Bedekovčina 2015 / HRVATSKO ZAGORJE – OD GEMIŠTA DO NAJVIŠIH PREDIKATA

Bedekovcina logo 7Bedekovcina logo 1Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 Zagorski bregiTRADICIJSKA 48. SMOTRA VINA NA BEDEKOVAČKIM JEZERIMA: HOĆE LI TAJ LIJEPI PRIRODNI KOMPLEKS, PEDESETAK KILOMETARA UDALJEN OD ZAGREBA, POSTATI SREDIŠTE DRUŠTVENIH DOGAĐANJA TE VRHUNSKO IZLETIŠTE KAKVO, s OBZIROM NA POTENCIJAL UPRAVO ZA TO, i ZASLUŽUJE?

Da, Hrvatsko zagorje – od gemišta do najviših predikata! Ali, ne mislim ovdje na piće gemišt, koje se neki žarko trse i zaštititi kao zagorski adut, nego na nešto što je i te kako tradicija u Hrvatskom zagorju – mješavinu više različitih sorata u vinogradu s time da se one istovremeno beru i zajedno preradjuju, to je u Austriji, posebice u vingorju Beča, znano pod pojmom Gemischter Satz. Na jedan takav – i to vrlo dobar! – Gemischter Satz u boci naišao sam na netom održanom 48. Sajmu zagorskih vina u Bedekovčini, i to kod klanječkog vinogradara/vinara Nenada Posavca. Lijepo, svježe i baš Hrvatskom zagorju pripadajuce piće, odlično osvježavajuće, lako se pije i na dužu stazu, pogodno i da ga se u čaši pomiješa s malo mineralne ili soda vode u ono što poznajemo kao gemišt ili špricer, ali ovog Posavčevoga zapravo bi bila grehota miješati s bilo kakvom vodom! To bi, eto, kao profinjenu varijantu zagorskog nacionalnog pića, vrijedilo štititi i promovirati kao vlastitu robnu marku! I onda ne ostati tek na tome, nego uspostaviti i još jednu višu razinu. Kao što to čine bečki proizvođači, koji uz laganiju varijantu imaju i vrlo ozbiljne uratke pod markom Gemischter Satz.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVisokonagrađeni vinari sa županom Željkom Kolarom (treći slijeva)

Na sasma drugoj strani proizvodne skale od prije koju godinu su u Hrvatskome zagorju – inače, zbog šlampavosti i nesposobnosti pa i nebrige više generacija vinogradara i vinara u tome dijelu Lijepe naše da se kako treba iskoriste prirodne pogodnosti što taj teritorij pruža za uzgoj plemenite vinove loze, dugo od strane zahtjevnijih potrošača plemenite kapljice bagateliziranome i posprdno nazivanome carstvom kiseliša – sjajni i šire izvan Zagorja poznati visoki predikati. Zahvaljujući Borisu Drenškome Bodrenu iz okolice Huma na Sutli.

                A između Posavca, koji inače proizvodi i jako dobra jednosortna vina, i predikatnog Drenškoga, na već relevantno visokom stupnju kakvoće u Hrvatskome zagorju su su mirni klasičari redovnih berbi i poneki pjenušar s eno-uradcima od najpoznatijih internacionalnih kultivara, konkretno Vinski vrh Bolfan (mirno – bijelo, rosé i crno, te pjenušavo vino), Vuglec-breg (mirno bijelo, rosé i crno, te pjenušavo vino), Petrač (mirno bijelo, rosé i crno, te pjenušavo vino), Micak (mirno bijelo i crno), Zvonko Sever (uglavnom mirno bijelo i predikati, kao dodatna posebnost je revitalizirana stara lokalna sorta Sokol), Petrovečki (bijelo i crno).

                Ta upravo nabrojana imena na ocjenjivanju, priređenom uoči sajma vina, osvojila su šampionske titule te zlata i srebra, konkretno ukupni prvak 48. Sajma zagorskih vina je Boris Drenški Bodren, ali odmah do njega i te kako je razloga za slavlje imao Boris Vuglec, s tri dobivena zlata i jednom titulom najboljega u svojoj grupi.

Sasko Sipek Bodren Merkas 3Šampion Boris Drenški Bodren i trostruko zlatna enologinja Vuglec-Brega Jasminka Šaško (toči pjenušac), inače predsjednica udruge Vino Zagorje, slave u društvu s Lucijom Šipek iz HGK Krapina i Slavkom Merkašom, predsjednikom Grupacije za vinogradarstvo i vinarstvo pri HGK Krapina. Lucija Šipek, Jasminka Šaško i Slavko Merkaš bili su, inače, članovi Organizacijskog odbora Sajma vina u Bedekovčini

Sokol Sever

Dodatna posebnost kod Zvonka Severa: vino od autohtone sorte Sokol

Bodren je šampion s ledenom berbom sivog pinota iz 2011 godine, s 92/100 bodova dostigao je veliku zlatnu medalju. On je dakako i prvak u kategoriji predikatnih vina. Najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino redovne berbe a s ostatkom šećera (zlato) je Graševina 2013 vinarije Micak iz Marije Bistrice, najbolje ocijenjeno crno vino (zlato) je Cabernet sauvignon 2011, najbolje ocijenjeni sauvignon je onaj iz 2013 (zlato) i najbolje ocijenjeni pjenušac (zlato) je Baronial brut (zlato), sva tri su proizvodi Vuglec-brega, najbolje ocijenjeno bijelo mirno suho vino je mješavina sorata iz 2014. (zlato) od Josipa Znike. Najbolji chardonnay (zlato) pokazao se onaj iz 2013 od Nenada Posavca (inače dobitnika i srebra za Rajnski rizling 2013), Zvonko Sever primio je veliku zlatnu medalju za svoj predikat Muškat žuti 2009 ledenu berbu, te zlata za Traminac 2012 izbornu berbu i za vino Sokol 2012…

_________________________________

RIJEČ PREDSJEDNICE ŽIRIJA dr.sc. IVANE ALPEZE: UTA! – Prošlu godinu pam­tit ćemo kao onu za koju se najradije kaže: Ne ponovila se!. S potpuno poremećenim tijekom fiziološkog razvoja grozda, prven­stveno zbog klimatskih uvjeta, iz mnogih vinograda grožđe nije ni dospijelo u bačve, a nemali je broj proizvođača odustao od pre­zentiranja vina javnosti. 2014. je bila godina za dokazivanje znanja u borbi s patogenima. Unatoč svemu, na ovogodišnjem ocjenjiva­nju bilo je dosta uzoraka i bilo je puno iskre­nih i korektnih vina.

Većinu vina karakterizirali su jednostavnost, manjkavost tijela i nedostatak arome, niži sadržaj alkohola, veća ukupna kiselost i nerijetko problemi oštrih ace­tatnih mirisa. U vinima iz 2014. nerijetko smo se susreli s vinima s tzv. atipičnom aromom dozrijeva­nja, koja je kao problem do sada bila gotovo na teoretskoj razini. Riječ je o promjenama senzornog karaktera vina koje je moguće uočiti već nekoliko mjeseci po završetku fermentacije, tijekom dozrijevanja i čuvanja vina. Vina gube sortnu aromu, te prevladava­ju vinu strani mirisi koji podsjećaju na nafta­lin, mokru krpu, ustajalo rublje itd. Te promjene se označavaju kao netipične arome starenja UTA a kao uzrok je identificiran spoj 2-ami­noacetofenon. Niskog je praga detekcije, te se može osje­titi već pri koncentracijama od 0,7-1,0 μg/L. Istraživanja su pokazala da su uzroci pojave UTA vrlo kompleksni a obuhvaćaju prerani rok berbe, slabu ishranu loze, prekomjernu vlagu, sušu, preopterećenost loze, kazali bi­smo stres. U našim uvjetima proizvodnje UTA je vrlo rijetko zabilježena, ali u prošloj godini enolozi su se suočili i s ovom manom kao posljedicom nepovoljnih klimatskih uvjeta u proizvodnji grožđa. U malim proi­zvodnjama, malim podrumima s manjkom opreme i nemogućnošću korištenja dostu­pnih enoloških postupaka takva vina stru­ka je i očekivala. Svakako se nameće potreba bolje organiziranosti vinogradara/vinara poglavito malih proizvođača, i traženja, s njihove strane, stručne strukovne podrške. ■

___________________________________

                Cjelovitu i moglo bi se reći i, unatoč lošoj 2014., općenito optimističnu sliku aktualne zagorske vinske produkcije u projekciji za budućnost dao je 48. Sajam zagorskih vina na Bedekovčini, u organizaciji Krapinsko-zagorske županije, a smješten na obali uz jezero.

– Nit vodilja bila nam je da kroz vrhunski doživljaj mirisa i okusa zagorskih vina sljubljenih s au­tohtonim gastro-delicijama popu­lariziramo naše proizvode te da pridonesemo boljem uključenju zagorskih vina u ukupnu ga­stronomsku ponudu Hrvatske, kao i da promičemo kulturu pijenja vina – kazao je župan Željko Kolar i dodao kako Hrvatsko zagorje sprema nove adute za izlazak pred potrošače Bakhova nektara: – Posljednjih godina se iz zaborava pokušavaju vratiti zapostav­ljene autohtone sorte poput Sokola, Stare hrvatske beline, Mirkovače, Dišeće beline. Da bi se spasile i revitalizirale autohtone sorte, znanstvenici Agronomskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Krapinsko–zagorskom županijom od jeseni 2006. godine provode znanstveno-stručni projekt pod nazivom Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata Hrvatskog za­gorja. Ovim projektom već se omogućilo podizanje nasada s tim već pomalo zaboravljenim sortama te će se uskoro i vina autohtonih sorti u većem broju naći u podrumima zagorskih vinara.

Bedekovački bajeri idealan su ambijent za izletište ali već godinama preslabo su valorizirani kao izletište. Prisjećam se nekadašnjih vremena, kad se o manifestaciji brinuo danas nažalost pokojni, veliki Ruda Ivančić, tadašnji tajnik ustanove što sad nosi naziv Turistička zajednica, Rudek je konkretno bio prvi čovjek ureda sa sjedištem u Zaboku. U ono vrijeme tu bi vikendom za vrijeme sajma zagorskih vina a, potom, i, obično mjesec dana kasnije, nedjeljom na priredbi Igrajte nam muzikaši, vrvilo od posjetitelja: na svoje bi došli ne samo ljubitelji vina i domaćih zagorskih specijaliteta te domače mužike, nego i sportski ribolovci, mladež koja bi na tamošnji sportski teren došla zaigrati većma mali nogomet, zatim uživali su roditelji s djecom u osvježavajućoj ljetnoj šetnji hladovinom kroz šumicu oko jezera, zaljubljeni parovi veslali bi čamcem po jezeru… Tada je iz Zagreba do Bedekovčine vozio (danas nepostojeći!) vlak (sat vremena vožnje, željeznička stanica do ulaza na bedekovačka jezera!), dakle Zagrepčanima nije ni trebalo sjedati za volan vlastitog automobila pa onda na povratku brinuti zbog poneke popijene čašice (čašice više – pogotovu jer na stolovima tada, kao i ovaj put, nije bilo spituna). Sad kad postoje nade (treba riješiti neka imovinsko-pravna pitanja) da će se u vlasničkom smislu o cijelome kompleksu brinuti općina Bedekovčina i kad se u organizaciju Sajma vina ambiciozno uključila Krapinsko-zagorska županija na čelu sa županom Željkom Kolarom koji je veliki poklonik plemenite kapljice i upravo u enogastronomiji i turizmu vidi adute svekolikog razvoja Županije, za očekivati je da se zlatna vremena Bedekovčine vrate i da se možda od svojedobno zlata (18 karatno) vinu i u veliko zlato (24 karata)! ♣

______________________________

NENAD POSAVEC – Iako je, na žalost, u medijskom smislu posve u sjeni, zacijelo i zbog svoje samozatajnosti, Nenad Posavec svakako spada u prestižnu skupinu danas po kvaliteti važnih zagorskih proizvođača plemenite kapljice.

 Posavec Nenad i zagorski specijalitetiI Nenad Posavec, količinski mali proizvođač, kakvoćom svjetla (vinski) obraz Hrvatskog zagorja, Desno: zagorske delicije

Posavčeva vina – chardonnay, sivi pinot, sauvignon, rajnski rizling i spomenuta mješavina (Gemischter Satz) besprijekorno su čista, sva su suha, a i vrlo su kompleksna. Ona se, kad jednom zrelo i zdravo grožđe stigne u podrum, rađaju u inoksu, Posavec ne žuri s njihovim izlaskom, i dugo ih – i do 10 mjeseci – drži  na talogu.

Nenad živi s vinom i za vino, problem mu je što ima samo 1,5 hektara vinograda – trsje je na padini Cesargradske gore ponad Klanjca, na za vinogradarstvo sjajnome prostoru (tlo je ilovasto-vapnenasto s dosta kamenčića) na kojemu je, umjesto da tu razvija proizvodnju vrhunskoga grožđa za vrhunsko vino za tržište u većem opsegu, još ona država dopustila hobističku aktivnost i nicanje vikendica, ima ih navodno i vlasništvu Zagrepčana – naime Posavec veli da bi se rado širio s trsjem ali da vlasnici parcela zainteresirani za prodaju donekle ucjenjuju cijenama za četvorni metar terena… ■ SuČ – 06/2015

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: