Hrvatska u Austriji i Švicarskoj/ KOLIKO SU BEČ i ZURICH VEĆ NAŠI?

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROIZVOĐAČI BAKHOVA NEKTARA OKUPLJENI u UDRUGU VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI KRENULI SU NEDAVNO u SVOJEVRSNU OFANZIVU NA EUROPU, A USKORO ĆE i u AMERIKU, NE BI LI SE s VINOM NAPOKON BOLJE POZICIONIRALI NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU. PROMOCIJSKA GOSTOVANJA REALIZIRANA SU UZ FINANCIJSKU POTPORU FONDA EUROPSKE UNIJE

Hrvatski vinari u hotelu Four Seasons u Ženevi

Hrvatska treba, i eto i traži bolju poziciju na međunarodnom vinskom tržištu. Brojne medalje visokoga sjaja osvojene posljednjih godina na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima poput  Decanter World Wide Awarda, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles dakako sâme nisu dovoljne za ispunjenje spomenutoga zadatka, one su tek poželjan dio ukupnog alata za ostvarenje ambicioznoga cilja. Hrvatska gospodarska komora koja pod svojim okriljem u Udruzi vinarstva okuplja proizvođače Bakhova nektara Lijepe naše odlučila je pokrenuti svojevrsnu jaču vinsku ofanzivu na Europu a i na Ameriku, i u tome kontekstu nedavno se pobrinula za gostovanja naših vinara u Beču te potom i u Zürichu i Ženevi, a u pripremi su i skorašnji nastupi u Münchenu te u SAD, pa onda, vjerojatno, i u Kanadi. Prezentacija hrvatskih vina na tržištu SAD kao projekt u više segmenata – kušanje vina za stolovima u društvu s vinarima, masterclass te promocija u utjecajnom časopisu Wine Enthusiast – planira se za iduću godinu u nekoliko navrata. Prvi bi bio u New Yorku u ožujku 2018., slijedio bi još jedan nastup u New Yorku, a u listopadu 2018. bio bi i jedan nastup u Miamiju. Vinarije koje su izrazile interes za odlazak u SAD u okviru brand-strategije Vina Croatia – vina mosaica su ove: Agrolaguna, Badel 1862, Mokalo, Citrus, Degrassi, Fakin”B&M”, Iločki podrumi, Jako-vino, Kabola, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Matošević, Miloš, Jasna Antunović Turk, Feravino, Rizman, Dingač-Skaramuča, Veralda, Vina Bibich, Vino Buhač, Vinogradi Volarević, Vina Cattunar i Zlatan Otok.

Tu su, vezano uz hrvatsko vino, nedavno održane prezentacije i masterclass u Švicarskoj: restoran Zunfthaus zur Waag (plava zgrada) u Zürichu i, dolje, hotel Four Seasons des Bergues u Ženevi

Predstavljanje hrvatskih vina na tržištu Švicarske, koja nije članica Europske Unije, bio je projekt težak milijun i 400 tisuća kuna, a čak 80 posto od toga financirano je sredstvima što ih je Udruženje vinarstva HGK povuklo iz EU fondova, iz tzv. Vinske omotnice. Plan je sada da se iduće godine u Hrvatsku iz Švicarske, ali i iz drugih država inozemstva, dovedu vinski novinari, uvoznici i distributeri plemenite kapljice da i na licu mjesta, tj. izravno u zavičaju vina, u potpunosti, dakle od vinograda do stola, dožive etikete što su ih imali prilike kušati na prezentacijama u svojim zemljama. Sa Švicarcima je konkretno dogovoreno da dođu u Lijepu našu na proljeće iduće godine te da tom prigodom obiđu Dalmaciju i Istru, kao i da posjete sajam Vinistra. Početkom ljeta ili najesen 2018. organizirat će se posjet američkih medija i uvoznika vina Hrvatskoj, na kušanje nazvano Taste the Place. Korisno bi bilo da se strani novinari i uvoznici vina pozovu u Hrvatsku i u vrijeme održavanja već više od deset godina najznačajnije hrvatske vinske smotre Zagreb Vino.com, jer tu je visoka koncentracija relevantnih proizvođača iz svih naših krajeva. Organizator Zagreb Vino.coma do prije dvije godine sâm je pozivao ovamo, na turneju hrvatskim vinogorjima i na obilazak festivala, strane novinare iz raznih zemalja Europe koje su za Hrvatsku interesantna vinska tržišta i turistička emitivna tržišta, koliko znam želja mu je bila da, nadajući se povećanju budžeta, za takvu akciju koju sada HGK propagira prikladnim sloganom Taste The Place, počne pozivati još i uvoznike-vinske trgovce iz vana, ali na žalost budžet se nije povećao nego je, zbog izostanka potpore onih kojima je moralo biti stalo da se relevantne osobe iz faha iz inozemstva dovedu k nama na Taste The Place, posve splasnuo pa su ti poslovno orijentirani posjeti izvana prestali.

Atmosfera na kušanju u Zunfthausu u ZÜrichu

Na masterclassu u Zürichu, i, dolje,u Ženevi

Hrvatska godišnja proizvodnja vina – po podacima iz Državnog zavoda za statistiku kao izvora a, kako je navedeno, obrađenima u Hrvatskoj gospodarskoj komori – kreće se ukupno oko 992.000 hl. Istodobno, Agencija za plaćanje u poljoprivredi govori o registriranoj domaćoj proizvodnji za tržište od oko 773.040 hl. Uvoz vina u Lijepu našu je ukupno nekih 309.936 hl, u vrijednosti od 30.766.976 €. Najviše nam kapljice stiže iz Makedonije, potom iz Italije, Francuske, Njemačke, Kosova, Bosne i Hercegovine, Slovenije… Rinfuzno vino, ponajviše iz Makedonije i Italije, u ukupnom uvozu sudjeluje sa čak 184.112 hl, znači više od polovice! A naš izvoz iznosi nekih 36.080 hl, dakle količinski desetak posto od uvoza. Ukupna vrijednost našeg izvoza vina je 10.531.686 €, znači nekih tri puta je manja od vrijednosti uvoza. Količinski najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, pa u Njemačku, Crnu Goru, Srbiju, SAD, Poljsku, Švicarsku… Iz tablice o izvozu dobivene od HGK može se vidjeti da za mirna vina u boci u izvozu ukupno u prosjeku postižemo cijenu od 3,62 € za litru, za rinfuzna vina 0,97 €/l, a za pjenušce, kojih izvezemo 31.778 litara u ukupnoj vrijednosti od 516.806 €, bogme 16,26 €/l! U izvozu ubočenoga vina u Kinu u prosjeku dosižemo čak 6,83 € za litru, u Crnu Goru 6,30, SAD 6,15, Švicarsku 5,38, Kanadu 5,00 €. Međutim u Austriji ne prolazimo bolje od 3,82 € za litru a u Njemačkoj je prosjek oko 2,55 €. U vrijednosnom smislu od izvoza pjenušaca najviše realiziramo plasmanom u Singapur, Njemačku, Nizozemsku, Crnu Goru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima…

Motiv iz Zuricha

POSLOVNA RAZVOJNA i TRŽIŠNA STRATEGIJA

Zanimljive tablice, koje svakako pomažu u kreiranju prikladne daljnje poslovne razvojne i tržišne strategije vezane uz naše vino na našem tržištu, uz naše vino kao mogući sjajan izvozni adut na kućnome pragu, a i vezane uz naše vino u klasičnom eksportu. To bi kreiranje prikladne daljnje strategije značilo – tako to rade najjače i najuspješnije vinske zemlje – stalno poticanje kvalitativnog unaprjeđenja proizvodnje i kontinuiteta u toj rastućoj kakvoći, pojačano stavljanje težišta na osebujnost proizvoda a što je izravno vezano uz uži teritorij kao cjelinu s obzirom na pedološke i mikroklimatske karakteristike i lokalne sorte, te poticanje ostvarenja tzv. kritičnog količinskog opsega visokokvalitetnog i za određeno vinogradarsko područje tipičnog, izvornog specifičnog dakle za svoj kraj profilom (a ne tek nazivom sorte na etiketi!) visokoprepoznatljivoga vina, ogledala kraja u čaši uz koje je moguće kvalitetno vezati promidžbu dotične kapljice i, istodobno, i njenog zavičaja. Da bi se na međunarodnoj pozornici realizirala šira afirmacija države kao vinske zemlje mora postojati dakako i dobra promocija, sa čvrstim temeljima, a upravo stubove takve promocije svakako čini ono što je izvorno, tradicijsko i što ljubitelja kapljice navodi i da posjeti zavičaj proizvoda. I ovom prigodom ukazujem da Hrvatskoj nedostaje kvalitetne samoorganizacije vinara po vinogorjima tako da svaki kraj za sebe osmišljeno i kvalitetno kreira specifičnu vlastitu vinsku politiku, da iznjedri svoju teritorijalnu robnu marku kao perjanicu teritorija, i da bude stalno, dakle u kontinuitetu, i kvalitetno kreativno aktivan i na promidžbenm planu. Krovna (kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno!) organizacija je nadgradnja, svakako neophodna u marketingu cijele zemlje.

Prvi od naših vinara na nedavnoj turneji po Švicarskoj koji je čuo da kao rezultat ovog gostovanja u Švicarskoj slijedi uvoz bio je Boris Drenški Bodren. U razgovoru uz kavu – u prigodi što se ukazala sasvim iznenada, neočekivano – s vlasnikom restorana Zunfthaus zur Waag Seppom Wimmerom, koji inače posjeduje ukupno tri restorana, jedan i u Austriji, te koji je i uvoznik vina u Švicarsku i koji svaki dan u zgradi Zunfthaus ima od tri pa do sedam raznih događanja te koji dnevno samo u restoranu proda po 50 butelja Bakhova nektara i koji je lani s vinom napravio milijun eura prometa, Drenški te vlasnik krapinske tvornice konfekcije Kotka Ivica Cerovečki nagovorili su Wimmera da kuša Bodrenove predikate, i Wimmer se oduševio te u pozdravnom govoru na večeri hrvatskih vinara sa švicarskim uvoznicima u Zunfthausu najavio uvoz preko svoje tvrtke i stavljanje Bodrena na vinsku kartu svojega restorana. Sugestivni krapinski modni mačak Cerovečki zamalo je Wimmeru plasirao Kotkino odijelo! Uz Wimmera, Bodrena i Cerovečkog na slici je Splićanka Antea Tičinović, koja u Zunfthausu radi kao kuharica

Možda još jedna poslovna šansa za Bodrena, na slici je on s Belindom Stublia, iz tvrtke Lucullus fine & rare wines

Hrvatski vinari s velikim su očekivanjima, krenuli i u Zürich i Ženevu. S vinima je u Švicarsku pošlo 17 podruma, konkretno Galić, Krauthaker, Zlatan otok Plenković, Stina Jako-vino, Iločki podrumi, Badel 1862, Matošević, Kozlović, PP Orahovica, Boris Drenški  Bodren, Jagunić, Rizman, Miloš, Feravino, Kutjevo dd., Dingač-Skaramuča, Katunar. U režiji Hrvatske gospodarske komore i uz logističku potporu švicarske agencije Mettler-Vaterlaus, prezentacije i radionice (masterclass) održani su u popodnevnim satima u doista reprezentativnim prostorima, u Zürichu je to bio restoran Zunfthaus zur Waag, a u Ženevi elitni hotel Four Seasons des Bergues, na obali jezera.

__________________________________

Izjave

Anton Katunar i Ivan Barbić MW

ANTON KATUNAR: – Ovo je bila vrlo ozbiljna prezentacija vinske Hrvatske na međunarodnom tržištu. Promidžba se očito mora odvijati uz maksimalan angažman države, preko, konkretno HGK-a. Ja sam u Švicarsku došao s autohtonim sortama žlahtina te plavac mali. Uzvanici su pokazali veliko zanimanje. Dosta im se dopala žlahtina iz mojega novijeg vinograda na poziciji Šupele, gdje imam 30 hektara zasađenih s oko 220.000 loza. Za usporedbu, cijelo Vrbničko polje prostire se na stotinjak hektara zasađenih s oko 550.000 trsova.

Igor Hruškar, PP Orahovica

IGOR HRUŠKAR, PP ORAHOVICA – Obje prezentacije bile su na visokom profesionalnom nivou, organizacija i publika vrlo kvalitetne. PP Orahovica, koja inače proizvodi, ovisno o godini, od 550.000 do 700.000 litara vina, zasad još nema uvoznika i distributera u Švicarskoj, upravo ga tražimo, vidjet ćemo kako će ispasti. Ne očekujem neki količinski veliki izvoz u Švicarsku, ali s obzirom na interes gostiju za vina sorata koje nisu ni chardonnay ni sauvignon ni merlot odnosno cabernet, rekao bih da imamo šanse, s graševinom i zelenm silvancem. Inače, upravo u PP Orahovici radimo na projektima izvoza u BiH i Kinu. Od nedavno nešto već izvozimo u Nizozemsku a i Japan.

Karmela Tancabel, Iločki podrumi

KARMELA TANCABEL, ILOČKI PODRUMI: – Nivo prezentacija bio je zavidan. Posjetitelja mnogo, interes za vinima velik. Moje je međutim mišljenje da su distributeri došli u manjem broju od očekivanoga. Iločki podrum prezentirao se s graševinom i tramincem u kvalitetnoj i vrhunskoj kategoriji. Imala sam nekoliko zanimljivih razgovora, i vjerujem da ćemo i u Švicarskoj uskoro naći uvoznika i distributera. Zasad smo s vinom prisutni na 13 tržišta u zapadnoj Europi, te i u Japanu.

BRANIMIR ANĐELIĆ, DINGAČ SKARAMUČA: – Ovo je za našu vinsku kuću napokon malo jači angažman na švicarskome tržištu. Odziv gostiju na prezentacijama bio je velik. Fokusirali smo se na naše Dingač i Postup, vidio sam da su uzvanici bili zadovljni ne samo kakvoćom nego i odnosom kakvoće i cijene. Dingač-Skaramuča godišnje proizvede oko 300.000 butelja, 90 posto je crnoga vina. Izvozimo u 13 zemalja, a najviše uspjeha imamo u Njemačkoj i SAD.

Jakov Vrbat i Mario Ćupić, Kreiss Suisse, uvoznici vina Kutjeva d.d

EMIL MEHDIN, JAKO-VINO: – Zadovoljan sam s prezentacijama. Ovo je po meni bila prva smislena akcija HGK na promociji hrvatskog vina u inozemstvu. Dobro je da je organizacija na terenu prepuštena nekome tko živi u Švicarskoj i tko dobro zna kako lokalni trgovci i potrošači dišu, a k tome i dobro zna kako treba organizirati ovakvo predstavljanje. Jako-Vino ima uvoznika u Švicarskoj, to je Landolt Weine, s kojim jako dobro radimo. Uspješno plasiramo baš naša skuplja vina. Očito je da jedna Hrvatska, koja je površinom mala zemlja, mora sebi stvoriti image na visokoj kvaliteti proizvoda. Jako-vino, koje sada proizvodi oko 200.000 butelja s time da su nam adut autohtone sorte pošip, tribidrag i plavac, prisutno je s kapljicom na 19 tržišta u inozemstvu, a najviše plasiramo u SAD, Japanu, Kanadi, jako nam dobro ide i vinski čuvena Francuska. S obzirom da sad imamo dovoljno vinograda i trsja u rodu za širenje proizvodnje vina, produkciju namjeravamo povećati na oko 350.000 butelja godišnje, a sva će vina i dalje biti s visoko izraženim karakterom.

JAKOV VRBAT i MARIO ĆUPIĆ, KREISS SUISSE: –  Mi smo uvoznici vina Kutjeva d.d. u Švicarsku. Tvrtka Kreiss Suisse specijalizirala se za uvoz i distribuciju kapljice i hrane s područja bivše Jugoslavije. Inače, mi smo i vlasnici banjolučke Vitaminke. Što bi trebalo napraviti za bolji uvoz vina iz Hrvatske u Švicarsku? Trebalo bi malo korigirati cijene hrvatskome vinu jer su, dojam je, ipak malo previsoke. Svakako bi vrijedilo još poraditi na marketingu, a to konkretno znači na češćim prezentacijama ovdje pa i na objavi klasičnih reklama. Ako se ne pojavljujete, začas u ovome moru ponude padnete u zaborav. ■

____________________________________

Ženeva, jezero: to je vodoskok – 140 metara u visinu, nebu pod oblake!

Odaziv pozvanih bio je jako dobar, s time da je u Zürichu stiglo ipak više uzvanika nego u Ženevi, no učinilo mi se da je u Ženevi poslovni profil bio nešto jači. Nazočili su novinari i distributeri, hotelijeri, restorateri, sommelieri… Masterclass u trajanju od sata i pol i u Zürichu i u Ženevi vodili znani vinski publicist i vinski edukator Thomas Vaterlaus, glavni urednik ugledne vinske revije Vinum koji je već dosta puta bio u Hrvatskoj na vinskim turama i dobro poznaje naša vina, te (zasad) jedini hrvatski Master of Wine Ivan Barbić, prijeklom inače iz okolice Zagreba a od malih nogu s boravkom u Švicarskoj, zaposlen, u švicarskoj tvrtki Bataillard što se bavi trgovinom vinom. Nakon kušanja vina u društvu s proizvođačima te masterclassa, druženje hrvatskih vinara i švicarskih gostiju nastavilo se na večeri u ciriškom restoranu Zunfthaus zur Waag a u Ženevi u hotelu Four Seasons. Večere su bile kruna događanja: slijedovi vrlo profinjeni, po meni ipak s nešto rafiniraniji i upečatljivji u hotelu u Ženevi.

Predstavnici Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić i Igor Barbarić u razgovoru s Ivanom Barbićem MW. Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice HGK Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, zadovoljna je bila nastupom hrvatskih vinara u Zürichu. Kaže da se isplati kod nas potruditi se, u proizvodnji i ponudi u Švicvarsku, vina više do najviše kvalitativne kategorije, jer tržište Švicarske, s 8,5 milijuna stanovnika, vrlo je interesantno s obzirom na visoku kupovnu moć Švicaraca

Može se reći, promatrano sa strane, da je popodnevno predstavljanje hrvatskih vinara u Švicarskoj prošlo kao priredba odlično. Svakako je dobar potez HGK-a bio u tome da pomoć u organizaciji na terenu potraži u lokalnom partneru, koji poznaje situaciju u svojemu okružju, koji je i te kako iskusan u priređivanju ovakvih događanja, koji dobro zna koga treba pozvati na prezentaciju ovakve vrste, te iza kojega stoji i jak eno-gastro medij (Vinum). Pohvala za izbor lokacija visokoga sjaja. Logistika domaćina je funkcionirala besprijekorno. HGK se pobrinula da uzvanici dobiju brošuricu Vina Croatia – vina mosaica u kojoj se u važnim crtama predstavlja vinska Hrvatska, te degustacijski katalog s popisom izlagača i s kontaktima svakoga od njih, kao i s popisom vina što ih svaki izlagač nudi, navedeni su dakako podaci o sorti/sortama te o godištu berbe, a u dnu stranice stavljen je i navod uvoznika kod onih vinara koji ga već u Švicarskoj imaju.

Što se tiče našega dijela posla u realizaciji ovoga hrvatskog vinskog nastupa u Švicarskoj našao sam razloge za primjedbe. Hrvatski vinari predstavljali su se svaki za svojim stolom. Raspored vinara po stolovima mi je bio posve nejasan, djelovao je čak i ne da je određen abecednim redom, nego da kao posve nasumičan. Pri stvaranju rasporeda vinara-izlagača nasumičnost bi svakako valjalo izbjeći, a ne bi se u razmještaju trebalo držati niti abecednog reda, logično bi bilo voditi se zemljopisnim porijeklom, znači pripaziti da na okupu zajedno budu vinari po regijama odnosno vinogorjima iz kojih dolaze, pa te regije onda i istaknuto označiti nekim panoom. Izravna vizualna registracija lokacija u geografskom smislu dodana je vrijednost,   naime posjetitelj koji – makar možda i samo iz nekog turističkog posjeta Hrvatskoj – nešto zna o hrvatskome vinu može svoj redosljed obilaska izlagača urediti na određenoj podlozi svojih preferencija, a onaj koji slabo poznaje hrvatsku vinsku stvarnost i koji je odlučio obići sve stolove redom kako su postavljeni kad vidi na kojemu se dijelu vinske Hrvatske trenutačno nalazi na prezentaciji lakše će zapamtiti tko je i koja su vina odakle. Korist od ovakvog zemljopisnog rasporeda s naznakom porijekla je i u tome što je na jednom punktu moguće  kvalitetno uspoređivati vina više proizvođača pod različitim etiketama a od istih sorata i iz istoga prostora, tako se upoznaje i s organoleptičkim profilom određenog vina što determinira taj određeni prostor. Primjedba se odnosi i na degustacijski katalog podijeljen svakom uzvaniku da zapiše dojmove o vinima. Kad se prezentiramo strancima u želji da im nešto i poslivno ozbiljno plasiramo moramo se, ne zanemarujući istodobno naš jezik, maksimalno prilagoditi njihovom jeziku i navikama vezano uz označavanje vina na etiketama vani. Neke naše nazive i izraze jednostavno valja strancu pojasniti. Lijenost u ispisivanju punog naziva mora nestati.

Dijana Ostojić, Badel 1862

Da bi se kupac odlučio potrošiti treba mu biti posve bistro što to kupuje. Evo o čemu govorim: na stranici br. 2 kataloga, proizvođač Krauthaker: Zelenac ibpb 2011. Što nekome Švicarcu znače i zelenac i ibpb? Ništa. Je li bilo teško u zagradi kao objašnjenje navesti da je zelenac isto što i Rotgipfler, te da je kratica ibpb isto što i TBA? Švicarci zasigurno znaju za naziv Rotgipfler, a pogotovu za izraz Trockenbeeren Auslese, kraticom TBA. Bez obzira na to što znam da neki naši vinari neće niti čuti za to da se uz naziv graševina nekome neupućenome spomene i međunarodno znani sinonim, smatram da bi bilo korisno u zagradi navesti Welsh Riesling ili Riesling italico. Gledam i na stranici 8, Stina-vino: Stina Tribidrag 2013. Bez obzira što bismo mi htjeli da tribidrag bude kao naziv glavni, ne bi se trebalo libiti u zagradi pojasniti da je riječ o zinfandelu, a zašto ne spomenuti i crljenak, pod tim nazivom je zapravo i krenula priča o hrvatskome porijeklu zinfandela i makar je crljenak strancu problem izgovoriti ipak je taj izraz ostao u sjećanju brojnih stranaca.

Marin Plenković, Zlatan otok: Zlatan plavac grand cru uvijek dobro prolazi!

Dobro su se domislili u kući Zlatan otok, Marin Plenković dao je napisati u katalog sljedeći naziv vina: Zlatan Crljenak-Zin 2011. Na stranici 9 – Iločki podrumi, graševina kv, graševina vrh, traminac kv, traminac vrh.  U zagradu se moglo staviti ono što bi u prijevodu odgovaralo i što se zna i koristiti vani: quality i premium. Stranica 12, PP Orahovica: silvanac zeleni, te frankovka, zatim izraz izborna berba. Po riječi silvanac strancu je moguće shvatiti o kojem je kultivaru riječ, ali ljepše bi se vidjelo da je u zagradi stavljen izraz poznat u cijelome svijetu – Grüner Sylvaner, Kod frankovke u zagradi su mogli stajati Blaufränkisch, Franconia. Kao što je izraz Blaufränkisch uz svoje vino Frankovka Miraz 2015 stavilo Feravino. Kad sam već kod naziva sorata, moram kao pozitivno navesti da je Dominik Jagunić ispod naziva svojega vina Rizvanac 2015 pod oznakom sorte dao napisati internacionalno najpoznatiji izraz Müller Thurgau (inače, sortu je u Geisenheimu stvorio prof. Hermann Müller, rođen u švicarskom kantonu Thurgau, otud joj naziv. Isprva se govorilo o križanju rizlinga sa silvancem zelenim, potom se na bazi nekih DNA istraživanja smatralo da je riječ ne o silvancu zelenome nego o u Švicarskoj raširenoj sorti chasselas, a najnovije treće DNA istraživanje kaže da se zapravo radi o križancu između rizlinga i kultivara madeleine royale. Rezultat najnovijeg istraživanja koji je 2010. objavio José Vouillamoz kaže da je kultivar madeleine royale, križanac nastao  još u 19. stoljeću, spoj pinota i sorte schiava grossa). Što se tiče izborne berbe, svjetski znani izraz je Beerenauslese ili BA.

U očekivanju masterclassa: Dominik Jagunić

I još nešto, što pak jače ide na dušu samih proizvođača: na prezentacije ovakve vrste, za profesionalce, bilo bi dobro da se donesu sa sobom i izlože liste s tehničkim podacima za svako vino (lokacija vinograda, nadmorska visina, tlo, mikroklima, starost trsova, način berbe, eko-usmjerenje ako postoji, način vinifikacije i dozrijevanja, analitički parametri, a možda i kakav podatak koji bi sugerirao u koji cjenovni razred je vino svrstano. K tome, danas kad svi već imaju mobitele kojima je moguće napraviti kvalitetnu fotografiju, te kad se mogu koristiti i lako prenosivi tableti, logično bi bilo da proizvođač-ponuđač vina potencijalnome uvozniku slikovno prezentira svoj posjed i nastanak vina, stvar može djelovati mnogo uvjerljivije nego bez toga…

Branimir Anđelić, Dingač-Skaramuča: dobar odnos kvalitete i cijene

Sad treba vidjeti efekte u smislu plasmana našega vina u Švicarsku. Ali ne treba odmah očekivati mnogo, zna se dobro da je proces dugotrajan, i da bi se vidjela korist nužno je i dalje svako toliko skretati pažnju na sebe, kakvim novim događanjem možda i manjeg opsega, pa i kakvim ponovnim pojavljivanjem na ovoj razini, kakvom klasičnom reklamom. Uglavnom, na ovakvom tržištu koje je vrlo zahtjevno i na kojemu se nalazi more etiketa iz cijeloga svijeta – navodno 130.000!, potreban je kontinuitet u pojavljivanju.

Zasad inače Hrvatska u Švicarsku izvozi 73.379 litara vina, u vrijednosti od 394.571 €. Od 17 vinarija koje su izlagale u Zürichu i Ženevi kako čujem 10 ih već ima uvoznika u Švicarskoj. Jedan je npr. Slavonac Josip Blažević koji u Schaffhausenu vodi tvrtku Vallis Aurea i već godinama se dosta trsi na promociji vinske Hrvatske u zemlji Wilhelma Tella, jedan je pak uvoznik Kreiss Suisse za koji radi Jakov Vrbat, a jedan je Marc Landolt za kojega sam čuo mnoge pohvale i od Thomasa Vaterlausa i od kuće Stina Jako-Vino s kojom Landolt radi.

Oko Švicaraca koji, kažu mi domaćini, konzumiraju 36 litara vina po stanovniku, vrijedi se potruditi a nužno je i biti originalan i ponuditi im – više uzvanika s kojima sam popričao na prezenjtacijama to su baš i isticali – ne vina od svjetski razvikanih sorata jer oni takvih vina već imaju u izobilju, nego ono što je izvorno naše, a to su graševina, pošip, moslavac, malvazija istarska i malvasija dubrovačka, frankovka, teran, babić, plavac…, zatim narančasta vina, pa i pjenušci.  Svakako treba i odgovarajuće iskoristiti to što u Švicarskoj imamo Barbića MW, pa spomenutog Blaževića, zatim Belindu Stublia iz tvrtke Lucullus za fina i rijetka vina, kao i to što u Švicarskoj imamo dosta ugostiteljskih djelatnika Hrvata, a, uostalom, i to što nam je sklon glavni urednik revije europskog formata Vinum Thomas Vaterlaus, koji preporučuje da Švicarcima ne nudimo jeftina vina jer ih oni ne žele… ♣

Josip Blažević iz tvrtke Vallis Aurea iz Schaffhausena s grupom hrvatskih vinara s kojima radi na uvozu kapljice u Švicarsku, a to su Rizman, Miloš, Galić,Krauthaker, Kozlović, Plenković, Matošević 

_____________________________________

HRVATSKA ŠVICARSKOJ IMA ŠTO ZA PONUDITI! – Susret s Thomasom Vaterlausom, glavnim urednikom uglednog švicarskog vinskog magazina Vinum, iskoristio sam za kratak razgovor o tome što on misli kakve su šanse za dobar plasman hrvatskoga vina u Švicarskoj, zapravo što bi bilo nužno da poduzmu hrvatski vinari za učinkovito ostvarenje toga cilja.

Ivan Barbić MW i glavni urednik revije Vinum Thomas Vaterlaus (desno) pripremaju se za masterclass

– Pa, počeo bih ovako: Švicarci vole vino, i godišnje ga po stanovniku troše oko 36 litara. Na tržište Švicarske vinari iz drugih zemalja rado se žele probiti jer znaju da je u Švicarskoj standard visok i da se tu dosta troši baš i na užitke za stolom. U Švicarskoj se danas može kupiti oko 130.000 različitih etiketa vina! To što oni sebi pri kupovanju mogu dosta toga dopustiti učinilo je Švicarce vrlo probirljivima, dakle oni nisu obični konzumenti. Može se reći da je švicarsko tržište već zasićeno vinom i, koliko znam, švicarski uvoznici teško se odlučuju iz drugih zemalja uvrstiti u svoju ponudu nova imena. Ali ako namirišu nešto posebno, uzet će to, s time da onda u većini slučajeva netko drugi s kojim već rade ispada iz igre. Uglavnom, ovamo nema smisla nuditi prosječna i jeftina vina. Razna istraživanja i ankete pokazali su da na švicarskom tržištu najbolje idu butelje u maloprodajnom cjenovnom rasponu od oko 20 i 25 do 40 SFR, a to je gotovo jednako tim svotama u eurima. Imate vi svojih aduta, samo morate biti precizno svjesni koji su oni, i s njima valja izaći, njih je nužno isticati. Švicarci traže ne tek bolju tehničku izvedbu nego, uz kompleksnost, žele i originalnost, osebujnost, nešto novo i nešto drugo, bilo da se radi o sorti odnosno sortama bilo da se radi o tehnologiji proizvodnje. Švicarci jesu dosta okrenuti švicarskoj kapljici, a kad kupuju uvoznu gledaju da to bude prvenstveno od sorte odnosno sorata koje karakteriziraju određeni kraj kao i na to da način proizvodnje bude barem malo drukčiji od uobičajenog, svuda raširenoga i već klasičnoga za mirno vino.

Feravino je dosta komplimenata dobilo za frankovku Miraz 2015

Josip Miloš ostavio je dobar utisak sa Stagnumom ali i s maslinovim uljem

Konkretno npr., Švicarci dosta vole pjenušce, a mnogo se u novije vrijeme zanimaju i za vina od duže maceriranih bijelih sorata, pogotovu ako se u proizvodnji rabi i amfora. Chardonnaye, sauvignone, merlote, cabernete iz Hrvatske u klasičnoj tehnologiji ne treba ovdje podastirati, jednostavno zato što ih ima sasma dovoljno iz Francuske. U smislu sorata lijepe izglede Hrvatske na švicarskom tržištu vidim u graševini, pošipu, grku, vugavi, frankovki, babiću, plavcu, crljenku odnosno tribidragu, sinonimi su, podsjećam, svjetski poznati izrazi zinfandel i primitivo. Hrvatska s obzirom na bogatstvo svojih domaćih sorata ima konje za trku. A što se tiče tehnologija, u prednosti ste jer imate jako dobre pjenušce, zatim u mirnoj kategoriji imate vino iz inoksa, vino dozrijevano u bačvicama i velikim bačvama, imate i bijela vina s različitim dužinama maceracije, sve do tzv. narančastih vina, tu ste u proizvodnji među pionirima. Upravo o orange-uradcima u Švicarskoj se mnogo objavljuje u medijima javnog informiranja, i to biste trebali bolje iskoristiti. Isto tako i tu famoznu vezu crljenak odnosno tribidrag-zinfandel, primitivo. Vrijedilo bi u vašima promidžbi i ponudi znatno jači naglasak staviti na pojedina uža vinogradarska područja pa i vinogorja unutar Hrvatske, to je svakako plus za promociju i plasman, i to ne tek neke etikete nego i cijelog odredjenog teritorija. Naime ako se dobro i precizno komunicira zemljopisno porijeklo vina unutar neke države, potrošač, pogotovu radi li se o turistu koji vam dolazi a znam da Švicarci jesu turisti u Hrvatskoj, ono što mu se dopadne zapamti ne tek po tome da stiže iz Hrvatske općenito nego po osebujnosti  vezanoj baš uz neki određeni kraj. Dobro je to što je već dugo godina u Švicarskoj Josip Blažević koji se preko svojega poduzeća Vallis aurea koliko vidim poprilično trudi na promidžbi i na plasmanu hrvatske kapljice ovdje. Sad eto hrvatsko vino u Švicarsku, uz Blaževića, uvoze i Landolt Weine, Maestral AG, Kreiss Suisse SA. S obzirom da ste s vinom i to s dobrim izborom etiketa već prisutni na ovome tržištu, ne morate kretati ispočetka. U promidžbi biste mogli bolje valorizirati i nazočnost velikog broja Hrvata koji rade u švicarskom ugostiteljstvu, ne nužno zaposlenima samo u onim lokalima u vlasni’štvu Hrvata. K tome, i sâmi hrvatski proizvođači, pojedinačno, morali bi se češće pojavljvati u Švicarskoj, sa svojim uvoznicima češće priređivati prezentacije a oni koji još nemaju uvoznika morali bi potražiti neke druge načine da skrenu pažnju na sebe… Uglavnom, da vas potrošači ne zaborave potrebni su češći nastupi, bolja pripremljenost svakog pojedinca za prezentaciju, stanovita, u pozitivnome smislu, agresivnost u istupu, konstantna animacija na razne načine. ■

___________________________________

VINSKA ŠVICARSKA: OSOBNA KARTA – Švicarska ima oko 15.000 hektara vinograda, od čega ih je 12.000 u francuskome dijelu, u talijanskome Ticinu je 1000 ha, a u njemačkim kantonima Zürich, Graübunden, Schaffhausen 2000 ha. Proizvodnja se kreće oko 1,1 milijun hektolitara. Izvoz je samo jedan posto. U Švicarsku se godišnje uveze oko 190 milijuna litara vina, što čini oko 60 posto ukupne konzumacije.

U njemačkoj Švicarskoj najpoznatiji proizvođači su Marta i Daniel Gantenbein, Martin Donatsch i Irene Grünfelder, s područja Graubündena (chardonnayi i crni pinoti). U francuskome dijelu u kantonu Vaud (Waadt) gdje je dosta raširena plemenka ili chasselas, zvijezde su Raymond Paccot i Louis Bovard, u Valaisu (Wallis) Dominique Rouvinez, pa Didier Joris (syrah), Jean-René Germanier (syrah), Domaine Mercier (syrah), a sa slatkim desertnim vinima (sorte petite arvine, marsanne…) ističu se Marie Therese Chappaz, Dominique Rouvinez.

U talijanskome Ticinu gdje ima dosta chardonnaya i merlota cijenjeni proizvođači su Vinattieri, Luigi Zanini, Christian Zündel, Gialdi (Brivio). ■

____________________________________

CROATIA VINO u BEČU Hrvatska je svoja vina u Beču prezentirala na poznatom trgu Am Hof. Kapljicu je, u organizaciji Udruženja vinarstva HGK, izložilo 11 hrvatskih vinarija, okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica. Sudjelovali su Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak-Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo d.d., PP Orahovica, Zigante, Zlatan otok i PZ Vrbnik, a s delikatesama Delikroat i Aura Delikatessen. Želja je bila, kažu iz HGK, podsjetiti Austrijance na okuse Hrvatske u turističkoj posezoni, dok su im dojmovi s ljetovanja na našoj obali još svježi, te poručiti im da proizvode koje su konzumirali u Hrvatskoj mogu kupiti i kod kuće.

S promidžbeno-prodajnog nastupa hrvatskih vinara u Beču (gore), te prizor s masterclassa koji je vodio Suvad Zlatić

Cilj manifestacije je ne samo jačanje imidža hrvatskih vina i vinarija nego i jačanje cjelokupnog imidža Hrvatske na najvažnijim hrvatskim emitivnim turističkim tržištima, među kojima je Austrija hrvatskim vinarima osobito važna. Austrija je blisko, značajno, ali prije svega zahtjevno tržište. Ako naša vina, dodaju iz HKG, budu prepoznata među Austrijancima, koji su veliki poznavatelji vina, to će nam zasigurno osigurati probitak i na šire tržište. Nadamo se uspješnom nastavku projekta. Vizija nam je da hrvatska vina promoviramo u svim europskim metropolama, rekao je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić.

Iz HGK i podatak da izvoz hrvatskoga vina na austrijsko tržište bilježi porast. U prvih pet mjeseci ove godine izvezli smo tamo 718,5 tisuća litara vina, što je više nego u cijeloj 2016. godini kada smo u Austriji plasirali ukupno 675 tisuća litara Bakhova nektara.

U nastavku očekujemo daljnji rast i proboj hrvatskih vina ne samo na austrijsko tržište nego i na tržište drugih članica EU, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović koji je došao u Beč dati podršku našim vinarima.

Iz Beča, gdje je masterclass o hrvatskome vinu vodio Suvad Zlatić, s titulama Best sommelier of Austria 2014, Ambassadeur du Champagne 2015 i 2016, i Vineus  sommelier od the year 2016, vezano uz nastup hrvatskih vinara dobio sam i komentar vinskog novinara Darrela Josepha, koji piše:

Prezentacija u Beču bila je  na nivou. Mislim da je izbor trga Am Hof za poprište degustacije sjajno pogođen. Vina vrlo dobra. Masterclass također vrlo dobar u smislu programa, no slabiji od očekivanoga u smislu posjeta. Rekao bih da je promidžba u Austriji malo zakazala, naime da je bila bolja siguran sam da bi se skupilo više gostiju.

U Beču je inače nastup hrvatskih vinara bio promocijsko-prodajnog karaktera. Sljedeća takva akcija bit će u Münchenu na Wittelsbacherplatzu u turističkoj predsezoni, konkretno od 17. do 20. svibnja 2018. ■                                                                                                                          SuC 11.2017

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: