santa Lucia, te uz crnu Santa Luciju od Merlota, Cabernet sauvignona i Terana, koje također nema na tržištu – jer se već prodala, a finale je obilježio desertni Muškat. Lijepo druženje! Franku Kozloviću i obitelji još puno uspjeha! Na slikama su, na predstavljanju knjige, Franko Kozlović, Zoran Leko i prof. Zvonko Maković, te Kozlović u razgovoru s ministrom turizma Darkom Lorencinom

ZA LJUBITELJE SIRA: OTKRIVANJE BALKANA! – Manifestacija Cheese, posvećena siru, s pijemontskim gradićem Bra, inače sjedištem organizacije Slow Food, kao pozornicom (ulice, trgovi…) sjajna je prilika za ljubitelje sira. Bio sam tamo u nekoliko navrata – za svaku preporuku!

Cheese
Ove godine odvija se deveto izdanje Cheesea, a period je od 20. do 23. rujna. Cheese organiziraju Slow Food i Grad Bra u suradnji s talijanskim Ministarstvom poljoprivrede. Događanje posvećeno mlijeku u svim njegovim oblicima i stanjima (Le forme del latte) uvelike je pomoglo stvaranju međunarodne mreže proizvođača sira koji se svake dvije godine okupljaju u gradu Bra kako bi predstavili svoje proizvode, susreli kolege i diskutirali o novim izazovima tržišta, postojećim zakonima i pravilima kao i o tržišnim perspektivama. Velika je zasluga organizacije Slow Food što je upravo preko manifestacije Cheese, u koju je usadila i edukacijsku notu i kojom je pružila pomoć da se očuvaju tradicijski proizvodi sela, uspjela pred širu publiku dovesti brojne sireve što se u raznim sredinama proizvode na manufakturan način i u velikoj su opasnosti od nestanka pred naletom industrijske produkcije. Produkcije koja nerijetko izlazi s etiketama s nazivima tih sireva i znatno jeftinijima od onih manufakturnih, ali i s proizvodima sa svojstvima daleko od originala, dakle surogatima.
Među protagonistima ove edicije Cheesea sedam je balkanskih zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Republika Makedonija, Rumunjska i Srbija te Turska, sve uključene u projekt ESSEDRA. Zanimaljivo bi, dakako, bilo ovdje navesti i koji su hrvatski proizvođači sira na listi izlagača, a Paola Nano iz Slow Fooda odgovara da iz Makedonije stiže pet različitih sireva, iz Bugarske i Turske stižu po četiri sira, Rumunjske tri, Albanije i Srbije po jedan, jedino se za Hrvatsku ne zna ni koliko će biti sireva niti koji sirevi!…

Cheese sir
Što je to ESSEDRA? To je projekt pokrenut u prosincu 2012. godine s ciljem da pruža cilj pomoć EU-integracijskom procesu, a u to spada i osposobljavanje organizacija civilnog društva na Balkanu i Turskoj koje rade u područjima poljoprivrede, ruralnog razvoja i kvalitete hrane, pa je samim time i vezano i uz unaprjeđenje zaštite okoliša, očuvanje bioraznolikosti i održivi razvoj lokalnih zajednica. Potpora se pruža kako bi se pronašli i valorizirali lokalni tradicijski proizvodi te realizirale europske mjere u korist malih proizvođača hrane.
Na Cheeseu 2013 nemojte propustiti konferenciju o lokalnim sirevima Regije kao autentičnom izrazu ruralnog društva. Diskusija će biti o sirevima od sirovoga mlijeka koji sazrijevaju u ovčijoj koži ili u kori jele te različitim feta sirevima, ali i kozjim, kravljim i ovčjim jogurtima i svim oblicima kačkavalja. Na kraju je predviđeno kušanje sira iz osam zemalja uključenih u projekt ESSEDRA.
Uz to što predstavlja obrazovni i kulturni događaj – budući da pomaže potrošačima u prepoznavanju kvalitete te ih spaja s proizvođačima sira i uzgajivačima stoke – Cheese je i prilika za zabavu: učenje je uvijek popraćeno užitkom degustiranja i otkrivanja. Na Cheesu 2013 bit će organizirane brojne radionice/kušanja na kojima će sudionici saznati više o povijesti i tradiciji lokalnih zajednica: od balkanskih do švicarskih stočara, od kenijskih Pokota do kavkaskih nomada.

TORTA S ARHIVSKOM BUTELJOM! –Kad se u nekoga ili nešto zaljube, Japanci to vole pokazati na način za pamćenje. Christine Saachs karizmatična je figura iz austrijskog vinskoga svijeta, a njen posjed Nicolaihof iz vinogorja Wachau u Donjoj Austriji upravo obilježava 25 godina postojanja i uspješnoga rada. S obzirom da su vina doista izvrsna, inače i iz biodinamske produkcije pod nadzorom Demetera, kapljica je iznimno popularna i u dalekome Japanu. Iz Zemlje izlazećeg sunca pozvali su Christine Saachs da (i) tamo proslavi jubilej. Christine Saachs, s kojom sam komunicirao ovih dana nakon što se vratila iz Japana, sva je izvan sebe: proslava u Japanu trajala je puna ČETIRI dana, a na svečanosti se okupio, kaže mi Christine, nevjerojatan broj uzvanika, ni sama nije mislila da ona i vino Nicolaihofa imaju u Japanu toliko poklonika. Japanci su slavljenici donijeli brdo darova, a jedan od njih bio je rođendanska torta s buteljom Rieslinga 1995 Vinothek od Nicolaihofa.

Nicolaihof Christine Saachs Jubilaumstorte
Poznavajući dobro kakvoću i vrijednost vina Nicolaihof, glavni i odgovorni festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com pokušavali su gospođu Saachs i Nicolaihof usmjeriti prema osmom međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2013 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, gdje bi svakako ona mogla imati i vrlo poučnu radionicu kako vezano uz eko-produkciju tako i uz plasman svojega proizvoda, međutim Christine Saachs mi veli da na žalost ne može doći jer je u te dane u Hong Kongu, po još lanjskome dogovoru pa putovanje ne može otkazati. Hoće li i tamo, s obzirom da će to još biti jubilarna godina za Nicolahof – osjetiti takvu proslavu kakva je bila sada u Japanu?

KOD LEGENDE, BORNSTEINA! – Bornstein je ušao u legendu! Jedna od prvih modernih vinoteka sa širokom ponudom hrvatskih i stranih butelja u Hrvatskoj Bornstein, koju je utemeljio Vlado Borošić, promijenila je nedavno vlasnika: sjajan podrumski objekt na Kaptolu 19 preuzeli su Ivan i Doris Srpek, uvoznici i distributeri vina vlasnici kuće Bin 19. Čuvena Borošićeva vinoteka ostala je i dalje s nazivom Bornstein iz poštovanja prema prema bivšem vlasniku koji je dugo vremena bio ključna figura na hrvatskom tržištu vina, ali i stoga što je Bornstein duboko etablirana robna marka i bilo bi besmisleno mijenjati naziv. Bračni par Srpek neposredno uoči službenog proglašenja Hrvatske kao članice Europske Unije priredio je u suradnji s udrugom Women on Wine (WoW) u vinoteci Bornstein lijepo druženje uz nastup vinara iz EU – kuće Medot, zatim Tomaža Prinčiča i Boruta Blažiča iz Goriških brda. Sve je bilo u znaku 19: Bin 19 slavi 19 godina postojanja, adresa vinoteke je Kaptol 19, datum 19., početak u 19 sati…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bin 19 priprema se sada uvesti više vina iz Slovenije i Italije, iz Slovenije svakako u obzir bi došli uradci ovih proizvođača koji su se predstavili u Zagrebu, a iz Italije i neka jako dobra vina chefice Silvije Baracchi iz toskanskog restorana Il Falconiere, koja je oduševila nastupom – kuhanjem i vinom – na proljetnom festivalu Zagreb Wine Gourmet Weekend.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Medot ima jako dobre pjenušce, a Borut Blažić privukao je pažnju sa svojim sauvignonasseom, to je nakaradni naziv za prijašnji tokaj koji su osporili Mađari ali koji se valjda sada mijenja u – JAKOT (obrnuto od tokaj)… Vrlo zanimljiva kod Blažića bila je nekoliko mjeseci macerirana i četiri godine u velikim bačvama (24 hl) dozrijevana rebula iz 2006, ali, svakako i macerirani Sauvignon 2007…

SRPEK & BATIČ ROSSO! – U Zagrebu se volimo izražavati deminutivima, pa – zar ova verzija Srpek & Batič nije simpa, svakako puno jača od one nekadašnje srp i č… , k tome, garantirano, može biti i vrlo okusna!
Hajde, Srp(ek), nakon slovenskoga trija u vinoteci Bornstein sad pozovite i Bat(iča)! Evo i prijedloga prigodnih ključnih riječi za pozivnicu: SRPEK & BATIČ ROSSO!

NOVI GLAVNI DIREKTOR OIV i NOVI PODACI O SVIJETU VINA – Novi glavni direktor OIV-a, izabran na 11. Glavnoj sjednici organizacije održanoj u sklopu 36. Svjetskog kongresa o vinovoj lozi i vinu u Bukureštu, je Francuz Jean-Marie Aurand, koji 1. siječnja 2014. nasljeđuje dosadašnjega, Talijana Federica Castelluccija. Aurandov mandat traje pet godina. Jean-Marie Aurand dolazi na ovu poziciju iz francuskog Ministarstva poljoprivrede. Među ostalim funkcijama koje je obavljao bile su sljedeće: šef francuske delegacije pri OIV-u od 1994. do 1998., čelnik ONIVINS-a i SOPEXA-e, vladin povjerenik pri Francuskom nacionalnom institutu za apelacije, šef francuske delegacije u pregovorima u reformama vezanim uz europsko zajedniko tržište vinom.
Na Svjetskom kongresu OIV-a u Bukureštu direktor OIV-a Federico Castellucci iznio je aktualne podatke o vinskoj slici u svijetu: ukupna površina vinograda u svijetu smanjila se, I sada iznosi 7,528 milijuna hektara. U odnosu na 2011., proizvodnja vina u 2012. u svijetu je 10 posto manja, i iznosi 252 milijuna hektolitara. Potrošnja se blago povećala, posebice izvan Europe, i iznosi 243 milijuna hl. Trgovina vinom bilježi stanoviti pad, ali i to da se povećala prodaja skupljih vina. To se objašnjava činjenicom da su se u ponudi na svjetskom tržištu smanjile količine rinfuznog vina, posebice od proiozvođača iz europskih zemalja.

MEDITERANSKE IGRE KOD DROPIJA – Ne treba nam ići u Tursku, sasma lijepe mediteranske igre možemo imati i doma. Kod Dropija na okretištu tramvaja na zagrebačkom Borongaju. Prijedlog: vrlo konkretna discipline – evo je na slici! Čini mi se da se već u ovome trenutku zna i prvog pobjednik!

Ivanka Dropuljic reze prsut
Gospođa Ivanka Dropuljić, na slici, svakako bi trebala biti počasna gošća Festivala pršuta u Tinjanu na jesen, pa da urbi et orbi pokaže kako se to radi!…
VIINI 2014 TAMPERE – Na sajmištu uglavnom gradu Finske Tampereu od 11. do 13. travnja 2014. održava se veliki sajam vina viini 2014. Prigoda je to dakako za susrete, degustacije vina posebice onih iz organske produkcije, zatim vina i hrane, kupovinu vina, pribora za serviranje, specijaliziranih knjiga i časopisa, kao i za rezervacije vinskih tura po Europi.
Interes za vinom silno se povećao u Finskoj, javlja kolega novinar Timo Jokinen iz Tamperea. Običaj je već i u najširoj javnosti da se vino obvezno pije nedjeljom i praznikom uz ručak odnosno večeru. Statistika kaže da je potrošnja vina po stanovniku u Finskoj oko 14 litara godišnje, a da u ukupnoj konzumaciji alkoholnh pića vino pokriva 19 posto. Štovatelji plemenite kapljice pokazuju sve jaču želju za znanjem o vinu. Tako je, s obzirom na prostpr bogat izlagačima iz raznih zemalja ali i s obzirom na radionice Sajam vina u Tampereu iznmno dobro posjećen. Ove godine u tri dana očekuje se više od 25.000 posjetitelja, veli Jokinen, koji je posljednjih godina kao gost redovito posjećivao festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi.

VINO KAO LOKOMOTIVA U TURIZMU – Vino je jedan od rijetkih proizvoda vrlo tijesno vezanih uz teritorij produkcije, i kao takav velika je snaga u turizmu. U Italiji je nedavno, a uz otvorenje manifestacije Cantine aperte (otvoreni podrumi) provedena anketa među turistima o tome što ih najviše privlači da posjete neki kraj, i čak 46 posto odgovora bilo je vezano uz vino i tipičnu hranu te lijep vinogradarski krajolik. Toscana (oblasti Chianti classico, Montepulciano, Montalcino, Bolgheri…) prednjači u imageu kod ljubitelja dobre papice i kapljice, slijede Pijemont (Langhe), pa onda Sicilija (Etna, Marsala, Vittoria) i Veneto (Soave, Valpollicella, Valdobbiadene), u nastavku rang-liste su Trentino, Furlanija Venecija Julija (Collio), Lombardija (Franciacorta) i Apulia (Salento). Vino barolo (Pijemont) smatra se među ispitanicima najvjernijim utjelovljenjem terroirea, slijede brunello iz Montalcina i chianti classico (oba Toscana).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

DRUGI ROĐENDAN, UZ POMISAO NA SNAGU DUNAVA! – Drugi rođendan zagrebačka vinoteka Jabuke & Ruže proslavila je, iako Dunav ne dotiče Zagreb, uz pomisao na snažnu, velebnu, ali u onome trenutku i goropadnu rijeku. Pilo se erdutsko vino posjeda Iuris iz Aljmaš Planine – svježi mladi rosé (2012), zatim zanimljivi i vrlo aromatični Silvanac Iuris iz 2008, koji, iznenađujuće, nije pokazivao da mu je pet godina na leđima, te Cabernet sauvignon. Dobro raspoloženi Domagoj Klasiček, na slici sa sommelierom Igorom Grubačom, kazao je da Dunav srećom nije ugrozio ni mjesto u kojemu živi a ni (njegove) vinograde na Kraljevom brdu, koji se protežu od 170 metara nadmorske visine naviše. Čestitke Jabukama & Ružama i voditelju (prodaje) Alanu Kiriginu…

LJETNA LJUBAV! – Oni se vole! Ljetna ljubav, ili – nešto više? Račić Marko i Korta Katarina Rosa… Otkrio sam ih u Zagrebu, utočište im je bilo kod Gastro Mare… S lijepim pogledom na Cvjetni trg…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

PRESSICA u KUPAĆIM KOSTIMIMA i BADEMANTLIMA TE s MASAŽOM! – Glavni direktor cijele tvrtke, koja se proteže u dvjema državama, direktorica jednoga dijela tvrtke te komercijalni direktor na pressici pred tridesetak novinara u polumračnoj prostoriji i u kupaćim kostimima i bijelim kupaonskim ogrtačima te s natikačama na nogama! Za vrijeme pressice masiraju vas iskusni maseri i maserke. A onda, najednom, eksplozija glazbe i plesa, svijanje mladih tijela poput pruća na buri, uz žestoku glazbu…
Tako je to izgledalo na susretu Zdravka Počivalšeka, generalnog direktora Termi Olimija iz Podčetrteka, Ivane Kolar, direktorice objekta Terme Tuhelj koja pripada tvrtki iz Podčetrteka, i komercijalnog direktora Termi Olimia Vasje Čretnika s predstavnicima sedme sile. Tema – daleko od neozbiljne: prezentacija poslovnih rezultata Termi Olimia i Termi Tuhelj u 2012. i promidžba programa Selfness, zamišljenog kao nadgradnja wellnessa. U naglasku na selfness je i bila inspiracija za dolazak direktora u kupaćoj i kupaonskoj opremi.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ljeto i puna turistička sezona su tu a Terme Tuhelj, nekad TRC Tuheljske Toplice, ima što ponuditi. Stari objekti preuređeni su i sagrađeni novi, prije godinu dana otvoren je hotel Well****, u vrlo modernoj izvedbi, sve odiše elegancijom. Gradnja je trajala 14 mjeseci, investicija je, čujem, iznosila 13 milijuna eura. Hotel Well**** proglašen je najuspješnijim arhitektonskim ostvarenjem u 2012. godini! Strukovni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata kao svoju godišnju nagradu – odličje Viktor Kovačić – dodijelio je arhitektima Marinu Mikeliću i Tomislavu Vrešu.
Terme Tuhelj tim su hotelom povećale svoje kapacitete za 100 posto, i sa 264 smještajne jedinice i 540 kreveta postale najveće kontinentalno turističko središte u Hrvatskoj. U hotelu je i moderan polivalentni kongresni centar za prihvat oko 450 osoba, koji čine dvije dvorane – Invigo za 300 osoba i Vilina za 150 osoba (obje djeljive u po tri manje dvorane). Svi sadržaji povezani su toplim hodnicima s recepcijom i wellness sadržajima. Kongresni centar ima dnevno svijetlo te vanjsku terasu ili atrij u kojem je i Infinity bar. Izgrađen je amfiteatar za animacijske događaje, koncerte, kazališne predstave i vanjska događanja. U sklopu hotela nalazi se i podzemna garaža sa 70 parkirnih mjesta. Između objekata uređeni su wellness vrtovi s termalnim potokom, što čini posebnu atrakciju za wellness goste. Bazenski kompleks također je u novome ruhu, i opremljen vodenim toboganima i drugim zabavnim sadržajima namijenjenim kupačima. Velika pažnja posvećena je unaprjeđenju programa wellnessa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
SPAeVITA-centar njege i ljepote otvorio je vrata jednog od prvih hamama u Hrvatskoj. Riječ je o turskoj, odnosno orijentalnoj kupelji. Ovaj hamam obuhvaća tursku saunu, prostoriju s velikim zagrijanim kamenim stolom i odmoralište, za opuštanje poslije rituala. Uživanje se dopunjuje šalicom čaja ili pak čašicom pjenušca.

A u želji za inovacijama osmišljen je i selfness! Što je to? Selfness je – po mišljenju njemačkog istraživača trendova Matthiasa Horksa – kasna faza razvoja wellnessa koja će prerasti u popularan trend za dostizanje ispunjenog, istinskog života. Julia Scharnhorst, njemačka psihologinja kaže da nas wellness zadovoljava samo za kratak trenutak dok selfness traje, on znači uzeti vlastiti život u svoje ruke.

Selfness, dakle, služi za poboljšanje kvalitete života. Vlastita odgovornost, pažnja i želja za promjenom izbija u prvi plan. Wellness više nije dovoljan. Selfness znači korak naprijed, on ukazuje na smjer povratka samome sebi. Pojedinac se, uz podršku stručnjaka, sam sukobljava sa preprekama koje onemogućavaju njegovo samoostvarivanje u svim oblastima života. Najčešće je dovoljan samo jedan klik. Svi selfness sadržaji osmišljeni su tako da pojedinca prate u otkrivanju najboljeg u njemu samom, i podržavaju ga pri ponovnom uspostavljanju ravnoteže između fizičkog, emocionalnog i duhovnog nivoa. Voditelji programa s gostima uspostavljaju osoban, partnerski odnos, jer je upravo povjerenje ključno za postizanje rezultata. Selfness znači: tjelesnu aktivnost i gibanje, duhovni razvoj, emocionalno blagostanje, sposobnost djelovanja u timu, sposobnost odlučivanja, sposobnost davanja i primanja kritike, sposobnost komunikacije. Selfnessom nastaje – novi JA, zdravija osoba, puna samopouzdanja, s ključem za ostvarivanje vitalnosti, više uspjeha u životu i unutarnjeg zadovoljstva…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pitam se, pitam se: ima li taj pojam selfness kao, kako je navedeno, stanje dobrog fizičkog zdravlja u ravnoteži s emocionalnim i duhovnim nivoom, ikakve, makar i nehotične, veze s pojmom selfishness koji, na žalost, kao duboko ukorijenjena pojava, i previše prati suvremeno društvo. Taj je izraz mogao i nastati od njega, jednostavnim izbacivanjem triju slova, ish. Je li, nehotice od strane autora, samo još pojačao naglasak na sebi samome, ili se pak smisao toga izraza, makar je stvar dakako kompliciranija od kovanja izraza izbacivanjem nekoliko slova, može doista sagledavati u kontekstu i ne samo kompletnog osobnoga zdravlja nego – daj Bože! – i u kontekstu mogućeg (?) doglednog (o)zdravlj(ivanj)a cijele društvene zajednice?…

U svakom slučaju, selfness je sada IN. Naravno, dok se ne izmisli nešto drugo… Danas je tome tako: nema više spavanja, stalno se mora nešto smišljati da ponuda bude atraktivnija. Dinamični Počivalšek i Ivana Kolar kažu da im se osjetno povećao broj gostiju, uvelike onih iz inozemstva…

TRI VILJUŠKE ZA KARLA – Još jedno ocjenjivanje restorana: provodi ga Restaurant Club (www.restaurantclub.hr ) na prostoru Alpe-Jadran, konkretno Austrije, Hrvatske, Slovenije. A među ugostiteljskim objektima, gotovo pet od pet mogućih bodova dobio je zagrebački Bistrò Karlo, koji vodi Karlo Gjurasek.

OLYMPUS DIGITAL CAMERARestaurant Club objavio je i vodič ponajboljim restoranima, u Lijepoj našoj, ima ih navodno oko 200, ali nisu svi unutra, iz Hrvatske i Slovenije ukupno je 140 onih koje valja istaknuti…

SAD KRITIZIRAJU RESTRIKCIJE EU NA VINSKIM ETIKETAMA – Sjedinjene Države Amerike uputile su Europskoj Uniji oštru kritiku na stanovite restrikcije vezane uz označavanje a na etiketama uvezenih vina koja bi se nalazila na tržištu Unije. EU naime traži ekskluzivno pravo na uporabu svojih tradicijskih naziva kao što su npr. tawny, ruby, reserve, classic, chateau… Amerikanci se protive tome, smatrajući da su njihovi proizvođači vina time zakinuti, jer riječ je ne o komercijalnim nego o informativnim pojmovima koji su u svim zemljama svijeta već postali uobičajeni kao opis, u jednoj riječi, tipa proizvoda. EU ima odgovor: ne želi da se među potrošačima stvara zabuna jer mnogi proizvođači stavljaju na etiketu te nazive ne samo radi informacije o tipu proizvoda nego i s komercijalnom namjerom naime npr. izraz reserve označava vino više kakvoće (u pravilu starije loze, manji prinos, selekcija grožđa, dozrijevanje u bačvi i po godinu dana duže…) spremna je dopustiti tzv. trećim zemljama uporabu tih termina ako te zemlje sklope s EU ugovor o tome da će se i u njima poštivati pravila glede uporabe navedenih izraza kakva postoje u zemljama EU. To samo znači da se izrazi više ne bi smjeli stavljati na etiketu – barem ne za proizvod namijenjen tržištu EU – proizvoljno, kako je to u mnogo slučajeva, nego da njihovo korištenje mora biti regulirano pravilnikom. Izvještaj navodi da je EU dosad pod tim svojim zahtjevima dopustila uporabu navedenih tradicijskih termina Čileu, Južnoj Africi, Kanadi i Australiji.
Amerikanci govore o tome da bi im se, ako EU ustraje, mogao osjetno smanjiti žar za izvozom u Europu. No teško je ipak povjerovati da bi značajnije odustali od EU jer EU je ne samo golemo tržište, nego je u okviru Unije i mnogo zemalja s visokim standardom dakle s dosta potencijalnih kupaca koji sebi u platežnom smislu mogu priuštiti i skuplja vina… S druge strane, zašto bi se Amerikancima i trebalo popustiti: neka i oni uvedu reda kod sebe po ovome pitanju, pa nije li zahtjev EU o pravilniku vezanom uz uporabu naziva na etiketi nelogičan?

SOULFINGERS, FINGERFOOD & OLEANDER – Soulfinger, Foodfinger, Oleander… Sve je jasno, zar ne? Odlični Soulfingersi na terasi Oleander zagrebačke Esplanade, te Fingerfood, ili nešto drugo za pojesti. Uglavnom: Oleanderica je otvorena za ljeto, a Soulfingersi su bili predviđeni da sviraju četvrtkom od 17 do 21 sat, u periodu koji počinje s vremenom za čaj, kako ga u EU znaju nazivati: Tea Time… Ako baš i niste za čaj, naravno da na Oleanderici ima i drugoga što se poslužuje u čaši, od piva do mirnog vina i pjenušaca, žestica…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

GRAŠEVINSKIM VREMEPLOVOM SVE DO – MOJE MLADOSTI! – Ozbiljna degustacija graševina od najnovijih do starijih godišta u prostorima Agrokorove Akademiji vina u Zagrebu. I, poslije, večera uz specijalitete nadaleko poznatoga restorana Kormoran.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Posjed Belje, iz Kneževih Vinograda, odlučio je sredstvima javnog informiranja te ugostiteljima i vinskim trgovcima metropole predstaviti svoje graševine iz 2012. i novi kurs u proizvodnji s kojime se počelo s berbom 2011, ali i neka stara do vrlo stara vina, da se pokaže kako baranjska graševina može imati vrlo dugi vijek trajanja. Enologinja Belja Suzana Zovko i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši, u prvome činu predstave otisnuli su se s beljskim graševinama sve do berbe 1965. Bila je to provjera vina prije nego li se ona posluže uzvanicima na prezentaciji.
Rijetka i jedinstvena prigoda u nas – kušanje i odležanih i starijih do vrlo starih vina! Zamislite, na stolu su se našle graševine i iz 2006., 1989., 1979., 1977. te 1965.!

A većina od nas se uvijek nekamo žuri, popila bi vino maltene i prije nego što je proizvedeno. I onda pričamo o nekakvoj kulturi vina, a nema se strpljenja pričekati da se kompletira određeni prirodi bliski ciklus. Svježina, svježina, voćnost, voćnost… Brzo, brzo… A zrelost, smirenost, sklad, kompleksnost? Ma, nema do one: starije vino, mlađe cure! Od kušanih uzoraka najbolji dojam ostavile su graševine iz 1965., 1977., 1979. i 2006. – sve na sortnoj liniji ali svaka malko drukčija, sve još vrlo živahne i zanimljive.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Hvala, Belje! Treba, u produkciji i konzumaciji, početi učinkovito njegovati kulturu zrelih, starijih vina. Stoga što ona pružaju dodanu vrijednost. Belje, dođite opet! Za pet do šest godina svakako i s vrhunskom graševinom 2011., baš me zanima kakva će tada biti. Mogla bi biti – jako dobra… Ne zaboravimo frankovku – ma kako je budemo morali nazivati!…

Belje grasevina

IĆ’ NA MORE, ENOLOGIJA i TEHNOLOGIJA, itd… – Ne treba mi ić’ na more, pa – ono pomalo dolazi k meni, u unutrašnjost. Ugođaj nije i jednak, potpun, ali tako mi je jeftinije… Znam već od prije koju godinu za stablo smokve u zagrebačkoj Selskoj, blizu ureda, a sada gledam novo stablo smokve koje sam upravo primijetio u blizini zgrade gdje stanujem u velegradu. Bi li se već i koja maslina mogla zasaditi negdje u zavjetrini na obronku Medvednice?

smokva ZGB
Štošta se promijenilo u odnosu na prije. Na sjever je stigla južnjačka vrućina, ipak s njome s mora nije došao i osvježavajući maestral. S vrućinama stigle su i smokve, ne samo kao plodovi na tržnici nego i kao spontano izrasla stabla na ulici. Vina našega sjevera više nisu kiseliši kako su ih na jugu posprdno nazivali, a dobar dio njih, i jače opterećen alkoholom, nije osvježavajuć kao ona prije. Dobrim dijelom zbog neke čudne mode ostavljanja neprovreloga sladora u njima (ne govorim o slatkim desertnim vinima!) a u novije vrijeme upravo i stoga što su na sjeveru temperature postale južne. Dosta vina sjevera alkoholima a i bojom (crnjaci) poprimilo je obilježja juga. Ozbiljni crnjaci doselili su u sjevernija područja. A vina juga unatrag više godina uz pomoć tehnologije nastoje postati svježijima kao da su vina područja što je nekad imalo sjevernu klimu. Bez obzira na to što su tehnologija i oprema u domeni vinogradarstva i podrumarstva napredovale, pa bi i unatoč novim klimatskim odnosno meteo-uvjetima bilo moguće dosta toga izvući u trsju, ponajviše se proizvođači oslanjaju na postupak u podrumu jer tu je tehnički moguće doskočiti koje-čemu što je propušteno napraviti u vinogradu. I dobiti uglancani i za širu prodaju prihvatljiv proizvod, ali proizvod – bez identiteta.
Tehnologija je opći pojam i obuhvaća različite pristupe i načine u proizvodnji. Zasad, čini mi se, dobar dio se (domaćih) poizvođača drži istoga: manje pazi gdje sadi vinograd i kako ga obrađuje te kad ide u berbu, a oslanja se na niske temperature alkoholne fermentacije, kupovne kvasce, enzime, dodavanja i oduzimanja po potrebi. Manji ih broj pokušava pronaći način da dođe do proizvoda koji će biti vjerno ogledalo vlastitoga podneblja i razlikovati se od onoga iz drugih predjela. Kao da upravo i ta različitost nije važna je i u komercijalizaciji, ne samo izravno dotičnoga vina nego i šire, gledajući I ponudu cijeloga teritorija.
Događa se, tako, da u Istri ono što je označeno kao malvazija vrlo često ima aromatske note sauvignona, a eto neki dan na jednoj degustaciji graševina priređenoj za vinske trgovce, ugostitelje i novinare iz publike se čulo pitanje nad kojim se, također, valja zamisliti: A zašto mi ta graševina toliko liči na malvaziju?…

G.E.T. REPORT TO MISLI OZBILJNO! – Udruga G.E.T report (Gastronomija, enologija, Turizam), koju je utemeljio Tomislav Stiplošek, to doista misli ozbiljno! Nakana je promovirati hrvatsku eno-gastronomiju i eno-gastro turizam. Svako toliko G.E.T. organizira za novinare putovanje u neko hrvatsko područje, da se izvidi ponuda.najnovije je bilo u zadarsko zaleđe Benkovac, te u Biograd i na Pag. Predah je, ovdje, na slici, u hotelu Palma u Biogradu, uz domaćina Zagrepčanina Tomislava Goršu i pjenušac. Novinarska ekipa internacionalna, uz one iz Hrvatske pozvane su i kolege iz Slovenije, Srbije, Bosne I hercegovine i Mađarske…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

AGAVA U ČAŠI! – Šljiva u čaši – zna se. Barem u Slavoniji. Marelica u čaši – zna se. Barem u Mađarskoj. Žitarice u čaši – zna se, barem u Škotskoj. Kruška (Williams) u čaši – zna se. Grožđe u čaši – zna se. I krumpir u tanjuru – zna se. Ali: što je krumpir u čaši? To najbolje znaju Poljaci, pa i Rusi. Što je šećerna trska u čaši? A agava u čaši? Krumpir u čaši, to je, naravno, vodka, šećerna trska u čaši je rum, a agava u čaši je tequila.

Patron gran_patron_burdeos_RGB
Tequila guerilla vraća nas u doba ne samo Benita Juareza i meksičke revolucije, nego i u davno doba drevnih Maya. Znana je još iz onoga vremena. Kod nas tek postaje poznata: zagrebačka uvoznička i distribucijska kuća za vina i jaka pića MIVA MOHOR organizirala je u povodu uvoza tekile zanimljivu radionicu u kojoj je Luca Cardillo, brand ambassador američke kompanije The Patron, ponuđača tekile, te ruma i vodke, ponešto rekao o tekili kao piću, i o tome kako ona nastaje. Ukratko, od agave (i to one plave, koje dosegnu težinu i do 80 kg!), uzgajane na brdima u području Jalisca na željezom bogatoj crvenici na, kako je rečeno, oko 800 metara nadmorske visine, polaganim kuhanjem (po tradiciji u peći na drva), a koje zna trajati i po 79 do 80 sati, pa potom stiskanjem, dobiva se sok, odnosno mošt, što nakon fermentacije ide na dvostruku ali ponekad i na trostruku destilaciju pri čemu se stvori 75 vol % alkohola. Slijedi razrjeđivanje destiliranom vodom da destilat na kraju postane jako piće od između 40 i 50 volumnih postotaka alkohola. Nakon dozrijevanja u bačvi, finalni proizvod bude s 40 vol % alkohola. Po želji, tekila se ostavlja na dozrijevanju u inoksu, a po želji u drvu, ako ide u drvo onda su to bačvice francuske produkcije…
The Patron, kao kuća s ekskluzivnim proizvodima, tekilu nudi u verzijama Grand Patron Platinum, Patron Silver, Patron Reposado, Patron Anejo (taj mi se najviše dopao!), te Grand Patron Burdeos (nakon američkog i francuskog drva dozrijeva još i u bačvicama isporučenima Patronu od bordoških proizvođača vina – Burdeos= španjoloski naziv za Bordeaux), te Patron XO café, kremasti napitak na bazi tekile s dodatkom kave od sorte arabica. Pića su punjena u boce ručne izrade u okviru posjeda Patron!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA  Patron Francisco

Tvrtka Patron, koju su utmeljila 1989. godine dvojica Amerikanaca – John Paul de Joria i Martin Crowley, postala je najbolji svjetski proizvođač tekile i jedan od najboljih proizvođača ruma i vodke. Smatraju je ponuđačem luksuznih proizvoda. Prodaje u 140 zemalja svijeta, sada i u Hrvatskoj. MIVA u ovome trenutku ima zaista što ponuditi za zahtjevne, rafinirane i platežno sposobne kupce – uz obilje vina, domaćih i stranih, još i ponajbolje svjetske šampanjce, škotski whisky Glenmorangie, pa evo i tekilu od Patrona… Na slikama su Luca Cardillo, brand ambassador Patrona i master blender Francisco.

TAITTINGER NA NOGOMETNOJ SCENI – Svjetska nogometna federacija FIFA odlučila je šampanjac Taittinger uvrstiti među službena pića koja će se do 2015. posluživati njenim uglednim gostima. To je prvi put da je u tu svrhu FIFA izabrala šampanjac! Zašto se FIFA odlučila baš za kuću Taittinger, kad u Champagnei ima toliko mnogo odličnih proizvođača? Izbor je pao na Taittinger ne samo zbog reputacije te kuće i zastupljenosti na tržištu pića u svijetu (prisutna je u 150 zemalja), nego i stoga što je povijest Taittingera tijesno vezana uz nogomet, konkretno uz nogometni klub Reims.

Taittinger Jerome Valcke - Pierre Emmanuel  Jerome Valcke

Naime u lipnju 1959. Jean Taittinger, tada upravo izabran za gradonačelnika grada Reimsa, u Stuttgartu je počasnim udarcem započeo u finalnu utakmicu Kupa europskih klubova (sada Liga prvaka) između madridskog Reala i Reimsa, nogometnoga kluba iz grada koji je srce Champagne. Chamapgne Taittinger već je sa svojim šampusima bio i na Kupu Konfederacija u Brazilu. Champagne Taittigner će, dakako, biti i na skorašnjem svjetskom nogometnom prvenstvu. Na slici je Pierre Emmanuel Taittinger (desno) s Jeromeom Valckeom u prostorima FIFA-e pri potpisivanju ugovora.

PJESMA i VINO FERAVINA POVEZALI MAORE i HRVATE – U sklopu turneje Tarara Croatian tour 2013, na koju su stigli iz Novog Zelanda, folklorni ansambl Kralj Tomislav, muška klapa Samoa i skupina Te Ihi Connections, obišli su podrume Feravina te, uz poznate slavonske specijalitete, degustirali nagrađena vina iz linija Dika i Miraz, s kojima su se oduševili. Gosti iz Novog Zelanda obišli su i novouređenu vincilirsku kuću Goveđa glava, reprezentativni objekt Feravina, gdje su izveli kratki program i pokušali dočarati pripadnost, identitet. Slikali se sa Jennette Šimić, koja im je bila domaćica…Feravino, koje je, inače, prije dvije godine obnovilo Vincilirsku kuću, ugostiteljski objekt na vinskom položaju Goveđa glava, u narednih nekoliko godina otvoriti će novi restoran u sastavu poznatog Starog podruma, kao i potpuno novi reprezentativni barrique-podrum što će se protezati na površini od čak 1000 četvornih metara.

Jennny i Tarara Croatian tour 2013 u posjetu Feravinu
Tarara je maorski naziv za Hrvate koji su se zbog obolijevanja vinove loze u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća naseljavali na Novom Zelandu. Tu su na plodnoj zemlji počeli saditi vinovu lozu, i s vremenom su postali nabolji proizvođači vina na Novom Zelandu. Maori i Hrvati skupa su radili i živjeli. Neki su doveli svoje žene iz Hrvatske, dok su se neki oženili domorotkinjama – Maorkama. Tako su stvorili jedinstvenu novu kulturu koja se održala do danas. Plesni rituali, trajno oslikavanje tijela i glazba povezali su te dvije kulture i stvorili novu, jedinstvenu. Tarara je i način pjevanja kojega su Maori preuzeli kao svoj, stoga što obožavaju hrvatske pjesme koje i sami pjevaju s dušom.
I ovaj put dokazalo se da vino i pjesma ne poznaju granice.

PIK VRBOVEC u ŽIŽI – U QUDAL istraživanju kvalitete (QUality meDAL), koje je u Hrvatskoj proveo ICERTIAS – International Certification Association GmbH sa sjedištem u Zürichu, PIK Vrbovec osvojio je četiri certifikata, u kategorijama svježe pakirano meso, mortadela, parizer i kranjska kobasica. Svježe pakirano meso nositelj je oznake Hrvatske poljoprivredne agencije Meso hrvatskih farmi.

PIK Mortadela_00Bitno je napomenuti da istraživanje QUDAL ne mjeri tržišne udjele ili snagu branda, već isključivo i samo iskustvo, zadovoljstvo i percepciju ispitanika kvalitetom ponude na tržištu. PIK Mortadela pripremljena je prema tradicijskoj talijanskoj recepturi od biranih sirovina vrhunske kvalitete. Odlična je za ljubitelje aromatičnih sendviča, bogatih hladnih plata jer se sjajno slaže sa svježim povrćem, sirnim namazima, maslinama i kaparama.

ŠTO POSLIJE PORTUGISCA? – Nakon prošeka i terana, eto sad, s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, novih nevolja, s – portugiscem (na slici: grozd)! Jer naziv sugerira geografski pojam, dakako, Portugal. Međutim nisam, barem zasad, čuo da Slovenci ne bi smjeli na etiketi kao naziv za vino i dalje rabiti naziv portugalka, iako on još i jače sugerira Portugal. U njemačkom govornom području i dalje je portugieser, a i Mađari, koji su koristili porto i kek oporto, rabe portugieser, čak imaju i festival portugisca s nazivom Portugieser du Monde… Što li nas još čeka? Po logici, sporni mogu biti rajnski rizling (Rajna) i frankovka (od Franačka, Franken), traminac (Tramin)… Ali, ako u obitelji nešto vrijedi za jednoga, moralo bi i za drugoga, zar ne?

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Uputio sam dopis Ministarstvu poljoprivrede, HGK, Zagrebačkoj županiji udruzi Portugizac Plešivica s molbom za očitovanjem, čekam odgovor(e).
Zašto nam se sve to događa? Toplo savjetujem pročitati članak Problem prošeka i terana koji je za najnoviji broj časopisa Iće & piće napisala zagrebačka odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak. Sjajan tekst, koji PUNO GOVORI O NAMA SAMIMA!

PREMIJER KAO VINAR – Bivši talijanski premijer i dugo vremena protagonist na talijanskoj političkoj pozornici Massimo D’Alema sad je proizvođač vina! Nedavno je pred javnosti debitirao s vinima sa svojega posjeda u Umbriji. Njegovi vinogradi su, inače, uključeni u eksperimentalni program koji se odvija u suradnji sa Sveučilištem u Perugi. Vina D’aleme su tri – Sfide, NarnOt i Nerosé.
Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: