Jelo i zdravlje: istraživanja o navikama / OD GRICKALICA – ČIPS, OD UMAKA – SENF
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
VRIJEDNOST PLASIRANIH GRICKALICA u GODINI DOSIŽE U NAS 584 MILIJUNA KUNA, a VRIJEDNOST PLASIRANIH UMAKA 210,4 MILIJUNA KUNA
Često se govori o prehrani i njenom utjecaju na zdravlje, i u tome kontekstu nerijetko su na udaru različiti proizvodi koje se rado onzumira ne unutar regularnih obroka nego dosta nekontrolirano i u raznim prilikama – u kinu, na utakmici, na rođendanima, zabavama, pred televizorom dok se prate film, serija, sportska priredba… Tada se jede ne iz potrebe organizma za hranom ili iz želje za gastronomskim užitkom, nego iz dosade, valjda i iz neke nervoze, navike da nešto vrti među prstima i stavlja u usta.
Iz grupe tih proizvoda koji se vrte među prstima pa se žvaču, učestalo se spominju tzv. grickalice, a kao jednu od najraširenijih neželjenih posljedica toga grickanja navodi se pretilost, osobito među mladima. Pretpostavljajući, logično, da će pred televizorima baš za vrijeme utakmica Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj, posebice onih sa sudjelovanjem Hrvatske, zubi gledatelja samljeti brdo grickalica, magazin JaTRGOVAC iz Zagreba došao je na zamisao da, u suradnji sa specijaliziranom agencijom Hendal, upravo uoči Prvenstva organizira istraživanje o potrošnji grickalica u nas. Išlo se, napominje izvršni urednik Ja TRGOVCA Goran Pavlović, na nacionalno reprezentativni uzorak od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Provedena je stratifikacija po šest regija i po četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu se pazilo na ravnotežu prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Evo i rezultata:
Grickalice su, kao jedna od najomiljenijih razbibriga, najtraženije upravo u vrijeme velikih sportskih natjecanja. Kategorija slanih grickalica je izuzetno popularna, naime ove proizvode konzumira čak 85,3 posto ispitanika, a ne iznenađuje da je čips najpopularnija vrsta slanih grickalica.
Grupa slanih grickalica, prema Nielsenovoj klasifikaciji, obuhvaća čips od krumpira, uključujući i onaj u obliku štapića, zatim flipseve (ekstrudirane grickalice), čips od kukuruza uključujući i tortilje, zatim krekere, kokice, štapiće, perece, krušne štapiće, orašaste plodove te sjemenke.
Čips se nudi u raznim varijantama – s okusom koji vuče na pršut, na papriku, čili … Čips s okusom paprike najomiljeniji je, odmah iza je onaj slani
Analiza prodajnih rezultata, koja obuhvaća godišnje razdoblje od travnja 2015. do ožujka 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT period) ukazuje na stabilnost u konzumaciji, naime količinski je na ukupno prodanih 12.437 tona plasman smanjen za jedva primjetnih 0,1 posto, dok je u vrijednosnome smislu prodaja istodobno porasla za 1,1 posto i iznosi nešto više od 584 milijuna kuna!
Vodeći proizvođači u kategoriji slanih grickalica u nas su (abecednim redom): Bobi snacks (Bobi), Franck (Čipi čips, Franck, Kroki kroket, Tip top, My Chips), Koestlin (Koestlin, Saltas), Podravka (Kviki) i Štark (Chipsos, Smoki, Prima). Trgovačke robne marke zajedno imaju 38 posto količinskog udjela u ovoj kategoriji.
Na pitanje koliko često jedu grickalice, najveći broj ispitanika (30,5 %) odgovara da ih konzumira nekoliko puta mjesečno. Kod malo određenijih odgovora Samo u posebnim prigodama npr. kad su utakmice, pa na rođendanima, zabavama, postotak potvrdnih odgovora je 24,9 posto, a odgovora Nekoliko puta tjedno je bilo 24,7 posto. Onih koji ovu kategoriju konzumiraju svakodnevno je 5,2 posto, a da uopće ne jedu grickalice odgovorilo je 14,7 posto ispitanika.
Na prvom mjestu omiljenih vrsta grickalica je dosta uvjerljivo čips, kao svoj prvi izbor ističe ga 36,1 posto konzumenata kategorije. Upola manje udjela – 18,8 % – od čipsa ima kikiriki, a potom s još manjim udjelima dolaze: flips – 9,2 %; štapići – 9,1 %; kokice – 8,9 %; sjemenke bundeve – 6,7 %; krekeri – 4,1 %; indijski oraščići – 3,5 %; pistacije – 2 % i sjemenke suncokreta – 1,7 % udjela.
Nikakvih iznenađujućih odgovora nije bilo na pitanje gdje se najčešće kupuju slane grickalice: 98,1 posto konzumenata ovu kategoriju kupuje u najbližoj trgovini. S minimalnim udjelima tu su još i kupnja na benzinskim postajama – 1,1 %; na kiosku – 0,4 %; na štandovima – 0,2 % i u kinu – također 0,2 %.
Kad je riječ o okusu čipsa kao najpopularnije vrste slanih grickalica, paprika je najomiljenija, preferira je 45 posto konzumenata, a nije baš daleko niti slani čips, koji ima 37,1 posto poklonika. Daleko su manje popularni čips s okusom sira – 9,8 % udjela, zatim pikantni čips – 4 %; pa onaj s aromom jogurta – 2,8 %; onaj s aromom suhomesnatih proizvoda – 1 %, i s aromom kečapa – 0,3 %.
Goran Pavlović veli kako se željelo vidjeti koliko potrošači paze na zdravstveni aspekt, primjerice opredjeljujući se eventualno više za grickalice s manjim udjelom soli, masnoća itd. Dobiveni odgovori pokazuju da dvije trećine potrošača – 66,3 posto – kod kupnje ne obraća pažnju na taj aspekt, dok jedna trećina njih – 33,7 posto – ipak pazi na sastav grickalica koje konzumira.
SENF ISPRED KEČAP-a i MAJONEZE
Ja TRGOVINA pobrinula se i za još jedno istraživanje, ono vezano uz potrošnju gotovih umaka koji se također rado često troše, što se veli – u svakoj situaciji.
U potrošnji senf prednjači, nad kečapom i majonezom. Majonezu konzumira ukupno 77 posto anketiranih građana, kečap konzumira njih 80,6 posto, a senf konzumira veći udio potrošača nego majonezu i kečap – čak 89,3 posto ispitanika
U zadnjih godinu dana potrošnja novaca na kečap, majonezu i senf u hrvatskoj maloprodaji iznosila je 210,4 milijuna kuna, dok je količinska prodaja svih triju kategorija umaka u tom periodu dosegnula 6,3 milijuna kilograma. Senf i majoneza blago su i u količinskome i u novčanome smislu povećali svoju prodaju, dok je, istodobno, kečap ostvario mali pad prodanih količina.
U pogledu potrošačkih preferencija, anketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal pokazalo je, dakle, da majonezu konzumira ukupno 77 posto anketiranih građana, i da od toga velika većina (59,5 %) najčešće konzumira majonezu Classic. Light-majonezu preferira 12,5 %, majonezu s aromama (chili, limun, jogurt i dr.) njih pet posto. Nekih 23 posto ispitanika izjavilo je da uopće ne jede majonezu. Kad je riječ o jelu uz koje konzumenti najčešće koriste majonezu, na prvome je mjestu sendvič – 39 posto. Dvostruko manje nego uz sendviče majoneza se troši uz pomfrit – 18,3 %. Majoneza se inače konzumira i uz kobasice – 12,2 %, hrenovke – 11,8 %, meso – 10,2%, te i uz salate – 8,2 %, dok na pizzu majonezu stavlja jedva 0,3 % ispitanika.
Kečap redovito konzumira 80,6 posto sudionika ankete. Pritom je blagi kečap – s udjelom od 56,1 posto – dvostruko popularniji od svog ljutog pandana, kojeg rado konzumira 24,5 posto ispitanika. Pomfrit je jelo uz koje čak 44,1 posto ispitanika najčešće jede kečap, dok je na drugom mjestu pizza s dvostruko manjih 21,5 posto udjela. Potom dolaze kobasice (12,3 %), meso (9,4 %), hrenovke (6,4 %), tjestenina (4,2 %), dok je prvoplasirani kod majoneze – sendvič, ovdje na začelju, sa samo 2,2 posto udjela.
Senf uz meso jede oko 1o,5 posto ispitanika, majonezu 10,2 posto, a kečap uz meso kombinira 9,4 posto ispitanika
Senf se, dakle, troši najviše. Taj gorkasti dodatak jelima jede čak 89,3 posto anketiranih, a najveći broj njih (49,9 %) senf kombinira s kobasicama. Četvrtina ispitanika – 26,7 posto – konzumira senf uz hrenovke, njih 10,5 posto uz meso, a samo 2,1 posto ispitanika stavlja senf u sendvič. ♣ SuČ – 07/2016
Suhi u čaši 