SVIJET u ČAŠI Kronika – 11.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through
ŽELJKO SUHADOLNIK
Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić
_________s vama već – 27 godina/years – with you___________

Plešivica: jesenje boje u vinogradu, kamerom Marka Čolića

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Trsje i podrum, dakle tu, gdje stvari počinju: OIV – AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 ⦁ Festivali, dakle tu gdje je nastavak, u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Ples dvostrukih magnuma: RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI ⦁ Martin je v Zagrebu: SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆ-PLACU ⦁ Martinje s novom dimenzijom: DAN HRVATSKE GASTRO-NEOVISNOSTI?!? ⦁ Dani okusa hrvatske tradicije: BEZ GABREKA, KOJI SLAVI 90 GODINA POSTOJANJA ?! ⦁ Dani otvorenih vrata peljeških podruma: KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICIPOTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2019 – BUYING GUIDE

_______________________________

Trsje i podrum: tu gdje stvari počinju
OIV: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 – UGLAVNOM KOLIČINSKI MINUS

Pri kraju smo kalendarske godine i u vremenu kad se rade bilanse, a kako je svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu vrlo ažurna i u 12 mjeseci dvaput, jednom na proljeće i jednom potkraj studenoga obavještava o novostima u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu, evo i njenog najnovijeg izvještaja. Ovih dana u sjedištu OIV-a u Parizu održana je pressica na kojoj je generalni direktor OIV-a Pau Roca govorio o najnovijem stanju stvari – dakle nakon berbe 2019. – na svjetskoj vinskoj pozornici.

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Nakon obilate berbe 2018., po procjenama sada – pred kraj tekuće kalendarske godine – o proizvodnji vina vezano uz najnoviju berbu ispada da bi svijet od berbe 2019. na tržište mogao izaći s oko 263 milijuna hektolitara, što je manje od 2018. i što također znači povratak ka razini svjetskog prosjeka posljednje praćene i podatkovno obrađene petoljetke.
Nepovoljne vremenske okolnosti imale su znatan utjecaj na situaciju u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, u tim trima zemljama će se ovogodišnja proizvodnja pamtiti kao ispodprosječna. Jedina europska zemlja koja će se od netom završenog trganja moći pohvaliti produkcijom većom od one lani je Portugal. Blagi pad u količini očekuje se u SAD. U Južnoj Americi pak osjetno manju proizvodnju u odnosu na 2018. ponudit će Argentina i Čile. Južna Afrika već drugu godinu zaredom pogođena je produkcijom manjom od posljednjeg višegodišnjeg svojega prosjeka. I Australija i Novi Zeland ove godine s manjim su količinama nego što su bili u 2018.

Svjetska proizvodnja vina za 2019 procjenjuje se konkretno na između pesimističkih 258 i optimističnih 267 milijuna hektolitara, neka sredina bila bi oko 262,8 milijuna hl.
U odnosu na prošlu godinu, količina u 2019. vinificiranog grožđa (dakle onoga grožđa što je išlo u vino a ne u voćne sokove odnosno u moštove za druge namjene) u svijetu niža je od lanjske za desetak posto.
U Europskoj Uniji, za količinski slabiju berbu unutar izraza nepovoljne vremenske prilike glavni su krivci smrzavica i suša. Procjena je da će EU iz berbe 2019. moći tržištu ponuditi nekih 150 milijuna hektolitara vina (to bi otprilike bilo 60 posto od ukupne svjetske produkcije), riječ je o 15 posto nižoj količini od one lani (182,7 milijuna hl). U odnosu la lanjsku berbu Italija je ove godine (46,6 miijuna hl) količinski kraća za 15 posto, Francuska (41,9 milijuna hl) također za 15 posto, a Španjolska (34,3 milijuna hl) za 24 posto. Objašnjenje za to su hladno i vrlo kišovito proljeće kojemu je slijedilo dugo ekstremno suho i vruće ljeto. U tim trima zemljama količine u 2019. slabije su ne samo u odnosu na prethodnu berbu, 2018., nego i u odnosu na njihove prosjeke u prošlom petogodišnjem razdoblju.

Italija će od berbe 2019. dati oko 15 posto manje vina nego što je dala 2018, a Austrija četiri posto manje. Na slici su Francesco Leanza, odličan proizvođač brunella Podere Salicutti iz Montalcina u Toscani. Desno: Fred Loimer, zvijezda iz austrijskog Kamptala

 Smanjenje kvantitete u 2019. u odnosu na 2018. registrirano je i u većini drugih država EU, međutim kod tih drugih država brojke uglavnom nisu bile i niže od njihova posljednjeg petogodišnjeg prosjeka, čak u nekima od tih drugih zemalja proizvodnja vina iz 2019., iako će biti količinski niža od one u 2018., ipak bi mogla biti čak i mrvicu veća od njihova prosjeka u posljednjem petogodišnjem periodu. Njemačka (9 milijuna hl) se iz 2019. u odnosu na 2018. čini tanjom za 12 posto, Austrija (2,4 milijuna hl) za četiri posto, Rumunjska (4,9 milijuna hl) također za četiri posto lošija nego u 2018., Mađarska (3,2 milijuna hl) za šest posto slabija.
Austrijanci su, kažu, prilično zadovoljni berbom 2019. Zbog sušnog vremena koje je uslijedilo nakon cvatnje vinove loze bobice grozdova su znatno manje nego inače, i iz tog razloga moštovi su bili koncentriraniji nego inače. Arome su izraženije nego inače, a kiselost, koja je bitna za svježinu, pokazala se vrlo dobrom.

Francuska je s berbom 2019. tanja za 15 posto! Na slici su ekipa znane istarske konobe Bušćina na čelu s Fabijanom Mijanović te istarski vinar i uljar Danijel Kraljević Cuj nedavno u posjetu, s Antom i Barbarom Bačić, glasovitom bordoškom  Chateauu Smith Haut Lafitte u apelaciji Pessac-Léognan

Po podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ukupna proizvodnja vina za 2018. godinu u Lijepoj našoj iznosila je 952.000 hl, uključujući auto-potrošnju. Međutim po izjavama o proizvodnji za 2018. godinu prijavljena produkcija vina za tržište iznosila je 732.577 hl (APPRRR). Za 2019. godinu očekuje se smanjenje proizvodnje od 22,6 % u odnosu na ukupnu proizvodnju vina u 2018. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dakle, držeći se podatka DZS-a za 2018., od berbe 2019. očekuje se ukupna proizvodnja vina od cca. 737.000 hl. Uzmu li se pak kao polazište u 2018. Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prijavljena berba s podatakom o količini od 732.577 hl vina te predviđanje o padu od 22,6 posto u 2019, količina vina za tržište od ovogodišnje berbe kretala bi se, ugrubo, oko otprilike 550.000 hl.

Hrvatska, Dalmacija, Hvar, južna strana Ivan Dolac (Julio Frangen)

Portugal (6,7 milijuna hl u 2019.) u odnosu na 2018. bolji je za 10 posto!

Od zemalja EU jedino Portugal količinski je pozitivan i u plusu s berbom 2019! Vinogradi uz rijeku Douro u Portugalu! Dolje: grupa ponajbojih portugalskih proizvođača vina Douro Boys: Niepoort, Quinta Vale Dona Maria, Quinta do Crasto, Quinta do Vallado, Quinta Vale Meao

U zemljama sjeverne hemisphere zemlje koje ne pripadaju Europskoj Uniji proizvodnja vina od berbe 2019. predviđa se, u odnosu na onu u 2018., sedam posto većom za Rusiju (šest milijuna hl) i jedan posto za Gruziju (1,8 milijuna hl). Iako šest posto slabija u 2019. u odnosu na 2018., Švicarska (1,1 milijun hl) je 2019. ipak količinom nadmašila svoj količinski prosjek za period od 2014. do 2018.
SAD, proizvodnja vina kojih predstavlja oko 12 posto ukupne produkcije Bakhova nektara na sjevernoj polukugli, sa nekih čini se 23,6 milijuna hl iz berbe 2019. u minusu su u odnosu na 2018. samo za jedan posto, međutim ovaj podatak ne treba, ističu u OIV-u, još uzimati kao zdravo za gotovo jer brojka o produkciji u 2019. bazirana je ne na prvim iole opipljivijim podacima o berbi nego o predviđanjima iz vremena od dosta prije nego li je berba završila. Ne zaboravimo da su vinorodnim dijelovima SAD harali jaki požari koji su i uništili dosta vinograda i oštetiti dosta podruma (Sonoma), tako da valja još pričekati informacije s terena.
Južna polukugla imala je berbe u prvoj polovici ove godine, tako da su podaci o količinama već u solidnoj mjeri sređeni i mogu se smatrati uvelike pouzdanijima od prvih podataka što su u centralu OIV-a stigli o berbi 2019. sa sjeverne polukugle. I na južnoj hemisferi količine su manje nego u prethodnoj godini, ali su po zemljama uglavnom u skladu s njihovim prosjecima unutar posljednjeg petogodišnjeg perioda.

Iz daleke Južne Afrike: Matija Lesković, koji je studirao enologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu pa se otisnuo u inozemstvo i sad se kali u podrumima Južnoafričke Republike, primio je u goste djelatnice Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agro-faksa iz Zagreba Ivanu Puhelek i Anu Mariju Jagatić Korenika

Od vinogradarskih dijelova južne hemisfere Južna Amerika prijavila je 2019. ukupno najveći količinski pad u berbi u odnosu na vrlo visoku produkciju u 2018. Dosad dobiveni podaci upućuju na to da će Argentina od berbe 2019. proizvesti 13 milijuna hektolitara vina, a to je 10 posto manje nego što je bilo u 2018. Čile iz 2019 računa na produkciju oko 11,9 milijuna hl, što je sedam posto slabije nego što je bilo u 2018, ali i povećanje od osam posto u odnosu na čileanski prosjek iz posljednjeg podacima obrađenoga petogodišnjeg razdoblja vezano uz tu zemlju. Brazil, nakon dvije uzastopne godine s proizvodnjom ispod tri miijuna hl, javlja da bi od berbe 2019 mogao na tržište izaći s 2,9 milijuna hl.
Jugom Afrike ove je godine vladala jaka suša i Južnoafrička Republika od 2019. također se, eto već drugu godinu zaredom, žali na smanjenje, računa na oko 9,7 milijuna hl vina što je devet posto manje od prosjeka njene proizvodnje kroz praćenih i podatkovno obrađenih pet posljednjih godina.
Australija iz berbe 2019. izlazi s oko 12,5 milijuna hl, što je tri posto manje od produkcije registrirane u 2018, ali uglavnom ostaje na razini petogodišnjeg njenog prosjeka. Što se tiče Novog Zelanda, tamo se eto već četvrtu godinu zaredom proizvodnja kreće oko tri milijuna hl, a to je jedan posto manje nego što je ostvareno u 2018. ♣

Festivali, s nastavkom priče: u znaku kapljice i delicija
ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA HRVATSKA NA DLANU: I DALJE NAJZNAČAJNIJE VINSKO DOGAĐANJE u OVOME DIJELU BALKANA

Hotel Esplanade***** Zagreb, Smaragdna dvorana: Zagreb Vino.com 2019

Evo nas već sa gotovim i 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u hotelu Esplanade u Metropoli. Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da se odvijala tjedan dana ranije, dakle pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, već uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, a dosta vinara bilo je i iz inozemstva. Ovogodišnja priredba okupila je više od 300 izlagača, proizvođača i ponuđača vina, pršuta, sira i slatkih delicija, rekao je osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić. Zemlja partner bila je Slovačka. Iz vana stigli su izlagači i iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Italije, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije… Zgodno je spomenuti da je, potaknut zacijelo i činjenicom da posljednjih godina Zagreb Vino.com nastoji posebno istaknuti one svoje izlagače koji osvoje zlatne i šampionske medalje na praktički zadnjem značajnom međunarodnom ocjenjivanju vina kako u tekućoj godini tako i neposredno pred samim Vino.comom – a to je vrednovanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme krajem listopada u Bergamu, iz Austrije došao izalgati i Helmut Gangl iz Illmitza u Burgenlandu, šampion ovogodišnjeg izdanja Emozioni u Bergamu s kojega se, inače, kao višetruko pozlaćena vratila kući porečka Agrolaguna!

Osnivač I direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić (desno), s Janom Starkom iz Veleposlanstva Slovačke u Zagrebu i s Mirelom Tassev iz Veleposlanstva Bugarske u Zagrebu. Slovačka kao zemlja partner, te Bugarska prezentirale su svaka po nekoliko svojih vinskih podruma, za njihovim stolovima bila je prigoda kušati i vina od nekih sorata koje nisu česte na tržištu, na hrvatskome ih možda niti još uopće nema, a riječ je bijeloj palavi i o crnom alibernetu, križancu alicante bouscheta i cabernet sauvignona dobivenom 1948. u Odesi i dosta raširenime u Slovačkoj i Češkoj, te o rubinu, koji je križanac između talijanskog nebbiola i francuskog syraha, dobiven 1944. u – Bugarskoj! S izlagačkog mjesta Slovačke: uz djevojke vino je na kušanje nudio i Jan Stark, pri Slovačkoj ambasadi u Zagrebu savjetnik za gospodarstvo

Puno delikatesa vrlo visokoga sjaja (naglasak na siru i pršutu/pata negra, mangulica, crna slavonska svinja, istarski i dalmatinski pršut, prosciutto di Parma), kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Godišnje dodjele priznanja Vinske zvijezde uzorcima s tržišta ocjenjivanima kroz posljednjih 12 mjeseci za potrošački putokaz, te priznanja G.E.T.-a vinarima koji su se u posljednjih 12 mjeseci osobito istaknuli ne samo s vinom nego i svojim angažmanom u turističkom smislu. S obzirom na ponovno pokazani iznimno visoki interes posjetitelja i medija javnog informiranja, Zagreb Vino.com potvrdio se i ovaj put kao vodeća vinska manifestacija u regiji potkraj kalendarske godine!

Zagreb Vino.com od Pelješca do – Wachaua! Domagoj Domo Antunović i Antonija Mrgudić, te Rabljanka Maja Plech uposlena u Domäne Wachau i njen suprug Roland Plech, koji radi kod glasovitog Franza Hirtzbergera

Ove godine direktor Ivan Dropuljić ponovno je aktivirao i dvoranu nekadašnjeg Esplanadina Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Nekad prije dosta godina na Vino.comu tu su se održavale radionice, a ovaj put prostor su zauzeli pršutari, te vinari koji su se htjeli odmaknuti od uobičajene velike gužve i gungule u prostorima iznad, kao i oni koji su se prijavili za nastup u posljednji trenutak, pa im više nije bilo prilike da biraju poziciju. Prijašnjih godina nekako najveća navala posjetitelja bila je u središnju hotelsku Smaragdnu dvoranu, osobito gužvovito je znalo biti i u prostoru Zinfandela, s druge strane, nasuprot tome, znalo se dogoditi da su neke manje dvorane bilježile dosta slabiji posjet, međutim dobro osmišljenim rasporedom izlagača prof. Dropuljić je sad postigao to da je zanimanje publike bilo podjednako jako za sve dvorane tako da se nitko od izlagača nije mogao potužiti da je dobio mjesto u zanemarenoj prostoriji.

U reaktiviranoj dvorani bivšeg Casinòa: Lepa Brena, najavljujući time svoj concert sredinom prosinca u Zagrebu, uz pomoć Natalije Žarković prezentirala je kapljicu podruma Vista Hills, u vlasništvu njena supruga Bobe Živojinovića, nekad znanog tenisača, te Aleksandra Vinčića. Podrum Vista Hills je u Šidu, u blizini autoputa Zagreb-Beograd. Vinogradi – oko 70 hektara! – nalaze se na južnim obroncima Fruške Gore, na nadmorskoj visini od 220 metara. Sortiment: rizling rajnski, graševina, traminac, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon. Vina donesena na Vino.com: Vista Hills White Selection 2017, mješavina triju spomenutih bijelih sorata (inoks), te Vista Hills Red Selection 2017 od merlota i cabernet sauvignona (inox i barrique), zatim Vista Hills Rosé 2017 Premium (inox), te moćni Vista Hills White Reserve 2012 od graševine (inox) i moćni i dosta elegantni Vista Hills Red Reserve 2010 (barrique)

U Casinòu je bilo vrlo prometno: rezali su se pršuti – rezala je i Dropuljićeva supruga Ivanka, velika stručnjakinja u tome poslu. Dolje: Plemenitaš Maximilian Habsburg-Lothringen, koji se školovao za enologa, predočio je vina svoje vinarije Habsburg iz austrijskog vinogorja Wagram – Zeleni veltlinac Goldberg 2018, pa (vrlo elegantni) Zweigelt barrique 2016 Reserve i Cuvée Maximilian 500 JAhre 2015 – u kombinaciji s raznim bijelim, ružičastim i tamnim čokoladama manufakturne izrade s kojima svako od tih vina najbolje prija

Ivan Enjingi plijenio je svojim bijelim i crnim Venjima, a Ante Sladić iz OPG-a Marinko Sladić iz Plastova koji je donio debit, maraštinu, plavinu i lasinu s Lasinom 2017 (skradinski crni pinot!) od loza starih 35 godina, te sjajnim maslinovim uljima od sorata oblica i krvavica. Planovi ovog OPG-a Sladić (Sladića u skradinskome kraju ima nekoliko) su da na proljeće 2020. na kraškom terenu na 300 metara nadmorske visine zasade babić i tribidrag, za novu ekskluzivnu liniju vina super-premium kakvoće

 

Enologinja PP Orahovice Ivana Nemet (u crnoj haljini) dovela je donedavnog hrvatskog ministra poljoprivrede Ivana Tolušića na teran na štand Istranina Valtera Valente iz Kaldira. Kod Valente bilo je interesantno kušati Sauvignon bijeli 2018!

U ovome trenutku kad je već krenulo otkucavanje sata prema jubilarnom 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2020 dobro bi bilo ozbiljno razmišljati o tome da se vrijedan jubilej obilježi komotnijim prostorom za izlagače za stolom a i komotnijim prostorom, uz stolove izlagača, za posjetitelje koji su istinski zainteresirani za svako pojedino vino a ne samo za brzinski čin-čin. Ključ pravog uspjeha i jamstvo za daljnje dugo trajanje manifestacije – rekao bih, pogotovu i stoga što se u Esplanadi naprosto više ne može širiti izlagački prostor, ali i stoga što već postoji brdo vinskih festivala – leži svakako u stalnome podizanju nivoa ekskluzivnosti manifestacije, naime izlagači s jačom reputacijom počinju sve više paziti na to u kojem se društvu nalaze na nekoj manifestaciji a tzv. bolji gosti koje svaki domaćin želi rado vidjeti kod sebe postaju sve zahtjevniji kao potrošači i u poplavi vinskih manifestacija izbirljiviji pri odlučivanju koju će obvezno posjetiti makar ulaznica bila i skuplja.

G.E.T. Awards: BIJELI GROZD 2019 – Iako održana dan prije službenog otvorenja 14. festivala Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, podjela godišnjih nagrada Bijeli grozd što ih vinskim podrumima na izrazit način povezanima i s turizmom dodjeljuje zagrebačka udruga G.E.T. Report tijesno je vezana uz Festival, već godinama se i odvija neposredno prije Zagreb Vino.coma. Nagradu Bijeli grozd je 2012. godine utemeljila udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma. Osnivači udruge Silvija Munda i Tomislav Stiplošek više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije. Unatrag koju godinu Bijeli grozd pokriva ne samo Hrvatsku, nego i države regije. Nagrada Regional Trophy dodjeljuje se i na temelju glasova publike iz cijele regije. Za najbolje vinarije u turističkom smislu, po svojem mišljenju i iskustvu glasuju eno-gastro znalci i putnici kroz otvorene ankete, ove godine svoja je opredjeljenja na uvid predsjedniku udruge G.E.T. Stiplošeku poslalo više od 2000 takvih kvalificiranih osoba. Unutar Hrvatske, priznanja su podijeljena na 5 regija: Bregovitu Hrvatsku, Sjevernu i Srednju Dalmaciju, Južnu Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Na ovogodišnjem Zagreb vino.comu diplome su predane i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Nagrada za životno djelo pripala je Ivanu Enjingiju iz Kutjeva. Na slici: Enjingi prima čestitke od našeg znanog pop-rock orguljaša Tihomira Popa Asanoviča (nekad super-grupa Time) koji sa sadašnjim svojim glazbenim sastavom želi prirediti veliki koncert u Enjingijevu vinogradu na Venju (slično kako je nedavno Goran Bregović sa svojim ansamblom nastupio u vinogradu Plantaža 13. Jul na Ćemovskom polju u Podgorici)

Među brojnim uzvanicima iz svijeta vina i gastronomije, svečanosti su nazočili: Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH, Dejan Jaić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo kao izaslanik Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića; Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije; Nj.E. gđa Mira Nikolić, veleposlanica Republike Srbije u RH; Nj.E. g. Aleksandar Vranješ, veleposlanik BiH u RH i Nj.E. g. Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u RH, kao i g. Nazif Xhaferi, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Sjeverne Makedonije u RH. Oni su i sudjelovali u predaji diploma nagrađenim vinarima.
Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH obratio se nazočnima u uvodnom dijelu programa i tom prilikom istaknuo kako su Bijeli grozd i drugi projekti koji se bave promicanjem vinskog turizma hvalevrijedne akcije i da bismo svi zajedno trebali podržati vinare i sve ostale koji rade na razvoju vinskog turizma.

Posebno priznanje za promicanje kulture vina i vinskog turizma primio je osječki vinski pisac Željko Garmaz, autor brojnih članaka o vinarima iz Hrvatske i okolnih zemalja te autor nekoliko knjiga o hrvatskim vinskim regijama

Odličja su, po kategorijama, regijama i po zemljama: Dobar Start – pohvala vinarijama koje su tek nedavno uvele turističku ponudu ili još nisu ali planiraju to učiniti uskoro, i krenule su dobro te s puno entuzijazma. Bitno je bilo pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Dobitnik za 2019. godinu je vinarija Magistra iz Erduta. Posebna priznanja, za doprinos u razvoju vinske kulture: Vinska Klet Kurtalj Zagreb, vlasnika Drage Kurtalja s Plešivice; za promicanje razvoja vinskog turizma: vinski pisac Željko Garmaz, Osijek; za životno djelo: Ivan Enjingi, Kutjevo
Najbolje vinarije u turističkom smislu: Bregovita Hrvatska 1. Kolarić, Hrastje Plešivičko; 2. Vuglec breg, Škarićevo, Krapinske Toplice, 3. Vinogradarska kuća Braje, Lokošin Dol ⦁ Južna Dalmacija: 1. Rizman, Slano (vinogorje Komarna), 2. Korta Katarina, Orebić, Pelješac 3. Terra Madre, Komarna ⦁ Sjeverna i Srednja Dalmacija: 1. Bibich, Plastovo, Skradin, 2 Stina, Bol, otok Brač, PZ MasVin (Maslina i vino), Polača ⦁ Istra i Kvarner: 1. Roxanich, Motovun, 2. Boškinac, Novalja, 3. PZ Gospoja, Vrbnik ⦁ Slavonija i Podunavlje: 1. Galić, Kutjevo, 2. Iločki podrumi, Ilok, 3. Belje, Kneževi Vinogradi

Najboljim vinskim podrumom u turističkom smislu u Bregovitoj Hrvatskoj (gdje li je ta Bregovita Hrvatska?) proglašen je onaj u vlasništvu Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkog kod Jastrebarskogaa. Nagradu mu je uručio Ivo Bašić. Posebno pak priznanje za razvoj vinskog turizma išlo je u ruke Drage i Dubravke Kurtalj, plešivičke vinska obitelji koja uspješno, kao svoju ispostavu i svojevrsnu plešivičku vinsku ambasadu, vodi ugostiteljski objekt Vinska klet u središtu Zagreba

Najbolji vinski podrumi u regiji u kontekstu turističke ponude u 2019, slijeva: Chateau Kamnik (predstavnica: Natalija Kuzmanovska), Makedonija; Radovan Vukoje (vlasnik), Bosna i Hercegovina); obitelj Kopitović (predstavnica obitelji), Crna Gora), Janez Istenič (vlasnik), Slovenija); Bibich (Darko Petrović Skradinjanin, predstavnik), Hrvatska

Najbolji u vinskom turizmu za 2019.:
Hrvatska: 1. Bibich, Plastovo, 2. Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3. Rizman, Slano (Komarna) ⦁ Slovenija: šampanjerija Istenič, Bizeljsko ⦁ Bosna i Hercegovina: Vukoje, Trebinje ⦁ Srbija: Erdevik, Erdevik ⦁ Crna Gora: Kopitović, Brčeli ⦁ Makedonija: Chateau Kamnik, Skopje. ⦁

_____________________________________

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine, u prostranom šatoru na Terasi Oleander gdje su jedni uz druge nastupili ponuđači i vina i jakih pića i delikatesa i pribora za posluživanje hrane i pića, održana je humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju tog atraktivnog gastro-showa u operativnome smislu se svojski pobrinuo eno-gastronom i pisac o hrani i pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo. Ribafish i Saša Stanković, tajnik dobrotvorne udruge Rok-Otok na inicijativu upravo Jakopovića osnovane 2019. u Zagrebu s ciljem da kroz igru, predavanja i istraživanja pomogne djeci i roditeljima u tome da kvalitetnije zajednički provode slobodno vrijeme (druženje uz igre, sportsko-rekreacijsku aktivnost posebice plivanje, razgovore o prirodnim ljepotama Hrvatske i ekologiji, putovanja…) – doveli su u Esplanadu ekipu kuhara kako bi na licu mjesta prigotavljali razna jela te ih prodavali po prigodnoj cijeni, s time da prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-Otok za nastavak i unaprjeđenje rada udruge. RokOtok kao kuhare je na festival pozvao Matiju Bogdana i Marka Palfija, Darka Kontina i Vedrana Boškovića, Časlava Matijevića, Ivanu Čuljak i Igora Gudeca.

Ribafish u akciji, a jedan od kuhara koji je nastupio za RokOtok bio je Časlav Matijević kojega smo u predahu zatekli na duhovnoj obnovi kod drniškog pršutara Ante Reljanovića

I ove godine Zagreb Vino.com pokazao je svoju veliku snagu u vinskim radionicama, održanima, s dosta ekskluzivnim gostima i na posebno atraktivne teme, u Club Board Roomu. Evo što je bilo na repertoaru:

HORIZONTALA ZA CHAMPAGNEU POVIJESNOG GODIŠTA 2008: Agapart Venu 2008, Larmandier-Bernier vieilles vignes du Levant 2008, Ierre Peters cuvée spéciale les Chétillons 2008, Drappier Grande Sendrée 2008, Philipponnat Clos des Goisses 2008, Jacquesson Ay Vauzelle Terme 2008, Moet & Chandon grand vintage 2008, Billecart-Salmon vintage 2008, Bollinger Grande Année 2008, Pol Roger Winston Churchil 2008, Dom Pérignon 2008, Cristal 2008. Voditelj Roko Bekavac. ⦁

_______________________________________

Bakho i u službi politike: S VINOM, UVOD DO PREDSJEDANJA u EU! – U povodu hrvatskog preuzimanja predsjedanja u EU, na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u svjetskom vinskom velegradu Bordeauxu nedavno je održana degustacija plemenite kapljice i delikatesa (pršut, sir) iz Lijepe naše koju je za francuske enologe – odazvalo ih se 65! – organizirala tvrtka Les Robes de l’Est (Proizvodi s Istoka) što je vodi Barbara Bačić, kćerka u Francuskoj priženjenog Dalmatinca Ante Bačića, također uposlenoga u vinskome svijetu, više oko vinogradarske i podrumarske opreme a ponešto i oko plasmana hrvatskoga vina u Francusku odnosno promidžbe bordoškog vina u Hrvatskoj. Inače, Les Robes de l’Est je uvoznik u Francusku vina iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i dalje, sve do Gruzije! Barbara Bačić vodila je kušanje zajedno s francuskom enologinjom Marie Laurence Porte, koju već godinama poznajem s velikih međunardnih ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini.
Na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Pušipel 2018 Cmrečnjak; Malavazija 2017 Coronica; Pošip Intrada 2018 Krajančić; Babić 2016 Matošin, Plavac barrique 2015 Stina Vino; Crljenak/Zinfandel 2013 Zlatan Otok; Gran Teran 2015 Coronica; Graševina IBPB 2012 Krauthaker; Prošek 2012 Stina Vino. Najviše ocjene dobili su Krajančić za Intradu, Zlatan otok za Crljenak, Coronica za Gran teran te Krauthaker za izbornu berbu prosušenih bobica i Stina-vino za prošek.
Nazočni enolozi ostali su zapanjeni kvalitetom prezentiranih vina, vidjelo se to ne samo iz njihovih usmenih reakcija nego i iz bilježaka koje su o svakom vinu ostavili organizatorima. Na kraju događaja enolozi su se izjasnili da je to u tijeku ove godine bila jedna od najboljih degustacija kojoj su prisustvovali! Lijepo za čuti!

Barbara Bačić, voditeljica bordoške tvrtke Les Robes de l’Est, uvoznica u Francusku i distributerka po Francuskoj vina s istoka Europe a i dalje (sve do Gruzije!), nedavno je – neposredno prije Zagreb Vino.coma 2019 – za grupu francuskih enologa priredičla kušanje desetak hrvatskih vina iz njena portfolija, svi nazočni ostali su oduševljeni. S ocem Antom Bačićem na festivalu Zagreb Vino.com, Toni Bačić i enolog Fabien Teitgen održali su uspješnu prezentaciju bijelih i crnih vina ponajboljih berbi glasovite bordoške kuće Château Smith Haut Lafitte

Radionica na Zagreb vino-comu – CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, bijelo, vertikala top-godišta: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017.

Enolog Fabien Teitgen i Chateau Smith Haut Lafitte

CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, vertikala top-godišta, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor proizvoidnje u Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. ⦁

THE WORLD GLASS of BUBBLY, London 2019, Champion & Trophy Winners. Radionica, pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudila je na kušanje ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Kategorija Bijeli i rosé – Michael Edwards Award: Tenuta Mazzolino – Cruasé Oltrepò Pavese Pinot Nero Rosé (Italy); Trophy Classic & Elegant: Champagne Frerejean Frères – Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru (France); Trophy Light & Fruity: Fitz Sparkling Wine – Fitz Pink (England); Trophy Zesty & Zingy: Radgonske Gorice – Zlata Radgonska Penina Selection Brut 2016 (Slovenija); Trophy Forget me Not: Lumiere – Kakitsubata (Japan; vrlo interesantan!). Crni pjenušci: Trophy Fireworks: Vina Kobal – penina Tera (Slovenija; od terana); Trophy Winter Warmer: Vinarstvo Rebula – Br’stovska Penina Teran (Slovenija); Trophy Hint of Spice: Vina Štoka – Prima Teran; Chateau Intanto Jazbec – Sparkling Teran old (Slovenija).

Prof. Marin Berović uz Champagne Frerejean Frères Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru, japanca Lumiere Kakitsubata, te s pjenušcima od terana sa sežanskog Krasa Tera (mladi) i Chateau Intanto Joška Jazbeca (star desetak godina)

ČA JE PUSTI ALSACE KONTRA IVANA ENJINGIJA: Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel (Alsace). Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin. ⦁

FRANCUSKE IKONE 1930 – 1990,: Primarni cilj radionice bio je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama u uglednim vinskim kućama. Prošarano je Champagneom, Alsaceom i Burgundijom, sjeverom Rhône i potom jugom Francuske sve do do Bordeauxa. Na kušanju su bili 1990 Trimbach Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon Cuvée Brut. Moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia.

HORIZONTALNA DEGUSTACIJA PET VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE – GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855.: četiri vina Médoca i jedno Pessac Léognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre Margaux 1996, Chateau Lafon Rochet St Estephe 1996, Leoville Barton St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo. ⦁

_______________________________________

U počast velikanu: Poprsje Stanka Čurina u aleji velikana u Ormožu – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice – pa i zagrebački hotel Esplanade! – je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobio je posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji velikana kod Starog grada pred brojnim skupom početkom studenoga u nazočnosti obitelji – unuka Aleksandre Pivec, aktualne ministrice poljoprivrede, te Boruta Prapotnika, ali i načelnika općine Ormož Danijela Vrbnjaka, svečano je otkriveno Čurinovo poprsje a u Bijeloj dvorani Grada prikazan je film o njegovu životu.

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici pionira poput Stanka Čurina koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?… (Marko Čolić) ⦁

______________________________________

ZADNJA VINA VELIKOG STANKA ČURINA: degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca iz 2002, preko mirnih Sivog pinota 2008, Cuvéea 2007, Laškog rizlinga/graševine 1999, Ranine 1999, Šipona/moslavca 1997, Sauvignona 1993, crnog pinota (1990) do visokih slatkih predikata – Laškog rizlinga/graševine 1990 izborne berbe prosušenih bobica, te ledenog vina Rajnskog rizlinga 1986 i Šipona/moslavca 1973, oba vina sui z kategorije ledenih (ice wine). Moderator: Marin Berovič. ⦁

__________________________

Vinska smotra u Ljubljani uvod u Zagreb vino.com – Dobar uvod u 14. Zagreb Vino.com 2019 bila je, tjedan dana prije zagrebačkog događanja, 22. festivalska vinska smotra u Cankarevu domu u Ljubljani. U novoj organizaciji – direktor je sada Tihomir Kovačić, više nema dugogodišnjeg čelnika Rade Stojanovića – manifestacija u elegantnom prostoru na dva nivoa okupila je više od 150 vinara iz Slovenije (više slovenskih vinara prijavilo se i za Zagreb Vino.com 2019) te proizvođače iz Austrije, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Makedonije, na kušanje je ponuđeno ukupno više od 500 različitih vinskih etiketa. Svjež još uvijek od boravka u Makedoniji i Crnoj Gori po pitanju vranca, nastavio sam sada u Ljubljani dijelom putevima tekućeg crnog pastuha a, logično, dobrim dijelom i putevima sorte karateristične za Istru, posebice slovensku, riječ je o refošku. Kao i teran, i refošk je dugo dugo bio bagateliziran, ali, jednako kao što se dogodilo s teranom tako je posljednjih godina i refošku posvećena pažnja koju, pokazuje se u najnovije vrijeme kroz razne uzorke vina, i te kako zavrjeđuje!

Izvanredni refoški kod Mojce Bordon (Ivanov Refošk 2009, prinos cca 0,5 kg/trs, 15,0 vol %, mpc 28 €) iz Dekana kod Kopra, pa Refošk 2016 i sjajni cuvée Grand Morer 2016 (od 50 % refoška i po 25 % merlota i cabernet sauvignona, 16,0 vol %, mpc. 25 €) od vinskog podruma Zaro iz Izole,, a bogme i Refošk 2015 Capris (13,5 vol %, mpc 8 €) od Vinakopera Dolje: Uroš Rojac Renero, sa suprugom Vitom, i, desno, Jozef Prus, višestruki Vinar godine u Sloveniji

Među refoškima vrijednima pozornosti svakako je bio i Renero 2015 (15,5 vol %) Uroša Rojca iz Koparštine, na slici, ovdje, sa suprugom Vitom (lijevo). Jedan od careva slovenskih predikatnih vina Jožef Prus ističe se sve više i s crnim suhim vinom od frankovke te od lovrijenca, taj proizvođač iz okolice Metlike točnije iz sela Krmačina uz samu granicu s Hrvatskom (Vivodina), inače već eto po peti put proglašen Vinarom leta (2009, 2010, 2011, 2012 i 2019 ) u Sloveniji, kreirao je vrlo uspjeli cuvée Rdeči trio 2016, sastavjlen od frankovke, lovrijenca i gamaya, dozrijevan dvije godine u barriqueu

Makedonski Bovin u Ljubljani je točio vrance. Uz Kostadina Kitanova iz službe prodaje i enologa Borisa Nećeva su Lili Vodušek iz slovenske uvozničke kuće i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma. Bovin je inače nastupio, sada, i na Zagreb Vino.comu!

Crnogorske Plantaže 13. jul stigle su s vrancem Pro Corde za srce, ali i s nečime za dušu – vinima Pro Anima od bijelog pinota te, drugime, od chardonnaya i sauvignona. I Plantaže izlagale su i na Zagreb Vino.comu

Bojan Kobal, na slici s Majdom Debevc, nekad djelatnicom Mercatora na vinskom programu, dugo je godina bio glavni enolog Ptujske kleti, a onda je krenuo samostalno i sad, također uspješno, vodi Kobal Wine Estate. Kod njega se moglo kušali odličan Sauvignon 2016 Veliki vrh single vineyard (vinograd star 40 godina), te odličnu frankovku Blaufränkisch 2018 craft. Kobal je inače već godinama i predsjednik ocjenjivačke komisije na Dubrovnik FestiWineu

Zanimljivost iz Dolenjske: Frelihov pjenušac od zelenog silvancaa koji je nakon druge fermentacije čak 10 godina proveo na kvascu u butelji! Frelih je nastupio na Zagreb Vino.comu. Kad već nije moglo na Vinistri i u Zagrebu, moglo je u Ljubljani: susret u Cankarevu domu s Istraninom Marinom Markežićem Kabolom, koji se na štandu svog uvoznika Mabata podičio, među ostalime, i sa svojim najnovijim sjajnim proizvodom crnjakom Supremo, od caberneta i merlota, te s malo terana. Kabola se na Zagreb Vino.comu 2019 nije pojavio kao izlagač

Oveći prostor u sklopu 22. ljubljanskog vinskog festivala bio je u znaku trgovačke kuće Lidl Slovenija, naime ovo je već sedma godina otkako se na toj manifestaciji pojavljuje Lidl kao pokrovitelj s ciljem da u skladu sa sloganom Na mladim vinarima počiva naša vinska ponuda široj publici – dakako svojim pravim i potencijalnim kupcima – skrene pažnju na dio kojime obogaćuje ponudu butelja u vlastitim prodavaonicama. Mladi vinari u dobi do 35 godina prijavljuju se za nastup za Lidl na festivalu, a poseban strukovni žiri uoči festivala kuša i ocijeni njihove uzorke poslane u kategorijama bijelo i crno mirno, te pjenušavo vino. Šest najbolje ocijenjenih vina ne samo da se posebno prezentira na festivalu nego ulazi i na police Lidlovih prodavaonica… Proglašenje šampiona, koji bi za nagradu mogao dobiti i mogućnost obavljanja prakse u nekom znanom inozemnom vinskom podrumu, bit će na ljubljanskom Vinskom univerzumu u prosincu. Ovakva suradnja festivala i velikog trgovačkog centra (nije nužno da to bude samo Lidl, postoje i drugi lanci) čini se kao dobar način kako za poboljšanje kakvoće ponude u prodavaonicama centra tako i kao dobar stimulans mladima da se jače trse na poboljšanju kakvoće, možda bi bilo zgodno da se nešto takvo ostvari i na sljedećem Zagreb Vino.comu koji iduće godine treba slavi jubilarnih 15 godina!… ⦁

__________________________

DOBITNICI 2019 – U sklopu Zagreb vino.coma 2019. podijeljena su i odličja vinskim kućama kapljica kojih je u tijeku 2019. godine strukovno vrednovana na ocjenjivanju Vinske zvijezde, zamišljenome da posluži kao potrošački putokaz. Ove godine degustirano je nešto više od 230 uzoraka domaćih i stranih uzoraka. Devet vina osvojilo je najvrijednije odličje, ono s pet zvjezdica, veliko zlato, dakle ocijenjeno je s 95 i više bodova, 61 vino dobilo je četiri zvjezdice i zlato (90-94,99 bodova), 90 vina prošlo je s tri zvjezdice (srebro, 85 do 89,99 bodova), a 29 vina s dvije zvjezdice (bronca, 80-84,99 bodova), tri uzorka nije dosegnulo 80 bodova, rekla je aktualna voditeljica Vinskih zvijezda prof. Marija Vukelić.

Dobitnici priznanja Vinskih zvijezda za 2019. godinu. Uz njih su Marija Vukelić, aktualna voditeljica ocjenjivanja i Saša Zec, član organizacijske ekipe i ocjenjivač. Šampion 2019. Stjepan Đurinski treći je zdesna, a sasvim lijevo je Zdravko Ilija Jakobović (Vino Jakob), osvajač dvaju priznanja sa četiri zvjezdice, s Cuveeom 2013 bio je na pragu pet zvjezdica.

Evo velikih zlata: Leona 2016, ledeno vino – OPG Đurinski; Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče; Rajnski rizling 2006 izborna berba bobica – Enjingi, Kutjevo; Bordeaux Superieur 2011 – Château La Ronde Désormes; Moscatel 2016 – Finca Antiqua; Sauternes 2010 Grand Cru classé – Chateau d’Arcie; Allegro Muškat žuti 2013 – Dobravac; Felix Grüner Veltliner 2017 – Weszeli; Chardonnay Eclat 2013 – Vinolog.
Posebna priznanja: Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte: Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče (Badel 1862); Šampion za 2019, kao najbolje ocijenjeno vino u sezoni: Leona 2016 ledeno vino – OPG Đurinski

___________________________

Što donosi 2020.? ACROBAT PORTFOLIO TASTING, WINEOs, DIOKLECIJANOVI PODRUMI – Na Zagreb Vino.comu 2019 najavljeno je, što izravno što neizravno, nekoliko značajnih vinskih događanja u prvoj polovici 2020. Ako se ostvari rečeno, veliki hit mogla bi biti međunarodna revija vina i proizvođača koju pod nazivom Acrobat Portfolio Tasting 15. veljače u Zagrebu, kako čujem u hotelu Hilton, priprema Dino Kušen iz zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Akrobat. Zamišljeno je da manifestacija bude festivalskog tipa, ali ne i otvorena za širu javnost nego samo za pozvane profesionalce iz svijeta eno-gastronomije. Uz vina predstavila bi se i jaka pića, maslinova ulja, pršuti Pata negra, čaše (Zalto). Najavljuju se dolazak osobno Roberta Voerzija te dolazak Angela Gaje odnosno kćerke mu Gaie Gaja iz Pijemonta, dolazak nekoga od članova obitelji Alvarez koja je vlasnik Vega Sicilije, nekoga iz obitelji Tesseron koja je vlasnik glasovitog Châteaua Pontet Canet a i kuće za proizvodnju konjaka, pa dolazak predstavnika kuća Frescobaldi, Tua Rita, Château Haut Brion

La Morra: Dino Kušen Akrobat s Robertom Voerzijom i njegovim buteljama

King Roberto  u Hrvatskoj! – Mora, srećom, nije, ali, srećom, La Morra jeste!
Barolo iz područja La Morra s glasovitih izdvojenih pozicija Rocche dell’Annunziata, Cerequio, Brunate, smještenih unutar apelacije Barolo docg, stigao je, eto, u Hrvatsku, i to na najbolji mogući način: u interpretaciji najboljega – Roberta Voerzija! Nisam baš neki pristalica uvoza vina jer uvozi se sve i svašta, ali jesam pristalica uvoza kad se ovamo dovoze visokokvalitetni proizvodi što mogu ne samo dobro obogatiti obvdašnju ponudu nego dobro poslužiti i kao inspiracija većem broju domaćih naših vinara da u svojim kreacijama idu putevima i do ekstremnih kakvoće i osebujnosti. Vjerujem da je dobrim dijelom u temeljima za baš taj uvoz Voerzijevih barola ugrađena i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, sa mnom na čelu! O Robertu Voerziju i njegovim vinima pišem već dugo, od svog prvog sudjelovanja na svakogodišnjoj manifestaciji Alba Wines Exhibition u pijemontskom gradu Albi a koja je s vremenom promijenila naziv u Nebbiolo Prima… Roberto Voerzio nositelj je niza priznanja (i) Svijeta u čaši s maksimalnih pet zlatnih grozdova (u više navrata u Wine Spectatoru osvajao je za vina po 100/100 bodova!), trofeja koje je ta revija svake godine dodjeljivala najboljim uzorcima ocijenjenima te godine za rubriku Potrošački putokaz,
Uvoznik vina (uz barolo tu su i nebbiolo i barbera) Roberta Voerzija? A tko drugi do li Akrobat! Dino Kušen kaže mi da će vino na policama Akrobatovih vinoteka Svijet Vina (sada su dvije u Zagrebu) biti sljedeći tjedan!
Kulminacija bi trebala, ponavljam, biti 15. veljače na smotri plemenite kapljice vrhunskih svjetskih vinskih imena u ponudi kuće Akrobat.

Wine Os – Ulazak u novu, 2020. godinu, obilježit će šesto izdanje osječkog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS-a. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja sljedeće godine, ponudit će brojne novosti i zanimljivosti za sve posjetitelje. Prva i najznačajnija među njima je novi, značajno veći izložbeni prostor.

WineOs – atmosfera s posljednje priredbe

Ljubitelji vina i delicija zasigurno su već navikli na redovite promjene lokacije održavanja festivala. Nakon Arheološkog muzeja, Essekera i Muzeja okusa, novi prostor ističe se svojom veličinom. Šesti WineOS održat će se, rečeno je, na čak 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt. Značajno povećanje prostora donosi i puno bogatiji program oba dana festivala te, logično, i veći broj izlagača.
Posjetitelje će dočekati oko 90 izlagačkih mjesta koja će izlagačima ponuditi osjetno veći komfor nego što je to bivalo do sada. Pojedinačni štandovi zauzimat će površinu od devet četvornih metara. Uz vinare i proizvođače delicija, predstavit će se i proizvođači rakija i craft piva. Publiku očekuje i velika pozornica na kojoj će se tijekom oba festivalska dana održavati brojne prezentacije i promocije. Jedan će dio dvorane biti rezerviran za restoransku ponudu, kaže Vinko Ručević iz organizacijske ekipe.

Među važnijim izlagačima na proljetnom sajmu u Spitu svakako će biti i vinari Šibensko-kninske županije, koji ozbiljnije kreću u osvajanje tržišta i koji su se, uz to što su u većem broju nastupili na Zagreb Vino.comu, i dodatno, posebno, predstavili, u organizaciji svoje županije, na odvojenoj priredbi u prostorima zagrebačkog Muzeja Mimara. Osobitu pažnju izazvali su Filip Baraka, sa svojim Debitom 2017 Riserva (vrlo lijepi ozbiljni debit – 12,1 vol % – njegovan duže vrijeme na kvascu dijelom u cementnoj bačvi oblika jajeta a dijelom u hrastovoj bačvici) i s pažnje vrijednim Babićem 2016 (13,5 vol % – dozrijevan razumno u bačvicama od francuskog i američkog hrasta) i Juraj Sladić (desno) tj. relativno nova vinska kuća Testament s 50 hektara vinograda na Jadrtovcu i s 25 ha maslinika, proizvodnja je na kolosijeku ekološkoga, naglasak je na sorti babić

Sajam vina i delicija u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu – U krasnom podrumskom prostoru splitske Dioklecijanove palače koja je, inače, pod zaštitom UNESCO-a, za 15. i 16. svibnja priprema se osmi Sajam vina i delicija. Uz ponuđače vina izlagat će i ponuđači maslinovog ulja, sira, pršuta. Za razliku od drugih festivala vina i delikatesa, ovaj splitski ide jače na ruku široj publici, naime koncipiran je tako da bude i prodajnog tipa, dakle izlošci će se, najavljuje organizator a to je Slobodna Dalmacija, moći na licu mjesta i kupiti za ponijeti doma. Evo par cveba vezano uz sajam: najatraktivnija lokacija, stara 1700 godina, očekuje se oko 150 izlagača iz Hrvatske i iz inozemstva, na kušanje će biti ponuđeno oko 500 etiketa vina.

Predviđene su zanimljive radionice i strukovna predavanja, Najavljuje se tijesna suradnja s najboljim splitskim restoranima tako da se i nakon zatvaranja festivalskih vrata tog pojedinog dana u lokalima po Splitu može nastaviti uživati u festivalskom tonu. U sklopu festivala predviđen je i Vinski party.

Salon pjenušavih vina u Zagrebu – U zagrebačkom hotelu Dubrovnik u središtu grada 31. siječnja 2020. održat će se već tradicijski Salon pjenušavih vina, koji, inače, svoje izdanje ima potom i u Ljubljani.

Ana Peršurić Palčić sa suprugom na Zagreb Vino.comu 2019 u Esplanadi

Ocjenjivanje pjenušaca što će biti podastrti na oba salona predviđeno je za 9. prosinca ove godine u Zagrebu, također u hotelu Dubrovnik. Prošle godine ocjenjivanje je održano u Ljubljani.

Uvijek među najboljim hrvatskim pjenušcima etikete su iz podruma Peršurić iz Istre. Ana Peršurić Palčić posebno je vesela jer upravo ovih dana primila je sjajan trofej i od udruge Women on Wine. U već tradicionalnom godišnjem izboru top-vina godine u organizaciji udruge WoW, ovaj put za 2019., u borbi s glavnim perlajućim konkurentom, Šemberovim pjenušcem Pavel, Blanc de Noir od Peršurićevih proglašen je prvakom kategorije. Uskoro ćemo eto saznati rezultate i s ocjenjivanja za Salon pjenušavih vina 2020. u Zagrebu i poslije u Ljubljani! ⦁

____________________________________

Manifestacija ovakvih razmjera kao što je Zagreb Vino.com, sada na pragu 15. jubilarnog izdanja!, pokazala je da nadilazi termin festival vina i da, pogotovu bude li se dobro osmišljeno i svakako uz podršku/konkretnu pomoć institucija unaprjeđivala (pa i proširenjem izlagačkog prostora, međutim uz obvezno ostanak na elegantnom ambijentu!) i obogaćivala određenim akcijama ozbiljno okrenutima i prema inozemstvu, ulazi u sferu ozbiljnih gospodarskih događanja čak i ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju.

DIAM-prezentacija u bistrou Fino & Vino

U prigodi Zagreb Vino.coma glavni grad Lijepe naše privukao je iz inozemstva predstavnike više značajnih svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom i trgovinom opremom za podrumastvo i priborom za enogastronomiju. Jedna od kuća koja neizostavno dođe i ugosti vinare u nekom od finih zagrebačkih restorana je francuski DIAM bouchage SaS, glasovit po čepovima za butelje. Jacques-Olivier Bauguier iz DIAM-a ovaj put odlučio je vinare odvesti na večeru u bistro Fino & Vino na Kaptolu. I tamo je objavio novost iz DIAM-a što bi mogla zanimati posebno i proizvođače vina priklonjene organskoj i biodinamskoj produkciji a koji su pokazivali skeptičnost prema čepu od DIAM-a: najnoviji proizvod DIAM-a je Origine by DIAM, kreiran na inovacijama što počivaju u potpunosti na ekološkim osnovama. Zasad je Origine by DIAM izdan za mirno vino i u verzijama 10 i 30, a uskoro bi trebao izaći i u modelima za mirno vino u kojima je već izašao DIAM classic, te za pjenušac.

Vinari s juga Dalmacije – Bire, Zure, PZ Pošip (Janko Jovanov), Matela… i jedna Cipelica lutalica

Zagreb Vino.com je kao priredba već neko vrijeme relevantna vinska Hrvatska na dlanu, u najnovije vrijeme plemenitoj kapjici pridružuju se, u većoj mjeri i razne delicije poput pršuta, kulena, slanine, ribljih prerađevina, tartufa i prerađevina od gljiva, maslinova ulja pa donekle i bučina ulja…, a tu bi trebali biti svakako još i neki naši tipični kolači kao rapska torta, imotska torta, makarana, skradinska torta, međimurska gibanica, rafioli…. da imamo i kompletnu eno-gastro Hrvatsku na dlanu. Srećom, u sve većem broju kao izlagači u Zagrebu se javljaju i afirmirana proizvođačka imena iz zemalja u okruženju, bilo bi jako dobro još kad bi se ponovno tu našle vinske zvijezde iz Slovenije, nekad redovite na ovakvim priredbama u Zagrebu.

Slavonija i Dalmacija, veselo: Vlado Krauthaker, Slavko Kalazić, Frano Milina Bire, Sabo Markus, Mladen Siber

Jacques-Olivier Bauguier DIAM i Zdravko Jakobović Vino Jakob

To bi u Zagrebu, koji je geografski dobro smješten i komotan za dolaske (autoputevi, vlakovi, avion), moglo na manifestaciju privlačiti bitno veći broj poslovnih gostiju (vinskih trgovaca ali i ponuđača razne opreme i pribora za podrumarstvo i posluživanje jela i pića, zatim specijalizirane eno-gastro i turističke novinare) iz svijeta koji, to je nedvojbeno, žele, i trebaju!, otkriti nešto novo kvalitetno te u dovoljnoj mjeri prepoznati da roba s ovih prostora zavrjeđuje veliku pažnju kao i da i ovi prostori – a ne samo već dugogodišnja klasika poput npr. Burgundije, Bordeauax, Toscane, Pijemonta, rajnske oblasti i te kako vrijede posjeta i boravka tu ne samo kad su ljetne vrućine i ne samo na morskoj obali nego i u unutrašnjosti i kroz cijelu godinu. Da ne bi predugo trajalo to da poslovni stranci koji su nam nužni upišu u svoju osobnu memoriju činjenicu da valja doći ovamo bilo bi dobro da se neki veći broj relevantnih imena pozove k nama u goste u festivalskome tjednu te da se tim ljudima omogući i obilazak naših vinogorja i najatraktivnijih turističkih odredišta, za širenje informacija i dobrih vibracija odavde sigurno je da bi se barem u prvo vrijeme naglasak pri pozivanju isplatilo bi staviti na medije javnog informiranja i njihova najeksponiranija i najutjecajnija imena. ♣

Emocije od doma / Emozioni dal Mondo

RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI! PLES MAGNUMA i DUPLIH MAGNUMA!

Dugo ih nije baš bilo istaknuto za vidjet’, a onda su, i ove godine ponovno, bljesnuli, i to na širokom frontu, pred domaćom i vanjskom publikom. Ovdje, eto, slučaj koji nam je, ovdje na ovim prostorima, do prije nekog vremena bio nepojmljiv: velika tvrtka, ali ne tek obični proizvodi industrijskog tipa nego i oni iz emocijski vrlo osjetljivog segmenta, vrlo dobri vinski i delikatesni, iznadprosječne kakvoće do i vrlo osebujni. Kičma s tercetom bez kojega, u smislu vrste proizvoda i terroirskog karaktera, nema vrhunske eno-gastronomije: sir, maslinovo ulje, vino!

Agrolagunina ikebana ispred ulaza u Cheese-bar u Zagrebu

Dojmljivi – makar se odvijao na cesti! – tulum priredila je na subotnjoj podnevnoj zagrebačkoj špici, na vanjskom prostoru zagrebačkog Cheese-bara na Europskom trgu kod kod Trga bana Jelačića, porečka Agrolaguna, kako bi na najbolji način pokazala što se krije iza brojnih međunarodnih nagrada koje Agrolagunini proizvodi posljednjih mjeseci redovito donose u Hrvatsku. Na terasi popularnog Cheese-bara Agrolaguna je ikebanom svojih vrhunskih artikala pred ulazom u Cheese-bar oduševila najprije u dizajnerskom smislu a potom, kad se i bolje pogledalo što je izloženo i pogotovu nakon što je počelo kušanje, i izborom delicija među kojima su se našle i etikete limitiranih serija ulja Ol Istria, vina Laguna i sira Špin. Uz kraj godine i u pretprazničkoj atmosferi htjelo se istaknuti ono što se i pred međunarodnom javnosti i službeno dokazalo kao zlata vrijedno. Agrolaguna je priredila nešto što drugi nisu: ples magnuma i dvostrukih magnuma!

Ples duplih magnuma: Milan Budinski, direktor proizvodnje u Laguna Vinu, s dvostrukim magnumom vina Castello koje je (i) ove godine u Bergamu na svjetskom ocjenjivanju merlota i caberneta osvojilo zlatnu medalju

Fokus u subotnjem predstavljanju Laguna-vina bio je na liniji Festigia koja se kušala i iz velikih pakiranja – magnum i jeroboam. Potočene su Malvazija istarska Festigia 2018, Malvazija istarska riserva Vižinada 2015, Malvazija istarska riserva Akacija 2015, Malvazija istarska riserva 2012 duga maceracija 210 (to 210 znači da je tekući dio na pokožici proveo oko 210 dana odnosno oko sedam mjeseci!), Malvazija istarska kasna berba 2016, Cabernet sauvignon Festigia 2016, Merlot Festigia 2016, Castello Festigia 2016 (od merlota, cabernet sauvignona i malo syraha), Terra Rossa limited edition 2018, kao i Riserva LV 2013 (merlot i teran insieme plus malo malvazije istarske, namjera je Agrolagune u idućim godištima tim sortama, veli Milan Budinski, pridružiti i cabernet sauvignon i/ili cabernet franc). Krajem listopada na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, a to je svojevrsno svjetsko prvenstvo u vinima od spomenutih sorata, Merlot Festigia, Castello Festigia te LV Riserva 2013 primili su, već sam o tome pisao, zlatne medalje, Merlot Festigia osvojio je, po odabiru novinara sudaca, i titulu najboljeg hrvatskog vina na tom natjecanju.
Nešto posve novo u ponudi Agrolagune je vrlo dobar pjenušac Blanc de Mo1 klasična metoda. Rađen je od malvazije 70 % i bijelog pinota, s time da je bazno vino prije šampanjizacije provelo u inoksu godinu dana na talogu a nakon sekundarnog vrenja u butelji na kvascu je odležavalo dvije godine, plan je da se boravak na kvascu u butelji s vremenom i produžava tako da dostigne i do pet godina! Pjenušac je nazvan, kako je upravo rečeno, Blanc de MO1, naziv je pisan takvim fontom da se jedva razaznaje da riječ MO1 završava brojkom 1, na prvu mi se činilo da je umjesto jedinice tu slovo I, tako da sam naziv pjenušca shvatio kao Blanc de MOI, što bi značilo moje bijelo ili bijelo od mene a kako sam, eto, u žurbi krivo pročitao upitao sam domaćine što to znači Blanc de MO1, odgovor je bio Bijelo, Model br. 1. A nadao sam se ipak nazivu Blanc de MOI, nekako mi je važnije istaknuti da je riječ o bijelom pjenušcu NA MOJ (odnosno enologov) način (Blanc de MOI) nego ići na to da se označi to je da je riječ o prvom pjenušcu Agrolagune (kuća već unatrag nešto godina ima pjenušavi rosé rađen metodom charmat) rađenom po klasičnoj metodi. Gledano na duži rok nije bitno to što je riječ o prvom Agrolaguninom pjenušcu rađenom klasičnom metodom, ali je, smatram, bitno oznakom istaknuti ono što je svoje, vlastito – Blanc de moi!
Od sireva u Zagreb na kušanje doneseni su, pod brandom Špin, Istarski kravlji sir, Istarski miješani sir, Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir u teranu, Istarski kravlji sir s tartufima kao i Istarski miješani sir u orahovom lišću. Tijekom posljednjih mjeseci Agrolagunini sirevi Špin sudjelovali su na dva prestižna svjetska natjecanja u kvaliteti sira. Na Global Cheese Awards u Engleskoj sirevi Špin osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly Commended. Broncom su se okitili Grana Istriano i Sir s tartufima, dok je Miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. A na World Cheese Awards u Bergamu u Italiji Agrolaguna je osvojila čak šest nagrada. Miješanom siru u orahovom lišću pripalo je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir i Istarski miješani sir.

Sirna plata Špin, i, dolje, istarski zgvacet u Cheese baru

– Medalje sa sajmova uvijek su veliko priznanje i za sve uključene u proizvodni proces, i dokaz kako se dobro osmišljen i naporan rad uvijek na kraju isplati. Kontinuiranim ulaganjima i učenjem nastavljamo i dalje razvijati sve naše proizvode, a sigurni smo kako će ovakve nagrade prepoznati i naši kupci. Naši sirevi proizvode se isključivo od domaćeg neobranog kravljeg i ovčjeg mlijeka, i to prema tradicionalnoj recepturi, a kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete i održavanju najvišeg standarda te planiramo i širiti asortiman razvijanjem novih proizvoda – istaknuo je Krunoslav Salaj, voditelj sirane Špin pri predstavljanju nagrađenih sireva u Cheese-baru.
– Smisao današnjeg druženja je bio predstaviti izravno i široj publici našu premium liniju vina koja s puno znanja, truda i ljubavi stvaramo u našem vinskom podrumu. Ova vina najbolji su dokaz da kad se spoje vrhunska sirovina, vrsni profesionalci, iskustvo, entuzijazam odlični rezultati neće izostati. Vina iz naše ultra-premium serije prepoznata su, eto, i u svijetu. Inače, stalno se dičimo i s našim maslinovim uljem, ovogodišnje, dakle još posve mlado maslinovo ulje iznimne je kvalitete ali godište je bilo takvo da smo, a da ništa nismo mogli učiniti da to izbjegnemo, popriličlno zakinuti u količini. Za naša nagrađivana monosortna ulja, te osobito za Ol Istria Selection ekstra djevičansko maslinovo ulje svake godine ručno izdvajamo samo vrhunske plodove maslina kako bismo pomnom selekcijom i, za selekciju, kombinacijom nekoliko sorti realizirali ovaj vrhunski brend – rekao je Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Vina Laguna.

Ispred Cheese-bara: Milan Budinski i voditelj lokala Dado. U posljednje vrijeme u zagrebačkom Cheese-baru subotom s početkom u podne odvijaju se zanimljiva eno-gastro događanja, neki prisutni su uzvanici ali dobrodošao je svatko tko tuda prođe. Jeste trošak jer konzumira se puno toga ali istodobno nije (barem nije bila!) i pijanka, rekao bih da je dobra ideja barem jednom godišnje raditi promidđbu i na ovaj način, uz dobrodošlicu širem sloju potrošača izravno

Na druženju na špici okupili su se brojni važni partneri, distributeri, ključni kupci, sommelieri, novinari i opinion makeri u gastro svijetu i svijetu vina. Gosti su imali priliku uživati i u tradicionalnom istarskom jelu zgvacet.
Porečani su u Zagrebu bili uistinu široke ruke, i ne samo uzvanici nego i svatko tko je tog lijepog subotnjeg dana prolazio uz Cheese-bar mogao je zastati i kušati zalogaj i gutljaj. Ovakva su okupljanja uvijek prilika da kompanija ne samo poslovnim partnerima nego i izravno krajnjim kupcima predstavi široku lepezu svojih proizvoda, ukaže na njihovu kvalitetu i kompatibilnost te da kroz proizvode predstavi svoju strategiju. Mislim da je Agrolagunina strategija očita: kvaliteta, inovacije, razvoj i ljudi, rekao je Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za poljoprivredu Fortenova grupe i direktor Agrolagune. Možda će se nekome ovakva prezentacija naširoko kakvu je sada u Cheese-baru imala Agrolaguna učiniti pretjeranom jer iziskivala je oveću potrošnju dragocjenih delikatesa, međutim smatram da je ona baš u takvom obliku i opsegu s promotivnog aspekta i s, poslije, aspekta plasmana, jednom godišnje u nekom većem centru potencijalno dobrom odnosno obećavajućem tržištu korisna bez obzira što iziskuje veći trošak, naime vrijedno je, kako bi se stvarali vjerni kupci s vremena na vrijeme prirediti ovakav nastup da se krajnjem potrošaču i izravno omogući prvi doticaj s ponuđenim artiklima a ne da je, prije nego što se odluči kupiti neki proizvod, osuđen isključivo na to da preko medija o tom proizvodu ili tim proizvodima saznaje mišljenje nekog drugoga tko jeste, mora i može biti vrhunski stručnjak, ali i tko u nekim slučajevima možda to baš i – nije (u dovoljnoj mjeri)! ♣

Martin je v Zagrebu i posvud, s novim mladima portugiscem, frankovkom, graševinom…

SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆEVOM PLACU

U povijesti je dosta toga krenulo od bana Josipa Jelačića, pa nije čudno to što i radost vezana uz imendan svetog Martina naokolo kreće od njega, iz srca Metropole. Ljetne praznike smo naravno već o, ho ho… zaboravili, a onda je, sa studenom, počela serija novih, sezonskih vinsko-kolinjskih blagdana uglavnom pod zastavom novog mladog portugisca (sada bez petokrake), ponegdje i s novima mladima frankovkom, graševinom, zelenim silvancem itd…. Bogati rezime događanja u mjesecu studenome u Zagrebu: Festival novog portugisca, Martinje i krštenje mladoga vinca, Agrolagunino ulično slavlje najnovijih zlata s međunarodnog ocjenjivanja vina od merlota i cabernet sauvignona u Bergamu, vrlo konkretne i uvjerljve najave Dana otvorenih podruma na Pelješcu i Dana okusa hrvastske tradicije po cijeloj zemlji (15-25 11., 10 županija, iz Zagrebačke 11 objekata), pa Zagreb Vino.com kao pladanj Vinska Hrvatska na dlanu, pa dani oko 29. novembra pretvoreni u intenzivno druženje s pajcekima, za prosinac su ostavljeni dolazak sv. Nikole, pa Božić, ispraćaj Stare godine… Ča je suha Londra kontra Zagreb-gradu…

Sanda Braje

Dragica Režek

Vučinić vina

Snježana Gregurić

Zagrebačka županija vrlo aktivno se uključila u pripremu Festivala mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, a Grad Zagreb u pripremu martinjske svečanosti krštenja mošta. Vezano uz Festival, operativni dio posla izravno na terenu, na Trgu bana Jelačića, pripao je Udruzi Portugizac Plešivica i Udruzi malih sirara Sirek koji su se sa svojim proizvodima pojavili na prodajnoj izložbi u više drvenih kućica pravilno raspoređenih po Jelačić-placu. Jedno od mjesta prigodnog događanja bio je i Klub književnika, gdje je promoviran portugizac ne samo kao novo vino iz 2019, nego gdje je predstavljen i drukčiji pristup novom mladom portugiscu kao robnoj marki Zagrebačke županije, i gdje su na temelju rezultata strukovnog vrednovanja uzoraka proglašeni najbolji županijski sirevi i mali sirari Zagrebačke županije.
– Kao što druge zemlje i vinske regije promoviraju svoja nova mlada vina, tako smo i mi plešivički vinari svojedobno odlučili činiti s našim portugiscem, koji je nekad bio jako zastupljen u vinogradima jaskanskoga kraja, pa smo u 2000. uz potporu Zagrebačke županije osnovali udrugu Portugizac Plešivica. Rad udruge prekinuo se 2012., slijedila je stanka i onda je 11 plešivičkih vinara krenulo u obnovu udruge, i ona je s radom ponovno počela 2018., danas broji 17 članova. Novost u kontekstu mladog portugisca je ta da se dobar dio članstva udruge složio u tome da izdvoji dio svojega portugisca iz vinograda na najboljim pozicijama i da grožđe doveze na preradu u Poljoprivrednu zadrugu Plešivica, tako da novo mlado vino izađe i s još jednom, novom etiketom, kao Portugizac Plešivica Selekcija novo mlado vino. U projekt su, uz PZ Plešivica, uključeni obiteljska gospodarstva Gregorić Željko, Gregorić Franjo, Golubić, Braje Robert, Braje Josip, Damir Drago Režek, Ciban, Jurkovac… Od selekcioniranoga grožđa proizvedeno je oko 1300 litara vina – rekao je predsjednik udruge Portugizac Plešivica enolog Tomislav Haramija, inače i direktor PZ Plešivica, uz napomenu da spomenuta gospodarstva od preostalog im dijela portugisca rade i dalje portugizac i u svojim podrumima i na tržište ga puštaju pod vlastitom etiketom.

Tomislav Haramija, udruga Portugizac Plešivica, direktor PZ Plešivica

Portugizac Plešivica Selection 2019 novo mlado vino

Na pitanje postoji li u udruzi kakav pravilnik vezan uz novi mladi portugizac županijske robne marke Portugizac Plešivica glede proizvodnje, glede najranijeg mogućeg izlaska na tržište i glede označavanja vina na etiketi – sve to bitno je za potrošača jer definira profil vina i kakvoću te može spriječiti da se pojedinci svojim loši(ji)m proizvodom švercaju pod oznakom zaštićene robne marke, odgovor je bio da se stvar uređuje i dotjeruje..

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr, Josip Kraljičković istaknuo je da se Županija kani jače posvetiti i sirarima, dakle uzgajivačima domaćih životinja za mlijeko koji nastoje osnovni svoj proizvod finalizirati do sira, maslaca, jogurta, kiselog mlijeka. Zagrebačka županija pomogla je osnutak udruge sirara Sirek i formiranja turističke županijske Ceste sira, u porojekt se inicijalno uključilo 14 a naknadno još sedam sirana djelujućih u okvirima Zagrebačke županije a na područjima Zelina, Dugo Selo, Vrbovec, Kupinec, Jastrebarsko, Pisarovina, Zaprešić… Sirevi su, čuli smo od predsjednice Sireka Romine Zadravec, rađeni dobrim dijelom od sirovog nepasteriziranog mlijeka, nude se u raznim tipovima, kao svježi, meki, polutvrdi, tvrdi, s raznim začinima/mirodijama, dodatni proizvodi su jogurt i skuta. Zagrebačka županija, Grad Zagreb i udruga Sirek zajedniki su pokrenule postupak zaštite svježeg sira pod nazivom Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek.

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Petra Martić, direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga najavile su nove marketinške aktivnosti kako bi se vino, sir ali i drugi proizvodi i prikladni županijski resursi učinkovito valorizirali i kroz turizam.

Uoči martinjskog nastupa na Trgu bana Jelačića održano je strukovno ocjenjivanje sireva udruge Sirek, a žiri pod predsjedanjem prof.dr.sc. Samira Kalita među 13 kravljih sireva i tri kozja sira šampionom je proglasio goudu s ljutom paprikom sirane Jurkas, Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice/Šenkovec, taj je sir jedini osvojio 20 od mogućih 20 bodova. Za istaknuti još svježi kravlji sir Romine Zadravec iz Kuršanca (19,75 bodova), kuhani kozji sir te kuhani kozji sir s medom OPG-a Grčević iz Gradeca Pokupskoga (19,50) i meki sir škripavac OPG-a Katarina Führnkrantz iz Brdovca (19,50)

Na dodjeli šampionskog priznanja u Klubu književnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu: uz sirare šampione Vladu i Katarinu Jurkas su Anđelka Pejaković, članic ocjenjivačkog žirija, te Gordana Matašin i mr. Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije

Kulminacija programa Martinja bila je koncelebrirana misa desetak vinskih biškupa, održana uz spomenik Jelačiću na dan uoči Martinova, glavna zvijezda bio je međutim ne Martin nego Milan koji je s oltara na golemoj pozornici rekao nekoliko rečenica s time da je, Bogu fala, izostala riječ materina… Bandić je bio okružen biskupima, mada vinskim, dakle biškupima, koji kroz obred krštenja mošta na mlado vino svojim propovjedima i prigodnim stihovima mogu i te kako utjecati na raspoloženje mase, bitno baš sada u predizborno vrijeme…

Milan Bandić kao martinjska zvijezda

Vinski biškup Simpy i miništrant Riba

Zgodno je podsjetiti se na neka davna vremena: ako ne kao prvi a onda među prvima u nas koncelebrirane mise s više vinskih biškupa istodobno na pozornici koji su krstili mošt na mlado vino organizirala je revija Svijet u čaši, inače moglo bi se reći također jedan od slavljenika, naime prvi broj ovog eno-gastro-turističkog časopisa svjetlo je ugledao baš na Martinje, tj. 11. studenoga daleke 1992. godine! Na naslovnici prvog broja našli su se zagrebački vinski biškup Siniša Doronjga Simpy i miništrant Drago Ribarić Riba, s kojima je Svijet u čaši proslavio mnoga Martinja ne samo u Zagrebu nego i šire po Hrvatskoj.
Lado!!!
Slavljenik je i fantastični naš nacionani ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, osnovan 11. 11. 1949. godine.

Lado!

Svijet u čaši lijepo je surađivao s Ladom, veće ili manje grupe članova pjevačkog i plesakog ansambla Lado te u više navrata i Ladarice redovito su, kao ukras i začin programa, bili sudionici velikih eno-gastronomskih manifestacja s proglašenjem cro Kuhara godine i cro Vinara godine i manifestacija u znaku Dobro mi došel, prijatelj!… koje smo priređivali svake godine u ponajboljim hrvatskim hotelima i restoranima (Esplanade, Intercontinental/danas Westin, Antunović, Korana Srakovčić, Baltazar, Žufika…).

Biškup Blaž i miništrant Mladen, kod Drage Kurtalja urbi et orbi! Dolje: krštenje mošta uz domaćina Dragu Kurtalja i vinskoga kuma Tomicu Tomca

Kako su biškupi i poslovni ljudi slavlje na Trgu nije trajalo jako dugo, naime krštenja mošta na mlado vino trebalo je obaviti i na drugim lokacijama, nekima i ne baš toliko blizu središta Zagreba. Jedno od mjesta ceremonijala i veselog martinjskog druženja bilo je i kod vinogradara/vinara Drage Kurtalja, ali ne u njegovoj kušaonici u Novoj vesi nego na dvorištu njegove obiteljske kuće gdje labilne karaktere iskušavaju dvije točke: jedna je pečenjarnica s patkama na ražnju, a druga, s druge strane, je vinski podrum. Dragec Kurtalj nedavno je osjetno proširio svoj podrumski prostor i povećao vinsku produkciju. Uzvanici su dočekani s pjenušcima, mirnima sivim pinotom i crnim pinotom, narescima, racama s mlincima, domaćim češnjofkama s krumpirom i kiselim zeljem… Vinski biškup presvetli Blaž i njegov miništrant Mladen stigli su u civilnom odijelu, kao incognito, a kad su se bušice napunile – najednom su nestali! Naravno, nisu pobjegli, ušli su u kuću da se presvuku i potom se svečano u odorama pojavili na bakonu kuće da bi urbi et orbi obznanili početak krštenja mošta na vino, ritual su, nakon što su oltaru kao kuma moštu/mladom vinu priveli vinogradara/vinara Tomicu Tomca, obavili u dvorištu.

Među brojnim gostima kod Drage Kurtalja bili su i neki s dubokog juga, primjerice Pelješani Boris i Antonija Mrgudić (Bura & Mrgudić), na slici sa sommelierom Sinišom Lasanom koji je u međuvremenu postao sommelijerskim prvakom države za 2019, i s direktorom Zagreb Vino.coma Ivanom Dropuljićem, te prof. Goran Milanov, enolog i eno-savjetnik iz Skopja, na slici u društvu s domaćinima Kurtaljima te s predstavnicama Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i Zagrebačke županije Višnjom i Ivankom

Biskupu Blažu i njegovu miništrantu trebalo je krenuti do iduće krstionice, a medijima do iduće martinjske svečanosti koju je u središtu Zagreba priredila feričanačka vinska kuća Feravino, u želji da pokaže kako na Martinje nije nužan portugizac da bi se veselilo, za to su svakako dobri i novi mladi frankovka, te graševina, s kojima unatrag koju godinu Feravino redovito izlazi u prvoj polovici studenoga…

Enolog-savjetnik pri Feravinu Matjaž Lemut i, desno, vlasnik Ivan Ergović, kao mlada nova vina ponudili su frankovku i graševinu kao simbole Slavonije

Sommelier – najnoviji naš državni prvak! – Siniša Lasan uz butelje novog mladog međimurskog vina

Međimurci su također, ali nekako samozatajno (čemu?!!; rade li oni vino da bi ga svoga sami u svome krugu popili?), pokazali aktivnost u domeni novog mladog vina. Očekivalo bi se da će izaći s novim mladim pušipelom (moslavac, šipon, furmint) kojega toliko propagiraju kao zvijezdu svojega kraja, ali ne: izašli su s određenim brojem etiketa novog mladog bijeloga vina od raznih sorata, kako kaže svježi sommelierski prvak Hrvatske Siniša Lasan kojega su se ipak sjetili pozvati na prezentaciju, većina tih novih mladih međimurskih vina je od zelenog silvanca, nešto ih je od bijelog pinota i chardonnaya, a nekoliko je mješavina sorata
Kojeg li mjeseca, studenoga!… Je li datum 11. 11. Uopće bio u Saboru na raspravi o praznicima? (slike: Marko Čolić) ♣

Martinje s novom dimenzijom?

DAN HRVATSKE KULINARSKE NEOVISNOSTI – 11. STUDENOGA!

Datum 11. 11. sinonim je, čini se, ne više samo za Martinje, nego, valjda, i za – neovisnost hrvatske kulinarike, naime taj datum proglašen je nedavno u znanom zagrebačkom restoranu Tač Danom hrvatske gastronomske nezavisnosti, kaže naš poznati Gastronomad Rene Bakalović.
– Statistike Instituta za turizam jasno pokazuju kako je uživanje u jelu i piću važan motiv posjete turista našoj zemlji. Hrvatska je izrasta u vrlo poželjnu eno-gastro destinaciju. Naličje te zlatne medalje nije tako sjajno: ne samo što se uvozi ogromna količina prehrambenih proizvoda, nego gora je činjenica to što je ta roba često loše kakvoće. Poticanje proizvodnje i primjerene ponude vrhunske domaće hrane i pića velika je nacionalna zadaća – naglašava Bakalović.
A ja bih dodao to da su nužne – bez obzira je li riječ o uvezenim ili domaćim proizvodima – stroge kontrole onoga što se stavlja i nudi na (naše) tržište, te da je nužno da deklaracije na proizvodima budu dovoljno informativne i dovoljno čitljive, bez toga će svaki napor prema boljitku propasti.

Rene Bakalović s poznatom cheficom Anom Grgić

Pokrenuta je eto uspostava Dana hrvatske kulinarske neovisnosti, 11. studenog, ove godine bio je to ponedjeljak. Ugostiteljski objekt Tač u podsljemenskoj zoni koji sustavno promiče izvrsna jela i pića Plave i Zelene Hrvatske, naših jadranskih i kontinentalnih regija, bio je mjesto događanja vezanog uz taj novouspostavljeni Dan hrvatske gastronomske nazavisnosti. Temeljni kriterij odabira onoga što bi se trebalo pojačano nuditi na tanjuru i u čaši su zaštićeni prehrambeni proizvodi i vrhunska vina od naših autohtonih sorti grožđa. Na prigodnoj prezentaciji u restoranu Tač htjelo se pokazati kako je kreiranje skladnih jelovnika kojima se poštuju naša gastronomska tradicija i njezin suvremeni izričaj poticajan koncept u cijelom lancu od poljoprivrede (poglavito obiteljskih gospodarstava) do ugostiteljstva (opet u prvome redu onoga koje se temelji na obiteljskom poslovanju).

Restoran Tač: bračni par Vesna i Tihomir Miletić ugostio je slavnog Joška Gravnera i njegova eno-savjetnika Natalea Favretta koji su inzistirali da ih se u Zagrebu povede u restoran što nudi dobru domaću hranu. Gravnerove impresije nakon posjeta – odlične

– Naša kulinarska neovisnost nikako ne znači zatvaranje u državne granice. Uostalom cijelo naše nasljeđe rezultat je raznorodnih gastronomskih utjecaja iz užeg i šireg našeg okruženja. Ovom se manifestacijom u Taču samo željelo pokazati kako odabirom najboljega u našoj gastronomskoj ponudi možemo pokazati snagu koja se može i te kako mjeriti s najvišim svjetskim standardima. Želja je da Dan hrvatske gastronomske neovisnosti izraste u tradicionalno događanje – rekao je još Rene Bakalović.

Ipak, ostalo je nejasno što će se i kada i kako i gdje na tu temu ponovno događati. Ideja sama po sebi doima se dobrom, ali bez razrađenog koncepta realizacije ne ide. ♣

Dani okusa hrvatske tradicije

BEZ GABREKA, KOJI OBILJEŽAVA 90 GODINA RADA!

Druga polovica studenoga službeno je bila u znaku je finog papanja domaćih specijaliteta. Od 15. do 25. 11. u 10 hrvatskih županija održavala se akcija Dani okusa hrvatske tradicije u kojoj je sudjelujovalo više od 100 ugostiteljskih objekata, nositelja standarda Okusi tradicije… S područja Zagrebačke županije sudjelovalo je desetak lokala sa znakom Okusi tradicije zagrebačkoga kraja (Bistro Babriga (Velika Gorica), Ekopark Krašograd (Pisarovina), Hotel Bunčić (Vrbovec), Hotel Princess (Jastrebarsko), Restoran Ivančić (Jastrebarsko), Izletište Suhina (Sveta Nedelja), Restoran Samoborska klet (Samobor), Seoski turizam Kezele (Ivanić-Grad), Seosko domaćinstvo Stara preša (Šenkovec), Izletište Vina Kos-Jurišić (Sveti Ivan Zelina). Iz varaždinskog kraja bilo je uključeno 16 restorana, Hrvatskog zagorja 12, Podravine-Prigorja devet, iz Bjelovara-Bilogore 12, iz Moslavine i Posavine 10, Graničarskog Posavlja devet, Srijema i Slavonije šest, Zlatne Slavonije (Požeška dolina i pakračko-lipički kraj: sedam – Čiča Mata u Velikoj, Hotel Pakrac, požeški restorani Stari fenjer, Zlatni Lug, Grgin dol i Vila Stanišić, kao i restoran Schön Blick iz Vetova / čobanac, sarma, zapečene kobasice na žgancima s vrhnjem i češnjakom, poznati odrezak Barun Trenk, rolana teletina, najfiniji lokalni deserti poput palačinki s pekmezom od mrkve, šnenokli ili štrudle), s planina i s mora osam.

Seosko gospodarstvo Kezele

Jelovnici su se nudili po promotivnim cijenama od 60,00 kn (za jelovnik od inače 75,00 kn) te 76,00 kn (za jelovnik od inače 95,00 kn), rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
U ovoj priči međutim – nije bilo znanog samoborskog restorana Krčma Gabreku, koji je upravo u drugome dijelu studenoga obilježavao i slavio 90-godišnjicu postojanja i rada! Kud ćeš veću (dužu!) tradiciju u ponudi okusa hrvatske tradicije?!…
A evo, u nastavku, domaće raskoši ponuđene kod Gabreka.

Gabrekovi Okusi tradicije dugačke 90 godina: domaći čvarci, domaći narezak, ajvar od gljiva, salata od gljiva, juha od žumberačkih gljiva, pohani mozak, češnjovke, krvavice s kiselim zeljem, brizle, raca s mlincima, koljenica, teleće pečenje, vepar u umaku od brusnica, biftek u kupinovom vinu, rolada od oraha, orahnjača, makovnjača, palačinke na razne načine…

U zabavnom dijelu: tamburaški sastav Samoborci, Đurđica Pleše, Marica Posilović, Ančica Bošnjak, Franjo Gluščić, te, dolje, kao gosti – dirigent Siniša Leopold i veteranka naše glazbe Vera Svoboda. Mađu gostima: i Anton Samovojska s nogometne scene

 

Marija Šintić kao domaćin, uz Zdenka i Ivanku Šember čija kapljica je kod Gabreka vino kuće

Ekipa od Gabreka: Marija te Mirko Šintić, Ana Marija Šintić i Tomislav Medved, sasvim desno je Đurđica Pleše koja je vodila kroz slavljenički program

Zakaj Gabreka ni bilo na Danima okusa hrvatske tradicije? Pital sam, ali odgovor je bil- ni sim ni tam. I onda neš pil!? Vraga neš pil! ♣

Enogastronomija i turizam: Dani otvorenih vrata peljeških podruma

KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICI – u PROSINCU! DAH PELJEŠCA PROTEKLIH DANA i u ZAGREBU

Pelješac – Vinsko carstvo/The empire of Wine

U ovo naše moderno vrijeme enogastronomija je, očito je, vrlo važan segment turističke ponude. Svjetske glasovite Meke za ljubitelje fine i za kraj tipične kuhinje te za područje karakterističkoga vina su, da spomenem tek neke: Burgundija, Bordeaux, Alsace, Pijemont, Toscana, Wachau, Kamptal, Burgenland, Pfalz, Baden, Napa Valley… Po nekim nedavno provedenim istraživanjima, u Hrvatsku od ukupnog broja turista dođe njih 30 posto – ponajprije u Istru – motivirano prvenstveno finom lokalnom hranom i našim vinom, no ma koliko to bilo pozitivno teško je s time biti baš i osobito zadovoljan jer još ima, naročito u kontinentalnome dijelu Lijepe naše (Slavonija!) i te kako prostora za povećanje.
Posebice od eno-gastronomoije korist mogu imati velika urbana središta s mnoštvom ugostiteljskih objekata višeg nivoa te područja proizvodnje istaknutijih za svoj teritorij tipičnih specijaliteta smještena uz važne prometnice (autoput…) odnosno u blizini rečenih većih urbanih središta kao kvalitetnih emitivnih centara kako s aspekta domaćeg stanovnitšva tako i s aspekta gostiju što posjećuju te veće gradove bilo sezonski radi godišnjeg odmora, bilo poslovno kroz cijelu godinu. Nužno je da lokalna zajednica svakog tog predjela nastanka visokokalitetnih delicija bude do kraja svjesna važnosti visoke prepoznatljivosti proizvoda za područje, zatim kontinuirane kakvoće proizvoda i

Pelješka torta

tzv. kritične mase ponude, te imperativa dobro osmišljenog kompleksnog marketinga, marketinga ne samo usmjerenog na promidžbu nekog pojedinačnog proizvoda nego usmjerenog na promidžbu i plasman čitavog vlastitoga kraja. Bitno je i da, kad se u svojemu dvorištu priređuje neka, recimo to tako, jača manifestacija na neku najavljenu temu od mogućeg znatnog gospodarskog značenja za taj kraj, to ne ispadne, kako to u nas nerijetko bude, kao da je najvažnije domaćem, lokalnom, seoskom stanovništvu povremeno priuštiti malo komercijalnog zabavnog sadržaja (najčešće to budu večernji nastupi tamburaša i pop-zvijezda a na zadanu temu i danju jedva da se što događa), naime nužno je potruditi se u vlastiti kraj iz drugih gradova i sela na neko događanje vezano uz ambijentalne i gospodsrske specifičnosti predjela privući u većem broju goste kao dobre potrošače koji su, ako se kući vrate zadovoljni, potencijalni turisti-povratnici i važni pomoćnici u gospodarskom napretku i rastu životnog standarda dotičnog teritorija. Dakle, uz, ponavljam, pažnju da ponuda bude konstantno visokokvalitetna i izazovna, važno je, još, i u drugim, inače emitivno kvalitetnim sredinama priređivati prikladne prezentacije kao uvjerljive i učinkovite pozivnice.

Pelješani su čini se krenuli tim putem: oni početkom prosinca (sad će to biti 6. i 7.12., sudjeluju 32 podruma, očekuje se oko 4000 posjetitelja) eto već 14. godinu od Stona do Orebića i Mokala priređuju manifestaciju Dani otvorenih vrata peljeških podruma, i prije nekoliko dana nastupima na nekoliko mjesta dah svojega poluotoka i pozivnicu za priredbu donijeli su i u Metropolu, u prostore Hrvatske gospodarske komore na pressicu za širi krug eno-gastro i turističkih novinara, zatim u prostore udruge Plavac mali Zagreb što je te večeri okupila lijepi broj štovatelja južnodalmatinskih spize i vina, a i, također na dojmljivu pelješku večer, u ugostiteljski objekt Fino & Vino na Kaptolu. Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti na čelu sa Slobodanom Rosićem i s Anom Barać na prezentaciji u HNK ispričale su – riječima ali i preko tanjura i čaše – ono važno o tome što Pelješac, smješten u dubrovačkome kraju, može (i zimi!) ponuditi gostu, podastrli su na kušanje lokalni sir, pršut, pelješku tortu od makarula (tjestenina, orasi, bademi, čokolada), te lijep izbor peljeških butelja.

Ana Barać (desno), te Adriana Mikulić obitelj koje se bavi proizvodnjom vina i na tržište izlazi s lijepim Postupom Mikulić (aktualna berba na tržištu je 2016). U proizvodnju je vrlo aktivno uključen Adrianin brat Antonio. Mikulići godišnje napune oko 15.000 butelja, a uz spomenuti postup imaju i pošip (grožđe je iz Čare na Korčuli!) te posebno vino od plavca Don Josip, u čast djedu Josipu, glede proizvodnje blisko starinskom načinu iz vremena mladosti spomemutog djede Josipa, radi se od dosta grozdova s jače prosušenim bobicama a što vinu daje poseban štih

Ponešto o Pelješcu. To je drugi najveći hrvatski poluotok, s dužinom od 77 kilometara. Djeluje kao neka vrsta premosnice između Konavala i Dubrovnika s jedne, te otoka Korčule s druge strane. Kultura i civilizacija odavna stanuju na Pelješcu. Život tu seže još u vrijeme kamenog doba. Ova važna točka Sredozemlja živjela je stoljećima pod utjecajem brojnih kultura koje su, svaka, ostavile svoj trag. Jedna od posebnosti Pelješca je Solana iz drugog stoljeća prije Krista! Posebnost Pelješca su i Stonske zidine iz 16. stoljeća. One su najduže u Europi. Na poluotoku je i mnoštvo srednjevjekovnih crkava i samostana. U baštinu spadaju i Riznica biskupske palače, franjevački samostan Gospe Delorite, franjevački samostan Velike Gospe. O slavnoj prošlosti Pelješca i o pomorskoj tradiciji svjedoči Pomorski muzej.

Na Pelješcu treba zastati i u Trsteniku, tu je svoj podrum u Hrvatskoj otvorio svjetski čuveni naš Amerikanac Miljanko Grgić. On tu proizvodi pošip i plavac mali. Vodstvo američke Grgićeve vinska kuće preuzela je Miljenkova kćerka Violet, koja povremeno dođe na Pelješac, a upravitelj objekta u Trsteniku koji je od vinskog podruma prerastao u ugostiteljski pa i smještajni objekt je Krešo Vučković Bagio

Pelješac znam kao sinonim za najkvalitetnije školjke. Kamenice i mušule iz Malostonskog zaljeva cijenjene su u čitavom svijetu. Pelješac je i sinonim za čisto more i za kvalitetnu ribu, ali, posebice, i za visokokvalitetno vino i maslinovo ulje. Prostor je to gdje caruje vinska sorta plavac mali. Čudesni lokaliteti su Dingač i Postup. Sa strmih vinogradskih padina pružaju se jedinstvene vizure.
Od ostaloga treba spomenuti poučno-rekreacijsku stazu Stonskog polja Vino, pješačku stazu Napoleonov put, pješačku stazu Žuljana-Sv. Ivan, Trpanjske puteve maslinova ulja, Paškalov put, planinarske staze sv. Ilija, pješačko-biciklističke staze Orebića.

Legenda iz Potomja Mato Violić Matuško, s prijateljima po cijelome svijetu, a i s vinogradima na više mjesta: na Pelješcu, zatim u Svetoj Nedjelji na Hvaru, pa i u Iloku… Na slici je s Barbarom Istenič i s Mihom Isteničem, iz znane slovenske šampanjerske obitelji Istenič

Za podrobno upoznavanje Pelješca prije nego što se nogom kroči na nj dobro je koristiti knjižicu Pelješac – Vinsko carstvo, u izdanju razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije Dunea. Knjižica, sa stotinjak stranica, podroban je vodič vinarijama (48 adresa) i kušaonicama vina, vinskim barovima (tri), restoranima (50), objektima koji se bave agroturizom (osam), školjkarima (tri), ponudom suvenira, vinskim događanjima, jedno od njih su upravo i Dani otvorenih vrata peljeških podruma, rođeni svojedobno na ideju Mate Violića Matuška, a jedno od njih je primjerice i Ponos, riječ je o karavani magaraca vinskim stazama poluotoka, u znak sjećanja na neka prijašnja vremena kad su seljaci koji bi trgovcima što bi ih prethodno posjetili i s kojima su dogovorili kupoprodaju vina prevozili prodano vino na leđima magarca od svojih vinarija do obale mora gdje su čekali brodovi da vino prevezu dalje…

Manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma, u koju je na početku bilo uključeno tek sedam vinskih podruma i koja je u prvim godinama zabilježila tek 35 do 40 posjetitelja a u koju su danas uključeni gotovo svi pelješki vinski podrumi te koja danas u dva dana trajanja okupi između 3500 i 4000 posjetitelja, službeno počinje svečanim otvorenjem u subotu u 11 sati u stonskom Kaštiju, nakon čega ljubitelji vina, gosti i uzvanici kreću u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji je neodoljiv u svako doba godine. U Domu vinarske tradicije u sklopu PZ Putniković dvadesetak mladih peljeških enologa ocjenjuju vina autohtonih sorti berbe 2019., a kuhari amateri natječu se u pripravljanju lovačkog gulaša.

Povorka magarcima Ponos

– Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata bit će, vjerujem, dosad rekordno po broju posjetitelja i po broju vinarija. Najavljuju nam se gosti ne samo iz Dubrovnika, nego i iz Splita, Zadra, Rijeke i Zagreba – kaže Slobodan Rosić, tajnik udruga Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti. Na Rosića se nadovezuje Ana Barać, podsjećajući na posebnost plavca.
– Na Pelješcu se proizvodi rekla bih većina od ukupne hrvatske proizvodnje plavca malog. Na južnim stranama okrenutima prema moru sunce tri puta obasjava lozu. Prvi put direktnim zračenjem po vinogradu, drugi put odsjajem svjetlosti od mora prema vinogradu, a treći put refleksijom od kamena prema lozi. Zbog neujednačenosti zriobe, na grozdu plavca mogu se naći bobice od zelenih nedozrelih do suhvica. nedozrela bobica vinu će dati stanovitu svježinu, a suhvica pak punoću i bogatstvo mirisa suhog voća. Vinova loza stoljećima osigurava egzistenciju Pelješana i u čast trudu pelješkog težaka te da bi se što vjernije prikazala tradicija uzgoja loze na škrtim i nepristupačnim terenima, u Putnikoviću je ove godine svečano otvoren Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva.

Slobodan Rosić, Dragan Kovačević i marketing-majstorica Alma Radoš

Unutar revije butelja na prezentaciji u HGK Željka Matković iz Potomja predstavila je dva vrlo lijepa crna vina koja kreira njen suprug Petar – jedno L’Amour 2016 od introducirane sorte marselan a drugo od mješavine marselana i plavca maloga

Ispred Hrvatske gospodarske komore oglasio se potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević:
– Sa 70 do 80 milijuna litara pokrivamo tek 75 posto vlastitih potreba, a izvoz nam pokriva tek 50 posto uvoza. U razvoju hrvatskoga vinarstva ključnu ulogu mogu imati zaštićene oznake izvornosti te autohtone sorte kojih Hrvatska posjeduje više od 120. One su veliko bogatstvo za prostorno malu zemlju. Ne možemo konkurirati s globalnim sortama i s vinima koja se proizvode diljem Europe i svijeta. Rješenje su vina više cjenovne kategorije koja sada i jesu dominantna u izvozu, poput onih baš i od sorte plavac mali…

Slažem se dakako s mišljenjem o bitnom značenju zaštićene oznake izvornosti, samo bitno bi bilo kvalitetnom samoorganizacijom i poslovnim udruživanjem vinara i donošenjem određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i komercijalizaciji stvoriti čvrstu podlogu na kojoj bi počivala ta zaštićena oznaka, bez takve podloge oznaka sama za sebe – ne znači ništa!…

Posjed Korta Katarina iz Orebića predstavio je prvi pjenušac uopće rađen od baznog vina sorte plavac mali o kojoj se mnogo ne razmišlja u kontekstu pjenušavoga vina, ali koja je, s pravom jer na našemu jugu daje izvanredne crnjake – zaštitni znak Korta Katarine pa je eto to bio poriv da je se pokuša predstaviti i u pjenušavoj verziji. A ta pjenušava verzija je Cello Rosé extra brut! Zašto Cello? Cello je inače dio izraza Sabioncello kojime Talijani znaju nazivati poluotok Pelješac. Korta Katarina inače ima i bijeli pjenušac, od rukatca, a njemu je naziv Sabion.

U nazočnosti domaćina i glavnih poluga udruge Plavac mali Zagreb Ivice Rilje i Željka Stipinovića pjenušac Cello predstavili su enologinja Nika Silić Maroević, direktor podruma Korta Katarina Ivo Cibilić i direktor prodaje Petar Delić.

– Pjenušac Cello extra brut je od grožđa plavca maloga iz berbe 2015. koje je bilo predviđeno za produkciju ružičastog vina a dio kojega, nešto ranije branoga i s lijepom ukupnom kiselošću te primjerenim pH, je odvojen za pjenušac. Dio mošta vrio je u inoksu a dio, gotovo 50 posto, u drvu. Nakon šampanjizacije baznog vina pjenušac je u boci na kvascu proveo dvije godine – rekla je enologinja Korte Nika Silić.

Nika Silić, Ivica Rilje, Ivo Cibilić i Petar Delić, s ružičastim Cellom extra brut

A nakon osvježenja kuriozitetom, te nakon lijepog svježeg i unatoč 12,7 vol % aperitivnog Kortinog Pošipa iz 2018, koju enologinja Nika Silić opisuje kao vrlo tešku (berba je, veli, počela već 4. kolovoza i trajala do sredine tog mjeseca), pa potom i nakon podloge sirom i pršutom na scenu je stupio snažni crnjak Korta Plavac mali 2012 od grožđa plavca s Dingača i Postupa te s dvije godine provedene u bačvi, a onda je punim sjajem zasjao je Plavac mali 2011 Winemaker’s Selection! Na kraju večeri, tek kao informacija jer vino još nije posve gotovo, poslužen je Kortin Crljenak 2018, do nedavno korišten uglavnom za rosé a sada predstavljen kao crnjak, vrlo lijepo vino, pitko, ne tako potentno kao što je plavac….

I tu pelješka priča u novembarskome Zagrebu ne završava, naime u Metropolu je stigla i obitelj Bura-Mrgudić!  Bistro Fino & Vino na Kaptolu bio je domaćin toj,  jednoj od najcjenjenijih vinskih obitelji Pelješca! Tu su se, uz već naširoko znane – ali teže u nas dostupne jer produkcija nije velika a dosta butelja ide u izvoz (SAD) – Postup Mare te plavac s Dingača od Nike Bure, od posebnosti mogli kušati Zinfandel 2015 Benmosché, seriju Art & Wine Plavac mali sivi 2016 (sorta je mutant plavca, sa sivom je bojom kožice, grožđe je iz obiteljskih vinograda s plavcem malim u Potomju i u Postupu, maceracija četiri dana, potom je vino dozrijevalo godinu dana u inoksu a onda je prije izlaska provelo još šest mjeseci u boci), te dva slatka desertna vina od prosušivanog grožđa – Burina Ruža dalmatinska od 90 posto rukatca i ostatka grka i pošipa, te, od Antonije Mrgudić (kćerka Marije Mrgudić), crni Moskar od plavca malog s Postupa (Antonijin diplomski rad!). Vina je predstavljao Antonijin brat Boris Mrgudić.

Zinfandel 2015 Benmosché, Postup Mare 2017 i Bura plavac 2017

Marija Mrgudić i njen brat Niko Bura s crnjacima Postup Mare i Plavac mali, te, sasvim desno, Burina slatka desertna Ruža dalmatinska: Od 1995. godine otkako Bura proizvodi vino dingač njegova berba 2017 nije mogla biti označena kao Dingač Bura jer su joj degustatori na Zavodu za vinogradarsvo i vinarstvo u organoleptici zamjerili previsoku hlapljivu kiselost, Niko Bura priznaje da je hlapljiva nešto viša ali i kaže mi kako je analitika pokazala da je ipak unutar dopuštenih granica. Kušao sam vino Bura Plavac mali 2017 iz vinograda Dingač, ne mogu reći da me je hlapljiva kiselost zasmetala, moja bi primjedba bila međutim to da je vino brže nego što to bude inače sazrelo za potrošnju. A kad je već riječ o visokoj hlapljivoj kiselosti, što se onda moglo reći za Dingač 2014, kod kojega je ona i slijepcu vidljiva, ali ne doživljava je se, iapravno, kao smetnju nego upravo obratno, kao nešto što vinu daje posebnost, osobitu zanimljivost

Boris Mrgudić predstavlja publici okupljenoj u bistrou Fino&Vino kapljicu kuće Bura & Mrgudić

Bijelo desertno vino je od bijeloga grožđa ubranog u vinogradu u polju i sušeng na prostirkama NA SUNCU! Prostirke su dignute na oko pola metra od tla tako da ispod cirkulira zrak. U slučaju da počne kiša prostirke s grožđem prekriju se pokrivačima. Sušenje traje,kaže Boris Mrgudić, oko dva tjedna. Berba gržođa bude sredinom rujna, kad ono ima od 17 do 19 baboa. Nakon dvotjednog prosušivanja baboi se povećaju na 36 do 38. Tada se odvaja peteljkovina, i bobice idu na muljanje pa se onda tekući dio ostavi u dodiru s pokožicom, dakle na maceraciji, od jednog dana. Slijedi prešanje. Od oko 2,5 tone grožđa dobije se oko 400 litara mošta. Mošt ide na vrenje u inoks, fermentacija obično traje oko pola godine.Nakon što vrenje završi, tekući dio miče se s taloga pretokom u inoks, i tu ostaje oko pet godina, pa se puni u bocu zapremnine 0,375 lit, tek dio ipak ide i u magnum. U boci prije izlaska u javnost u podrumu to desertno vino ostaje godinu dana. Rodi li se u međuvremenu u obiteli dijete, boca se obvezno ostavi za otvaranje prigodom – svadbe tog djeteta! ♣

_____________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup
Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach
Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier
Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food
Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; http://www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

___________________________________________

Strukovno obrazovanje

U ZAHUKTALOM FRONTALNOM ŠTRAJKU IZLAZAK NOVOG UDŽBENIKA! ŠTRAJKBREHERA NEMA!

Taman se bio zahuktao tzv. frontalni štrajk (svaki dan obustava nastave u cijeloj zemlji!) prosvjetara, a istodobno – izađe novi udžbenik! Štrajkbrehera – nema!
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 20. studenoga, uz 100. godišnjicu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, održana je promocija udžbenika prof. dr. Stanislave Herjavec Vinarstvo, namijenjenog studentima za edukaciju i obrazovanje (studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini), ali i onima koji već rade kao podrumari, zatim sommelierima, zapravo svima jače zainteresiranima za Bakhov nektar, vrlo važnu hedonističku kariku u gastronomiji a danas i sve više važnu kariku, kroz turizam, i u gospodarskom smislu.

Prof. dr. Stanka Herjevec uz mikrofon na promociji knjige, pored nje sjede recenzent prof. dr. Nikola Mirošević i koautorica Luna Maslov Bandić

Kao koautorica tu je Luna Maslov Bandić, Prof. dr. Herjavec ne može se smatrati štrajkolomkom jer već više je godina u mirovini a, k tome, knjiga je s autorske strane bila završena prije početka vala štrajkova prosvjetnih djelatnika, promovirana je tek sada što iz objektivnih a što iz subjektivnih razloga. Profesor dr. Nikola Mirošević, nekad alfa i omega Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a koji je jedan od recenzenata knjige i koji je govorio na promociji, istaknuo je da je ovaj udžbenik kao izvor znanja izvanredno koristan za studente i da takvoga na žalost dosad nije bilo u novijoj hrvatskoj povijesti, te da je bilo već krajnje vrijeme da izađe! Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, zatim enomikrobiologije, enotehnologije a i senzornog vrednovanja kvalitete vina tu su i opisi organoleptičnih svojstava autohtonih i u nas introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Vrijedan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima… ♣

________________________________________
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
POTROŠAČKI PUTOKAZ
VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE
LEGENDA
– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.
♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer
♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.
♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use
 ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.
⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: