PORTUGIESER du MONDE 2015 / BUDI SVOJ!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t   

U PEČUHU TREĆA MEĐUNARODNA SMOTRA PORTUGIZACA, OKO KOJEGA SE, IAKO SORTA OPĆENITO IMA AUTSAJDERSKI IMAGE, OČITO ISPLATI POTRUDITI VIŠE, a MALO JUŽNIJE, UZ GRANICU s HRVATSKOM, SVE u ZNAKU – VILLANY FRANCA!

Vrlo lijepi mađarski Pečuh, grad pet crkava (Fünfkirchen) i u 2010. europska prijestolnica kulture, inače smješten u mađarskoj Baranjskoj županiji (Baranya, ili Majka vina, od od bor=vino i anya=majka), nedavno je bio, po treći put, domaćin međunarodne manifestacije Portugieser du Monde, koju organizira tvrtka VinOliva Kft, izdavač vinske revije Pecsi Borozo, i koja obuhvaća strukovno ocjenjivanje portugizaca te, dan iza, i festival toga vina. Pokrovitelji su bili dr. Zsolt Páva, gradonačelnik Pečuha, te Péter Gál, zamjenik državnog tajnika u sektoru zaštite porijekla.

Ovaj put s portugiscima su u kompleksu Zsolnay, nekad glasovitoj tvornici keramike obitelji Zsolnay a danas pećuškom kulturnom centru, sudjelovali proizvođači iz osam država, među njima i oni iz Hrvatske. Uz domaćine Mađare, te nas, konkretno su još tu bili i Slovenci, Srbi, Slovaci, Česi, Austrijanci i Nijemci.  Ukupno je na ocjenjivanje 2015. stiglo 67 vina. Prve godine bilo ih je 62 iz četiri države, a lani su stigla 72 uzorka iz šest zemalja, dakle interes za sudjelovanjem među državama rastao je, što, naravno, ohrabruje organizatora.

Pečuh, Varoshaza odnosno gradska vijećnica. Dolje, glavni trg

 Tako da za iduću godinu on najavljuje bogatiju priredbu, s promocijom i knjige ne samo uspomena na dosadašnja tri festivalska izdanja nego i s prikazima sorte Portugizac i područja gdje se ona danas najviše uzgaja…

Gradonačelnik Pečuha Zsolt Páva (desno) i glavni organizator festivala Portugieser du Monde Zoltan Györffy

Degustatori su ove godine, uz domaćine, bili Slovaci, Talijani, Slovenci, Srbi i Hrvati, iz Lijepe naše pozvani smo trojica – prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb & Culinaria.vino.com te novinari Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja ispred Svijeta u čaši.

Šampioni 2015. su iz Austrije, Češke i Mađarske, a riječ je o vinima Blauer Portugieser 2014 Haralda Schachla iz vinogorja Thermenregion, pa Modrý Portugal 2012 Vita Sedlačeka iz Moravske, te Cuvéeu 2012 Borossa Czalada iz Villanya.

Zlatne medalje osvojili su Bock Pince Porta Géza Selection 2012 (Villány), Tamas Günzer Pinceszete Oportone 2013 (Villány), Zoltan Günzer Villányi Portugieser 2014 (Villány), Zoltan Günzer Villányi Portugieser 2013 (Villány), Harald Schachl Granat Portugieser 2014 (Thermenregion, Austria), Hummel Pinceszet Villányi Portugieser Gelassenheit 2012 (Villány), Mozsa Vince Paksi Vinceszet Jusztina Portugieser T 2013 (Tolna), Mozsa Vince Paksi Vinceszet Jusztina Portugieser H 2013 (Tolna), Radim Stavek Modrý Portugal 2012 (Moravska, Češka), Simon Pinceszet Egri Portugieser 2013 (Eger), Terra Parna Modrý Portugal 2011 (Malokarpatska regija, Slovačka), Imre Tiffan Ó Cuvée 2009 (Villány), Tiffan’s Pinceszet A Régimódi 2013 (Villány), Vineas Tenkes Momentum 2014 (Villány).

Od tri prezentirana hrvatska uzorka srebrnu medalju dobio je ružičasti pjenušac Poy extra sec od Mladine.  Srebra su primili i Slovenci – KZ Metlika (portugizac berba 2014), te, iz Srbije, iz Srijema, Mačkov podrum (berba 2014) i Vinarija Kiš (berba 2013).

Zsolnay kulturni centar: prostori za događanja iz domene kulture i umjetnosti, edukacije, smještajni kapaciteti, manji pogon proizvodnje keramike koji je još uvijek u funkciji

Nakon što su svi uzorci ocijenjeni u prvome krugu, prišlo se nekoj vrsti pripetavanja: najbolji iz prve runde vrednovani su ponovno, da ispliva crème de la crème. A, bogme, kreme je bilo! Na ocjenjivanju te kasnije na Zsolnay-festivalu, na kojemu je nastupilo 17 vinarija i posjetiteljima – bilo ih je nekoliko stotina – na degustaciju ponudilo pedesetak etiketa, ali i na posebno i prigodno organiziranoj izložbi-degustaciji u vinskom selu Villany u društvu s više tamošnjih vinaria lijepo se moglo zapaziti kako se i od kultivara što općenito među sortama ima status autsajdera a nimalo favorita, može proizvesti vrlo fino višegodišnje zrelo vino i plasirati ga za i – po nekoliko desetaka eura po butelji!

Za razliku od situacije u nas, drugdje portugizac srećom ne počiva samo na novoj mladoj kapljici. Natjecanje Portugieser du Monde ima tri kategorije: novi mladi portugisci, portugisci stariji od godinu dana  i cuvéei u kojima portugizac mora biti zastupljen s najmanje 25 posto. Priredba, koja je inače odlično iskustvo, odmah službenim stavom organizatora pokazuje da na portugizac nipošto ne treba gledati kao na tek mlađahnu kapljicu samo za potrošnju do kraja godine kad je bila berba ili do kraja siječnja u godini što slijedi berbu. Govori o tome i datum održavanja ocjenjivanja i festivala – sredina travnja, kad su, primjerice, portugisci u nas, na Plešivici gdje je i najviše etiketa te kapljice u Hrvatskoj i gdje im se, u nas, i najviše pridaje pažnja kao (županijskoj) robnoj marki (mladog) vina, već – riješeni.

U kulturnom centru Zsolnay lijepi je restoran s jako dobrom hranom, za koju je zadužen chef David Kisuti, jedan od inače šesteročlane grupe službeno nazvanih perspektivnih mladih kuhara Pečuha, na slici u restoranu uz peć napravljenu od materijala crni eozin što ga je proizvodila tvornica keramike Miklosa Zsolnaya. Peć je iz 1912. godine i sada je jedina takva – istinski unikat! – u Mađarskoj!

Kao kušač u Pečuhu i gost na festivalu imao sam se prilike osobno uvjeriti da se od portugisca dade dobiti i ozbiljno vino za čuvanje i na nešto duži rok, kao što je npr. slučaj i s beaujolaisima, naime i oni postoje ne samo u kategoriji primeur nego i kao poneku godinu odležana kapljica. Mađari iz vinorodne okolice Pečuha i iz Villanya podastrli su vrlo lijepe uratke stare ne samo jednu nego i po nekoliko godina a kojima je trebalo skinuti kapu, ali ne i samo zato što nisu zabrinjavajuće i posve degradirali. Tih dana u Mađarskoj susreo sam i proizvođača iz Slovačke (područje Trnave) koji portugizac obvezno dozrijeva po jednu godinu u rabljenom barriqueu i onda nakon kupažiranja najboljih barriquea jož godinu u inoksu.

Kreacija chefa Kisutija, u znaku gusje jetre

I, što je još važno za ponuđača i za njegov kraj: takav zreli portugizac dade se plasirati, kako sam vidio na smotri te kapljice u Villanyju gdje je nastupilo 12 vinskih podruma a dva su od njih kao kuriozitet nudili portugisce iz berbi 2003. i 1996! (ti su bili ipak prestarjeli, ali još uvijek pitki; vjerojatno portugizac i u najboljoj verziji ne bi trebalo čekati za konzumaciju duže od tri do četiri godine) – i po maloprodajnim cijenama od 7 do 18 pa i nešto više od 20 eura za butelju!

Ocjenjivanje: prof. Ivan Dropuljić iz Hrvatske, i Staša Cafuta Trček iz Slovenije. Dolje: svi ocjenjivači na trećem festivalu Portugieser du Monde

Zsolnay centar Pečuh, festival portugisca: veliko zanimanje

CABERNET FRANC CROCUS DHC

Dolazak u Pečuh na ocjenjivanje i festival portugisca bila je nova prigoda i za sadržajno zadržavanje u Villanyju. Uvijek vrlo rado dođem u Villany, malo atraktivno mađarsko vinogradarsko-vinsko selo neposredno uz državnu granicu s Hrvatskom (granični prijelaz Donji Miholjac/Dravaszabolcz). Glavna ulica – prepuna simpatičnih kućica u kojima su kušaonice vina lokalnih proizvođača! A na Diofaz Teru, Trgu Oraha – elegantan hotel-restoran (bor hotel-etterem) Crocus Attile Gerea, ikone vilanjskog vinogradarstva i vina. Crocus je, inače, u prijevodu šafran, a taj cvijet i mađarski izraz za nj – crocus, izabrani su za vizualni simbol lokalne apelacije Districtus Hungaricus Controllatus.

 Cabernet franc postao je Villany franc

U najnovije vrijeme posebno se kroz Crocus DHC nastoji marketinški istaknuti ono što je za Villany već dokazano kao uspjeh u praksi na licu mjesta – vino od sorte Cabernet franc! Na spomenutoj maloj vinskoj smotri nedavno u Villanyju proizvođači su, uz portugizac kao temu netom održanih ocjenjivanja i festivala, donijeli upravo i vina od Cabernet franca koja inače nastoje promovirati svijetom kao svoj adut i svojega paradnog konja. Izvrstan cabernet franc kod Attile Gerea (2009), Tamasa Günzera (2011), Zoltana Günzera (Ördög-arok ili đavolji grob, 2009), Horsta Hummela (Panthera 2011; bio-produkcija), Joszefa Bocka (2009)…

Na posjedu Wylyan (to je stari naziv za Villany; Nijemci su mu dali naziv Willand): vlasnica Monika Debreczeny

Wylyan je jako dobro organiziran i za prihvat vinskih turista, kojih je u Villanyju poprilično

 Kampanja za vilanjski cabernet franc, koji je dobio novi naziv – Villany Franc, pod mottom je Villany Naturally – 100% Franc/100% Villany. Uz  naziv ide i amblem DHC Crocus s crtežom šafrana. Cabernet franc, porijeklom iz bordoškoga kraja i poznat kao jedan od roditelja Cabernet sauvignona, već odavna raste na području Villanyja. Vino od Cabernet franca rijetko se nalazi sâmo, obično je dio mješavine, primjerice bordoškoga blenda, dakle baš i u zavičaju kultivara. U predjelu Villanyja međutim Cabernet franc daje odličan rezultat, kažu da je tu našao novu domovinu, čak glede izričaja i bolju od one prve i prave, pa je ovdje uobičajeno da ga se puni u bocu samoga, a eto izabran je i da bude zaštitni znak Villanyja. Cabernet franc iz Villanyja bude vrlo kompleksan, pun, koncentriran, voćan a s finim herbalnim nitima, elegantan.

Tako se eto u Villanyju sve više čuje novi naziv – Villany Franc!

Vinogradi oko Villanyja

 Kako sve podliježe određenim pravilima ponašanja tako je to i u slučaju Villany Franca DHC Crocus: za premium vina maksimlni dopušteni prinos po hektaru je 6000 litara, a za super premium kvalitativnu kategoriju 3500 litara po hektaru. Unutar apelacije DHC  je oko pet posto superpremium vina, 30 posto je premium vina a oko 60 posto vina u razini je classic (valjda bi se to prevedeno na našu apelaciju  smatralo kvalitetnime s kzp).

Horst Hummel (lijevo) ima odličan Cabernet franc Panthera 2011. On je, inače, taj koji svoje portugisce plasira po 17,5 jednoga te po nešto više od 20 eura po butelji drugoga. U društvu je sa slovačkim proizvođačem Jozefom Zavolenskim (Trnava), koji svoju butelju portugisca uspije istržiti za gotovo osam eura u maloprodaji

Povijest vinogradarstva i proizvodnje vina u vinogorju Villany-Siklos seže u vrijeme imperatora Proba, negdje u treće stoljeće nakon rođenja Krista. Vinogradi su uglavnom na padinama brda na između 140 i 350 metara nadmorske visine. Tlo je ilovasto-vapnenasto, s dosta prapora (loessa). Prosječna godišnja temperatura tu se kreće oko 11 Celzijevih stupnjeva, dana bez mraza je najmanje 200, a godišnje se broji više od 2150 sunčanih sati.

Vinogorje Villanyja obuhvaća ukupno nekih 2463 hektara pod trsjem. Navodno je u oblasti Villanyja oko 40 jako dobrih pozicija, kao ponajbolje slove Akasztofa, Bocor, Dobogo, Fekete-hegy, Gombas, Gonter, Hajdus, Jammertal, Konkoly, Kopar, Kovesfold, Makar, Mandolas, Ordog-arok, Pillango, Remete, Sota, Sterntal (Csillag-volgy), Varerdo, Varoshegyi, Weingarten. Od spomenutih 2463 hektara crnim je sortama zasađeno 1976 ha, a 487 bijelima. Tipične sorte Villanyja su Portugizac, Pinot crni, Frankovka, Merlot, Syrah, Cabernet franc, Cabernet sauvignon. Francuski kultivari stigli su u vilanjski dio Mađarske odavna, bordoški kultivari te ronski Syrah izvanredno su se tu snašli, i posve udomaćili.

Već prilično dugo poznajem i volim vina od Attile Gerea i Jozsefa Bocka, novi(ji) koji plijene svakako su Vylyan, Sauska. Za mene sjajno otkriće iz najnovijeg posjeta ovih dana: Horst Hummel, a i Tamas Günzer.

Veteranu Gereu, znanome i po tome što ima zajedničko poduzeće sa austrijskim (gradišćanskim) vinarom Franzom Weningerom, uvijek se rado vraćam: ovaj put iznenadio je i te kako ugodno sjajnim ozbiljnim crnim vinom Fekete Jardovany (Jardovany crni), o kojemu detaljnije u nekom idućem napisu…  ♣

S velikanima Attilom Gereom, te Joszefom Bockom. Dolje:  S Andreom Gere (Attilina kćerka) i s Tamasom Robertom iz kuće Jozsefa Bocka

 

Villany – tipično vinsko selo! Središte je ispunjeno kućicama lokalnih vinogradara/vinara koje funkcioniraju kao pilnice

Na Diofaz teru ili Trgu oraha je hotel s restoranom Attile Gerea visoke kategorije

 SuČ – 04/2015

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: