KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 09/2015 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

Svijet u casi logo Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Suhi u casi logoCRO-turizam

Ministar turizma Darko Lorencin, s istarskim vinogradarom/vinarom Francom Kozlovićem, aktualnim predsjednikom Udruge vinarstva pri HGK

Ministar turizma Darko Lorencin, s istarskim vinogradarom/vinarom Francom Kozlovićem, aktualnim predsjednikom Udruge vinarstva pri HGK

REKORDNIH OSAM MILIJARDI DOLARA!!! – Ova nam je turistička sezona do sada išla jako dobro. Ministar turizma Darko Lorencin najavio je mogućnost, do kraja ove godine, ostvarenja od turizma rekordnih osam milijardi dolara, ako ne i više. Ohrabrujuća vijest u ovoj već duže trajajućoj nezgodnoj gospodarskoj situaciji. Bravo! Kad nešto kaže za medije, Lorencin uvijek bude strogo poslovan, čovjek, rekao bih, radi punom parom, i jednostavno i da to i želi ne stigne se poput niza svojih kolega u javnosti politički i na stranačkoj liniji već zabrinjavajuće jeftino i totalno neukusno prepucavati poput piljarice na tržnici. Bogme da, kako se zahuktalo ovih dana s tim prepucavanjem, možda bismo Sabor mogli preimenovati u – Hrvatski Dolac…

Jedna od uzdanica hrvatskog turizma svakako je, i to već godinama, Istra, koja se eto dobro organizirala u ponudi eno-gastronomije, sporta i rekreacije, najčešće i miješajući ih u svojim programima za goste. Znamenitosti, kultura, krajolik, dobra hrana i specifične delikatese, dobro vino, sport, aduti su za cijelu godinu a ne samo za ljeto. Denis Ivošević, pročelnik za turizam u Istarskoj županiji, kaže:

– Istra se na međunarodnom planu vrlo dobro brendirala kao gourmet-destinacija i svake godine u individualnim aranžmanima posjeti je oko 200.000 gostiju koji dolaze prvenstveno radi hrane i vina. Još posebno oko 60.000 gostiju dolazi nam, također individualno, prvenstveno radi maslinova ulja.

Nedavno je u Istri za gourmete i sve koji su željni rekreacije organizirana priredba Istrian Wine Run – trčanje stazama na kojima su znani vinski podrumi.iwr natjecateljiiwr_finish

To, drugo izdanje istarskog hedonističkog maratona okupilo je oko 700 maškaranih trkača žednih sportskih uzbuđenja i dobre zabave. Nesvakidašnja atletska utrka u kojoj natjecatelji uživaju u vrsnim istarskim vinima i domaćim delicijama uz brojne Hrvate privukla je i znatan broj stranih posjetitelja koji su do Istre potegnuli čak iz Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine, pa i prekooceanskih SAD.

Prošlogodišnji najbrži ultramaratonac Robert Radojković ove godine slavio je u kategoriji maratona, dok je pobjedu u ženskoj kategoriji odnijela Barbara Belušić, a oboje su doma otišli bogatiji za količinu vina izraženu u broju litara koja je odgovarala broju kilograma njihove tjelesne težine. Osim u maratonu, trkači su se natjecali i u polumaratonu te štafeti (3 x 7 km), u kojoj je pitanje prestiža bilo što kreativnije se maskirati, što je pošlo za rukom veseloj ekipi Havajaca. Među polumaratoncima, najbrži je bio Robert Vegše, a u ženskoj kategoriji slavila je Sandra Bogdanović.

U novinarskoj štafeti koja je posebno uvedena ove godine pobjedu je uvjerljivo odnijela ekipa 24 sata ispred drugoplasirane ekipe CMC televizije. Brzonogi novinari nisu krili zadovoljstvo osvojenom prvom nagradom – vikend aranžmanom u Istra-turistovom Sol Garden Istra**** hotelu u Umagu.

Atraktivna trkačka trasa spojila je živopisni Momjan, Buje i Brtoniglu s konačnim ciljem u umaškom Stella Marisu, gdje su na kraju dobro zagrijani sudionici opušteno uživali u glazbenom i animacijskom programu. U svojoj vinskoj avanturi trkači su imali prilike obići 15 vinskih posjeda renomiranih istarskih proizvođača poput Kozlovića, Kabole, Prelca, Sinkovića, Frankovića, Celege, Gambaletta, Veralde, Cattunara, Agrolagune, Novacca, Vina Capo, Coronike, Fiorea i Cuja.

Istrian Wine Run pokrenut je 2014. godine po uzoru na francuski Marathon du Médoc, u kojemu svake godine sudjeluje više od 10.000 trkača iz cijeloga svijeta, obilazeći pri tom vinarije u regiji Bordeaux. Istarsku utrku organizira sportsko društvo Trickeri, zajedno sa istarskom Vinistrom, a ove godine im se, prepoznavši značenje ovakvog sportsko-zabavnog gastro događaja u promociji destinacije i produljenju turističke sezone, pridružio i umaški Istraturist. ∎

Truffle days 2015 – Livade

OLYMPUS DIGITAL CAMERATARTUF, ULJE OD ULIKE i VINO = ZIGANTE! – S tartufom je dosegnuo Guinnessa, s maslinovim uljem diže se pomalo prema nebu, u ugostiteljstvu spada u istarski Top, a sad je na redu intenzivna komunikacija s – Bakhom, da stekne i njegovu milost. Restorater, tartufar, uljar a od prije koju godinu i vinar, sa šest hektara vlastitog vinograda – Giancarlo Zigante stvar ni milimetra ne prepušta slučaju: za savjetnika za vinska pitanja angažirao je ni manje ni više nego znanog porečkog enologa i profesora na vinskoj školi Marija Stavera! Kao iskusan poslovni čovjek, svjestan je i značenja dizajna, pa se i tu potrudio naći strukovnu pomoć. Nedavno je polivalentni Giancarlo Zigante (na slici sa sinom i kćerkom te enologom Staverom i chefom Damirom Modrušanom), inače brat od vinskoga Duilija Zigantea, u svom restoranu Zigante u Livadama (koji resi velika oznaka o tome da je Giancarlo s pronađenim rekordno velikim tartufom ušao u Guinnessovu Knjigu rekorda) prezentirao aktualnu paletu svojih vina (sedam proizvoda) i novi vizualni identitet vlastite kapljice (niske, zdepaste boce, svježa etiketa).

Budući da smo u sezoni gljiva, dakako da se nije mogla izbjeći priča i o tartufima, naime Giancarlo Zigante svake godine od kraja rujna do početka studenoga ima sjajnu manifestaciju Dani Zigante Tartufa.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Giancarlo posjeduje vinograde na prema rijeci Mirni blago nagnutim terenima na jako dobroj poziciji Frasco kod Kostanjice. Nešto trsja ima i u najmu, a nešto grožđa i kupi. Najviše su od sorata zastupljeni Malvazija istarska i Teran. Prvu berbu odradio je 2012. godine. Sad je na oko 30.000 butelja proizvodnje, ali stalno se pomalo širi i već od 2015. očekuje gotovo dvostruku količinu – oko 50.000 butelja.

Etiketa je sljedećih sedam: pjenušac Zigante brut (od Malvazije istarske, metoda charmat), te, u mirnoj grupi, Malvazija, pa Frasco (chardonnay, bijeli pinot i sauvignon), zatim Rosé Castagno (teran, plavina odnosno brajdica, zatim – gle! – vranac; kaže da grožđe nije uvezeno iz Crne Gore ili Makedonije, nego da ima nešto trsova Vranca u svom vinogradu), potom Teran San Stefano gran riseva (ne boji se grmljavine Slovenaca i sankcija EU; gran riserva – izraz koji u nas nema službenog pokrića, za njega je selekcija najboljega grožđa, duga maceracija do i mjesec dana te dozrijevanje u drvenim bačvama zapremnine od 2000, 500 i 225 litara u trajanju od 1,5 godine), onda Cuvée San Stefano (cabernet sauvignon i merlot, kraća maceracija – od osam dana – i kraći boravak u drvu, stanovita količina dozrijeva i u inoksu), i Cabernet sauvignon (20 dana maceracije, manji dio dozrijeva u drvu a veći u inoksu). Vina se uglavnom prodaju u restoranu Zigante u Livadama, ali, veli Giancarlo, ima ih i u nekim vinotekama po Istri i izvan Istre. Zigante ne forsira prodaju drugdje jer mu je njegova kapljica odlično tzv. kućno vino u restoranu. Ove godine, pohvalit će se, lokal je radio izvrsno.

_____________________________

Zigante rest. jeloZrnca za razgovor uz čašu vina… – U prošlosti su neki smatrali da je tartuf hrana vještica, neki pak da je riječ o životinjskoj vrsti, a neki da je riječ o mineralu.

Bijeli tartuf ne može se pronaći tijekom cijele godine, nego samo u razdoblju od rujna do siječnja.

Tartuf čuvajte u hladioniku. Pogrešno je bijeli tartuf držati u staklenci ili limenoj posudi punoj riže. Riža ga, naime, isušuje. Treba ga staviti u posudu, omotanoga u krpu ili papirnati ručnik. Bijeli tartuf se ne čuva dugo: svakako ga pojedite unutar desetak dana.

Bijeli tartuf se ne smije zalediti, jer gubi sva svoja svojstva. Ne smije ga se niti konzervirati u salamuri, jer gubi miris i okus, a niti u ulju.

Kod pripremanja za jelo očistite ga četkicom, i poslužite ga sirovoga, narezanoga na tanke listiće.

Ako vam bijeli tartuf nude po niskoj cijeni, budite jako oprezni, ako je pak cijena visoka – a jeste!, budite svjesni da u svim mitovima ima i malo istine, a ako vam je cijena previsoka, morate biti spremni na to da – uzbuđenja koštaju!

_____________________________

Ove godine Dani Zigante tartufa, znani i po tome da se odvijaju u vrlo elegantnome ambijentu, traju od 20. rujna u sedam vikenda do 1. studenoga 2015. Giancarlo Zigante osigurao je, rekao mi je, dvostruko veći šator nego prijašnjih godina, takav da može pokriti površinu od 700 četvornih metara, a predvidio je i vlakiće da turiste voze stazama tartufa, strukovno predavanje o tartufu, zatim kuharske showove s nekoliko gostiju-kuhara, licitaciju bijelog tartufa, izložbu i degustacije vina (i to ne samo istarskih), izložbu i promotivnu prodaju autohtonih istarskih proizvoda (maslinovo ulje, sir, pršut i druge mesne prerađevine rađene tradicijskom lokalnom tehnologijom), nagradne igre s nagradama poput besplatnog vikenda u sobama Zigante **** i romantične večere za dvoje… ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKOJEG LI GLUMCA!… – Koleg li gumca! Vidi pogleda! Ma kakav George Cloony! Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz Motovunskoga kraja, uz svoju malvaziju. A ima on i teran – Barbarossa. S obzirom na sadašnju boju njegove brade i s obzirom na boju terana možda bi bilo bolji naziv Barbanera.∎

Berba, i tradicijske berbene svečanosti

Konavle berbaGOLO ŽENSKO KOLJENO u FRATARSKOME SAMOSTANU, ZA MISNO VINO! – I to je moguće, ali samo radno, i u vrijeme berbe grožđa. U franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju u Konavlima dame su nogama golima do iznad koljena gazile netom ubrano grožđe. To su bili prvi koraci (na mjestu!) u proizvodnji misnoga vina. Muškarci, u narodnoj nošnji, donosili su kutije s grožđem a žene, također u narodnoj nošnji ali zadignutih sukanja i bose gnječile ga.

Konavle berba koljenaSnimaju svatko na svoj način – fratri, tv-novinari, turisti… Na kraju ženskog plesa u kaci – za sve su posluženi tradicijska bijela manestra i vino… ∎

100 POSTO ZAGORSKO u METROPOLI – Sira, putra, vrnja, mleka, jajec i krumpira…. Se to ide v beli Zagreb grad! Hrvatsko zagorje, bajka na dlanu. Dio te bajke vidjeli smo u centru centara – na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Tri dana folklora, pjesme, izložbe hrane i pića, degustacije proizvoda, pokazi starih običaja. 100 posto zagorsko, kaže Sanja Mihovilić iz Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Krapinsko zagorske županije. Turisti koji su se zatekli u belom Zagreb-gradu mogli su uživati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa žalost, lijepe stare pjesme iz folklorne baštine sve se rjeđe čuju, nekako kao da su za njihovu izvedbu predviđeni samo termini određenih manifestacija. Bi li pomoglo tome da te pjesme zažive u svakodnevici npr. to da se, za početak, na ovakvim priredbama, uz originalnu verziju, ponude iste pjesme i u mladeži bližima pop i rock aranžmanima i ritmovima? ∎

ZAGREB FOOD FILM FESTIVAL – Ubrzo nakon Europe na tanjuru na Europskome trgu, s jedne strane zagrebačkog Jelačićeva placa, eto, s prilazom na drugoj strani Trga bana Jelačića – na Zrinjevcu, još jedne atraktivne ulične manifestacije s hranom i pićem, ali i filmom kao protagonistima: Zagreb Food Film Festival. Glavni grad intenzivno i vrlo atraktivno živi na ulici, to je dobro, važno je – ne samo radi turista nego i radi stanovnika metropole – da se, posebice u tmurnome vremenu, događaju lijepe stvari, i na javnim površinama. Simpatične kućice s ponudom različitih specijaliteta, vina, kuharske radionice na kojima se može i štošta naučiti, u večernjim satima u parku filmovi koji svaki na svoj način govore o hrani, piću, užicima za stolom.

Ognjenovic Josipovic LideChefovi Branko Ognjenović i Dario Lide te mama koja kuha najbolje Suzy Josipović otkrivali su recepte za svoja najdraža jela ali i prigotavljali ta jela, i to tehnikom zdravog kuhanja na pari… Posjetitelji su imali jedinstvenu priliku ovdje, na otvorenome, kušati delicije kakve se pripremaju samo u vrhunskim restoranima…∎

Angelo GajaANGELO GAJA – NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO! – Jedan od najrenomiranijih i najvažnijih talijanskih proizvođača vina Angelo Gaja dobio je Nagradu za životno djelo. Dodijelila mu ju je američka vinska revija Wine Enthusiast. Urednica časopisa Wine Enthusiast za Italiju Karin O’Keefe kaže kako se bez spomena imena Angelo Gaja ne bi moglo govoriti o renesansi talijanskoga vina: Angelo Gaja jedan je od pionira te priče, beskompromisno okrenut prema visokoj kakvoći i sjajan promotor imagea i svoje vinske kuće i Pijemonta i Italije u svijetu. Angelo Gaja: Kad sam ja počinjao, velika mi je želja bila da aktivno sudjelujem u promjeni imagea talijanskoga vina u svijetu, a koji se tada mogao svesti na izraz cheap and nice = jeftino i dopadljivo… Sada talijansko vino pruža sasvim drugu sliku, dakle – uspjelo se!

To da se uspjelo vidi se po izvozu talijanskoga vina i po interesu kapitala da investira u vinorodne krajeve Italije. Izvoz talijanskoga vina porastao je za 20 posto a ukupan prihod Italije od izvoza vina danas je 2,52 milijarde eura! Lavovski dio pripada mirnim buteljama, koje ostvaruju 1,92 milijarde eura (povećanje od 5,4 posto), sve bolje se izvan Apeninskog poluotoka plasiraju i talijanski pjenušci (boom s proseccom!), oni pak donose oko 406 milijuna eura… Što se tiče ulaganja, dosad je svakako po investicijama prednjačila Toscana, nakon nje, i osobito zone Bolgherija u njoj, oči zainteresiranih za investicije u vino fokusirane su na Gajin Pijemont, procjene su da sada dolazi vrijeme jačih ulaganja upravo tamo. Zaključuje se to po izvještajima što ih daje organizacija WineOwners. Bez obzira na to što se Kina silno otvorila kao tržište i što se tamo dosta prodaje butelja iz bordoškoga kraja, Bordeaux ipak u posljednje vrijeme kao da malo gubi na renomeu, a istovremeno neki talijanski supertoskanci posebice oni iz oblasti Bolgherija te crnjaci iz Pijemonta, posebice Barolo, rastu. U posljednje tri godine interes tržišta za Barolom povećan je za 15 posto, a među najcjenjenijim vinima su ona od Giacoma Conterna, Angela Gaje, Roberta Voerzija, Bruna Giacose, Luciana Sandronea… ∎

AMSTERDAM: SMOTRA OTVORENOGA VINA – Amsterdam je postao prijestolnica otvorenoga vina. Tamo se 23. i 24. studenoga 2015., pod nazivom Genuine Wines, Global Business, održava veliki svjetski sajam otvorenoga vina World Bulk Wine Exhibition (WBWE). Očekuje se 250 izlagača i najmanje 6000 posjetitelja iz faha. To je inače sedmi sajam te vrste. Organizator zadovoljno trlja ruke jer interes ponuđača ove je godine čak 25 posto veći nego što je bio lani. Većina izlagača dolazi iz Španjolske, Francuske i Italije. Osjetno je poraslo sudjelovanje Čilea, Argentine, Južne Afrike i Australije, a eto pokazuje se da se upravo na prodaju otvorenoga vina značajno orijentira i istočna Europa, Moldavija je npr. za izlaganje prijavila 50 posto više svojih ponuđača u odnosu na lanjski broj. Po informacijama iz redova organizatora sajma hrvatskih ponuđača nema, ali ni bosansko-hercegovačkih, pa ni makedonskih, ovih posljednjih prošle godine bilo je nekoliko. Što se tiče posjetitelja iz Lijepe naše, vrlo je vjerojatno da će njih biti, naime ima kod nas npr. ugostiteljskih objekata koji kupuju otvorena vina vani i onda ih u butelji plasiraju svojim gostima. Inače, cijene po litri kreću se od nekih 45 centi do dva eura.

Raslojavanje i marketing vina zacijelo su učinili svoje: sve manje je onih koji imaju više a sve više onih koji imaju manje, i nije lako u većoj mjeri prodati originalno punjenu skupu butelju, kojoj je nerijetko cijena astronomski visoka ne stoga što je vino u boci neke nebeske kakvoće nego zato što je dobro odrađen marketing. Danas otvoreno vino (ne znači da ono na tržištu i završava rinfuzno, ono se kupuje na cisterne i poslije ga veletrgovac napuni u bocu i komercijalizira) na svjetskom vinskome tržištu ima udio od 38 posto, a financijski opseg transakcija vezanih uza nj procjenjuje se na oko tri milijarde eura godišnje. Nije čudno stoga što je ovoga proljeća britanska grupacija Euromoney kupila 40 posto dionica WBWE-a.

Najavljeno je da će se u sklopu Sajma otvorenoga vina održati strukovno ocjenjivanje kapljice, različite radionice te konferencije o situaciji s otvorenim vinom na najjačim svjetskim tržištima za vino kao što su Njemačka, Velika Britanija, SAD, a trebalo bi biti i riječi i o inovacijama u tehnologiji proizvodnje, te o marketingu za ta vina u jakim proizvođačkim zemljama poput Španjolske i Francuske. Očekuje se i dolazak glavnog direktora OIV-a. ∎

Legija stranaca etiketa 5VINO LEGIJE STRANACA – Postoji eto i vino Legije stranaca. Rađa je u francuskoj Provansi, i nosi apelaciju Côtes de Provence.

Grande cuvée Esprit de corps, u slobodnom prijevodu bi se to moglo kazati Duh zajedništva. Na etiketi stoji i pravilo Legije stranaca: Nikada nećeš napustiti svoje, ni u borbi ni u životu. Tako ni Legija stranaca nije napustila svoje, kako kažu, strance što su postali francuskim sinovima ne po tome što su primili francusku krv nego po tome što su prolili svoju krv za Francusku. Godine 1954. oformljen je Institut invalida Legije stranaca, kako bi se osakaćenim odnosno oboljelim članovima Legije omogućilo da se kroz rad i zanimaciju lakše integriraju u normalan život, a jedna od aktivnosti je vinogradarstvo i proizvodnja vina. ∎

Gladne oči

VEĆE PORCIJE – VEĆA POTROŠNJA – Često u trgovinama nailazimo na veća pakiranja određene hrane odnosno pića, napitaka, a neki restorani rado se hvale da su im porcije obilate. Trgovačka logika je jasna: veće pakiranje traži manje ambalaže od iste netto mase proizvoda u manjim pakiranjima, i to daje stanoviti prostor za povoljniju prodajnu cijenu istog artikla u većem pakiranju u odnosu na jednaku ukupnu netto masu toga proizvoda u više manjih pakiranja. K tome, trgovac je, dakako, zadovoljniji kad proda odjednom veću količinu pa zacijelo i kroz to ima računa da malo snizi prodajnu cijenu, posebice ako je riječ o hrani koja brže degradira. Potrošač može biti zadovoljan kupnjom većeg pakiranja jer ga ono dođe nešto jeftinije nego da je isti proizvod u istom ukupnom težinskom opsegu kupovao u manjim pakiranjima.Mon ami klopa

Ali, potrošači, oprez: istraživanja znanstvenika sa sveučilišta u Cambridgeu pokazala su da potrošači koji se ne umiju posve kontrolirati, a takvih je puno, kad se susretnu s većim pakiranjima hrane ili (bez)alkoholnih pića i kad su pred njima veći tanjuri i čaše konzumiraju – bez obzira bili muškarci ili žene, deblje ili ne debele osobe – veće količine jela i pila. Neki podaci govore da to kod odraslih u Velikoj Britaniji znači i do 16 posto veći unos energije u organizam, a kod Amerikanaca čak 29 posto! Iako se već dugo zna da pretjerano uzimanje hrane i pića može uzrokovati razne bolesti koje se smatraju vrlo opasnima i za život, npr. problemi sa srcem i krvnim žilama, dijabetes, pa i neki oblici raka, tek se eto sada otkrilo da prekomjerna konzumacija jela i pića ovisi i o veličini porcija koje se poslužuju u lokalima odnosno veličini kupovnih pakiranja hrane i pića, napitaka, kao i veličini tanjura i čaše iz kojih se jede i pije. Preporuka: manje porcije, te hrana s manje masnoće, a više ribe i povrća, dakako i celera (jer… tko na srcu ima feler, mora često jesti celer…, kaže pjesma…∎

Eko, eko

KOTLOVINA NA OLUPINI, OLUPINA NA RENAULTU! – U prekrasnom prirodnom ambijentu blizu izvora žumberačkog potoka Slapnica na ljetnom eko-skupu koji se nakon radnoga dijela pretvorio u kuharsku koloniju i hedonizam za stolom Zagrepčanin Romeo Ibrišević, osnivač udruge Zelene stope što se godinama bavi temama vezanim uz očuvanje prirode i okoliša, ponajprije uklanjanjem automobilskih olupina iz prirode, zgodno se dosjetio kako da privuče pažnju na svoju plemenitu aktivnost: na livadu pokraj Slapnice dovezao je za tu prigodu autmobilsku olupinu nađenu upravo na Žumberku, i na njoj montirao kuhalo za kotlovinu te se poigrao chefa! Romeo, inače nekad novinar u izdavačkoj kući Vjesnik, a koji je u posljednjih nekoliko godina prešao više od 200.000 kilometara te pronašao, fotografirao i organizirao odvoz više od 15.000 automobilskih olupina s mnogih hrvatskih bisera prirode, od otoka, preko nacionalnih parkova do rijeka i jezera, sada zadovoljno javlja da mu je već 12 godina vjerni partner tvrtka Renault Nissan Hrvatska odobrila potporu i za naredno razdoblje. Direktor prodaje tvrtke, Nenad Pleteš, predao je Romeu ključeve novoga Renaulta Kadjar 1.6 dCi 130 s pogonom na sva četiri kotača s kojim će daljnjih godinu dana nastaviti s radom. Romeo mu je odmah nadjenuo ime: Zelenko.OLYMPUS DIGITAL CAMERARomeo i Nenad Pletes i Kadjar

Romeova konkretna aktivnost na području ekologije – a ona se sastoji ne samo od otkrivanja olupina i njihova uklanjanja iz parkova prirode nego i od pisanja o raznim vrstama onečišćenja prirode – donijela je ovome marljivome čovjeku nagradu Velebitska degenija, koju su mu na proljeće ove godine po drugi puta dodijelili Zbog novinara za okoliš i Hrvatsko novinarsko društvo. Akcija u suradnji s Renaultom proglašena je najboljim komunikacijskim projektom u Renaultu 2007. godine.

Za proširenje aktivnosti zainteresirali su se razni mediji, pa su tako prošloga proljeća Zelene stope, Renault i Radio Sljeme ostvarili edukativno-ekološki projekt Svi na zeleno u sklopu kojega su organizirane dvije akcije čišćenja Medvednice od auto-olupina i drugog otpada, radionice i predavanja o načinima odvajanja otpada u kućanstvima. Djelatnost Zelenih stopa i Renaulta nadahnula je i produkciju HRT-a da snimi četverodjelni eko-putopis radnog naziva (Ne)zagađenom našom čiji je cilj kontrastiranje prirodnih ljepota, bio-raznolikosti, pa i kulturnih znamenitosti s onime što današnji moderan čovjek radi prirodi, te ukazivanje na naše pogreške ne bi li se spriječile neke buduće.∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKAKVOG LI TANETA! – Kakvog li taneta! Eh, da su Picoki uz piceke kao tanad imali još i ovo oružje, Turci bi pali upola vremena… ∎

TEATAR u GOSTIMA – Čujem, u posljednje vrijeme, izraz svi Krauthakerovi ljudi… A Vlado, kao izvor pozitivne energije, ima ih mnogo, posvuda, raznih dobi i zanimanja, nadarenosti i sposobnosti. Kad je Vlado sa svojim ljudima negdje u javnosti, to je pravi teatar u gostima, dakle ne samo slavlje vina i dobre hrane. Večeru organiziranu u simpatičnom velikogoričkom restorančiću Mon Ami na poticaj voditelja objekta, višestruko nagrađivanog sommeliera i predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Marija Meštrovića, nazočni će – lokal je bio dupke pun! – zacijelo dugo pamtiti. Pet sjajnih sljedova Mon Amija i sedam različitih, jelima odgovarajućih vina s potpisom Krauthaker (od njih dva narančasta i jedno visokopredikatno), zatim edukacija o vinu i njegovu sljubljivanju s hranom u režiji Vlade Krauthakera i Marija Meštrovića, te spontani show (poezija, pjesma, anegdote, vicevi) Miroslava Škore, Vedrana Mlikote, Mirka Švende Žige i Ćire Gašparca dostojan i onih što nisu bili osobno nazočni – Arsena Dedića i Seinfelda.Mon Ami nas stol

Nakon apetitiva roséom, za stolom je počelo gorkasto zbog viška celera u carpacciju od grdobine sa na tanke rezance izrezanim također sirovim povrćem (Graševina Mitrovac 2014), stvar je bitno popravila krem juha od pet vrsta gljiva nakon koje su, suprotno crno-humorskim reakcijama i pogađanjima koja je od tih gljiva jestiva samo jedanput, svi osjetno ŽIVnuli, svakako je tome bitno pridonio i odličan Krautov Chardonnay 2013 Rosenberg. Uzlazno se nastavilo crvenim brudetom od palamide sa zelenom palentom (od koprive) i narančastim Zelencem 2012 KUVLAKHE (tipičan gruzijski izraz koji upućuje na porijeklo vina i proizvođača i znači, skraćeno: KutjevoVladoKrauthaker).OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Škoro najednom uskače u menù, obznanjuje da i on postaje proizvođač vina (na kutjevačkom Mitrovcu kupio je parcelu sa 6500 trsova i sad, bez obzira na prijateljstvo, otvara, kaže, žustru konkurenciju Vladi!) i izaziva urnebes i salve smijeha – dobar uvod u energetske juneće mišiće na umaku od čokolade i s predizbornim crvenim njokima, sve popraćeno sjajnim ali i tek zapravo obećavajućime (uživati u pravome smislu ne nakon ovih izbora nego nakon onih sljedećih!…) crnime Mercsom 2012 (merlot & cabernet sauvignon). Pa se onda raspištoljio Mlikota, nakon rafala viceva odličnom interpretacijom Arsenovih stihova o damama koje daju od prve. Uz slatki desert od buče i Zelenac 2009 izbornu berbu Međimurec Žiga (veliki Krauthaker je porijeklom iz malog Međimurja!) i Slavonac Ćiro nisu imali drugog izbora: uz poneki vic, dosjetku, zaorila se i pjesma – Žuto, belo, črno i črleno… zato pijmo črno i črleeeno (briga za zdravlje: polifenoli kao antioksidanti, korisno za srce i krvne žile!). Veliko finale: – fotografiranje gostiju (gošća) Mon Amija s Vladom i nekolicinom od svih njegovih ljudi, ponajviše sa Škorom i Mlikotom… Ostali Krauthakerovi ljudi prisutni te večeri umjesto pred fotoaparatima bili su uz Manzoni 2012 Kuvlakhe…∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMISNI MJEHURIĆI! – Misni pjenušac? A zašto ne? Pogotovu ljeti, te za nedjelju i praznike. To što (zasad!) nije uobičajeno ne znači da je i zabranjeno…

S vinorodne Plešivice mjehurići su se proširili i na susjedni Krašić. Josip Barundić, koji je nedavno izašao sa svojim Barunom, već na ovogodišnjem ocjenjivanju u sklopu Izložbe vina kontinentalne Hrvatske postao je pjenušavi šampion! S njegovim pjenušcem oduševio se Josip Rajaković (na slici s Josipom Barundićem i enologom Franjom Francemom, uz pjenušac Barun), inače vlasnik i voditelj renomirane krašićke tvornice pvc-stolarije ŽE-MA, zaljubljenik u vino i, u slobodno vrijeme, vinogradar i vinar, a od ove berbe (2015) i pjenušar. Da sve bude u najboljem redu, angažirao je eno-savjetnika. Kao što je Barundić svoj pjenušac nazvao Barun, po vlastitome prezimenu, tako bi Rajaković svoj pjenušac mogao nazvati vlastitim imenom ali na način da to bude povezano s Krašićem dakle, možda – Josip Krašićki, ili pak Krašićki Jospjen.

Problema za misni pjenušac ne bi trebalo biti, uostalom, proizvodnja vina pa i pjenušaca počivala je kroz povijest upravo na redovnicima i na crkvi, eto nastanak šampanjca vezuje se baš uz benediktinskog opata Doma Pierrea Pérignona koji je živio u 17. stoljeću… Uz redovnike vezuje se i nastanak PRVOG pjenušavog vina NA SVIJETU, a riječ je o pjenušcu Blanquette de Limoux (danas postoje tri apelacije: Blanquette de Limoux, Blanquette de Limoux methode ancestrale i Cremant de Limoux) nastalog u departmanu Aude na francuskome jugu (Languedoc Roussillon, upravno sjedište je srednjevjekovni Carcassone a važna mjesta su Limoux i Narbonne), gdje je također – i opet benediktinski! – opat samostana Saint Hilaire (sv. Hilarija) 1531. slučajno otkrio mutaciju mirnoga vina u pjenušavo, i – prvi brut bio je rođen. Inače, područje apelacije Limoux obuhvaća 42 općine na površini od 3000 hektara. ∎

Panorama Pizza Expo 2015 (2)PIZZA EXPO 2015 – Pizza je jelo koje je steklo nevjerojatnu popularnost u svijetu, pa i kod nas. Za razliku od brojnih drugih jela iz kategorije fast fooda nutricionisti je – naravno ako se za nju rabe kvalitetne i klasične izvorne namirnice (uglavnom vezane uz povrće i mliječne proizvode) smatraju zdravim jelom.

Što znamo o pizzi? Evo nekoliko štikleca:

  • Pizzu obično vežemo za Italiju, ali prapočeci pizze su još u antičkom dobu i, navodno, ne na apeninskoj Čizmi: stari Grci radili su tijesto slično pizzi na koje su kao nadjev stavljali sir i datulje.Panorama Pizza Expo 2015
  • Pizza kakvu znamo danas pojavljuje se u 16. stoljeću kada su Talijani, ponajprije oni u Napulju i okolici, zahvaljujući otkriću Amerike upoznali rajčicu te je počeli stavljati na pizzu.
  • Sljedeći veliki korak u proizvodnji pizze događa se gotovo dva stoljeća kasnije. Početkom 18. stoljeća svi počinju na pizzu stavljati mozzarellu. Rajčica, mozzarela i tijesto osnova su pizze kakvu znamo danas.
  • U 19. stoljeću pizza postaje toliko popularna da se 1830. godine u Napulju otvara prva pizzerija u svijetu – Antica Pizzeria Port’Alba, koja u istoimenoj ulici, na broju 18, posluje i danas.
  • Godine 1889. u Napulju je prvi put ispečena i najpoznatija pizza na svijetu – pizza Margarita. Nastala je povodom posjeta kralja Umberta i kraljice Margarite. Pizzaiolo, majstor za pečenje pizza Rafaele Esposito, kojega mnogi nazivaju i ocem pizze osmislio je patriotsku pizzu koja je i svojim izgledom i okusom oduševila kraljevski par, a posebno kraljicu po kojoj je dobila ime. Za izradu te pizze koristio je nadjeve u bojama talijanske zastave, to jest: crvenu rajčicu, svježi zeleni bosiljak i bijeli sir mozzarellu.
  • 1905. godine Gennaro Lombardi otvara i prvu pizzeriju u New Yorku i tako pizza počinje osvajanje Amerike. Lombardijeva pizzerija postoji i danas, mada na drugoj lokaciji, ali još uvijek koristi originalnu peć iz 1905. godine.
  • U Hrvatsku pizza na velika vrata dolazi šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prve pizze u nas ispečene su, kažu, u nekadašnjoj pizzeriji Zadar (danas je to restoran Vip) na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
  • U Hrvatskoj je najpopularniji nadjev za pizzu šunka, sir, gljive. Usporedbe radi, u Brazilu je tu i grašak, dok Japanci obožavaju pizzu s lignjama i majonezom.
  • Najekstravagantnija i najskuplja pizza na svijetu radi se u pizzeriji Nino’s Bellissima u New Yorku. Na pizzu, između ostaloga, stavljaju kavijar i jastoga, a treba je naručiti 24 sata unaprijed. Cijena je prava sitnica – 1.000 dolara.
  • Pizzerije predstavljaju 17 posto svih restorana.
  • Godišnje se u cijelom svijetu proda pet milijardi pizza.
  • Najviše pizza proda se u Dublinu – u jednom satu čak oko 250!
  • Postoji čak i Međunarodni dan pizze, s datumom 9. veljače.

Panorama Pizza Expo 2015 Munda StiplosekUdruga za kulturu stola G.E.T. iz Zagreba i tvrtka DG Sport iz Preloga došle su na zamisao da u nas organiziraju festival pizze – Pizza Expo, 25. i 26. rujna 2015. u hotelu Panorama u Prelogu u Međimurju. U sklopu dvodnevne manifestacije organizira se Pizza kup (u petak 25.09.). Takvo natjecanje održano je i 2014, a u konkurenciji desetak ponajboljih hrvatskih pizzerija, po odluci žirija u sastavu Rene Bakalović, Časlav Matijević, Domagoj Jakopović Ribafish i Loreena Meda, pobijedila je zagrebačka pizzerija O’Hara. Hrvatska javnost je pokazala veliko zanimanje za Pizza kup, i na izdanju 2014. odvijala se žustra rasprava o postupcima izrade pizze i otvorilo mnogo pitanja o namirnicama, pećima, tehnikama rada kako u pizzerijama tako i privatno, kod kuće… ∎

HRVATSKI FESTIVAL HRANE i VINA 2015 – Treće izdanje Hrvatskog festivala hrane i vina predviđeno je za dane od 13. do 15. studenoga, a u zagrebačkoj Areni. Na festivalu će, najavljuje se, biti predstavljena cjelokupna eno-gastro ponuda Hrvatske kroz različite regije i županije, kao i atraktivna ponuda nekih drugih, susjednih nam zemalja regije. Napominje se, vrlo ambiciozno, kako je cilj festivala promocija domaće gastronomije i pozicioniranje Hrvatske kao uzbudljive cjelogodišnje eno-gastronomske destinacije.

Hrvatski festival hrane i vinaRačuna se na više od 300 izlagača. Ali, uz izlagački dio planirane su i atraktivne kuharske show-ove vodećih domaćih i inozemnih kuhara, slastičara, autora kuharica, gastro blogera i domaćih estradnih zvijezda. Brojne kuharske radionice i tečajevi posjetiteljima će omogućiti da uz pomoć vrsnih kuhara i gastro stručnjaka besplatno upoznaju kuharske trikove i svladaju brojne recepte. ∎

Konzum SushiNIGIRI i MAKI, SUSHI i SASHIMI – Volite li sushi? Posebno educirani kulinarski majstori od prije kratkog vremena pripremaju ga svaki dan u Super Konzumu na zagrebačkom Črnomercu. Prema konceptu američkih sushi-barova, u Super Konzumu Črnomerec nudi se mnoštvo – nekih tridesetak – kombinacija sushija, među kojima su najčešće nigiri i maki, ali tu je i sashimi. Zasigurno će vas oduševiti tanko rezani losos serviran na rukom oblikovanom jastučiću od riže uz dodatak wasabija i umaka od soje, ili nori list lagano premazan wasabijem, obložen rižom i punjen svježim krastavcem, avokadom te fileom lososa…∎

ZA LJUBITELJE. PRIRODNIH VINA – Francuska organizacija Vignerons de nature objavila je raspored sajmova prirodnih vina za narednih nekoliko mjeseci, pa evo što javlja Nicholas Causois, direktor:  

Biodyvin Paris – ponedjeljak 9. studenoga 2015.

Millésime Bio Montpellier – 25. do 2.7 siječnja 2016.

Salon Vinisud Montpellier – 15. do 17. veljače 2016.

Salon VDN Prowein Düsseldorf – 13. do 15. ožujka 2016.

Salon VDN Paris – ponedjeljak 4. travnja 2016.

Kao najnoviji, grupi Vignerons de nature priključili su se Domaine Vincent Couche (Champagne)​, certificirani za o​rgansku and biodinamsku produkciju, Domaine Bernard Duseigneur (Châteauneuf-du-Pape/Côtes du Rhône/Lirac)​, certificirani za organsku i biodinamsku proizvodnju, te Château les Croisille (Cahors), certificiran za organsku proizvodnju.

Aktivnosti se mogu pratiti na Facebooku – Vignerons de Nature: https://www.facebook.com/vigneronsdenature

Inače, potražnja za organski proizvedenim vinima u Europi raste. Evo nekih podataka iz Italije: u posljednjih godinu dana površina vinograda na kojima se grožđe uzgaja na ekološki način povećala se za 6,5 posto i sada obuhvaća oko 70.000 hektara, a to je oko 11 posto ukupne površine pod vinovom lozom na Apeninskome poluotoku. S certifikatom o organskoj produkciji već je 1300 proizvođača. Potrošnja vina dobivenih uz poštivanje eko-standarda povećala se u 2015. do sada za 5,6 posto. Nekih 49 posto potrošača u Italiji organska vina smatra superiornima u odnosu na vina dobivena konvencionalnim načinom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPANDORINA KUTIJAMarjan Simčič: domaća salama Selekcija i Pandorina vinska kutija Selekcije… Prave salame dolaze u špicu – tek pred kolinje, a vina ulaze u špicu tek pred berbu, neka i ne već prvu sljedeću nego tek nakon tri ili četiri sljedeće. Jednodnevni kruh, jednogodišnja salama i tro- ili četverogodišnje vino, ha? ∎

SLATKO PROLAZI BOLJE! – Očito, slatko prolazi bolje i na području vina! Finska ustanova Alko Monopoly, koja uređuje plasman alkoholnih pića u spomenutoj zemlji, objavila je nedavno popis etiketa što dolaze iz 27 država i koja se u Finskoj nude na prodaju, te njihove maloprodajne cijene. Najviše je vina iz Italije (117), slijede Španjolska i Francuska sa po 113, te Čile sa 110, ostale zemlje zastupljene su sa po manje od 100 etiketa. Hrvatska se ne spominje kao zemlja iz koje je uvezeno neko vino, navodi se samo izraz bivša Jugoslavija, odakle su prisutna dva vina.

Osobitu pažnju privukao je podatak da od ukupno 724 crna vina čak 202 vina imaju ostatak sladora veći od 4 g/l, što ih svrstava u kategoriju polusuhih. Među tih 724 crnjaka navedeno je jedno desertno vino, koje međutim, s obzirom da je desertno i tako je i označeno, nije stavljeno na popis unutar tih slađih 202. Italija drži na finskom tržištu i primat u broju vina s ostatkom neprovreloga sladora, takvih vina u Finsku je s apeninskog poluotoka stiglo najviše iz pokrajine Veneto (od 44 vina iz Veneta 40 ih je s ostatkom većim od 4 g/l neprovreloga šećera, a nisu, po oznaci na etiketi, u kategoriji desertne kapljice). Španjolska je na 113 vina zastupljena s 25 slađih vina a Francuska, također sa 113 etiketa, ima s 13 vina s više od 4 g/l šećera, Čile pak 17, Australija sa 29 vina. ∎

SIMEI 2015: ODRŽIVA POLJOPRIVREDA i SENZORNA ANALIZA – Kao i uvijek, posebno atraktivno na valjda najjačem i najcjenjenijem međunarodnom sajmu opreme za vinogradarstvo, podrumarstvo, punjenje u bocu i ambalažiranje SIMEI, na rasporedu od 3. do 6. studenoga 2015. u Milanu, u organizaciji talijanskog vinskog saveza Unione italiana vini. Uz najmodernije tehnologije i mehanizaciju, uređaje i druge potrepštine nude se i dvije vrlo zanimljive konferencije, pod sponzortsvom OIV-a, CEEV-a (Comité Européen des Entreprises Vins) te FIVS-a (Fédération Internationale des Vins et Spiriteux) – Održiva poljoprivreda te Senzorna analiza. Najnovije iz organizacjskog odbora SIMEI-ja: dosad je taj sajam bio bienalni i održavao se samo u Milanu, a ubuduće će se osim u Milanu odvijati i u Münchenu, jedne godine bit će u glavnom gradu Lombardije a iduće u glavnom gradu Bavarske. ∎

Zagreb Tour Film logoZagreb tour film fest Martina BienenfeldFESTIVAL TURISTIČKOG FILMA – Zagreb je, u organizaciji Turističke zajednice grada i Balduči filma, u Muzeju Mimara pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma RH, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića te Turističke zajednice metropole (direktorica Martina Bienenfeld), ugostio četvrti Međunarodni festival turističkog filma. Manifestacija je okupila dosad najveći broj filmova – 602, i to iz 52 zemlje svijeta. Predviđeno je 26 nagrada u raznim kategorijama, zatim Grand Prix za najbolji film i nagrada za životno djelo Promocija turizma – stil života. Žiri je radio u sastavu Stuart Forster, poznati britanski turistički novinar i fotograf kao predsjednik, zatim predsjednik CIFFT-e Alexander Kammel, bivša ministrica turizma RH Pave Župan Rusković, poznati skladatelj i dirigent Alfi Kabiljo, Zdenka Šutak iz Ministarstva turizma, Ivana Maltar iz Hrvatske turističke zajednice, Damir Trputec iz turističke agencije Alladin, te poznati redatelj dokumentarnih filmova s HRT-a Miro Branković.

Turizam a ni svečanosti ne mogu bez izleta, fine hrane i finoga vina: za inozemne goste Festivala organizirani su izleti te predstavljanja turističke ponude Zagreba i Trakošćana, a TZ grada Dubrovnika prezentirala je svoju gastro manifestaciju Good Food Festival te gostima ponudila poznate delicije svog područja i izvrsna vina koja se proizvode na tom, turistički iznimno poznatom i priznatom jugu Hrvatske… ∎

Jabuke raznekoalicijska i kulturna jabukaDEBATA o JABUCI – Pozivam urednika na HRT-u Mislava Togonala da na radiju a i na malome ekranu organizira debatu o – jabuci! O njenoj korisnosti za zdravlje i uporabi u kuharstvu (slastičarstvu), ali i o aspektima njena djelovanja na međuljudske odnose. Zašto baš jabuka, a ne neko drugo voće? Jer je jedinstvena. U godišnjem smo dobu kad se ona bere, ima je svih boja – crvena, zelena, žućkasta, šarena…, i raznih okusa – slatka, slatko-kisela, kiselkasta, blago opora, koalicijska i kulturna (obje na slici desno!), u našim je krajevima jako rasprostranjena, za nju kažu da je s dosta vitamina i da je zdravo pojesti svaki dan po jednu, a posjeduje i socijalnu dimenziju još od vremena Adama i Eve, u današnje pak vrijeme provlači se eto i kroz informatiku (Apple), postala je sinonimom za jedan od najvećih gradova na svijetu New York (The Big Apple), na našem Jadranu postoji otok Jabuka, u Srbiji pak selo Jabuka, u Bosni i Hercegovini pop-sastav Crvena jabuka, imamo dječji vrtić Jabuka, klub za mlade Jabuka, TV-Jabuku…

Nakon znane epizode s Adamom, moguću i širu kompleksnost njene dimenzije u međuljudskim odnosima danas tek treba zorno pokazati i na drugim primjerima, a to bi bilo moguće npr. baš i javnom raspravom u emisijama informativnih medija. Uz dakako stručnjake za voćarstvo, nutricioniste i kuhare/slastičare, kojima i ne treba dati puno prostora za nastup, svakako kao sudionike razmjene mišljenja valja pozvati i naše političare, ministre – od prvoga na niže – iz aktualne vlade, a i one iz prijašnjih vlada, saborske zastupnike. Pa eto da vidimo do kojih se sve granica diskusija na temu jabuke može proširiti… ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOD PICA DO KARIOKA – Od pizza do karioka! Donedavno picerija Baschiera, danas zagrebačka churrascaria (steak house, kuća steakova) Rodizio do Brasil, prvi brazilski restoran u Hrvatskoj. Interijer u modernome stilu, brda narezaka, plodova mora i salata na nekoliko švedskih, pardon brazilskih stolova za posluženje, egzotični kokteli, vino iz Južne Amerike (zasad, doduše, ne brazilsko nego čileansko – Montes, i argentinsko – Kaiken), a mesa, mesaaa, mesaaaaaaa…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAChef Marcelo Antonio Donazzolo (nakon nogometaša iz Brazila eto uvozimo i kuhare!) veli da se nudi 10 vrsta brazilskih na žaru posmeđenih mesnih specijaliteta, od toga šest (npr. odvojeno se peku komadi vratine, plećke, buta itd.) od govedine, i to one uvezene iz Brazila, a ostalo su svinjetina i perad (oni se, nastoji me umiriti chef, nabavljaju u Hrvatskoj). Komadi mesa nabodu se na, kako chef Marcelo kaže, sablju, sve se položi na roštiljsku rešetku i peče, a kad je gotovo cijela sablja ispunjena komadima mesa iznosi se pred gosta i tražena količina ploški izravno mu se nareže na tanjur. Za dobar tek – lijepe i atraktivno okićene Brazilke, smeđeg tena i vruće – kao da su i one sisle sa žara… ∎

RENT-A-VIKENDICA! – Želite s asfalta u prirodu, nešto proslaviti, provesti koji dan na svježem čistom zraku, možda i sakriti se s nekom tajnom voljenom ili tajnim voljenime na nekoliko sati a – nemate vikendicu na selu odnosno prijatelja u čiju biste vikendicu mogli na taj način navratiti… Rješenje može biti – unajmljenje objekta na takvo neko kraće vrijeme.OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Konkretno Cukorek Melina, daleko od Metropole, u podsljemenskoj zoni – istočni obronci Medvednice, naselje Bidrovec: drvena kućica s dnevnom sobom i nekoliko spavaćih soba, mlinica (melin), vinski podrum, sjenica koja uz prostrani stol za blagovanje uključuje roštilj, ražanj, krušnu peć, tu su i potok Bidrovec, jezerce (ribnjak), boćalište… Rubnim raslinjem skrivena oaza prostire se na 2000 četvornih metara zelenila. Razmišljate li i o dodatnoj rekreaciji uokolo – postoje planinarske i biciklističke staze i nekoliko planinarskih domova… U organizaciji zagrebačkog GET Reporta (Gastronomija, Enologija, Turizam) upravo u Cukorek Melin vina iz svoje najviše kategorije (Turković, Maximo, pjenušac, predikati) došlo je predstaviti Kutjevo d.d. iz Zlatne doline, na čelu s glavnim enologom Ivanom Marinclinom, a tradicijske zagorske i međimurske specijalitete na tanjuru pansion Mamica iz Puščina između Varaždina i Čakovca, na čelu sa cheficom Sandrom Nedeljko. I ljeti, kad je temperatura u Zagrebu i na 25 stupnjeva, tamo, želite li i ranije ujutro i kasnije popodne uživati na otvorenome, obvezno ponijeti deblje čarape i topliju odjeću… ∎

Cukorek Melin:

Cukorek Melin: slijeva – Tomislav GET Stiplošek, Ivan Marinclin Kutjevo d.d. (sjedi), Aleksandar Noršić, sommelier, Sandra Nedeljko chefica restorana Mamica, i Šimun Miloš spiker s Hrvatskog radija, voditelj kroz priredbu

SuČ 09.2015.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: