Kaštela / KAIROS – OPETOVANI SRETNI TRENUCI

U prazavičaju Zinfandela

Falile se Kaštelanke da su lipše - i slaje! - neg' Splićanke

Falile se Kaštelanke da su lipše – i slaje! – neg’ Splićanke

                    Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OD SOLINA DO TROGIRA u SMJERU ISTOK-ZAPAD – GRAD OD SEDAM KAŠTELA. JEDAN OD NAJVEĆIH PRIOBALNIH ZALJEVA NA SREDNJEM JADRANU s BRDOM KOZJAK NA SJEVERU a KOJI OD OTVORENOGA MORA ŠTITE POLUOTOK MARJAN i OTOK ČIOVO. DUŽINA MORSKE OBALE: 14,5 km, POVRŠINA OKO 60 m2. ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE: KAŠTEL SUĆURAC. PODRUČJE u SVIJETU MALO POZNATO, ALI IPAK ZNANO PO VINSKOJ SORTI KOJA JE SVJETSKU SLAVU STEKLA U – KALIFORNIJI! BIBLIJSKI VRT, i STORIJA o ZABRANJENOJ LJUBAVI… NEADEKVATNO ISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJAL

Kairos, u originalu napisano καιρός, riječ je starih Grka koja označava pravi trenutak, i to opetovano. Stari Grci koristili su dva pojma za vrijeme: chronos i kairos. I dok se prvi vezuje uz kronološki aspekt, protok vremena, drugi se odnosi na trenutak protoka vremena unutar kojega se sve događa. Kako se izrazom kairos obilježava sretni trenutak, pojam Kairos rabi se i kao naziv za Boga sretnog trenutka. Kairosom je prozvano i vino vinogradarsko-vinskog posjeda Vinski dvori ponad Trogira u vinogorju Kaštela-Trogir.

Neobičan naziv na etiketi svakako s marketinškog aspekta izaziva pozornost, ali ne samo to, on i opravdava tu pozornost, jer vino je jako dobro. Svaka mu je čaša – kairos!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Šampionski Kairos 2011 crljenak kaštelanski od Vinskih dvora iz Trogira: pobjedničko odličje u kategoriji samo crljenaka primio je enolog Nikša Zglav. Ostali nagrađeni 2015: lijevo na slici od Zglava je Marin Milan, dobitnik prve nagrade u kategoriji odležanih crnih vina općenito (poklopilo se da je njegov nagrađeni crnjak – vrlo fini! – upravo od Crljenka (berba 2013; njegovan u barriqueu, još nije bio napunjen, 15,2 vol %, količina oko 10.000 litara), a desno od Zglava su Mladen Kuzmanović, prvak u kategorijama bijelo vino i opolo iz 2014, te Jakša Bedalov, prvak u kategoriji crnih sorata općenito, a iz berbe 2014

I službeno je to (i) za 2015. godinu potvrđeno u Kaštelima na strukovnom ocjenjivanju Bakhova nektara iz podruma dalmatinskih, ipak većinom kaštelanskih vinogradara i vinara, koji trsje uzgajaju na padinama Kozjaka: Kairos Crljenak kaštelanski 2011 Vinskih Dvora, tvrtke u kojoj je, inače, svojedobno, od trenutka kad je pokrenuta pa još neko vrijeme, u partnerskom odnosu bio i imoćanski vinogradar i vinar Ante Grabovac, nekadašnji saborski zastupnik, ne samo da je na strukovnome ocjenjivanju ove godine osvajač zlatne medalje u kategoriji crljenaka, nego je i ukupni pobjednik, s bodom i pola prednosti nad, također zlatnima, Pribidragom omiške Kuće sritnog čovika Mimica i Crljenkom kaštelanskime OPG-a Jakše Bedalova iz Kaštel Kambelovca. Vinski dvori tako su ponovili uspjeh iz 2014., kad su također proglašeni šampionima.

Izvorno Crljenak kaštelanski – koji, usput, nama valjda nije bio dovoljno dobar pa je ovdje gotovo iščezao prije nego li su ga u Dalmaciji pred ne puno godina putem DNA otkrili naši i američki znanstvenici vezani uz područje ampelografije i dijagnostike – a koji je raširen na jugu Italije i na Apeninskoj čizmi postao Pimitivo a onda u Kaliforniji i Zinfandel sa svjetskom reputacijom, bio je motiv za posjet Kaštelima.

A i utjecaj znane pjesme Falile se Kaštelanke, da su lipše neg’ Splićanke… imao je učinak. No, uz Kaštelanke lipše neg’ Splićanke postoje još jedne lipe, slatke Kaštelanke, a to su sočne trešnje… Nipošto, kad se govori o Kaštelima, ne treba zaboraviti na bob – još nešto osobito tipično za kaštelansko područje, što se, inače, nalazi između Splita i Trogira, po desetak kilometara udaljeno i od jednoga i od drugoga spomenutoga grada, a proteže se, uz obalu i s planinom Kozjak (779 m) u zaleđu na sjeveru, u priličnoj dužini i obuhvaća sedam Kaštela – Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac. Ti svi Kašteli administrativno čine jedan grad, danas s, navodno, oko 45.000 stanovnika. Kad je već grad, a ne selo, ne može biti dalmatinsko Dugo Selo, a nije ni Dugi Grad, jednostavno zato jer ovu zonu karakteriziraju brojni dvorci, kašteli (od talijanske riječi castello) što ih je u vrijeme najezde Turaka kao svojevrsne utvrde sagradila lokalna vlastela da bi se obranila od napada, pa se koristi naziv Kaštela.

Kaštel Kambelovac

Kaštel Kambelovac

Zanimljivo: prema unutrašnjosti, tj. kopnu, ti dvorci su izgledali kao utvrde, s kulama, opkopima, puškarnicama i otvorima za topove, a prema moru sasma drugi prizor – izgled je u stilu renesansnih ljetnikovaca sa širokim prozorima i balkonima. Prostorije dvorca krasio je venecijanski nasmještaj, a poseban ugođaj interijeru davale su umjetničke slike i bogate biblioteke… U vrijeme mira plemenitaši-bogatuni imali su doista – kairos!…

Područje Kaštela, gdje je još davno u povijesti došlo do naseljavanja zbog plodne zemlje i mogućnosti vinogradarenja na padinama Kozjaka, dosta dugo vremena u modernoj povijesti bilo je industrijska zona, pa zacijelo stoga nije osobito privlačilo pažnju turista i onih koji vole fino jesti i piti. A da kraj ima potencijal upravo za turizam pokazuje i podatak da su ga još u prvoj polovici 19. stoljeća otkrili i počeli posjećivati i ugledni stranci npr. tadašnji kralj Saske, spisatelji iz Njemačke, a prvi gosti koji su stigli tamo u većem opsegu i koji se mogu smatrati turistima došli su 1895. iz Njemačke, tako da su 2015. Kaštela obilježila 120 godina organiziranog turizma. Kako je bilo nedostajalo smještajnih kapaciteta, 1899. utemeljeno je Društvo za ustanovljenje lječilišta i podignuće kupališta na obali Donja Kaštela, s ciljem da se sagrade potrebni turistički objekti…

Sad se situacija mijenja, turizam ide uzlazno, ali je pitanje koliko se lokalno stanovništvo odmiče od shvaćanja da turizam čine sunce, more i izležavanje na plaži, a koliko radi na tome da iskoristi određene svoje komparativne prednosti, u prvom redu upravo stare dvorce, crkve bogate ukrasima i umjetninama, pa onu vezanu uz zavičaj Crljenka, a i onu vezanu uz maslinu staru 1500 godina što još uvijek živi u Kaštel Štafiliću, kao i površinom od 12.000 četvornih metara velik Biblijski vrt svetišta Gospe od Stomorije kod Kaštel Novoga.

Taj jedinstveni Biblijski vrt nalazi se u podnožju južnih padina Kozjaka u zapadnome dijelu Kaštelanskoga polja. Kad sam ga prije koju godinu pošao obići s magistralne ceste iznad Kaštel novoga, pred mjestom gdje valja poći makadamskim putem tri kilometra prema sjeveru nigdje nije bilo oznake pa je trebalo skoknuti na obližnju benzinsku crpku pitati kako do stići do odredišta.

Kaštel Novi

Kaštel Novi

Tamo je 1189. podignuta crkvica sv. Marije od Špiljana, sada zvane Gospa od Stomorije. Prostor je danas svetište, kamo se hodočasti, posebno, dakako, 15. kolovoza, na praznik Velike Gospe. Kad tim makadamskim putem dođete do kamenog stupa na kojemu je brončana skulptura Ključ sv. Petra, autorski rad kipara Mijića, na ulazu ste u Biblijski vrt. Malo dalje dočekuje vas Spomen-kamen, rad kipara Gugića, na kojemu stoji: Na spomen drugog došašća sv. Oca Ivana Pavla II zasnovasmo Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom – Pučani Kaštela, 27. rujna 1998. Nasuprot spomen-kamenu zasađena je Papina maslina, koju je iste te 1988. godine blagoslovio Papa Ivan Pavao II. Sjeverno od crkvice uređen je terasasti predio Jidro, pod čijim je starim maslinama postavljena Kolona kamenih masiva megalita, u slavu hrvatskim velikanima koji su u svom znanstvenom i umjetničlkom stvaralaštvu bili nadahnuti Biblijom – svetom Jeronimu, Jurju Dalmatincu, Marku Maruliću, Bartolu Kašiću, Ivanu Meštroviću.

Kaštel Lukšić

Kaštel Lukšić

 BIBLIJSKI VRT

Dobrodošlicu vam želi i Noina arka, drvena skupltura znanog kipara Lipovca. Istočno od Noine arke prijelaz je preko malog kamenog mosta i dolazi se tradicijskim Putom Procesije na predio zvan Gospina njiva, i na Gospin ružičnjak. Odmah tu je u Getsemanski vrt s maslinama – divljom, jeruzalemskom koja je donesena iz Svete Zemlje, bjelopodnom bisernicom, i našom oblicom.

Kaštela: Biblijski vrt - svetište od Gospe Stomorija

Kaštela: Biblijski vrt – svetište Gospe od Stomorije

Biblijski vrt: Noina arka

Biblijski vrt: Noina arka

Osobitu pažnju privlači mali vinograd, podignut kao spomenik težaku i spomenik vinovoj lozi, kojoj od svih biljaka najviše i pristaje epitet biblijska, naime u Bibliji vinova loza spominje se 44 puta, vinograd 145 puta a vino 234 puta, k tome vino ima i centralnu ulogu u svakom euharistijskome slavlju. Nakon što je otkriveno porijeklo Zinfandela, taj je vinograd prihvaćen i kao svojevrsno svjedočanstvo o kolijevci Crljenka. Vinograd je zamišljen u 12 redova i sa 12 kultivara, u svakome redu zasađena je druga sorta, tako da su tu, eto, Ninčuša, Glavinuša ili Okatac, Ljutun, Babica, Crljenak kaštelanski (Pribidrag, Tribidrag, Zinfandel, Primitivo), Plavac mali, Dobričić, Crljenak viški, Babić, Vranac, Grk i Plavina. Predstavnici grada Yountvillea u Kaliforniji posebno su posadili nešto Zinfandela odnosno Crljenka, kultivara koji je povezao Yountville i Kaštela.

Biljni svijet vrlo je zanimljiv u ovome Vrtu zamišljenom da bude prostor gdje će rasti biljke što ih navodi Biblija. Tu se nalazi većina od 110 biljnih vrsta što ih Biblija spominje. Među najviše puta ponovljenih su, uz vinovu lozu i maslinu, još i smokva, potom badem, rogač, nar, crni dud, pa biblijske krušarice: pšenica, ječam, proso, onda povrtnice: bob, slanutak, leća, pa crni i bijeli luk i poriluk.

Biblijski vrt: jabuka!

Biblijski vrt: jabuka!

Od šumskog drveća i grmlja u Biblijskome vrtu se nalaze libanonski cedar, jeruzalemski bor, pinjol, Judino drvo, mirta, oleander. Moguće je vidjeti i poljsko cvijeće i bodljikavo bilje koje govori o ljudskoj patnji. Značajno su zastupljene ljekovite i mirisne biljke kao anis, kumin, korijandar, kapar, mravunac, gorušica…

Biblijski vrt: endemsko bilje

Biblijski vrt: endemsko bilje

Ima, dakle potencijala da se privuku posjetitelji i turisti. Međutim priča oko Crljenka i njegova zavičaja, unatoč tome što se i naš američki vinar Miljenko Grgić aktivno – poticanjem i podupiranjem znanstvenog istraživanja o porijeklu Zinfandela, zatim materijalno a i na određeni način marketinški, uključio u nju, (pre)slabo se ovdje valorizira. U vrijeme kad se objavilo da je Zinfandel isto što i Crljenak kaštelanski, brojni članovi američke udruge Zinfandel Advocates and Producers (ZAP = Ljubitelji i proizvođači zinfandela), zadovoljni što se definitivno otkrila domovina Zinfandela, pokazivali su volju da se uključe u aktivnosti oko stvaranja uvjeta za formiranje u Kaštelima centra kamo bi se dolazilo u posjet Zinfandelu, mnogi su Amerikanci izražavali želju da obiđu to mjesto – lijep izlet s nekog od brojnih cruisera kad dođu u splitski akvatorij, a i sa strane lokalnih struktura iz sektora vina pokazan je interes da se otvori svojevrsna Kuća Crljenka/Zinfandela, s prostranim restoranom i kušaonicom, međutim do sada ništa od toga…

Biblijski vrt: spomenik hrvatskim velikanima

Biblijski vrt: spomenik hrvatskim velikanima

Glavni preduvjet za otvaranje takvoga objekta posvećenoga Crljenku je da ima na tržištu dovoljno crljenka kao vina, i to vina višeg ranga kakvoće na kakav su naviknuli potrošači zinfandela. Situacija se donekle popravlja naime pojavljuje se više etiketa s nazivom Crljenak, ali slabo se popravlja glede količina jer kaštelanski vinari su uglavnom mali, većma im godišnja produkcija ne prelazi 1000 ili 1500 litara. A, rekao bih i da je krajnje vrijeme da se jače općenito poradi i na kvaliteti. Bitno je, ponavljam, da bude dovoljno crljenka na višoj kvalitativnoj razini, a tu stvari šepaju, ne idu dovoljno hitro naprijed. Vidi se to po ocjenama uzoraka s ovogodišnjeg ocjenjivanja (samo tri zlata, najviša ocjena 86,40/100 bodova, ostala dva zlata su sa 85, dakle na knap, vrlo mršavo zlato, dva su crljenka s 84, a ostalo je 83 i niže. Što se tiče bijelih lokalnih vina, najviša ocjena bila je ove godine 82,20/100 ostatak je na 80 i ispod sve do 69, kod opola iz 2014. najviša ocjena je bila 81,20/100, jedna je 80, a sve ostalo je ispod, do 69; u kategoriji crnih iz 2014 jedna je pak ocjena 81,60/100 a jedna 80, ostalo sve je ispod, do 69, a u grupi odležanih crnih vina 82,80, jedna 82,60 i jedna 82, ostalo sve niže. U degustaciji na reviji vina podastrtih na kušanje nakon podjele priznanja – potvrda službenih ocjena. Tek nekoliko proizvođača – naravno oni koji su i iskočili kakvoćom i ocjenom – produkciji vina pristupa na jačem profesionalnome nivou. Nekolicina malih vinara u grupi odležanih vina pokazala da umije proizvesti dobro, ali i to da se ne trsi i da vino, koje je očito imalo potencijala, kako treba i finalizira.

Za boravka u Kaštelima s grupom kolega novinara obišao sam nekoliko tamošnjih proizvođača vina. Prvi je bio Jakša Bedalov, koji sa suprugom Ankicom u Kaštel Kambelovcu vodi konobu i nekoliko apartmana za smještaj gostiju. Bedalov nastavio je posao na zemlji preuzet od oca. Godine 2006. registrirao je OPG. Kaže da je počeo vraćati vinovu lozu na terene i do 400 metara nadmorske visine na padinama Kozjaka gdje je ona bila raširena nekad, prije nego li je preseljena u ravnicu. U brdu ima 1,8 hektara a u polju 0,8 ha. Uzgaja Crljenak (60 posto), Plavac mali (25 posto), te Dobričić i Maraštinu, a uz jednosortna vina proizvodi i jednu mješavinu – cuvée Tribus, od Crljenka, Dobričića i njihova potomka Plavca maloga. Vino je baš moglo biti i s domaćim nazivom: Sritna fameja.

OL

Vinar, kuhar, ugostitelj: Jakša Bedalov sa suprugom Ankicom

– Moja obitelj već pedesetak godina bavi se i turizmom. Supruga i ja na tom smo kolosijeku s dosta žara, naime u turizmu vidimo lijepe mogućnosti i za plasman naših poljoprivrednih proizvoda. Posjedujemo 10 apartmana za oko 22 osobe. Naša konoba otvorena je ne kao klasičan ugostiteljski objekt za svakog namjernika, mi usluge pružamo samo gostima koji su kod nas na smještaju i organiziranim grupama koji kod nas naruče programe vezane uz lokalnu gastronomiju, dakle radionice, ono što se danas moderno naziva cooking class, te na vođene degustacije vina. Ja sam naime izučeni kuhar, nastojim nuditi tipična jela ovoga kraja i u prvome redu kaštelanska vina – kaže Jakša Bedalov, koji nam je priredio sjajan gastro-užitak svojima ribljom hladetinom sa šparogom i rotkvicom, pašticadom od netom ulovljene divlje tune s palentom i suhom šljivom, zatim izvanrednom sipom s crnilom i s bobom. Bob je, da ponovim, tipičan baš za Kaštela i svake godine sredinom svibnja organizira se Fešta od boba. Za desert Bedalov je poslužio kaštelansku tortu, od badema, s čokoladom, narančom, te dakako – prošekom!

Enogastronomija Jakše i Ankice Bedalov:

Enogastronomija Jakše i Ankice Bedalov: morska hladetina, sipa s bobom, pašticada od tune s palentom, te kaštelanska torta…

...i smotra butelja

…i smotra butelja

CRLJENAK i BABICA, MILJENKO i DOBRILA

Antun Tonči Kovač ima lijepu kuću u Kaštel Sućurcu. Vinu i maslini posvetio se profesionalno, sad živi od vina i maslinova ulja. Inače je završeni inžinjer brodostrojarstva, dugo se bavio uzgojem povrća u plastenicima, a kad mu je to dosadilo prodao je plastenike i 2007. najozbiljnije krenuo u vino.

Na padinama Kozjaka, gdje inače, navodno ukupno ima oko 400.000 trsova vinove loze, Kovač na nadmorskim visinama od 200 do 300 metara na šest lokacija i na terasama, na dobro drenažnome tlu uzgaja 9000 loza, Crljenak i Plavac mali.

Antun Tonči Kovač

Antun Tonči Kovač u svom malom simpatičnom podrumu koji lijepo posluži i kao kušaonica

Uz klasično crno vino, nazvano Putalj, po starom nazivu za Kaštel Sućurac, proizvedem i nešto roséa. Bazu za proizvodnju ulja čini 250 stabala masline – veli Kovač, dok sjedimo u njegovu malenom simpatičnm podrumu sa šest barriquea i ukupnog kapaciteta oko 20.000 litara. – Iz 2013. godine napunio sam 10.000 butelja i kvaliteta je bila vrlo dobra, a iz grozne 2014., najlošije otkako znam za sebe, uz puno muke da proberemo zdrave bobice uspio sam napuniti jedva 2000 boca.

                Po izgledu i urednosti podruma ali i cijelog dvorišta, po kušanome vinu (iz 2013, ali i iz 2012, jako dobar!) i iz razgovora s Kovačem vidljivo je da poslu pristupa ambiciozno i pedantno. Za ono što nije sam znao potražio je savjete od meritornih stručnjaka, kaže da mu je glede proizvodnje dosta pomogao Goran Zdunić s Instituta za jadranske kulture iz Splita. Prepoznali su to kupci, tako da, rado će se pohvaliti Kovač, problema s plasmanom nema. Od njega vino kupuju 11 splitskih restorana, free shopovi (aerodrom, luka), dio se pak proda turistima koji ga dođu posjetiti bilo da su ga otkrili preko interneta bilo da ih dovede putnička agencija.

Neven Vujina

Neven Vujina pohvalit će se da je valjda jedini na svijetu koji u bocu puni vino od domaće sorte Babica

I Neven Vujina iz Kaštel Štafilića ušao je u vinski svijet iz sasvim druge profesije. Nekad se bavio popravljanjem kućanskih aparata, a nakon što mu je umro otac, koji je bio poljoprivrednik, vinogradar i vinar, godine 2000. Neven je preuzeo naslijeđene vinograde i potom, 2008., otvorio obrt za proizvodnju i prodaju vina. On je u ovome kraju bio jedan od prvih individualnih proizvođača vina, ako ne i prvi, koji je punio vino u bocu. Sad je opet jedan od prvih – ako ne i prvi i jedini na svijetu! – koji u bocu puni vino od domaće sorte Babica. Vujina ima još i Crljenak, Plavac i Pošip, uz bijelo i crno napravi i određenu količinu ružičastoga vina.

– Nekad je u ovdašnjim nasadima bilo mnogo raznih domaćih sorata, među njima i puno Babice. Ja je nisam otpisao i zaboravio, jer ipak ona je nešto ovdašnje, naše, što drugi nemaju. U posljednje vrijeme počelo se raditi na tome da se ona revitalizira, međutim ne samo ona nego i neki drugi lokalni kultivari.

Babica kao vino ovakvo kakvo susrećemo danas piće je, što se kaže, za svaki dan, a – može li se odgovarajućim radom u vinogradu i podrumu od nje dobiti i nešto više – piće i za nedjelju i praznik? I, koliko bi to moglo biti više?

– Siguran sam da je ambicioznijim pristupom i od Babice moguće dobiti ne tek malo više nego čak i dosta više od ovoga što imamo sada. Pomalo i radim na tome. Možda je Babica mogla i prije zasjati u još boljem svjetlu, ali kad se otkrilo da su Kaštela zavičaj Zinfandela odnosno Crljenka, pažnja se, logično, u jačoj mjeri usmjerila prema Crljenku. U svojim vinogradima imam ukupno oko 4500 trsova Crljenka, a prva berba s kojom sam izašao na tržište bila je 2010., sad je na tržištu aktualna 2011. Vino u dobroj mjeri plasiram u Zagrebu, dio se proda po Dalmaciji a dio uspijem izvesti u SAD – veli Neven Vujina, koji stoji iza robne marke Štafileo, po prezimenu obitelji po kojemu je nastao i naziv Kaštel Štafilić…

U Kaštel Štafiliću

U Kaštel Štafiliću nalazi se maslina stara čak 1500 godina. Neka vrlo neodgovorna osoba prije ne tako dugo, čujem, zapalila je tu maslinu, međutim spašavanje je uspjelo i ona eto i dalje živi. Kako je vandal kažnjen, nisam uspio doznati…

Oproštaj (dakako: privremeni!) od Kaštela bio je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću. Rastanak u znaku romantične, komplicirane i na kraju tragične priče o Miljenku i Dobrili, paru za koji bismo mogli reći da je kaštelanska inačica svjetski znanih veronskih zaručnika Romea i Julije. Evo ukratko legende o Miljenku i Dobrili.

U drugoj polovici 17. stoljeća u Kaštel Lukšiću živjele su dvije plemićke obitelji – jedna s prezimenom Vitturi i druga s prezimenom Rušinić. Vitturijevi su imali kćerku Dobrilu, a Rušinići sina Miljenka. Miljenko i Dobrila žarko su se zaljubili, ali njihovoj ljubavi ispriječila se svađa između Vitturijevih i Rušinićevih zbog feudalnih prava nad seoskim težacima. Miljenko i Dobrila sastajali su se potajno, ali kako OZNA sve dozna, tako su roditelji saznali za sastanke, i krenuli odlučno u to da zaljubljeni par razdvoje.

Legenda o Miljenku i Dobrili

Legenda o Miljenku i Dobrili: Dobrilu u prezentacijama za turiste igra kćerka od kaštelanskog vinogradara i vinara Ivice Radunića (sasvim desno na slici) u čijem vinogradu su i identificirani prvi trsovi Crljenka. Sasvim lijevo je Kaštelanka Alma Radoš (ne izjašnjava se je li i s pedigreom Vitturi!), iz Slobodne Dalmacije, koja je i organizirala za zagrebačke novinare putovanje u Kaštela

Dobrila je stavljena pod strogi nadzor majke, a Miljenko je poslan u Veneciju u duždevu službu. Dobrilin otac odlučio se na podlost da kćer vjenča za postarijim trogirskim plemićem, ali Miljenko je u Veneciji nekako saznao što se to sprema i u posljednji trenutak stigao je u Kaštel Lukšić da spriječi neprirodno vjenčanje. Onda je, kaže dalje priča, Dobrilu njen dragi otac htio strpati u samostan, ali Miljenko se i tu ispriječio, i mačem izazvao incident. Sud ga je osudio na život u franjevačkom samostanu. Dobrila je zatvorena u samostan, a nekako joj je Miljenko uspio poslati poziv da pobjegne iz njenog samostana pa da se nađu, njoj je i pošlo za rukom iskrasti se, međutim Miljenko je iz nekog razloga nije dočekao na dogovorenome mjestu, i sudbina je htjela da ona padne u ruke hajduka. Miljenko se prerušen u fratra štitio da i on ne završi u hajdučkim rukama.

Impresivni dvorac Vitturi

Impresivni dvorac Vittu, i, dolje, jedan od članova obitelji Vitturi Ante Rados de Michieli Vitturi

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrepredeni i zločesti Dobrlin otac prividno prijateljski nastrojen obratio se Miljenkovu ocu s prijedlogom da se Dobrila i Miljenko dovedu u Kaštel Lukšić da se vjenčaju, vjenčanje je i održano ali sreća je bila kratka: Dobrilin otac, ne mireći se s time da mu Miljenko odvodi kćer, večer nakon vjenčanja ubija zeta na mostu ispred svojega dvorca… Nekoliko mjeseci nakon tragičnog događaja Dobrila je od silne tuge posve izgubila razum i ubrzo umrla. Njena posljednja želja bila je da je pokopaju uz Miljenka u crkvici sv. Ivana na Rušincu, građevini iz 16. stoljeća. U toj se crkvici i danas nalazi ploča na kojoj piše: Pokoj ljubovnikom. U Kaštel Lukšiću su i danas Dobrilin dvorac Vitturi iz 15-16. stoljeća, Miljenkov kaštel Rušinić iz 15. stoljeća, te stara crkva iz 1550. godine u kojoj su oni vjenčani. Inače, prema ovoj legendi nastali su roman, drama i opera… ♣                    SuČ – 09/2015

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: