KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE / 03.2016

Svijet u casi logoU ovome izdanju: Veliki četvrtak za veliko vino i KORACI s vinskom omotnicom / Zaklada Miljenko Grgich / Cipelice – lutalice / Challenge international u Bordeauxu / Roza za dame / Mundus Belje: Medalja za pozniju dob / Zlatan Grand Cru / Mimara, i Krauthaker na kvadrat / Vino i maslinovo ulje… i obratno / Damir i Natalina – VUP / Coronikini zaokreti / Ništa bez advokata (Joška!) / Lijepa naša priča / Noviteti Zagreb Vino.com-a / Macerirana kujundžuša / Vinska kraljica Sisačko-moslavačke županije / Od špeka i rakije do sikavice / Giro d’Italia s crnim pijetlom / Od pionira do veterana domovinskog sommelijerstva / Kak’ su punili naši stari / Ljepota u ljepoti i Plešivica curica / Indonezija i Brussels Air / Spremne za plažu! / Na visokoj poziciji

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVELIKI ČETVRTAK ZA VELIKO VINO – Već se u nas uobičajilo: vinari koji su se upustili u proizvodnju vina rađenih uz duge maceracije, bilo u amfori bilo u drvenoj bačvi, maceracije uz koje se odvijala i alkoholna fermentacija, na Veliki četvrtak odvajaju tekući dio od krutoga. Na Plešivici se to ove godine na Veliki četvrtak dogodilo kod dva renomirana proizvođača – Velimira Koraka, koji je višemjesečnu maceraciju vodio u nekoliko barrique bačvica, te Zdenka Šembera koji je pak kao posudu rabio amforu. Tomci se pak spremaju amforu prazniti nakon praznika. Prijašnjih godina objavio sam fotke vađenja vina iz amfore kod obitelji Tomac i kod obitelji Šember, evo sada i kako je to izgledalo kod Korakovih: bačvica je viljuškarom dovezena do preše i dignuta na potrebnu visinu, s vrha se plastičnim crijevom slobodnim padom najprije ispraznio tekući dio a onda su se s prednjice bačvice izvadila vratašca da se u prešu premjesti trop.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU nekoliko bačvica Korakovi su na maceraciju stavili, odvojeno, grožđe Rizlinga rajnskoga, Sauvignona, Chardonnaya i Pinota sivoga. Da u vrenju tekućina ne bi curila van iz bačve, posude nisu zapunjene do kraja, a dolijevanja kad se vrenje smirilo uopće nije bilo. Pri kušanju kod pražnjenja bačvica nije mi se nimalo činilo da se osjeti oksidacijski štih odnosno, ne daj bože, oksidiranost. Vina su bila s lijepim izričajem voćnosti kombinirane sa specifičnim no sasma blagim osjetom maceriranosti, u ustima su pokazivala svježinu i jako dobru strukturu.  Potencijal kojemu samo treba još vremena. Korakovi su vino iz bačvica i prvu frakciju prešavine spojili u jednu veliku posudu i tu će mješavina provesti nekoliko dana da se prirodnim putem, na prirodno nižoj podrumskoj temperaturi istalože grublje čestice, a onda cuvée ide ponovno u one iste bačvice gdje se odvijala fermentacija, naravno, prije tog novog punjenja dobro oprane, i tu će vina na finom talogu provesti barem jednu godinu. Potom putuju u butelju, gdje će prije izlaska na tržište provesti još neko vrijeme.

Koraakk 05S VINSKOM OMOTNICOM u PROŠIRENJE DJELATNOSTI – U jednom od prijašnjih napisa o hrvatskoj eno-gastronomiji i domaćim specijalitetima na jelovniku i na vinskoj karti izravno na kućnom pragu seoskog ponuđača Svijet u čaši osvrnuo se na jedan svijetao primjer iz Plešivičkog vinogorja. Uz protagonista u članku, kao jedan od ponuđača vrijedan hedonističkog eno-gastro posjeta spominje se i posjed obitelji Velimira Koraka u zaseoku Plešivica ponad Jastrebarskoga, na nekih 400 metara nadmorske visine.

Koraci, renomirani hrvatski proizvođači vina, primaju već duže vrijeme goste i na domaće specijalitete na tanjuru, i na glasu su po jako dobroj hrani, ali tek sada, nakon što im se otvorila Vinska omotnica sa sredstvima predviđenim za unaprjeđenje promidžbe i plasmana vina taj svoj ugostiteljsko-turistički dio podignut će na onu pravu razinu. Kreću u preuređenje postojeće kušaonice kapaciteta 40 sjedećih mjesta i proširenje prihvatnog prostora za goste klasičnom dogradnjom i natkrivanjem te ostakljenjem (pomične staklene stijenke tako da se ljeti dobije otvorena terasa) dijela dvorišta pored vinskog podruma. Na ovaj način moći će zimi u zatvorenome ambijentu komotno za stol i na sjedalicu primiti nešto više od 50 osoba, a ljeti, kad se staklene stijenke pomaknu, uz spomenuti broj na tako sezonski otvorenome dijelu bit će u stanju komforno ugostiti i još 50 osoba na mjestu pokraj njihove kuće gdje su i do sada o lijepom i toplom vremenu primali po toliko gostiju.

Između restoranskoga dijela i vinskog podruma planiran je prostor za prodaju vina i destilata s kojima se Korak također uspješno bavi. Dakako, predviđeno je preuređenje i proširenje kuhinje. A na katu u obiteljskoj kući, gdje su Koraci prije predviđali gostinjske sobe za noćenje, pak, uredit će se dvije dvorane za razne skupove i događanja, od toga jedna veća namijenjena će biti prvenstveno za razne konferencije.

Korak narezak 5

Na Plešivici s jaskanske strane- copanjak, na samoborskoj strani greblica. Lijevo: domaći narezak kod Koraka

Na Plešivici s jaskanske strane- copanjak, na samoborskoj strani greblica. Lijevo: domaći narezak kod Koraka

Kako uvijek uspjehu nekog projekta bitno pridonose ljudi koji tu rade. Koraci i u segmentu personala idu na odgovarajući način naprijed: Josip, mlađi sin enologa i čelnika vinske produkcije Velimira Koraka te njegove supruge Mirjane koja je kao i njena mama odlična kuharica, završio je enologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu te odradio i praksu u Južnoj Africi, a drugi sin Bernard otisnuo se u kuharske vode i upravo je na praksi u zagrebačkom restoranu Dubravkin put  kod ugledne chefice Priske Thuring!

Inače, uz klasična i sjajna jednosortna vina od Rizlinga rajnskoga (u svježoj varijanti ali i u blago maceriranoj te uz dozrijevanje na finom talogu u drvenoj bačvi), zatim Sauvignona, pa Chardonnaya sur lie, crnjake od Syraha i Pinota crnoga,  Koraci sada imaju i ružičasti sivi pinot iz 2011 rađen uz trotjednu maceraciju s alkoholnom fermentacijom u barriqueu i s jednogodišnjim dozrijevanjem na finom talogu u drvu, a s berbom 2011 krenuli su i u pjenušce, bjeli od Chardonnaya i Pinota crnoga vinificiranog na bijelo, te ružičasti od Pinota crnoga i Syraha. Uskoro s njima izlaze na tržište. Što se tiče destilata, od njih kao sjajan pamtim onaj u ovom našem okružju malo neobičan i ne baš čest – calvados!  ■

Mike Grgich 1ZAKLADA MILJENKO GRGIĆ – Prvi april, ali je sve istina!

Miljenko Grgić, naš vinar porijeklom iz Dalmacije a koji već dugo živi i radi u SAD, i vodi vinski posjed Grgich Hills Estate, 1. travnja navršava 93 godine! SRETNO!

Miljenko Grgić ostat će zapamćen po tome što se još kao student enologije proslavio na svjetskoj razini 1976. godine na historijskom kušanju znanome kao The Paris Tasting a riječ je bila o degustaciji naslijepo i vrednovanju kalifornijskih i burgundijskih chardonnaya, te cabernet sauvignona. Tada je sa Chardonnayem 1973, koji je kreirao za podrum Chateau Montelena, potukao razvikane burgundijce i otvorio novu, svijetlu  stranicu u povijesti američkog vinarstva.

Miljenko Grgić, koji je 1995. diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu u dobi od 72 godine, ostaje zabilježen kao valjda najstariji diplomant na svijetu!

Miljenko Grgić odigrao je važnu ulogu u otkriću da je zavičaj Zinfandela u Hrvatskoj.

Miljenko Grgić 2004. godine primio je u Hrvatskoj Zlatnu kunu za životno djelo.

Miljenko Grgich među prvima je, 2008., primljen u Kuću slavnih vinara utemeljenu u vinorodnoj dolini Napa.

Lijepa starost, bogat i sadržajan život.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGrgich, koji nikad nije zaboravio zavičaj, ali ni svoj studij na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i koji već godinama ima i vinariju na Pelješcu (pošip i plavac mali), utemeljitelj je zaklade pod svojim imenom a kojoj je cilj stipendiranjem višemjesečnog radnog i edukativnog boravka u ponajboljim kalifornijskim vinskim podrumima pomoći najvrijednijim studentima zagrebačkog Agronomskog fakulteta što su već na samome kraju studija da se dodatno obrazuju i steknu nova praktična iskustva na enološkom području, sve na korist općeg razvoja i unaprjeđenja hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Unatrag par godina po nekoliko najboljih studenata enologije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dobiva od Zaklade Miljenko Grgich stipendiju za četveromjesečni boravak s učenjem u nekoj od uglednih vinarija, zasad onih u Kaliforniji. Grgich je još u nečemu išao na ruku svom Agronomskom fakultetu u Zagrebu: 10.000 kuna od nagrade dobivene za životno djelo darovao je Fakultetu za podizanje banke gena vinove loze!

Prošle godine stipendisti Zaklade Miljenko Grgić bili su Marija Miošić, Matija Lešković te Iva Šikuten. Marija i Matija proveli su na edukaciji u obiteljskoj vinariji Cakebread Callars što u svjetski glasovitoj vinorodnoj dolini Napa – koju, inače, godišnje posjeti oko 4,5 milijuna turista! – ima 240 hektara vinograda, a Iva Šikuten pak provela je svoj staž u kući Ferrari Carano, sa 610 hektara pod trsjem i s 12.000 barriquea samo u podrumima za bijelo vino, u drugoj znanoj kalifornijskoj vinorodnoj dolini, Sonomi, koja od vinske produkcije i vinskog turizma godišnje navodno ostvari više od osam milijuna dolara! Marija je u Cakebread Cellarsu radila i učila u odjelu za bijela vina, a Matija u odjelu za crnjake.

Grgich buteljkePo povratku Hrvatsku, Marija, Matija i Iva na Agronomskom fakultetu održali su, dakako u nazočnosti dekana fakulteta Zorana Grgića te prodekanice prof. dr. Jasminke Karoglan Kontić, predstojnika Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo prof. dr. Edija Maletića i čelnika Zavoda za genetiku prof. dr. Ivana Pejića, za svoje kolege ali i za medije javnog informiranja predavanje o svojim iskustvima. Prvo na što su ih Amerikanci upozoravali bila je nužnost besprijekornih čistoće i higijene u podrumu, a dojmilo ih se i nešto i te kako primjenjivo u Hrvatskoj posebice na jugu, gdje zna ljeti i u ranu jesen biti jako vruće pa i sušno, mada ne i tako kao u Kaliforniji: berba noću i pred jutro, dok su temperature takve da omogućavaju očuvanje aroma i svježine u grožđu. Impresionirali su ih i moderni uređaji za optičko sortiranje zdravih i posve zrelih bobica za premium vina. Vidjeli su i još nešto posebno, a što se koristi u vrućoj Kaliforniji gdje se u grožđu lako nakupi vrlo velika količina sladora koja daje osobito visoki alkohol u vinu, lako iznad 15 pa i 16 vol %, što s jedne strane može remetiti sklad vina a s druge strane u SAD podliježe drukčijem režimu poreznog opterećenja, dakako, za takvo prejako vino treba platiti veći porez, a da se to izbjegne rabi se uređaj koji služi za razrjeđivanje vina vodom do mjere da vino ne prelazi porezno kritičnu vrijednost u maliganima.

Upitao sam svo troje – Mariju, Ivu i Matiju jesu li oni možda iz vinogradarsko-vinarskih obitelji pa da zaposlenje nađu na svom obiteljskom posjedu, a odgovor je bio da nisu. Marija i Matija vjeruju da će naći posao kao enolozi u nekom od podruma, dobra referenca i za dobivanje posla u inozemstvu svakako im je iskustvo stečeno u Americi, a Iva Šikuten kaže mi da preferira raditi u okviru akademske zajednice. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERACIPELICE-LUTALICEJosipa Andrijanić jedna je od onih koje ne drži mjesto. Proputovala je raznim vinogorjima na našemu planetu, bila na praksi i radila u raznim renomiranim vinskim podrumima gdje se moglo upiti znanje i steći iskustvo.

Sjećam se kad je počinjala svoju eno-karijeru, i kad sam je susreo zaposlenu kod Ivana Enjingija u Kutjevu. Nije se tamo dugo zadržala, krenula je u svijet, obišla sve što je trebalo obići, učila, i došla natrag te počela surađivati s vinskim podrumima u ovim krajevima. Na posjedu Josipa Nuića u BiH zaslužna, među ostalime, za sjajan Trnjak! Koji sam prvi put kušao prije godinu ili dvije na ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj, upravo taj Trnjak našao se na degustaciji u mojemu žiriju. Sad je Josipa angažirana u odličnom makedonskom podrumu Chateau Kamnik. Još nađe vremena za skitanje eno-područjima po raznim meridijanima i paralelama…

I tako mi padne napamet sjajan prijevod engleskoga pojma (pa ne moramo baš u svemu rabiti engleski!) FLYING WINEMAKER. A taj prijevod glasi: CIPELICE LUTALICE! To je naziv Josipinog bloga! ■

challengee-2015marche-int-du-vin_V2-400x600-HD-cadréeCHALLENGE INTERNATIONAL du VIN BOURG en GIRONDE – U živopisnom gradiću Bourg en Gironde kod Bordeauxa, osnovanome krajem 16. stoljeća,  bit će na prijelazu ožujka u travanj festival vina nagrađenih na međunarodnom ocjenjivanju Challenge International du Vin 2016 što ove godine obilježava 40 godina postojanja. Kažu da je ovo ocjenjivanje najveće međunarodno ocjenjivanje plemenite kapljice u Francuskoj. Uz vinare, kao izlagači pojavit će se i autori raznih knjiga o vinu. Počasni predsjednik 40. Challenge International du Vin kanadski sommelier i vinski pisac Jacques Orhon promovirat će ovdje svoju novu knjigu Le Vin Snob. Manifestacija je prodajnog karaktera. Kao poseban gost u povodu ove okrugle godišnjice bit će – Lijepa naša. Za Francuze predviđena je i prezentacija aktualne Vinske Hrvatske. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAROZA ZA DAMERužičasto u Red Red Wine Baru, u Zagrebu. Robert Naprta, znan kao novinar ali i pisac scenarija za tv-sapunice, a koji se sada bavi proizvodnjom vina u Međimurju, uz Dan žena prezentirao je svoj slatkasti Rosé 2015, kaže: dizajniran tako da se dopadne ženama. Naprta, koji ima vinariju nazvanu Solum i koji – za svaki slučaj na latinskome: Vina bona solum bibite – preporučuje konzumaciju samo dobrih vina, Bakhovu se nektaru okrenuo prije sedam godina a s prvim je vinom izašao 2009. Proizvodi godišnje oko 10.000 butelja, i ako bi se i širio veli da bi to bilo neznatno. U Vugrišincu u Međimurju brine o vlastitih pola hektara pod trsjem te o 0,7 ha u zakupu, a po potrebi i otkupljuje grožđe. Od međimurske sirovine proizvodi samo bijelo vino, i to chardonnay sur lie, a ružičasto i crno su od Cabernet sauvignona što ga kupi u Slavoniji u brodskom Stupniku. Da ne bi od vina napravio sapunicu, angažirao je enologa, a to je Varaždinac Nikola Vrbanić.  Od iduće berbe Naprta planira ući u suradnju s Agromeđimurjem i eventualno startati i s kapljicom od Sauvignona bijeloga. ■

Belje Zovko, disa Goran MilicevicMEDALJA ZA POZNIJU DOB! – Kad sam s ocjenjivanja Chardonnay du Monde 2016 – svojevrsnog svjetskog prvenstva vina od sorte Chardonnay – održanoga ovih dana u Burgundiji dobio izvještaj o ishodu hrvatskoga nastupa tamo, najprije nisam mogao vjerovati čitam li ja to dobro: pisalo je da je u konkurenciji 782 chardonnaya iz 39 zemalja svijeta Chardonnay 2006 Goldberg vrhunsko vino kuće Belje osvojio srebrnu medalju! Uspjeh hrvatskog chardonnaya u domovini Chardonnaya dojmio me se, a nije me začudilo odličje koliko godina berbe: u vrijeme kad sve više proizvođača želi izaći pred javnost sa što mlađim vinom do mjere da to već zabrinjavajuće miriše na enopedofiliju, Baranjci su se odvažili poslati na vrednovanje svojega veterana! Bravo!

Kušači, od kojih je u odnosu na domaćine Francuze više od 50 posto bilo iz inozemstva, i koji su dodijelili ukupno 63 zlata i 196 srebra, u poplavi adolescencije umjeli su i te kako prepoznati i vrijednost – dedeka!

Nakon čestitke Belju razgovaram sa glavnom enologinjom Suzanom Zovko, na slici s direktorom Belja Goranom Miličevićem: kako je pala odluka poslati na to ocjenjivanje 10 godina staro vino?

– Ovo vino iz 2006 bilo je prvo koje je uključeno u našu liniju Goldberg. Prije nekog vremena pojavila se zamisao da bismo mogli malo pogledati u našu arhivu i vidjeti što se tamo događa u bocama. Rezultat testa dopao nam se i odlučili smo poslati taj chardonnay da vidimo i reakciju stručnjaka iz svijeta. Drago nam je da se i njima dopalo. Znači, idemo pravim putem. Moram reći da su se nas u Belju, uz taj chardonnay iz serije Goldberg, vrlo ugodno dojmili i Chardonnay 2006 iz grupe vrhunskih vina, te Graševina vrhunska i Graševina vrhunska Goldberg. S tim vinima ovih dana krećemo na tržište, ponudit ćemo ih u kategoriji arhivske kapljice i vjerujemo da će domaći šmekeri biti i te kako zadovoljni ■

_______________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Počivao u miru!

In Memoriam

ZLATAN GRAND CRUH! – Otišao je iznenada, izravno s plavog mora, preko svojega grand crua (čitaj: grand kru) Svete Nedjelje prema nebu, kroz oblake… Bio je Zlatan od početka. Bio je grand (velik) kao kuća. Bio je dobar kao kruh. Bio je, osobno, grand cru. Naš dragi ZLATAN GRAND CRU(H)… ■

_______________

MUZEJ MIMARA: IZLOŽBA – TRIJU KRAUTHAKERA! – Nije dovoljan samo jedan, nego su ih tu na kupu – tri! Bogme, posla je s njima toliko da i sâm Vlado mora priskočiti upomoć  slikaru i fotografu Anti Krešiću, koji je, kako se vidi na slici, napravio dva njegova klona! Dok se Krešić i Vlado Krauthaker gombaju s rezultatima Krešićeva umjetničkog rada, fotić Svijeta u čaši OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarko Čolić revno snima, međutim tu nije i finale, ovo su samo pripreme za veliko finale. Već godinama kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker okuplja oko sebe umjetnike na likovnoj koloniji gdje se crta tehnikom vinorela (dakako uz uporabu vina!), a gdje se oslikavaju bačvice koje više nisu u enološkoj funkciji ali ih je bilo šteta baciti pa se Vlado dosjetio da od njih napravi ukrase s umjetničkom dimenzijom. I sad eto ti ukrasi s potpisima istaknutih naših likovnjaka kao autora izlaze i pred širu javnost, na nekoliko izložbi koje će u travnju i svibnju biti u Zagrebu. Prva izložba Krauthakerovih oslikanih barriquea otvara se 15. travnja u zagrebačkom Muzeju Mimara, dakako uz prigodni domijenak (hallo, ljubitelji: vino će se, međutim, točiti ne iz barriquea nego iz butelja!), a trajat će deset dana. Nakon toga izložba seli na 10 dana u susjedni hotel Westin, a potom će biti 10 dana i u hotelu Esplanade… ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVINO i MASLINOVO ULJE, i OBRATNO… – Lutajući već oko 20 godina veljačom i po više od tjedan dana talijanskom Toscanom u okviru promocija vina nazvanih Anteprima di Toscana / Tuscany Taste vidio sam da se većina tamošnjih proizvođača plemenite kapljice vrlo ozbiljno posvećuje i maslinovu ulju, i od ploda sa stabala iz vlastitih maslinika proizvodi sjajno ekstra-djevičansko ulje od ulike. U našoj Istri slično, ali – obrnuto: maslinari se okreću i vinu! Jedan od primjera je Danijel Kraljević Cuj iz okolice Umaga, na slikama u uljari i u podrumu uz bačvu s teranom, a drugi je Klaudio Ipša iz Livada kod Motovuna, na slici s urednikom i voditeljem na Hrvatskome Radiju  Ljudevitom Grgurićem Grgom i sommelierom OLYMPUS DIGITAL CAMERAKlaudijom Jurčićem.

Danijel Kraljević, koji, inače, u svojoj modernoj mini-uljari kapaciteta prerade 700 kg na sat, uz vlastite masline (sorte: Buža, Crnica, Istarska bjelica te strane Leccino i Casaliva) za svoje ulje, prerađuje i masline i za neke od najboljih istarskih/hrvatskih ponuđača ulja, gospodari s oko osam hektara vinograda na pozicijama Baština i Vela Boška te Santa Lucia, na crvenici, na bijeloj i sivoj zemlji. Na poziciji Baština je Cujev vinograd zasađen na terenu na kojemu prije toga 60 godina ništa nije bilo sađeno, tako da se tlo i te kako odmorilo. Cuj proizvodi oko 4500 boca godišnje, od sorata Malvazija istarska, vino koje je zamislio dijelom posebno u svježoj varijanti a dijelom posebno i kao kapljicu dozrijevanu na finom talogu godinu dana, pa Chardonnay i Teran, Muškat momjanski te Merlot. Nije se zadržao samo na mirnome vinu nego je s malvazijom krenuo i u pjenušac, klasičnom metodom. Vrlo lijepi malvazija iz 2015 (mlada varijanta već napunjena u bocu; kušana iz butelje) i teran (koji, dakako, još počiva u drvu; kušan iz velike bačve).

OLYMPUS DIGITAL CAMERASpomenuta vina iz 2015 svakako pokazuju kvalitativni napredak u Cujevoj kapljici, a on to, osim s godištem visoke kakvoće, objašnjava, kao posebno bitnime, i primjenom novog načina rezidbe i pažljivije defolijacije a što je naučio na tečaju kod osobito cijenjenog i od prije koju godinu i u bordoškome kraju jako traženog talijanskog stručnjaka za rad u vinogradu Marca Simonita s područja Gorizije. Bit ovih zahvata koje preporučuje Simonit je da kao rezultat daje kvalitetnije dozrijevanje općenito te ujednačeno dozrijevanje svih grozdova, a igra s lisnom masom osim boljem fenolnom sazrijevanju pomaže, ovisno o postupcima vezano uz planirani proizvod, bolje nakupljanje sladora za dobivanje mirnoga vina, ali i nešto slabije nakupljanje sladora te očuvanje nužnih kiselina kad se želi dobiti pjenušac. ■

Rovinj 02DAMIR i NATALINA: VUP – Da: ne VIP, nego VUP, bolje reći VUPT, odnosno vino, ulje, povrće, kombinirano s turizmom.  Rovinj je baza, a Rovinj je ljepota za sebe. Vrijedi tamo ostati koji dan, i uživati u staroj jezgri, ako ne drugo a ono barem uz pogled na crkvu svete Fume ili Eufemije, zaštitnice grada. Jesu li slučajno – ili su mogli utjecati na to da to bude namjerno – baš tamo gdje se nalaze sa svojm kućom i centralom, ne znam, ali očito je da je lokacija (za užitak) odlična.

OLYMPUS DIGITAL CAMERADamir i Natalina Dobravac u zelenilu na uzvisini s koje se pruža lijepi pogled na toranj crkve svete Fume i na more, imaju krasnu Villu Dobravac, kompleks s hotelom, terasom, vinskim podrumom, kušaonicom vina. Osnovna im je djelatnost produkcija povrća i pružanje usluge smještaja za turiste – raspolažu s 13 dvokrevetnih soba i tri apartmana, ukupno 40 kreveta. Vino i ulje na neki način nadgradnja su. Damir Dobravac veli da posluju odlično: sa svojim, dakle domaćim, povrćem opskrbljuju 40 posto ugostiteljskih objekata Rovinja. A Natalina domeće kako svake godine kroz njihov hotelčić prođu predstavnici do tridesetak raznih nacija svijeta. Najbolji potrošači su, dodaje, Austrijanci, potom Nijemci, koji preferiraju crno vino, pa Skandinavci i Amerikanci, koji vole moćna crna vina iz barriquea, zatim gosti iz Hong Konga i Singapura, te Talijani, koji pak obožavaju svježu mladu bijelu kapljicu.

Dobravci, kojima u promidžbi pomaže istarska sommelierka Karin Rupena Perdec (slika) gospodare s pet hektara vinograda – s vinom su startali 2007., danas mogu ponuditi oko 18.000 buteja u šest etiketa, zatim s pet hektara maslinika sa 110 stabala masline, i s pet hektara terena za uzgoj voća i povrća. Vinske sorte koje uzgajaju su Malvazija istarska, Chardonnay, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc. Većina vina su mješavine sorata, a nose nazive iz glazbenoga svijeta jer Natalina se bavi i glazbom (pjeva) – Suita, Sonata, te Fuga od terana (60 % od čega je oko 3 % sušenoga pod trijemom sedam dana), cabernet sauvignona, cabernet franca i ancilotte, dozrijevana dvije godine u barriqueu, zatim tu su i macerirani Simfonia orange, te desertni, slatki Allegro od Muškata žutoga s time da je jedan dio grožđa prosušivan (passito), kao najnoviji je, od 2010., pjenušac, s kojime sada izlaze van. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERACORONIKINI ZAOKRETIMoreno Coronica, doživljavam ga kao jednog od najboljih vinogradara/vinara u Istri, ali i u Lijepoj našoj, i jednog od najiskrenijih vinogradara i vinara Istre, ali svakako i Hrvatske. Sada s 21 hektarom pod vinovom lozom, želja mu je dosegnuti 25 ha, sorte su Malvazija istarska, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon…. Ruke žuljave i karakteristično tamne od rada u trsju i u podrumu, mozak s vizijom, oči žive, one i uši željni da upiju svako iskustvo bitno za realizaciju OLYMPUS DIGITAL CAMERAvrhunskog proizvoda. Filozofija: što manje intervencija (čitaj: tretmana) u trsju i u podrumu, strpljivost na način da se sredstvima, dakle umjetno i nimalo umjetnički!, ne požuruje priroda, cilj: dobiti maksimalno moguće ekološki čisti i što je više moguće za teritorij i sortu tipičan te karakteran – umjetnički! – proizvod, dovoljno elaboriran i zreo ovisno o kategoriji vina (mlado, odležano). Već tri godine Coronica se druži s Markom Simonitom iz Furlanije, stručnjakom za vinogradarstvo koji mu je, veli, otkrio nove puteve u radu u vinogradu, npr. važnost da se trs što više ukopava u zemlju kako ne bi ovisio o suši i kako bi u plod iz tla doveo što više sastojaka specifičnih za teritorij, pa poseban sustav rezidbe i održavanje lisne mase na drukčiji način od onoga konvencionalnoga,  a što omogućuje dobivanje boljega grožđa. Gran Malvazija – izvrsna, Grabar vrlo dobar, GranTeran svakako jedno od najboljih hrvatskih vina već godinama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANedavni posjet Morenu ukazuje na bitne novije promjene kod njega: još do prije nekog vremena poznavao sam ga kao nervčika, nekad jače izraženoga, nekad prikrivenog. Sad zacijelo znam i zašto je bio takav! Nakon operacije kralježnice i oslobođenja pritiska na živac koji je uzrokovao bolove, priznao je – i do ludila, on je drugi čovjek: miran, staložen, nova osoba. Održao je izvanrednu, profesionalnu prezentaciju svojega posjeda, ovako kako je to on sada učinio u nas se susreće rijetko. S novim žarom pristupa ne samo trsu i kapljici u nastajanju – mirnome vinu prirodao je i pjenušac klasičnom metodom, inače namijenjen za plasman prvenstveno na kućnome pragu i eventualno tek u kojoj najboljoj vinoteci odnosno kojem ponajboljem restoranu u Hrvatskoj – nego i dovršenju uređenja novog velikog modernog podruma, građevine s posebnim dijelom i za prihvat gostiju, koji će, kad bude posve gotov, omogućiti optimalne uvjete za kreaciju Bakhova nektara i za rafiniranu ugostiteljsku ponudu/uslugu.

– Drukčiji mi je pristup u vinogradu, znatno bolji od onog prijašnjega. U grožđu dobijem više svježine i bolju strukturu. Posebno je to važno za Gran Malvaziju. Prije sam išao ne samo na nizak prinos nego i na kasniju berbu, na duže držanje vina u barriqueu, međutim danas zahvaljujući drukčijem radu u vinogradu ne berem tako kasno, a šećer i kiseline bolji su mi. Da vino ne opteretim drvom i da u njemu bude više voćnosti smanjio sam boravak kapljice u drvu a barriqueima sam pridodao i velike hrastove bačve… – kaže Moreno Coronica. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERANIŠTA BEZ ADVOKATA – Pakt je sklopljen. Uz Tomčev pjenušac, Chateau Chalon vin jaune iz francuske pokrajine Jura, Eru i My Way makedonskog Bovina, Six Grapes porto reserve portugalskog Graham’sa i Tokay 6 Culture mađarskog Holdvoglyja. Odluka je pala: nikamo više bez odvjetnika! Dražen Boban iz zagrebačkog Vinodola, Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i Željko Suhadolnik odlučili su pružiti priliku zagrebačkom odvjetniku Jošku Palihniću da konačno i on jače u medijskome smislu izađe u javnost, pa – ne možemo više u medijima javnog informiranja stalno gledati samo četiri uvijek ista advokata… ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERALIJEPA NAŠA PRIČA – Dobro kaže Dražen Boban, inače brat svog prezimenjaka Zvonimira a u slobodno vrijeme vlasnik i voditelj zagrebačkog restorana Vinodol: Nije problem kriza, koliko treba predanije i smišljenije raditi. i koliko treba smanjiti očekivanja. Boban u svakome slučaju, očito, dobro radi, trsi se, a je li odnosno koliko je smanjio očekivanja ne zna se, zna se međutim da mu je restoran odlično posjećen, o ručku i večeri gotovo pun ili posve pun. A riječ je o golemome prostoru: uz onaj izvorni klasični zatvoreni lokal, Vinodol sada obuhvaća i cijelo jedno veliko, naravno nadsvođeno i prikladno preuređeno dvorište u stambenoj zgradi u središtu Zagreba. Treba to znati napuniti! Boban stalno nešto smišlja, a od nedavno svojim jelima goste pokušava povesti na putovanje Lijepom našom. Najnovije je predjelo nazvano Naša priča (a moglo je biti Lijepa naša priča!): na pladnju se nude mesne i mliječne prerađevine te povrće i začini svojstveni svakoj hrvatskoj regiji, primjerice istarski pršut i istarska kobasica od boškarina s malvazijom, dalmatinski pršut, slavonski kulen, međimursko meso it tiblice,

Lijepa naša priča

Lijepa naša priča

kobasice i pršut od divljači, podravska prgica, domaći svježi kozji sir, paški sir… Bogata je i plata s desertom, ovdje bi međutim za hrvatski restoran u Hrvatskoj bilo poželjno zvučne strane nazive promijeniti s domaćima te tako i domaćima dati priliku da postanu zvučni. Svakako bi lijepo bilo na pladnju vidjeti i rafiole i imotsku (Bobani su iz Imotskoga!) tortu, ali i makarsku tortu (makarana), pa i rapsku tortu, klasične orahnjaču i makovnjaču… Dražen kaže da imotsku tortu zasad treba posebno naručiti jer originalna izrada je komplicirana, ali ipak – njena je prednost ta što može i odstajati… Možda za početak, kao i kod svega, malo se jače potruditi oko promidžbe… Ako smo svi (mi potrošači) toliki patrioti kakvima se prikazujemo, spomenute torte ne bi trebale imati problema s plasmanom. Bitno je međutim da su one ODLIČNE! Stoga i s te strane ne bi trebalo biti problema s plasmanom… ■

NOVITETI ZAGREB VINO.COM-a – Prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com najavljuje značajne promjene vezane uz taj popularni festival. Nakon punog jednog festivalskog desetljeća to je zapravo i logično. Ali, kao što i naš novi premijer oko nekih stvari dugo skriva izravne odgovore na pitanja, tako i Dropuljić zasad još ne želi odati o čemu razmišlja. Tek kroz maglicu izlazi da bi htio, među ostalime, izlagačima i posjetiteljima osigurati veći komfor. Nije vrijedilo nagovarati ga da ispriča konkretno i detaljno što mu je u glavi. Za svaki slučaj tu je, pored njega, odvjetnik, a to je, opet, Joško Palihnić. ■

Grabovac Jakob i SrpekMACERIRANA KUJUNDŽUŠADugo macerirano, a ne nužno i narančasto, kaže Milan Grabovac s vinskog posjeda što ga je utemeljio njegov otac Ante, nekad zastupnik u Hrvatskome saboru. Nedavno je obitelj Grabovac iz Imotskoga prezentirala je Kujundžušu 2015 rađenu uz 40 dana maceracije u bačvama zapremnine 500 litara. I meni se već neko vrijeme vrzmala po glavi ideja o maceraciji s alkoholnom fermentacijom nekih sorata tipičnih za neke naše krajeve ali u vinu tržišno u širem smislu nedovoljno prepoznatih, primjerice mislio sam na zelinsku Kraljevinu i baš i na imotsku Kujundžušu. Maceracija bi zasigurno pomogla boljoj strukuturi, a tehnologija koja pretpostavlja na eko i zdrav način uzgojeno te birano posve zrelo grožđe pridonijela bi većoj kakvoći, novi stil valjda i promidžbi. Grabovci međutim nisu skloni ekstremima, pa po Milanovim riječima tu maceriranu kujundžušu namjeravaju spojiti s vinom od iste sirovine ali koje nije macerirano, no dozrijeva i dozrijevat će još neko kraće vrijeme na finom talogu. Nakon sljubljivanja i malo vremena ostavljenoga da se vina bolje prožmu, sljube se, vino bi, kako je najavljeno, na tržište krenulo krajem lipnja. Milan Grabovac, na slici s vinarom Ilijom Jakobovićem (Vina Jakob) i vinotekarom Ivanom Srpekom (Bornstei) veli da su takvim načinom već radili kujundžušu iz berbe 2014. i da se rezultat pokazao kao jako dobar. ■

Vinska kraljica, desno, sa svojom prvom pratiljom

Vinska kraljica, desno, sa svojom prvom pratiljom

VINSKA KRALJICA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE – I Sisačko-moslavačka županija ima svoju kraljicu. S krunom na glavi u Esplanadi na En Primeuru pojavljuje se Donatella Panković iz Novske. Ona nije iz vinske obitelji, što se u nekim izborima vinske kraljice uzma kao jedan od kriterija, ali veli da vino voli i da je puno učila o njemu i dobro se pripremila za prezentacije županijske kapljice. ■

  1. Sajam proizvoda hrvatskog sela

OD ŠPEKA, SLANINE i KOBASICA, VINA i RAKIJE DO – SIKAVICE – Sikavica, ma kako čudno zvučao taj naziv, trenutno je u modi! Ovih 40 dana posta od završetka karnevala pa do Uskrsa predviđeno je bilo i za čišćenje organizma, ali ne samo da nisam siguran da nije bilo nestašluka nego sam siguran da ih je i te kako bilo. A sad

Sjeme sikavice

Sjeme sikavice

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUskrs, pa nakon njega gurmanski poroci iz – privremene ilegale ponovno u legalu! Kako onda očistiti organizam? Tu je, kažu, kao spas upravo sikavica, ona kao preparat ne dolazi nužno iz farmaceutskih krugova nego stiže i s OPG-a, ne prati je – barem do sada nisam čuo – govorom onaj grozni, brzinom na mlazni pogon i iritantno na TV i na radiju izblebetani apel Za sva pitanja u vezi s načinom uzimanja te s djelovanjem i mogućim kontraindikacijama konzultirajte se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom… ali to upozorenje prati je na prospektu.

Manda Bačlija

Manda Bačlija

Sikavica je vrsta žitarice od koje se rade granulat i ulje, i koja se miješa i s medom, pa se u takvim oblicima preporučuje npr. za čišćenje jetre. Na 15. Sajmu proizvoda hrvatskog sela moglo se vidjeti sikavicu u izvornome stanju (sjemenkama) i proizvode od nje. Popriličan prostor za stolom zauzela je tvrtka Matičnjak Ive i Mande Bačlije.  Matičnjak ima veliku lepezu artikala, proizvodi ulja od sjemenki konoplje, crnog kima, podlanka, sikavice, grožđa, nara, amaranta, uljane repice, oraha, marelice, lješnjaka, zatim granulat od sikavice te mješavine s medom… Za ulje od sikavice (Sylbium Marianum) Manda Bačlija će reći da je izvor linolne kisleine, vitamina E i silimarina. Ulje ne izaziva alergije, koristi se u prehrani za salatu, kao dodatak prehrani, a i u kozmetici. Ulje sikavice navodno sadrži 65 posto polinezasićenih masnih kiselina (oko 2 % omega-3 i 62 % omega-6), zatim 22 posto oleinske kisleine i vrlo malo zasićenih maslnih kiselina. Nema kolesterola, vitamina E ima 50 mg na 100 grama, a

Sirevi obitelji Šestak s Plešivice

Sirevi obitelji Šestak s Plešivice

sylmarin-kompeksa 3,58 mg na kilogram…

Po 15. put u Zagrebu je, u šatoru kod Boćarskoga doma, održan Sajam proizvoda hrvatskog sela. Prilika za kušanje izvornih domaćih proizvoda, ali i za kupnju tih proizvoda izravno od proizvođača. Nakon postaje sa sikavicom zastao sam kod nečeg sasma drukčijega, suprotnoga s gurmanskog aspekta – domaćeg špeka – snježno bijele slanine prošarane krasnom živom crvenom bojom mesa a od crne slavonske svinje (njam njam!), te kod kulenove seke ali i domaćih

Sir Cardinal i

Radomir Marić s istarskim sirom Cardinal i Stanko Šarčević iz Bošnjaka sa svojom slaninom

rakija iz proizvodnje OPG Stanka Šarčevića iz Bošnjaka, kao i, u neposrednom mu susjedstvu, kod raznih sireva tvrtke Cardinal iz Kanfanara, koju je prezentirao direktor Radomir Marić… I tu čuo, zamislite, sljedeće, na razini svetogrđa: taj sjajan ali donekle još živi špek te kuleni iz lanjske proizvodnje poslužit će se u Bošnjacima za Uskrs – kuhani!… Pa, zašto takve specijalitete namijenjene da se režu i jedu sirovi – sad kuhati? Stanko Šarčević objašnjava: i slanina i kuleni još nisu završili svoj proces dozrijevanja, sad su još, upravo kako sam maločas naveo, još živi, a gotovi za jelo bez termičke obrade bit će tek za koji mjesec, vjerojatno s početkom ljeta… To je eto ta naša neshvatljiva žurba, eto i s hranom, a i s vinom: još malo pa će se u silnom nestrpljenju vino početi konzumirati neposredno po berbi! Ovakve slučajeve nazivam eno-gastro pedofilijom i bagateliziranjem iznimnog specijaliteta te (potencijalno) iznimne plemenite kapljice…

Prof

Prof. dr. Damir Kovačić i prof. Tomislav Budin

I, na kraju, susret, uz gemišt, s prof. dr. Damirom Kovačićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i s prof. Tomislavom Budinom. Prof. dr. Kovačić je imao razloga za slavlje: od njega je, prije desetljeća i pola, i krenuo ovaj sajam proizvoda hrvatskoga sela zamišljen da proizvođačima sa sela prezentacijama u velegradu olakša plasman domaćih, lokalnih produkata i specijaliteta. Prof. dr. Kovačić i prof. Budin u – odličnom izdanju i odličnoj formi, nisu mi spominjali sikavicu. Bit će da je kod njih riječ ne o grijehu pa pokajanju i nastojanju ispravljanja (sikavicom…) posljedica od učinjenih prekoračenja za stolom, nego o (jednostavno za reći i za gledati sa strane, a mnogima teško za primijeniti!) – umjerenosti… ■

Chianti cl Giro d ItaliaGIRO D’ITALIA 2016 u GOSTIMA KOD CRNOG PIJETLA – Ljubitelji biciklizma: famozni Giro d’Italia ove godine traje od 6. do 29. svibnja. U nedjelju 15. svibnja dolazi u goste Crnome pijetlu (Gallo Nero) – dotaknut će dakle i famoznu vinorodnu Toscanu i apelaciju Chianti Classico. Najavljeno je da se dionica vozi od mjesta Radda in Chianti do Grevea u Chiantiju. Hoće li toga dana bočice s tekućom okrepom pričvršćene na biciklima biti napunjene vodom, ili famoznim – chianti classicom?!…. Hoće li večera biti na bazi pijetla – galloinvino / coq au vin, naravno u tome slučaju ne bi se dirali oni izvorno crni pjetlovi (Gallo Nero) nego oni svih drugih boja, a koji na tanjuru jednostavno moraju završiti kao crni ako se već tako dugo pod muss kupaju u vrućem chianti classicu! ■

Friscic i Sneler

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Joža i Šneki: nekad i sad

OD PIONIRA DO VETERANA DOMOVINSKOG SOMMELIJERSTVA: Nekad i sad: Ivan Šneler i Josip Friščić, hotel Esplanade * * * * * Zagreb. ■

Kovacevic enjambeur 1NA VISOKOJ POZICIJI – Na visokoj poziciji i, dakako, pogled s visoka. Ivica Kovačević, desna ruka u bračkog hotelijera i poduzetnika Jake Andabaka u vođenju tvrtke, inače i predsjednik Udruge dalmatinskih vinogradara/vinara

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Oštrim okom i uvijek spremnom kamerom legende Marka Čolića

LJEPOTA u LJEPOTI (gore) i PLEŠIVICA CURICA – Oštrim okom i uvijek spremnom kamerom legende Marka Čolića.

Kak su punili nasi stariKAK’ SU PUNILI NAŠI STARI… – Da, evo na slici nekadašnje, drvene sprave za čepljenje napunjenih boca.

Turizam

BRUSSELS AIR i INDONEZIJA –  Sajam turizma Place2Go u zagrebačkom Boćarskom domu. Indonezija je sebi dala dosta truda u prezentaciji. Atraktivni lokalni kostimi na našim ljepoticama, okusni indonezijski slani i slatki specijaliteti u kombinaciji s hrvatskim vinima, prijevoz do istočnoga raja u kombinaciji s Qatar Airwaysom, nagradna igra za posjetitelje sajma, da se osvoji let do odredišta…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANisu baš neka vremena za putovanja i aerodrome, ali  svejedno, lijepo je već to kad nešto dobiješ na dar, maker i voznu kartu za putovanje na koje iz opreza zbog svih ovih aktualnih zemaljskih turbulencija možda i ne misliš poći… Brussels Air također iznimno aktivan u animaciji. Energično i vrlo hrabro – da li i malo cinično?! – poziva, dakako, svojim letovima, i vozne karte također daje kao nagrade u igrama i preko naših popularnih radiostanica, na turistički posjet, u belgijsku metropolu i glavni grad EU, i to upravo u jeku hvatanja terorista po Belgiji…. Pa dobro, vidimo da se može do Bruxellesa i preko Amsterdama…

komad do komadaSPREMNE (i) ZA PLAŽU… – Dame su spremne za plažu. Turistička sezona počinje.Uvjeravaju nas da smo sigurna zemlja… ■

OZ CLARKE u AGROLAGUNI – U posjetu Agrolaguni bio je Britanac Oz Clarke, koji je s glavnim enologom te kuće Milanom Budinskim za istarske sommeliere održao radionicu  vezanu uz malvaziju. Clarke se izrazio osobito povoljno o malvazijama. Goran Kramarić, direktor Agrolagune podsjetio je da je od 2004. godine, od ulaska Agrolagune u koncern Agrokor do danas uloženo više od 30 milijuna eura u nove nasade i u najmoderniju tehnologiju proizvodnje vina, ali i kadrove. Inače, vinogradi Agrolagune protežu se na 610 hektara površine. ■                                                                        SuČ – 03/2016
Milan Budinski i Oz Clarke

SuČ – 03/2016

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: