PROIZVOD i APELACIJA KAO KLJUČNA INFORMACIJA
2. G.E.T.-konferencija o eno-gastro turizmu
ZAJEDNIŠTVO, ORGANIZIRANOST, i TIJESNA VEZA S TERITORIJEM
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
U LUDBREGU JE, u ORGANIZACIJI ZAGREBAČKE UDRUGE G.E.T. REPORT a UZ POTPORU MINISTARSTVA TURIZMA RH i POKROVITELJSTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE, ODRŽAN SKUP NA TEMU KOMUNIKACIJE VEZANE UZ VINO i SUVREMENE NOMADE KOJE ONO MOTIVIRA i PRIVLAČI DA POSJETE NEKI KRAJ. EVO o TOME NEKIH MOJIH SAZNANJA i ISKUSTVA S PUTOVANJA PO INOZEMSTVU
U suvremenome modernom svijetu iznimno razvijenih veza i s ponudom svega a koja ne samo da vreba nego naprosto bombardira, nužno je – želi li se uspjeh – prikladno i, svakako, iznijansirano obraćanje onima koji jesu cilj obraćanja.
Naročito ako su ti kojima se komunikacijom obraća posve ili u većoj mjeri neupućeni u realnost područja što ih nastoji pridobiti za sebe.
Kako sam imao dosta prilike putovati i po vani, pokušavam prenijeti neka svoja saznanja i iskustva vezano uz komunikaciju oko vina a i vinskog turizma u razvijenim vinskim zemljama. Mislim ovdje na komunikaciju kao pojam u dosta širokom smislu, naime već sâme neke proizvode, konkretno one tijesno vezane uz zemlju a u takve spada i vino, treba promatrati kao stanoviti – i moguće vrlo učinkovit! – oblik komunikacije, i to s čvrstim dodirom upravo s turizmom.
Ono što sam uočio da vani postoji, na žalost u dobroj mjeri nedostaje kod nas. A to su: zajedništvo – nije bitan privatni kolosijek ali svakako jeste onaj poslovni, zatim dobra i međuprofesionalna organiziranost kojoj je svakako takvo poslovno zajedništvo oko neke određene materije čvrsti temelj, i težnja da se ide naprijed ne samo unaprjeđenjem kvalitete nego i osmišljenim i naglašenim isticanjem onoga što se smatra vlastitom perjanicom i vlastitom komparativnom prednošću.
Ovdje, konkretno, vina kao ogledala određenoga – u pravilu ponajprije užeg – područja što po orografiji, najzastupljenijim vrstama tla, klimi i naročito mikroklimi te lokalnoj tradiciji i lokalnome mentalitetu čini jednu, svoju, prepoznatljivu cjelinu, makar ona bila i tek u nijansi drukčija od one u predjelu u neposrednom susjedstvu.
I nijansa može činiti prevagu!
ETIKETA, BOCA, ČEP… SVEMOĆNI INTERNET
Za onoga tko ništa ne zna o proizvodu, u ovome slučaju vinu nekoga kraja, bitan prvi kontakt – nerijetko on bude, u vinoteci ili restoranu, nekad negdje i stotinama ili tisućama kilometara udaljen od mjesta rađanja toga vina – sa proizvodom svakako su etiketa, te boca svojima oblikom, veličinom i težinom. Ali i čep – ne mislim ovdje na onaj pluteni s problemom TCA koji se može dogoditi i najboljem vinaru – ima svoju komunikacijsku ulogu. Naime kad se vidi – po sirovini, načinu izrade, dimenzijama (dužina i širina), elastičnosti a i po mogućim tragovima vina sa strane, što sve upućuje na kvalitativnu razinu čepa – kojim se čepom proizvođač odlučio poslužiti, moguće je zaključiti u koju kvalitativnu kategoriju spada kupljeno vino, a i izvesti zaključak o tome što sâm proizvođač misli o tom svome vinu pa onda i o potrošačima na tržištu gdje ga nudi.
__________________________
NAJČEŠĆI TRADICIJSKI MODELI BOCA ZA VINO PO REGIJAMA
Lijeva strana, Francuska, slijeva: bordeaux, bourgogne, champagne, alsace, clavelin (Jura). Desna strana, ostalo, slijeva: porto, sherry/xeres, rhein, mosel, bocksbeutel (Franken). Uglavnom, nazivi modela su ujedno i geografski pojmovi
___________________________
Boca modelom (oblikom), zapremninom i gramaturom može otkriti geografsko porijeklo vina, korištene sortu ili kombinaciju sorata, tipologiju (je li u njoj redovno vino, tj. suho odnosno s manjim ostatkom neprovrela sladora a namijenjeno redovnoj konzumaciji – klasična butelja 0,75 l, ili je pak u njoj slatko desertno/visoki slatki predikati, prošek, vinsanto, tokajac…; najčešće zapremnine su od 0,2 l do 0,5 l, ili pak neko specijalno, alkoholizirano vino), te stupanj kakvoće i ozbiljnosti vina. Logično je da boca svojom težinom komunicira tip vina u njoj – laganija svakako mlađu, svježiju i vitkiju kapljicu s nižim alkoholom, a teža korpulentniju, alkoholno jaču kapljicu, onu elaboriraniju i sposobnu za duže odležavanje.
Glede oblika, postoje rajnska butelja karakteristična za vina njemačke rajnske oblasti i vina od sorte Rizling rajnski, a takva no sasvim malo modificirana (malo veće visine) obilježava vina francuskog Alsacea i od sorata koje su adut tamo, a to su Rizling rajnski, Pinot gris (Pinot sivi), Gewürtztraminer (Traminac mirisavi) i Sylvaner (Silvanac zeleni). Tu je šampanjska boca za šampanjac (i njegove sorte: chardonnay, pinot crni…) a koju su preuzeli i kao takvu ili uz manje modifikacije rabe je i drugi proizvođači pjenušaca. Znana je i bordoška butelja, karakteristična za vina iz regije Bordeaux i za francuski jugozapad ili Sud Ouest te za vina od tamošnjih kultivara, uglavnom u kombinacijama – Sauvignon bijeli, Semillon, te Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Petit verdot, ili samima – Malbec, Tannat. Burgundijska butelja svojstvena je dakako burgundijskom vinu i sortama Chardonnay, Aligoté, Auxerrois, Pinot noir (Pinot crni), Gamay (Beaujolais), ali takav model butelje, moguće u nijansama modificiran, rabi se i za vina Burgundiji geografski blize zapadne Loire ali od Sauvignona bijeloga, te za vina iz također Burgundiji zemljopisno blize doline rijeke Rhône a od tamo najvažnijih sorata Viognier, te Syrah, Grenache, Mourvèdre, i kombinacijama spomenutih crnih kultivara… Butelju vrlo sličnu burgundijskoj lansirali su Talijani iz Pijemonta za njihove Barolo, Barbaresco, Roero, Barberu… i nazvali je Albeisa, po gradu Albi u čijoj su okolici i najjače tamošnje vinogradarske pozicije, zasađene uvelike sortom Nebbiolo. Nijemci iz Franačke (Franken) svoja vina nude u plosnatoj boci zvanoj Bocksbeutel. Francuzi u vinorodnom području Jura imaju pak za svoja žuta vina (vin jaune, od sorte Savagnin) specifičnu butelju clavelin, volumena ne 0,75 lit. nego zapremnine 0,62 lit.
Uz klasične, da tako kažem normalne butelje, postoje i one specijalno dizajnirane da budu ekskluzivna izgleda. I takve boce nešto komuniciraju; nerijetko potrošač, osvojen dizajnom butelje, automatski pomisli da je u njoj kapljica ekstra kakvoće, no vrlo često dogodi se da je proizvođač upravo izborom takvog modela ludog dizajna htio ponajprije podignuti kod potencijalnog kupca prvi dojam o svom proizvodu i, nadajući se i hitroj prodaji, brzinski na sebe i svoj proizvod skrenuti pažnju…
Od etikete ozbiljan kupac očekuje da kroz svoje kratke ali bitne oznake – ispisane dovoljno velikim slovima i otisnute s dobrim kontrastom između boje slova i boje pozadine tako da budu lijepo čitljive (etiketa, kao i vizitka, iako je poželjno da su estetski na nivou, nisu tu radi umjetničkog dojma i mogućeg iživljavanja dizajnera nego da pruže informaciju!) – kvalitetno i konkretno, a ne pseudo poetskim opisima, objasni to što je u boci, prvenstveno s aspekta porijekla, te korespondencijom sorte/sorata i tipologije/organoleptičkog profila sa zemljopisnim porijeklom. Na stražnju stranu nerijetko se navedu i praktični savjeti: uz koju (lokalnu) hranu, te, ikonicama, i na kojoj temperaturi poslužiti vino.
______________________________
FACT SHEET/SCHEDA TECNICA
Chianti classico Vigna del Sorbo docg riserva – Fontodi 
Appellation: Chianti classico docg riserva
Grapes: Sangiovese 90% + Cabernet sauvignon 10 %
Vineyard: Vigna del Sorbo, with the south-west exposition and 30 years old vines
Density: 3500 – 6000 vines/ha
Training system: Guyot
Fermentation: temperature controlled stainless steel tanks, with indigenous yeasts
Ageing: 24 months in Tronçais and Allier barrels, 50 % new ones
Average production: 30.000 bottles
_____________________________
Dobrodošla dogradnja podataka iznesenih na etiketi su liste s tehničkim podacima o vinu i njegovu nastanku (fact sheet, la fiche technique, scheda tecnica: vinogorje, svojstva pojedine vinogradarske pozicije s obzirom na tlo, nadmorsku visinu, izloženost i osunčanost, korištena sorta, gustoća sadnje, način rada u trsju, prinos, termin berbe, pa a onda, iz podruma, vinifikacija/maceracija, način i dužina dozrijevanja…) što se stavljaju na – danas u komunikacijskome smislu duboko i široko prodirući i svemoćni – Internet. Naravno, ponajprije unutar stranica o vlastitom vinogradarsko-vinarskom posjedu.
S obzirom da je ponuda golema, potrošač se uglavnom – logično! – pri izboru butelje okreće isprva onoj boci sa zavičajem koji je njemu poznat i koji je i šire znan te koji ima određenu reputaciju, a potom, unutar toga, na etiketi gleda na ime/naziv proizvođača i bira vino što mu se nudi po njemu prihvatljivoj cijeni, stoga je eto kao oblik učinkovite komunikacije prema potencijalnom kupcu vina, i prema potencijalnom vinskom turistu, bitno svim silama raditi na imageu svake pojedine vinorodne regije, pa i vinogorja.
Što je vino višeg ranga pa, sukladno tome, i skuplje, to je važnije pobrinuti se dati informaciju u što više detalja, naime potrebno je objasniti potrošaču zbog čega za proizvod mora izdvojiti više novaca. I radi čega mu se isplati i posjetiti kraj gdje to vino nastaje.
Već za kvalitetnu komunikaciju preko etikete nužni su spomenuta dobra organiziranost (vinske) branše, naime tek iz toga i može proizaći nastojanje da se na jasan, precizan i uvjerljiv način proizvod nametne na višoj razini – a to znači kao bitan sastavni dio teritorija, kao zanimljivost i posebnost što resi taj teritorij. Bolje je umjesto teritorija upotrijebiti izraz TERROIR, stoga što je on kompleksan i sadržava više pojmova: upravo navedeni teritorij s položajima i tlom pa i mikroklimom, što nije prenosivo, zatim specifični mentalitet stanovnika kraja, lokalne običaje vezane uz enologiju i gastronomiju…
______________________________
G.E.T: TOMISLAV i SILVIJA, i ZAJEDNIČKA NIT – Tomislav Stiplošek i Silvija Munda (na slici sa Željkom Balja, voditeljicom kroz program) koji drže udrugu G.E.T. Report, inicirali su konferencije o eno-gastro turizmu u nas. Na ovoj drugoj GET-konferenciji u Ludbregu a na temu komunikacije trudili su se u redove predavača okupiti vrlo ugledna imena poput prof. dr. sc. Marija Plenkovića, Hvaranina, znanstvenog savjetnika i redovnog profesora u trajnom znanstveno-nastavnom zvanju (društvene znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, komunikologija) Univerze u Mariboru i Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Romanu Lekić, predstojnicu katedre za turizam na Veleučilištu Vern u Zagrebu, ekonomista Željka Latinovića, vlasnika privatnog savjetodavnog poduzeća La-Company iz Zagreba, Ivu Kozarčanina, urednika u 24sata i blogera s imenom Bakhov sin, Loreenu Meda, iskusnu ugostiteljku, mr.sc. Dijanu Katicu, predsjednicu Uprave HF Eko-Etno Grupe d.o.o. i članicu Odbora za turizam Hrvatskog sabora, te dr. sc. Ivana Heraka, nekadašnjeg ministra turizma RH a sada prodekana na Visokoj poslovnoj školi u Višnjanu te gosta-predavača na Veleučilištu Vern u Zagrebu i na Fakultetu za hotelijerstvo i menađment u Iki, a pozvan sam bio i ja.
U predavaonici u ludbreškom hotelu Amalia smo predavači, slijeva: Ivo Kozarčanin, Romana Lekić, Željko Suhadolnik, Tina Čubrilo kao članica Izvršnog odbora FIJET-a (svjetske federacije turističkih novinara) i predsjednica FIJET-ova ogranka za Hrvatsku, zatim Loreena Meda i Željko Latinović. Na slici nema predavača prof. dr. sc. Marija Plenkovića koji je morao ranije (prije predviđenog skupnog fotografiranja) otići s konferencije, a ni najavljenih predavača Dijane Katice i Ivana Heraka koji su, nažalost, u posljednji trenutak zbog više sile otkazali dolazak (Marko Čolić)
Prof dr.sc. Mario Plenković predavao je na temu pod naslovom Vino kao kultura sublimirane komunikacije u turizmu, dr. sc. Romana Lekić o kreativnoj komunikaciji u turizmu, Ivo Kozarčanin o vinskim vodičima, Loreena Meda o komunikaciji između ugostitelja i proizvođača, Željko Latinović o mogućnostima financiranja iz EU-fondova, a ja sam iznio ovo što se može pročitati u mome opširnome tekstu.
Zajednička nit koja se provlači kroz sva odslušana predavanja i diskusije poslije je nešto što baš i ne ide u prilog hrvatskim proizvođačima vina, te djelatnicima u turizmu, a to je da: Hrvati, barem oni koji žive i rade u Hrvatskoj, općenito (iznimke potvrđuju pravilo!) smatraju da o svemu, a ponajprije o politici, sportu i vinu najviše i sve najbolje znaju, da maltene svaki pojedinac koji nešto proizvodi i nudi, a pogotovu kad je u pitanju vino, smatra da je njegov artikal najbolji, da je puno onih koji imaju vrlo malu produkciju pa smatraju da je već to dovoljan razlog za očekivanje da će im na tržištu proći visoka cijena proizvoda, potom da prebrzo očekuju zaradu i gledaju radije kratkoročno nego dugoročno, da nisu skloni poslovnom zajedništvu, interesnom udruživanju i timskome radu a što bi im kasnije, kad vlastito vinogorje (teritorij) podignu da razine jače reputacije i afirmacije, donijelo dugoročno veću korist, da se, s desnom rukom na srcu, rado hvale nekim posebnostima u svojemu kraju i domovini općenito kao da su to maltene svjetska čuda (a neka stvarno i jesu!) ali da se uopće ne trude u osmišljavanju da od toga realiziraju turističku atrakciju na način da je mogu dobro valorizirati, da su pojedinačno tanki a skupno nedovoljno organizirani u marketingu, da kad robu predaju, na plasman dalje, distributeru, smatraju da je time njihov posao oko tog poglavlja završen, da kad se poslom šire nemaju pravu viziju kako da kroz taj proces prođu što ekonomičnije i učinkovitije ali ni viziju kako do uspješnog tržišnog finala njihovog konačnog produkta, da ne umiju rješavati potrebnu papirologiju za dobivanje poticaja iz fondova EU odnosno da se, ako već sami za to iz ovih ili onih razloga nisu sposobni, ne trse potražiti pomoć za to od onih koji se profesionalno bave savjetovanjem (savjet treba dakako i nešto platiti, ali svaka se škola na ovaj ili onaj način plaća!). A, eto, izneseno je na skupu: pokazali su se naši u dosta navrata i dovoljno smjelima, valjda zahvaljujući iskustvu o slabijim kontrolama od prije, da sredstva dobivena kroz namjenske poticaje tijesno vezane uz posao kojime se bave iskoriste u privatne svrhe, što ih sada, međutim, i te kako zna opeći jer nadzor EU-a je strog i pedantan. Naravno nitko tko daje novac ne prihvaća da ga se vuče za nos, da se toga bude svjestan ne treba biti niti preinteligentan niti putovati svijetom… ■
________________________________
BAKHO KAO MAGNET
Bitno je istaknuti da je vino kao komunikacija određenog terroirea prema potrošaču – i turistu! – postalo sjajan je magnet za privlačenje posjetitelja u neko određeno područje, definirano određenom apelacijom. Što je apelacija jača, zanimanje će biti jače.
Koliko god je proizvođaču cilj plasirati po što višoj cijeni što više boca na razna tržišta jer vlastito uže tržište najčešće je premalo da bi omogućilo zadovoljavajući plasman, toliko proizvođačima i općenito lokalnoj zajednici, koja pak mora prirediti i razne atraktivne sadržaje za posjetitelje kad dodju, mora biti važno i privući potrošače s tih drugih tržišta da određenu kapljicu dođu konzumirati i kao gosti upravo u zavičaj dotičnoga vina.
Dolaskom gostiju i njihovim zadržavanjem na nekom teritoriju stvar ne staje na toj jednoj butelji nego se širi i na više njih, zatim i na hranu, spavanje, kupnju suvenira i poneke svakodnevne potrepštine, dakle financijska berba ostvaruje se višeslojno, i na korist upravo i cijeloga kraja odakle je vino.
Da bi najprije etiketa, pa internetska prezentacija vlastitog proizvoda i teritorija i potom i vino uspjeli kako treba prenijeti poruku potrošaču, nužan je prikladan apelacijski sustav zahvaljujući kojemu bi se, odgovarajućim oznakama, pridonijelo tome da snažno do izražaja, uz kvalitativni rang kapljice, dođe upravo i izvornost/tipičnost vina za pojedino vinorodno područje, dotično vinogorje, specifični terroir.
Iako po svom zemljopisnom položaju jeste izrazito turistička i vinogradarsko-vinarska, čak je s tradicijom u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina što seže u šesto stoljeće prije Krista, Hrvatska danas još uvijek na svjetskoj pozornici u segmentu vina i vinskog turizma nije na razinama na kojima bi morala i mogla biti.
Dobrim dijelom upravo i stoga što se nije dovoljno predano i temeljito trsila oko njegovanja i unaprjeđenja poslovne dimenzije te, doista dugačke svoje vinogradarsko-vinarske tradicije (za koju, inače, vani gotovo nitko ne zna!), oko uvjerljivog profiliranja vina ne samo po kvaliteti nego i, u organoleptici, po jačem izričaju teritorijalne pripadnosti, ali ni oko apelacijskog označavanja, tako da bi se vino već od prvog pogleda na etiketu pokazalo dovoljno snažno vezanim uz terroir u najpozitivnijem smislu, pa da eto, dostizanjem, kroz vrijeme, i visoke cijene za butelju, cijene koju je potrošač spreman i platiti, i postane osobito motivirajuće za privlačenje gostiju, i to onih za koje se kaže da su dobri, u pojedina, naša, vinorodna područja.
Logično je da djelovanje bude na podlozi više proizvođača što u pojedinom, užem području – naime kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno! – u glavnoj liniji dobro funkcioniraju kao skup jedinki u nastojanju vlastitog dobrog promoviranja i poslovnog uspjeha kroz jaki angažman na promociji i općenito kraja.
Što se tiče vremena, koje je za to potrebno, ono nam, vidljivo je, nedostaje. Jer nismo krenuli kad smo trebali. Uz zemlje-tradicijske proizvođačice vina pojavile su se one koje u segmentu VINO žele postati nove sile i uzeti dio tržišnog kolača, čak im u tome na ruku idu i klimatske promjene tako da se predviđa da se će već uskoro pojas uzgoja vinove loze na sjevernoj polukugli proširiti znatno na sjever. Znači, povećava se broj ustiju koji iz istog izvora traže jelo… I dok netko spava, netko drugi radi, pa onda uspijeva sebi i prigrabiti dobar dio od cijeloga, količinom inače ograničenog kolača….
Glede apelacija za vina, za koje će vjerojato pojedinci reći da s njima ne treba komplicirati i da su one u Starome svijetu ionako podosta ograničavajuće u odnosu na one u zemljama Novoga svijeta pa ipak vina iz niza zemalja Novoga svijeta pronalaze dosta kupaca na našem planetu, vrijedi biti vjeran ovom europskom modelu, barem zasad, dok taj model još uvijek drži jače stranu osebujnoj teritorijalno karakterističnoj kapljici, nego što drži stranu kapljici pretežito novosvjetskoga tehničkog izričaja, makar i izričaja dovedenog maltene do savršenstva u tom tehničkom smislu.
Apelacijski pristup i označavanje vina u nas su manjkavi u smislu da se uz navod vinogorja koristi uopćena oznaka s kontroliranim zemljopisnim porijeklom (kzp) i da se rabe izrazi vrhunsko odnosno kvalitetno ali bez jamstva na tržištu kako o toj kakvoći, tako i o organoleptičkoj tipičnosti vina za neko, na etiketi navedeno vinogorje.
USTROJ, PRAVILA
Proizvođači po vinogorjima u Hrvatskoj nisu se organizirali na odgovarajući način, osim donekle u Istri i, u nekom obliku, u Međimurju gdje se stvar vrti oko Moslavca/Pušipela, i dakako da onda nisu, osim u Istri za tzv. mladu malvaziju (onu koja na tržište ide u prvoj godini nakon berbe) i u nekoj mjeri u Međimurju za Pušipel, ni doneseni detaljni pravilnici vezano uz kvalitetu i organoleptičku tipičnost vina za pojedino područje. Primjer upravo Istre, koja se pored malvazije nije dovoljno posvetila i svome teranu pa od berbe 2013., godišta našeg ulaska u EU, više ne smije na etiketi ni spomenuti naziv Teran jer EU-zaštitu izborili su za sebe Slovenci s Krasa za svoju marku Kraški teran, morao bi biti pouka baš vezano uz nužnost osmišljenog razvijanja, njegovanja tipičnosti proizvoda za neki teritorij i osmišljavanja dodatne prikladne komunikacije o tome. To njegovanje vezanosti i tipičnosti proizvoda za neki kraj administrativno, eto, donosi mogućnost određenih zaštita, uvedenih da budu efikasne pravne i komunikacijske mjere za pomoć boljeg plasmana na tržištu kako zaštićenog proizvoda tako i područja gdje se proizvod rađa.
Ima, doduše, pokušaja zajedništva među našim proizvođačima po užim područjima i vinogorjima, ali to je u povojima, a vrijeme ide… Slavonci nastoje s graševinom, Međimurci s moslavcem (oni su pogodak jer ih ima količinski dovoljno), Moslavina sa škrletom, Plešivičanci pokušavaju s portugiscem (a što je s njihovim jačim sortnim adutima?!), Zelinčani sa kraljevinom (slika) i barem su se dogovorili oko zajedničkog izlaska vina robne marake Kraljevina Zelina na tržište, ali kraljevina se (kao i portugizac) još nije u čaši i pokazala kao istinski dragulj, k tome to su sve malene količine, a od tolikih proizvođača vina u zelinskome kraju uglavnom ih pod županijskom markom Kraljevina Zelina uspije izaći tek po petoro – šestoro… Što je poslovnim udruživanjem u Hrvatskom zagorju, Dalmaciji?
Dakle, bitni su na znanstvenoj podlozi institucionalizirano vrednovanje pojedinih vinogradarskih pozicija i njihovo definiranje granicama, čvrsti dogovori o uporabi lokalnih sorata (preporučeni klonovi, zatim da li jedna lokalna sorta 100 posto, ili miješanje lokalnih sorata u ovom ili onome omjeru, miješanje domaće izvorne sorte ili domaćih autohtonih sorata s nekom udomaćenom sortom inozemnog porijekla u nekom određenom omjeru…), pa o preporučenoj minimalnoj gustoći nasada, maksimalnome prinosu po trsu/hektaru, rokovima berbe, uporabi sojeva kvasaca za alkoholnu fermentaciju, maceracijama (bijelih sorata: na niskim temperaturama, odnosno uz alkoholno vrenje), ostatku neprovrelog sladora u kapljici, načinu (inoks, drvo…) i dužini dozrijevanja…, a što sve vinu daje i kvalitetu, i pečat kraja, znači ono što je i te kako iskoristivo kroz turizam.
TASTE of TUSCANY, veljača 2015: svjetske pretpremijere novih berbi vina Chianti classico docg u Firenzi, i Brunello di Montalcino u Montalcinu
Za usporedbu s inozemstvom: danas poslovno iznimno snažni Consorzio Chianti Classico, utemeljen, inače, 1924. godine, a koji pokriva ponajbolji vinogradarski dio toskanske oblasti Chianti smještene inače između Firenze i Siene, krenuo je, s ciljem podizanja nekad narodskog vina chianti na razinu osjetno više kvalitete i bolje tipičnosti, s projektom Chianti Classico docg 2000 još potkraj prošlog stoljeća. Projekt, u koji su bili uključeni brojni istaknuti stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo ali i marketing, obuhvatio je sve ovo što je gore spomenuto, i trajao je, do donošenja za sve tamošnje proizvođače obvezujućih smjernica, punih 10 godina. Svake godine javnost je preko novinara obavještavana o novostima, i ne samo da se kakvoća vina povećavala nego je vino postajalo uvjerljivije i cjenjenije kao odraz teritorija. Upravo i cijene buteljama rasle su; danas ima dosta Chianti Classica docg koji se prodaju po svotama podjednakima onima za čuveni brunello, o čemu se nekad u Chiantiju moglo samo sanjati!… A vinskih turista ne nedostaje…
Kod nas svaki proizvođač ima mogućnost u principu raditi u vinogradu i u podrumu pa i glede komercijalizacije proizvoda maltene kako ga je volja. Po zakonu smije, da bi vino moglo nositi naziv sorte, dodati manji postotak druge sorte. Može rabiti kvasce i zakonski dopuštene eno-aditive bez nekih ograničenja. U suvremenoj proizvodnji sve su prisutniji komercijalni preparati kvasaca koji provode alkoholnu fermentaciju i koji su na neki način i dirigirani da istaknu, potenciraju određene arome, a s obzirom da se sojevi kvasaca općenito jako razlikuju po sintezi hlapljivih spojeva relevantnih za kvalitetu vina kao što su viši alkoholi, hlapljivi esteri, hlapljive kiseline itd., njihova primjena može rezultirati kapljicom koja često nije (dovoljno) prepoznatljiva po sortnoj aromi i po području proizvodnje. Autohtoni sojevi kvasaca igraju vrlo važnu ulogu kod tipičnosti senzornih karakteristika sortnih vina, stoga je u proizvodnji vina vrijedno koristiti sojeve kvasaca izolirane iz domicilnog vinogorja. Istraživanja su pokazala da su signifikantno veći sadržaj ekstrakta bez šećera u odnosu na vina dobivena epifitnim mikroorganizmima i komercijalnim sojem sadržavala vina fermentirana s autohtonim sojevima!
Šteta je što službenih i obvezujućih kušanja vina nekog područja vezanih uz organoleptičku tipičnost kapljice za dotični kraj nema, a kad je situacija takva, nije neobično što se ni na degustacijama vina radi izdavanja dozvole za puštanje u promet naglasak ne stavlja i na navedenu tipičnost u organoleptici vezanu uz sortu/sorte i uže geografsko područje.
Pa se, eto, događa da, unutar iste apelacijske oznake na etiketi, neka vina deklarirana kao malvazije u Istri pokažu izraziti sovinjonski štih, a u jednom drugom hrvatskom vinogorju i opet unutar iste apelacijske oznake, nađu se graševina sa sovinjonskom notom i, kod susjednog proizvođača iz istog vinogorja, graševina s nijansom traminčeve arome! To ne mora automatski značiti da je proizvod loš, naprotiv može biti riječ o organoleptički odličnom vinu, ali važno je u kontekstu komunikacije koliko je tako stvoreni pojedinačni produkt i tipičan i kao takav snažan u smislu ciljanog informiranja i učinkovit kao sredstvo za ostvarenje kompleksnog poslovnog rezultata u svom zavičaju.
Svojevrsna je priča vino dingač s kojime se toliko ponosimo i hvalimo kako je prvo međunarodno zaštićeno vino, s dokumentom o zaštiti starijim od pola stoljeća, što nam tržišno danas slabo znači jer zaštićena je, tada, kapljica jednoga proizvođača vina koji je u ono doba prijašnjeg režima i mogao postojati u pravnome smislu da bi mogao puniti vino u butelju. Danas je međutim na Pelješcu i s vinogradima u području Dingača podosta proizvođača, i s – različitim dingačima.
Pitanja su: Koliko je uopće teritorijalna granica vinogradarske pozicije Dingač danas čvrsta a koliko labava, labilna? Mora li kapljica s pelješke pozicije Dingač biti isključivo od Plavca maloga, ili može biti, npr. radi svježine, i uz dodatak malog postotka lokalne Drnekuše, je li dopustivo iskorištavati zakonsku mogućnost i dodavati 15 posto neke druge sorte pa ubaciti i nešto posve sa strane (puno se, i godinama, uz berbe na Pelješcu govorilo o šleperima i cisternama s makedonskim grožđem od sorte Vranac, atraktivnim za pelješke proizvođače zbog odlične boje, dobre voćnosti i znatno povoljnije cijene kilogramu grožđa od cijene za kilogram plavca maloga s Dingača!).
Dingač, čuveni položaj na južnoj strani poluotoka Pelješca, sorta Plavac mali s kojom se dičimo i koja je potomak svjetski znanog Zinfandela (Crljenak, Primitivo), u blizini je jadranski biser Dubrovnik: od sredine listopada do ranog proljeća na Pelješcu a čini se – imao sam nedavno takvo iskustvo! – i na susjednoj Korčuli (gotovo) nijedan hotel ne radi! Hrvatska 365!
Je li za dingač nužno rabiti suhvice (tradicija) ili ih treba odvajati (zagovaraju oni skloniji modernom pristupu), ili pak treba (dogovorno) tolerirati obje varijante, smije li jedan proizvođač vino dingač unutar klasične etikete Pelješko vinogorje, položaj Dingač, kzp, plasirati kao slatkasto a drugi kao suho odnosno kao gotovo suho, jedan izlaziti s vinom već prije ljeta, u godini što slijedi berbu, drugi tek nakon par godina, jedan dozrijevati ga bez drva a drugi u barriqueu?…
Zašto se ne razmišlja bolje o tome da ono nešto, čime se želi zainteresirati tzv. kritičnu masu potrošača, jednostavno mora imati svoj prepoznatljivi profil, standard, s istaknutim posebnostima, specifičnostima vezano uz određeni kraj, i da mora biti i iskomunicirano kao takvo, da bude dovoljno uočljivo a onda i prihvaćeno i kao original, osobenost? Dakako, ponuda unutar postavljenog prepoznatljivog standarda oko kojega se plete marketing ima biti stabilna.
Komunikacija se teško ili nemoguće razvija ako nema čvrst temelj, ali ako počiva na nečemu što je u ukupnosti dovoljno karakteristično za cijeli neki kraj i barem malo različito od konkurencije, te i kao takvo i prezentirano – modernim rječnikom kazano: ako počiva na brandu područja, ima šansu u poslovnome smislu rezultirati i vrlo snažnim kompleksnim efektom.
PROIZVOLJNO, i BEZ POKRIĆA
Očito je da su neki proizvođači u Hrvatskoj osjetili manjkavost u aktualnom domaćem apelacijskom sustavu i u službenom označavanju na etiketama vina, naime na našim etiketama znaju se, s ciljem da se istakne vrijednost vina i eventualno stekne bolja pozicija na tržištu, naći oznake koje se iz istih razloga koriste i vani, samo dok su one vani rezultat nekakvih dogovora i pravilnika vezanih uz teritorij, a u nas su sasvim proizvoljne, nemaju nužnog službenog pokrića, i čudno je kako već neke vinske kuće koje ih rabe nisu, pogotovu nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, i tužene odnosno kažnjene zbog neprikladnog korištenja.
Primjerice izrazi riserva, reserve, reserve, grand cru… Kod Talijana, koji, inače, u nekim područjima (npr. Pijemont, dio Toscane, Valpollicella…) rabe za komunikacijsko potenciranje kvalitete i izraz superiore, oznaka riserva povezana je uz vino s trsja na boljim pozicijama (toponim se često i navodi na etiketi), i od starijih loza te od pomnije selekcioniranog grožđa, kao i s dužim dozrijevanjem u drvetu u podrumu prije izlaska na tržište.
U Španjolskoj su pravila i detaljnija: oznaka reserva ukazuje npr. i na to da je bijelo vino odnosno rosé moralo prije izlaska na tržište u podrumu odležati najmanje dvije godine od čega šest mjeseci u drvu, a za crno vino znači tri godine odležavanja u podrumu prije izlaska na tržište, od čega najmanje jednu godinu u drvu.
Gran reserva pak za bijelo i rosé kaže da je vino barem četiri godine provelo u podrumu prije izlaska na tržište a od toga najmanje pola godine u drvu, dok za crno veli da na tržište smije iz podruma tek nakon pet godina po berbi, i da od tih pet godina najmanje dvije godine mora provesti u drvenoj bačvi… Španjolci inače imaju na etiketi, uz logotip područne udruge vinogradara/vinara (Consejo regulador de…) kao jamstvo, i sljedeće oznake: joven i crianza, prva upućuje na mlado vino koje na tržište izlazi u godini nakon berbe i nije boravilo u drvenoj bačvi odnosno u drvu je provelo tek neko vrlo vrlo kratko vrijeme, a druga na vino koje na tržište smije tek nakon tri godine od berbe s time da mora neko vrijeme provesti u drvu, u pokrajini Rioja to je barem šest mjeseci…
Raspored apelacija u Burgundiji: Grand cru i premier cru – pozicije s tlom koje je mješavina ilovače i vapnenca (clay & limestone) i na kosinama na vrhu brda(šca) iznad sela i iznad vinskoga puta – vinske rute (Wine Route), zatim općinska apelacija village aoc posve u podnožju brda(šca) i u ravnini sa selom a iznad nacionalne ceste (Route Nationale), te, kvalitativno na dnu piramide, regijska apelacija, u ravnici ispod nacionalne prometnice (Route Nationale)
Oznaka grand cru koja se pojavljuje na nekim hrvatskim etiketama posve je neutemeljena, a u Francuskoj, gdje službena klasifikacija počiva na kvaliteti vinograda, ona čini vrh piramide kakvoće i navodi se na etiketi s nazivom prestižnog vinograda. Logično, jer ako se stavi oznaka grand cru kao vrh vrhova, tada potrošač treba i znati iz kojega je točno vinograda grožđe. Tom oznakom kao informacijom potrošača treba i navesti da dođe i pogledati vinograd u pitanju, a to znači da ne ostane kao kupac jedne butelje, nego da naiđe kao (vinski) turist u taj teritorij.
Inače na rang-ljestvici u Burgundiji ispod grand crua aoc u hijerarhiji je 1er cru aoc, također praćen s nazivom tog premier cru vinograda, a ispod njega je aoc village, uz navod općine u kojoj se nalazi vinograd. Bazu u francuskim vinorodnim područjima, za koja su po
Oznake vinogradarskih parcela – poslije i nazivi vina glasovite burgundijske Domaine de la Romanée Conti
appellation d’origine contrôllée (aoc) inače striktno određene sorte što se smiju rabiti da se dobije dozvola za oznaku aoc (Burgundija npr. Chardonnay, Aligoté, Auxerrois, Pinot crni, Gamay; Bordeaux: Sauvignon, Semillon, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Petit verdot…), čine vina generične apelacije Bourgogne blanc i Bourgogne rouge aoc, Bordeaux aoc… od grožđa koje može biti iz vinograda unutar cijele vinorodne regije i s kvalitativno slabijih pozicija. Languedoc aoc je pak sortno vezan uz kultivare Grenache, Syrah, Mourvèdre, Loire uvelike na Sauvignon bijeli (zapadni dio) i Chenin blanc te Cabernet franc (istočni dio). Talijani u Toscani guraju Sangiovese, oni u Pijemontu Nebbiolo i Barberu, na Colliju Rebulu, Friulano, Malvaziju i Sauvignon, na Krasu Vitovsku i Teran, a na Siciliji Grillo, Nero d’Avola…
Za vina koja su u nekome vinorodnom dijelu od sorata što ne slove službeno kao tipične za kraj i za vina rađena na drukčiji način od onoga što slovi kao tipično – dio takvih eno-uradaka može se nazvati vinima koja bi trebala biti na svoj način osobni umjetnički izričaj vinogradara/vinara – postoji apelacija Vin de Pays uz dakako naziv vinorodnog područja, u Italiji je to Indicazione geografica tipica.
U Njemačkoj se, iz razloga bolje komunikacije ranga kakvoće i tipičnosti, sve jače vidi težnja za implementacijom francuskog načina apelacije i označavanja, pa vrlo značajna i moćna udruga ponajboljih proizvođača VDP već i rabi izraze Grosses Gewachs i 1Lage kao pandan grand i premier cruu, te Ortswein kao francuski village, najdonje na ljestvici je bazni Guts Wein…
Znani i cijenjeni vinograd Gattera za Barolo u Piemontu. Lijepo se vide i granice vinograda Enrico, Monfalletto i Elioro (dolje)
Mi nemamo tih nijansi, nego se s kvalitetnoga s kzp spuštamo odmah na stolno vino s kontroliranim porijeklom što je, bez obzira i na dodatak s kontroliranim porijeklom, degradacija, posebno nezgodna ako vino nije nimalo takvo kako sugerira ta oznaka. Još do nedavno npr. na dodatne naljepnice što su ih uvoznici dužni staviti na strane butelje namijenjene hrvatskom tržištu, npr. vina iz Italije označena u originalu s igt u nas su automatski deklarirana kao stolna…
TOPONIMI KAO NAZIVI KAPLJICE
I u Toscani su svojedobno, posebice u zoni kod Bolgherija, za vina koja su rađena od inozemnih sorata kao Cabernet sauvignon i Merlot, a ne od lokalnog Sangiovesea, i uz dozrijevanje u barriqueu umjesto u velikim bačvama, duže vrijeme držali oznaku vino da tavola odnosno stolno vino, ali kako su ta stolna vina bila toliko dobra da su ih svjetski vinski kritičari prozvali Supertoskancima pa je postalo smiješno svrstavati ih i dalje u vino da tavola a i kako je pritisak udruga proizvođača odnosno konzorcija ojačao, institucije talijanske države vezane uz vino morale su popustiti i donijeti dopune u apelacijama i označavanju.
Uz to što je uvedena upravo spomenuta apelacija igt, vinima iz oblasti Bolgheri, za koju se govori da je s obzirom na puno zasađenog Merlota i Cabernet sauvignona te Sauvignona bijeloga talijanski Bordeaux, službeno je dopušteno da nose oznaku Bolgheri doc, odnosno za vina više kvalitativne kategorije Bolgheri doc superiore…
U Hrvatskoj sada otkako je zemlja u EU postoje opcije zaštićena oznaka izvornosti (ZOI; PDO ili protected designation of origin) i, doslovno prevedeno, zaštićena zemljopisna indikacija (PGI ili protected geographic indication), ali zasad se na etiketama hrvatskih vina jako rijetko vide.
U Burgundiji: naziv vina po mjestu (općini) proizvodnje – Gevrey Chambertin, po rangu kakvoće – 1er cru, te po nazivu vinograda klasificiranoga kao Premier cru – Petite Chapelle. Francuzi imaju na etiketi još nešto što se u komunikaciji prema kupcu može pokazati kao jako važnime: proprietaire/récoltant znači da je proizvođač rabi grožđe samo iz vlastitih vinograda i da sam puni vino, a negociant znači da vinska kuća (i) kupuje grožđe, ili vino, pa finalizirani proizvod nudi tržištu
U više vinskih regija svijeta kao naziv za vino rabi se ne, kao kod nas gotovo isključivo, naziv kultivara (koji je prenosiv!), nego, kad je ionako određeno koje su sorte kao tipične dopuštene unutar neke apelacije, naziv regije ili užega kraja ili pak vinogradarskog položaja (što nije prenosivo!), primjerice Bourgogne, Meursault, Gevrey Chambertin, Beaujolais, Bordeaux, Barolo, Barbaresco, Roero, Chianti, Chianti Classico, Chianti Rùfina, Bolgheri, Gabarinza, Salzberg… To je odlična reklama za teritorij naziv kojega se eto preko butelje prenosi cijelim svijetom.
Austrijanci su u najnovije vrijeme krenuli tim u putem uvođenjem apelacije DAC = Districtus Austriae Controllatus, pa kad npr. na etiketi stoji Kamptal DAC zna se i bez posebnog navoda na etiketi da to mogu biti vina od Veltlinca zelenog odnosno od Rizlinga rajnskog, a kad stoji Mittelburgenland DAC, i bez naziva kultivara zna se da je tu sortni protagonist Frankovka…
Zar maloprodajne cijene ovih bordoških vina od 84 do 135 eura nisu dovoljno stimulirajuće da pokupimo nešto od Francuza?
To eto jasno, i u domeni komunikacije kao teme, govori o nužnosti udruživanja jedinki unutar branše, i formiranja te postojanja dobro organiziranih poslovnih asocijacija unutar branše, kao i o potrebi obogaćenja apelacijskog sustava i apelacijskih oznaka. Dobro organizirane poslovne asocijacije po vinogorjima u kojima djeluju imaju veće izglede od pojedinca da dobiju financijsku potporu iz raznih fondova, mogu financijski povoljnije a s učinkovitijim rezultatom nego što je to u stanju učiniti pojedinac investirati u razvoj proizvoda i u marketing i proizvoda i cijeloga kraja, imaju snagu u zaštiti svojih interesa (ustroj apelacije, odgovarajuće označavanje proizvoda na etiketi, ali i pravna zaštita teritorijalne robne marke od moguće zloporabe npr. nedopuštenog korištenja afirmiranog naziva za vina nekih drugih područja koja pojedini ponuđači na taj način, a varajući potrošače, žele prodati i što bolje unovčiti), a i u stanju su preko vlastitog osnovnog proizvoda (ovdje vino) vinuti se i do statusa jake institucije višeslojnog visokog businessa baziranog, kao dogradnja, na proizvodnji i komercijalizaciji raznih predmeta za transport i serviranje vina (torbe, vadičepovi, čaše, dekanteri, pregače…), odjevnih predmeta (majice, veste, jakne…), suvenira, dakako sve s logotipom branda (i proizvod i kraj!), te čvrsto vezanog uz ugostiteljstvo i turizam kao gospodarske grane…
Dakle: stvaranjem, na nekom prostoru koji se po prirodnim obilježjima smatra cjelinom za sebe, snažnog međuprofesionalnog odnosa te usklađenog djelovanja počevši od službenog definiranja i formiranja vodećeg tipičnog/vodećih tipičnih proizvoda, pa preko dotjeravanja ambijenta, kreiranja prikladnih društvenih sadržaja, osiguranja smještajnih kapaciteta i osmišljenog marketinga koji svakako uključuje i strukovno dobro uređivane tematski orijentirane od branše i lokalne društvene zajednice suportirane publikacije znatno iznad nivoa klasičnih odrađivačkih PR agencija, te obvezno barem jednom godišnje promocijom za medije i kupce i na vlastitom kućnom pragu uz dovođenje novinara i vinskih trgovaca s najzanimljivijih tržišta (jedno je prezentirati vino na klasičnoj izlagačkoj manifestaciji negdje drugdje, a sasma drugo je dovesti u vlastiti kraj specijalizirane novinare, trgovce i goste, od kojih se očekuje da budu vjerni klijenti, da vlastitim očima na izvoru vide gdje i kako vino nastaje), ali i uz kontinuirane nastupe na odgovarajućim međunarodnim sajmovima odnosno manifestacijama, postiže se višestruka dugoročna korist osim za one koji se bave izravno proizvodnjom i prodajom te, neke tzv. lokomotive (vino, ali i sir, tartuf, maslinovo/bučino ulje, pršut, kulen… ), i za ostale koji su tu, svatko u svom segmentu, logični pratitelji a to su npr. ugostiteljski objekti, smještajni objekti, muzeji i galerije, razne prodavaonice itd…
Nije loše u svjetlu ovih spomenutih organizacijskih i akcijskih aspekata razmisliti o komunikaciji prema potrošaču, i vidjeti kako se optimalno postaviti! ♣
Ludbreg, glavni trg – Centrum Mundi, većina sudionika odmah nakon Konferencije. Dan poslije ovdje je bilo veliko gradsko slavlje Centruma Mundi
SuČ – 03/2015
Naši vinski susjedi: Bosna i Hercegovina/ŽILAVKA, BLATINA, VRANAC…
… i TRNJAK KAO NOVA ZVIJEZDA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Vinogorja u Bosni i Hercegovini. Vinogradi su smješteni praktično u dvjema županijama, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj. Iako slika sugerira prostorno veća vinogorja na sjeveru BiH, u rajonu sjeverne Bosne tek je oko 100 hektara pod vinovom lozom, vinogorja su zacijelo prikazana tako velikima jer imaju dosta veći potencijal za vinograde od tih sadašnjih 100 ha
UKUPNA POVRŠINA POD VINOVOM LOZOM JE OKO 3500 HEKTARA, GLAVNINA TRSJA JE u DVJEMA ŽUPANIJAMA NA JUGU ZEMLJE, OKO MOSTARA i UZ GRANICUs HRVATSKOM, MLADI PODUZETNICI MODERNIM PRISTUPOM POTKRIJEPLJENIM INVESTICIJAMA SVJETLAJU OBRAZ BAKHOVIM NEKTAROM
Znati je ne samo dobro, nego je i nužno! Znati o (najbližim) susjedima – naravno, ne zabadati nos u njihove stvari nego upoznati ih! – k tome je ne samo korisno nego i pristojno. Što znamo o vinskoj Bosni i Hercegovini, s kojom smo nekad bili u državnoj zajednici, danas samostalnoj državi s kojom ćemo zacijelo uskoro i ponovno biti u zajednici ali ovaj put ne tek na balkanskom nego na širokom europskom nivou? Svijet u čaši zavirio je ovih dana s onu stranu granice… da se upozna s tamošnjom aktualnom vinskom stvarnošću.
Prvo zaustavljanje bilo je na hrvatskoj strani uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, u Prološcu kod Imotskoga i u podrumu Ante Grabovca. U društvu s Antom Grabovcem, njegovim sinovima Milanom i Nikolom te enologom Mislavom Maršićem, uz imotski pršut i sir te bijeli pjenušac Grabovac, zatim mlade kujundžušu i žilavku (dojam kapljice iz 2014. vrlo solidan, spasila su se vina iz vinograda na brdu gdje je kamenito tlo!) te vranac iz barriquea – odlična uvertira za BiH
Eto me u lijepom restoranu (s odličnom hranom) u sklopu turističkog etno-sela Herceg u Međugorju, u vlasništvu braće Barbarić, koja se kroz podrum Hercegovina-produkt bave i proizvodnjom vina. Poslije Hercegovina-produkta plan je bio u BiH obići i Vinograde Nuić u Ljubuškom i Podrum Vukoje u Trebinju.
Ovdje sam zahvaljujući Plešivičancu/Zagrepčaninu Nenadu Masleku, enologu i predstavniku znane kanadske tvrtke Lallemand za proizvodnju kvasaca za fermentaciju. Kao što su Kanađani-frankofoni poduzetnika koji im je bio stigao iz Alsacea i upustio se u proizvodnju kvasaca a koji je imao njemačko prezime prozvali l’Allemand, sa značenjem Nijemac, pa je iz toga i nastao naziv tvrtke Lallemand, tako je Maslek zbog majstorski organiziranih putovanja i zbog svoje veze s Lallemandom te prema liku iz jedne davne popularne tv-serije na našim prostorima – Majstoru Laleu, prozvan Majstor Lalle. U svom nedavnom obilasku poslovnih partnera na jugu Hrvatske, u BiH i u Crnoj Gori, Majstor Lalle sa sobom je, uz svoju kćerku Maju što profesionalno ide njegovim stopama, na novu turneju poveo grupu hrvatskih enologa i vinara – Veru Zimu iz Iločkih podruma, Martinu Krauthaker iz Kutjeva, Ivana Marinclina iz Kutjeva d.d., Slobodana Čapina iz Erduta, Dragu Kurtalja s Plešivice, te mene kao novinara.
POVIJEST i SADAŠNJOST
Na prostorima današnje Bosne i Hercegovine tradicija vinogradarstva i vinarstva seže, kažu, više od 2000 godina unatrag. Vinovu lozu tamo su donijeli Tračani. Srednjevjekovna Bosna bila je vrlo razvijena vinogradarsko-vinska zemlja, i u područjima prikladnima za uzgoj vinove loze gotovo da nije bilo obitelji bez vinograda. Dolaskom Islama vinogradarstvo se do 18. stoljeća gasilo dok se nije i gotovo posve ugasilo, ali se poslije odlaska Turaka počelo oporavljati…
Prof. dr. sci. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru. Zahvaljujući njemu, evo, ovdje, osobne karte vinske Bosne i Hercegovine
Kakva je situacija sada?
Do jedinstvenih službenih aktualnih podataka na temelju kojih bi se mogla napraviti svojevrsna osobna karta današnje vinogradarsko-vinske Bosne i Hercegovine nije jednostavno doći. Internet je uvijek tu, ali nekako sam ipak sigurniji u točnost i ažuriranost podataka koje dobijem izravno od mjerodavnih, oficijelne ustanove i odgovorne službene osobe. Enolozi iz BiH koje poznajem savjetovali su mi da se kao meritornoj osobi obratim prof. dr. sci. Marku Ivankoviću iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, što sam i učinio. Pitanja su bila o ukupnoj površini pod vinogradima, najčešćim tipovima tla, o regijskom ustroju (vinogradarske regije, vinogorja, koliko ih je, nazivi), najvažnijim sortama (za Žilavku, Blatinu i Vranac sam dakako znao), ukupnoj godišnjoj proizvodnji grožđa i vina, vrstama i tipovima vina (bijelo, crno, rosé, mirno, pjenušavo, slatko desertno, specijalno), potrošnji po stanovniku godišnje, izvozu (kamo najviše, koja vina se najviše plasiraju vani), uvozu (otkud najviše, koji tipovi vina najviše), o prosječnim maloprodajnim cijenama buteljiranome vinu u vinotekama (kvalitetno s k.p., vrhunsko s k.p.), postojanju – ili nepostojanju – udruga/konzorcija kao poslovnih organizacija a ne tek kao skupova proizvođača koji se povremeno podruže, o vinu i turizmu u BiH (vinske ceste…), odnosu službene politike prema vinogradarsko-vinskom sektoru, tj. koliko se taj sektor u BiH shvaća kao gospodarski bitan, kakvi su planovi za budućnost branše.
_________________________________
HERCEGOVINA-PRODUKT – Hercegovina-produkt iz Međugorja u općini Čitluk u rukama je braće Dobroslava i Vlatka Barbarića, koji će se rado pohvaliti dugom obiteljskom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu i koji su s ozbiljno tržišno orijentiranim vinskim biznisom krenuli malo prije početka rata na ovim prostorima, a s modernim pristupom vinskoj produkciji, kaže Dobroslav, počeli 1995. godine.
Start je bio s 30.000 litara. U privatizaciji su kupili vinariju Ljubuški, pa je prodali i, onda, ovdje gdje su sada podignuli novi pogon. Vlastitih vinograda nemaju, grožđe otkupljuju od tvrtke Plantaže-Čapljina, koja obrađuje 150 hektara pod vinovom lozom, ponajviše Žilavkom, zatim Blatinom i Vrancem. Barbarićima taj sortiment i odgovara, stoje na stanovištu da treba maksimalno forsirati vlastite kultivare.
Dobroslav Barbarić veli da, iako se njihovo vino dosta traži na tržištu, baš i nije zadovoljan kako sve to danas na tržištu funkcionira, jer problem je doći do novca za isporučene butelje, naplata šteka. Srećom, kaže Dobroslav, Barbarići imaju i tvrtku Union Foods, za uvoz i distribuciju hrane, koja radi jako dobro. Barbarići i proizvode čips, i to u svom pogonu otvorenome u Srbiji, a tu u Međugorju pokreću također produkciju čipsa, ali ne samo čipsa, nego i flipsa.
Enologinja Nela Medić predstavila je vina: Hercegovina-produkt ima dvije linije – Karizmu, koja obuhvaća mladu kapljicu i u cjenovnom rangu od 3,5 do 4 KM (1 konvertibilna marka = 4 kune), i Zlatnu dolinu kao stupanj više, u cjenovnom razredu od oko 7 KM. Vina nisu iz barriquea jer, objašnjenje je, Hercegovina-produkt nema kupca za takvo vino. Tu se inače, uz vino, proizvode i razni destilati.
Na degustaciji pod vodstvom enologinje Nele Medić u podrumu Hercegovina produkta u Međugorju. Nela Medić pokazuje, oslikavanjem boca i rješenjima za etikete, sklonost i nadarenost za likovnu umjetnost i dizajn
Braća Barbarić vlasnici su i turističkog naselja Etno-selo Herceg **** formiranog krajem 2008. godine na 40.000 četvornih metara površine i smještenog samo tri kilometra od središta hodočastilišta Međugorje. Selo se sastoji od oko 50 objekata građenih od kamena i raspoređenih u nekoliko cjelina. Za potrebe smještaja postoji sedam kućica i tri apartmana visoke kategorije, s ukupno 31 krevetom. Kućice kamene gradnje visoko-komforne su, interijerom uređene vrlo moderno ali i s pažnjom da se kroz detalje osjeti duh tradicije. Tu su još i hotel s 40 pretežito dvokrevetnih soba, suvenirnica s velikim izborom rukotvorina, etnografska zbirka, mlinica, staje s domaćim životinjama, amfiteatar i velika višenamjenska dvorana kao središte kulturnih zbivanja, kapelica. U središtu sela, koje djeluje vrlo živopisno, je lijep, prostrani restoran s odličnom kuhinjom, uvelike baziranom na plodovima mora i ribi, naime do jadranske obale stiže se odavde vrlo brzo. ■
_________________________________
Pedantni prof. dr. sci. Marko Ivanković počeo je općenito o BiH i o poljoprivrednom zemljištu u toj državi:
– Ukupna površina Bosne i Hercegovine iznosi 51.209 km2, a broj stanovnika je oko 3,5 milijuna. Od spomenutih 51.209 četvornih kilometara morske je površine 12,2 km2. Od ukupne površine kopna, ravnice čine pet posto, brda 24 posto, planine 42 posto a krševito područje 29 posto. Šume i šumovita područja pokrivaju oko 50 posto teritorija BiH. Po Izvještaju za poljoprivredni sektor u BiH za 2007., poljoprivredno zemljište prostire se na nešto više od 2,5 milijuna hektara, od toga je 1,018 milijuna ha obradivo. Nekih 51,3 posto poljoprivrednog zemljišta pripada Federaciji, a 48,7 posto Republici Srpskoj. Od ukupnog broja hektara obradivog zemljišta, Federaciji pripada 44 posto a Republici Srpskoj 56 posto.
Sudeći, međutim, po FAOSTAT-u, BiH raspolaže sa 2,13 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta. U izvještaju pak Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz 2008. podaci su drukčiji, dosta manji. Zaključci su doneseni na osnovi rezultata FAO-projekta Popis zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu, i CORINE (Coordination of Information of the Environment – Koordinacija informacija o okolišu) metodologije. Po ovom izvoru, u BiH je 1.884.906 ha zemljišta poljoprivredno.
Zemljišni pokrivač je, dodaje prof. dr. sci. Marko Ivanković, heterogen. Oko 86 posto su automorfna tla, a preostalih 14 posto čine hidromorfna tla. Veliki dio Bosne je izložen vodnoj eroziji, naročito u centralnom i južnom djelu.
________________________________________
Kod Josipa Nuića: Ivan Marinclin, Vlado Mandić, Nenad Maslek, Vera Zima, Josip Nuić, Slobodan Čapin, Maja Maslek, Martina Krauthaker i Drago Kurtalj
VINOGRADI NUIĆ – Kao pravi hercegovački biser pokazalo se imanje Josipa Nuića u Crnopodu kod Ljubuškog. Iako još nedovršen, impresivan je podrum. Trsje imanja Vinogradi Nuić svo je na kamenu. Drenaža jako dobra, i kišovita 2014., objašnjava Nuić, nije bila značajnije u znaku bolesti i nije ostavila negativne tragove kao drugdje, a kako je bilo dosta toplo slador je u grožđu bio visok… Tlo je vinogradarstvu privedeno nakon drobljenja i mljevenja kamena, dosad ukupna investicija u vinograde iznosi nekih 80.000 eura. Ulaganje u gradnju i opremanje podrumskog objekta, koji bi na katu trebao dobiti ekskluzivne restoran i kušaonicu i postati uistinu veleban eno-gastro i turistički punkt, vrti se, navodno, oko četiri milijuna eura!
Vinogradi Nuić, na kamenu (gore) i proljetno zazelenjeni
Nuić, koji također, kao i Barbarići, ima paralelnu gospodarsku djelatnost – vezanu uz prodaju i servis automobila, prvo trsje zasadio je 2004. godine, a prvo vino s kojim se predstavio javnosti bilo je iz berbe 2006. Gospodari s ukupno 35 hektara vinograda, od čega je osam na litici na nadmorskoj visini od oko 100 metara tik uz vinski podrum. Sorte su Žilavka, Blatina, Krkošija, Bena, Pošip, Trnjak (oko 20.000 loza), Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Touriga nacional… Korčulanski Pošip, prvi u BiH zasađen baš ovdje, dobro se snašao. Kod njega, objašnjava podrumar i enolog Vlado Mandić, ne odvajaju se bobice od peteljkovine nego u prešu ide cijeli grozd. Nuić blatinu proizvodi uz dugu maceraciju samo od sorte Blatina, za koju, inače, kao oprašivača rabi Trnjak. Maksimalno se koriste prirodni kvasci, a vina iz gornje kategorije obvezno dozrijevaju u drvu od osam do 18 mjeseci, 90 posto je barriquea a 10 posto su bačve od 500 litara.
Josip Nuić u barricaiji, i Josipa Andrijanić dok nazdravlja trnjakom
Vina? Pošip, zatim žilavka u kategorijama selekcija, vrhunska i kvalitetna s k.p., pa blatina, trnjak, syrah, cabernet sauvignon, merlot. Kapljica vrlo dobra, a ona iz najgornje kategorije i odlična, čemu pridonosi svakako i enologinja Josipa Andrijanić. Te špice, prepoznatljive već na pogled po težoj i ozbiljnijoj boci i crnoj etiketi, svakako su Syrah 2012 (15,5 vol %, 14 mjeseci dozrijevanja u drvenim bačvama, maloprodajna cijena 17,5 eura), Trnjak 2012 (pravi hit!; 15,5 vol%, mpc 17,5 €), te kao vrh piramide Merlot 2012 (16,3 vol %, mpc 17,5 vol %). ■
__________________________________
VINOGRADARSKA PODRUČJA i SORTE
– Vinogradarska područja protežu se sjevernim dijelom zemlje, duž državne granice s Hrvatskom od Une pa do Drine i Srbije, i na jugu oko Mostara a počev od Gruda na zapadu i opet uz državnu granicu s Hrvatskom, samo, dakako, s južne strane države, preko Širokog brijega, Čitluka, Ljubuškog, Čapljine i Stolca sve to Trebinja na jugoistoku i već uz granicu i s Crnom Gorom. Za ovaj južni vinorodni dio Hercegovci će reći: Zemlja od kamena oteta, suncem milovana, čistom vodom kupana… Ukupna površina pod vinovom lozom u BiH, po podacima iz 2011., iznosi oko 3.500 ha vinograda od čega su 3240 ha pod vinskim grožđem a 260 ha je za proizvodnju stolnoga grožđa. Vinogradi su smješteni praktično u dvije županije, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj, konkretno Federaciji BiH pripada 3245 ha, a Republici Srpskoj tek nešto više od 250 ha, većina od tih 250 ha vezana je uz Trebinje i Popovo polje na jugu dok na rajon sjeverne Bosne prema procjenama otpada oko 100 ha s trsjem, tu se zasad još ne može govoriti o nekoj vrlo relevantnoj tržišnoj produkciji nego više o klimatski i zemljišno vinogradarski zanimljivom području, vjerojatno s dobrim izgledima, pogotovu u kontekstu globalnog zatopljenja, da se iskaže u budućnosti.
Vinogorja su Mostarsko i Širokobriješko, prije dok se Široki Brijeg nazivalo Lišticom bilo je Lištičko, na karti su označeni dvjema nijansama crvene boje, zatim Jablaničko kod Konjica (žuta boja), Kozaračko u okolici Prijedora pa gotovo do Banja Luke (smeđkasto), Ukrinsko, ugrubo orijentacijski, između Prijedorskog i Majevačkoga vinogorja i Dervente i Banja Luke (svjetlo-plavo), te Majevačko vinogorje već sasvim na (sjevero)istoku i do granice sa Srbijom, a gdje su od urbanih sredina Gradačac, Gračanica, Tuzla (tamno plavo na karti).
Loze na vlastitom korijenu (necijepljene) i hibrida proizvođača gotovo uopće nema, a to znači da je sveukupno vinogradarstvo podignuto na američkoj podlozi. Vodeći izvorni kultivari su: od bijelih Žilavka, koja rasprostranjenošću općenito dominira – zauzima oko 55 posto ukupne površine, te njeni pratitelji Krkošija i Bena, a od srnih Blatina, po opsegu odmah nakon Žilavke, ona je eto glavna za crveno vino. Njeni su pak pratitelji Trnjak, Alicante bouchet, Merlot, Gamay obojivač (bojadiser), Cabernet sauvignon, Vranac, Plavka i Skadarka. Kod zobatica odnos bijelih prema crnima je obrnut. Najviše se uzgajaju crne stolne sorte, s time da na Kardinal otpada oko 60 posto.
___________________________________
Na jednoj od trebinjskih uzvisina veleban objekt – vinski podrum, restoran, vidikovac Radovana Vukoja. Iz restorana – pogled na Trebinje
PODRUM VUKOJE, TREBINJE – Uistinu pravi doživljaj u zgodnom gradiću Trebinju: na uzvisini s koje se pruža krasan pogled na mjesto i okolicu veleban objekt Vukoje. Restoran uređen vrlo moderno i s ukusom, kroz ostakljene stijenke puca sjajan pogled na grad i na dio tamošnjih vinograda. Inače pravi vidikovac je na krovu zgrade. Impresivan vinski podrum ukopan u brdo!
Obitelj Vukoje, koja ima dugačku tradiciju u ugostiteljstvu, doista se ističe u proizvodnji vina. Osnivač vinogradarsko-vinarskog imanja je Zoran Vukoje. Vinskom produkcijom danas upravlja Radovan Vukoje, koji je enologiju završio u Coneglianu u talijanskom Venetu.
Ulaz u zgradu obitelji Vukoje – štok i vrata napravljeni od goleme bačve
Vinogradi u Trebinju, ukupno oko 30 hektara, na visoravni Trebinjsko polje na 270 metara nadmorske visine i u podnožju brda kod Trebinja. Vina – pjenušac klasična metoda od Chardonnaya (70 posto) i Žilavke, 12 mjeseci u boci na kvascu, pa mirni žilavka, syrah, vranac, merlot… Crna jako dobra, osobito Vranac 2008 rezerva, i McMagnum 2007 porodična rezerva od 90 posto merlota i 10 posto cabernet sauvignona. Tog McMagnuma proizvedi se u količini od 300 magnuma, od toga 200 se plasira kroz lokal, a stotinjak ostaje za potrebe obitelji. Inače, obitelj Vukoje zasadila je i Malvasiju dubrovačku, a prva berba bit će najesen ove godine! Iz 2014. koja ni ovdje nije bila osobita, Vukoji su proizveli samo vina u kategoriji svježih, dakle ta kapljica nije predviđena za dozrijevanje u bačvi, a dio količine poslužit će kao osnova za destilate.
Podrum: barrique i tonneaux, te velike hrastove bačve međimurske bačvarije Pozvek!
Hrana – barem ono što sam kušao – odlična, uvelike bazirana na povrću iz vlastita uzgoja (Vukoji imaju 1000 stabala masline i pripremaju se i za proizvodnju ulja), zatim na namirnicama/proizvodima lokalnih opg-a i na namirnicama iz mora. U restoranu-podrumu Vukoje susrećem na ručku poznanike iz Dubrovnika; Trebinje je, kažu mi, tek oko pola sata vožnje automobilom udaljeno od grada-bisera i morske obale našega Jadrana!…■
Vlasnik i enolog Radovan Vukoje sa suprugom Jagodom 
GEOGRAFSKI gledano – najistočniji razgovor: Radovan Vukoje iz Trebinja i Vera Zima iz Iloka
Vukoje – restoran
_______________________
PROIZVOĐAČI i PROIZVODNJA
Što tržišnom količinom, što reputacijom, značajne vinske kuće u Bosni i Hercegovini su: Vinarija Čitluk iz Čitluka, Hercegovina-produkt iz Čitluka, Podrumi Andrija, Paoča, Čitluk, Vinogradi Nuić, Ljubuški, Hercegovinavino iz Mostara, Hepok d.d. iz Mostara, Vina Zadro iz Domanovića, Čapljina, Stolački podrumi, Stolac, Podrumi Vukoje 1982 i Komrad, Podrumi manastira Tvrdoš iz Trebinja i Podrumi Banjalučke biskupije, koji također izvoze svoja vina u zemlje okruženja. U novije je vrijeme sve više vinogradarsko-vinskih posjeda individualnih privatnika koji su se već i dobro opremili / modernizirali za vinsku produkciju, neki kao eno-savjetnike angažiraju stručnjake i izvan BiH, i rezultat u čaši svjetla obraz hercegovačkoj kapljici.
– Po podacima od Agencije za statistiku BiH, u zemlji je 24.338 neurbanih domaćinstava, odnosno ruralnih domaćinstava. Od tih 24.338 ruralnih gospodarstava, 12.510 ih je prijavilo poljoprivrednu djelatnost. Od tih 12.510, samo je 567 prijavilo vinogradarstvo/vinarstvo kao proizvodnu djelatnost.
Dok je Agencija za statistiku BiH, koja je inače za 2010. godinu bila objavila objavila postojanje u BiH 5000 ha pokrivenih vinovom lozom, govorila o prinosu grožđa po hektaru od 3960 kg i ukupnoj proizvodnji grožđa od 19.800.000 kg te proizvodnji vina od 12.870.000 litara, dotle je Federalni agromediteranski zavod iz Mostara, koji je za istu tu 2010. godinu navodio 3457 ha vinograda (dakle manje, ali i bitno bliže najsvježijem dostupnom podatku, onom spomenutome iz 2011. što eto barata s 3500 ha), zastupao podatke o prinosu po hektaru od 7000 kg (dakle više), i proizvodnji od oko 15.730.000 litara (više).
Prinos po hektaru procjenjuje se i dalje na sedam tona, a glede ukupne proizvodnje grožđa izlazi se s podatkom o nešto više od 24,5 milijuna kg. Godišnja proizvodnja ukupno bijeloga vinskog grožđa je 12,4 milijuna kilograma, a crnoga vinskoga nešto malo manje od 10,2 milijuna kg.
Evo i vina po vrstama i tipovima: 60 posto otpada na bijelo a gotovo 40 posto na crno vino, zanemariva je količina roséa, što se tiče pjenušaca u BiH zasad je ustaljen na tržištu jedino onaj nazvan Domano, od hercegovačke vinarije Vina Zadro. Nešto pjenušca radi podrum Vukoje, a Hercegovinavino startalo je tek s pjenušcem, sorte su Žilavka i Chardonnay u omjeru pola-pola.
Računa se da se godišnja potrošnja vina po stanovniku u BiH kreće oko 5,5 litara.
IZVOZ i UVOZ
– Do srpnja 2013. najveći izvoz vina iz Bosne i Hercegovine bio je u Republiku Hrvatsku. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Protokol o vinu dali su BiH preferencijalni status za izvoz vina u zemlje EU. Kvota za izvoz iz Bosne i Hercegovine u EU definirana je na 1.600.000 litara, a kvota za uvoz vina iz EU u BIH na 800.000 litara. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU, prema SSP predviđena je nova runda pregovora oko kvota za izvoz vina iz BiH u EU i za uvoz iz EU u BiH. Prosjek izvoza vina iz BiH u Hrvatsku u razdoblju od 2011. do 2013. godine bio je 2.433.196 litara. Najviše su po sortama izvoženi žilavka i blatina, pa vranac, cabernet sauvignon, po obliku pakiranja rinfuza. Do 2010. godine najveći uvoz ostvaren je iz Srbije 49 posto, potom Crne Gore 20 posto, Hrvatske 13 posto, i Slovenije 10 posto. U toj godini, 92 posto uvezenog vina je došlo iz ove četiri države. Preostalih osam posto je stiglo iz Makedonije, četiri posto, i iz drugih zemalja, također četiri posto. Najviše su uvoženi vranac, ždrepčeva krv i banatski rizling iz Srbije te graševina, rajnski rizling i plavac iz Hrvatske.
UDRUGE/KONZORCIJI KAO POSLOVNE ORGANIZACIJE, PLANOVI RAZVOJA
Nekoliko je udruga proizvođača grožđa i vina u BiH: Grupacija vinara pri vanjsko-trgovinskoj komori, zatim Udruga vinogradara i vinara Istočne Hercegovine na čelu s predsjednikom Zoranom Obrenom Vukojem, Udruga vinogradara i vinara Južne Hercegovine s predsjednikom Andrijom Ragužem, i Udruga vinogradara i vinara Hercegovina s predsjednikom Grgom Vasiljem. One bi, kao baza od koje sve počinje, morale odigrati ključnu ulogu u daljnjem razvoju bosansko-hercegovačkog vinogradarstva i vinarstva i na afirmaciji vina BiH i izvan granica zemlje. Dakako, bitna potpora mora doći i od strane službene politike, institucija, pa evo pitanja za prof. dr. sci. Marka Ivankovića: koliko uopće službena politika u BiH sektor vinogradarstva I vinarstva doživljava kao gospodarski vrlo važan za zemlju?
– Prema mišljenju strukovne javnosti i udruga vinogradara i vinara, ovaj sektor zasad i nije baš prepoznat kao gospodarski jako važan za Bosnu i Hercegovinu. Sa svega 3.500 ha vinograda smještenim praktično u samo dvjema županijama postavlja se realno pitanje održivosti sektora u nadolazećim globalnim procesima i približavanja BiH EU. Doduše, studija The Wine Sector in Bosnia and Herzegovina, FAO, 2012., dostupna na www.fao.org, dala je viziju razvoja i prikaz onoga što treba uložiti u unaprjeđenje sektora… Prema Strategiji razvitka poljoprivrede u razdoblju od 2006. do 2010., čija je valjanost produžena do kraja 2012. godine, a koju je usvojio Parlament Federacije BiH, zapisano je da bi BiH svoj ulazak u punopravno članstvo EU trebala dočekati s barem 10.000 ha pod trsjem, poželjno bi bilo i 12.000 ha. Na putu unaprjeđenja treba jasna potpora službene politike sa svih razina vlasti, dakle općina, županija, entiteta i Vijeća ministara BiH. Na razini Vijeća ministara BiH na žalost ne postoji nositelj agrarne i ruralne politike u BiH nego je ona spuštena na razinu entiteta, što nije uobičajeno u državama u okruženju a niti u EU – odgovara prof. dr. sci. Ivanković. – Također, ne postoji opći zakonski okvir, znači jedinstveni Zakon o vinu važeći za cijelu BiH, iz kojega bi trebalo proizaći 17 pravilnika što uređuju cijeli lanac vrijednosti u sektoru vina na nivou zemlje. Zakoni o vinu postoje na razini entiteta, jedan za FBiH i jedan za Republiku Srpsku. Srećom, barem je Federalni agromediteranski zavod iz Mostara prijavljen kao Agencija za vinogradarstvo i vinarstvo Bosne i Hercegovine u DG SANCO u Bruxellesu, i samim time je preuzeo ogroman dio obveza u razvoju sektora vina u BiH. Po GIS tehnologiji vodimo vinogradarski katastar, imamo laboratorij za enologiju s vrhunskom opremom. Uspjeli smo prije tri godine akreditirati određeni broj metoda po sustavu ISO 17025:2006, što našim izvoznicima omogućava lakši izvoz vina. Nastavak akreditacije novih enoloških metoda stalna je aktivnost Zavoda. Radimo na elaboratu o zaštiti zemljopisnog podrijetla vina, kao i na elaboratima za puštanje vina u promet svake godine. Svake godine organiziramo organoleptičku ocjenu vina u našoj sali za degustaciju opremljenoj po EU-standardima. U prvom kvartalu imamo ocjenu mladih vina a svake jeseni ocjenu vina koja su spremna za tržište. Bavimo se i edukativnom djelatnošću, naime organiziramo škole rezidbe vinove loze, lani smo imali 150 polaznika. Naši su djelatnici izdali brošuru o proizvodnji vina, a dostupna je na www.faz.ba Stalno surađujemo s udrugama vinogradara i vinara po svim segmentima…
DOPUNSKE DRŽAVNE i ENTITETSKE INTERVENCIJE, TURIZAM
U sklopu IPA-propisa kroz analize sektora procjenjivane su različite mjere, napominje prof. dr. sci. Ivanković.
– Od velikog bi značenja bila podrška Diverzifikaciji aktivnosti što stvaraju prihode u ruralnim područjima. Vinarije su svjesne nužnosti vlastitih ulaganja ali očekuju i značajna opća ulaganja u vinski turizam, radi boljeg iskorištavanja infrastrukture Vinske ceste Hercegovine. Stoga je relevantno razmotriti pomoć ovakvim vrstama ulaganja u sklopu IPARD-programa. Vinske ceste počelo se bilo uspostavljati 2007. na 2008. godinu. U početku su imale veliki zamah, ali očito je da su očekivanja bila prevelika. Postoje realne šanse za dobar plasman BiH-vina kroz ovaj distribucijski kanal, ali tek uz, prethodno, osjetno obogaćenje turističke ponude, primjerice i boljom ponudom izvornih jela, raznih lokalnih delicija… I iskustva iz EU govore da projekti poput Vinske ceste Hercegovine moraju imati profesionalno zaposleno osoblje koje će moći kvalitetno raditi na marketinškoj pripremi i dovođenju turista. Potrebno je pomagati jačanje kapaciteta vinskog sektora. Strukovno obučavanje poljoprivrednika, te radnika u vinarijama nužno je za kvalitetno praćenje razvoja međunarodnog vinskog sektora. S jedne strane, sektor se mora oslanjati na vlastitu stručnost i tradiciju, a s druge strane treba koristiti i međunarodno učenje gdje god se to pokaže relevantno i gdje može biti isplativo. Ovo je naročito važno s obzirom da je sektor jasno artikulirao ambiciju da poboljša proizvodnju vrhunskih vina od autohtonih sorti. Ne samo da valja ojačati stručnost i vještine proizvođača na terenu kao i u podrumima, nego sve upotpuniti principima organske i biodinamičke proizvodnje. Zatim, suradnju unutar lanca snabdijevanja nužno je poboljšati. Sudionici nemaju jednaka viđenja situacije. Za širenje na međunarodno tržište, bez čega nema naprijed, potrebna je jača suradnja među vinarima.
Preporučuju se inicijative i prikladna podrška za osnivanje i rad poslovnih, interesnih udruženja proizvođača. Međunarodno tržište ključ je širenja sektora, ali marketing i promoviranje u inozemstvu su relativno skupi te pojedinačno manje učinkoviti, međutim mogući su i mogu biti vrlo efikasni uz zajedništvo proizvođača.
– Analiza je pokazala da se sektor susreće sa nizom izazova koji nisu riješeni preporučenim IPARD mjerama. Ti se izazovi odnose na slijedeće teme: fragmentirana struktura poljoprivrednih imanja i proizvodnja malih razmjera, potreba za konsolidacijom i reparcelizacijom zemljišta, nerazjašnjeni vlasnički odnosi, pomoć ulaganjima u zemljište, jačanje ljudskih resursa u relevantnim državnim i entitetskim institucijama kako bi se ustanove osposobile za punu implementaciju i primjenu propisa, jačanje segmenta istraživanja i razvoja… – kazao je prof. dr. sci. Marko Ivanković. ♣
_____________________________________
KARAKTERISTIKE HERCEGOVAČKIH VINA
Žilavka i Blatina, te prateće sorte
Kad se kaže žilavka, odnosno blatina, vrlo često se misli da je riječ o jednosortnim vinima. A tome nije tako, naime i Žilavka i Blatina tradicijski imaju svoje sortne pratitelje, u prvome slučaju to su najčešće Bena i Krkošija, a u drugome to mogu biti Alicante bouchet, Trnjak, Vranac, Plavka, Skadarka, Gamay bojadiser, Merlot. Razloga tome je više.
Žilavki radi svježine i duževječnosti dobro dođe još malo kiselosti što je može dobiti od sortnog kompanjona, primjerice upravo od Krkošije koja, pokazalo se, u zrelome grožđu ima dobru koncentraciju sladora ali i kiselina, te koju obično resi, što je vrlo važno, nizak pH.
Doc.dr,sci. Tihomir Prusina, glavni enolog Hercegovinavina i predavač iz enologije na Agronomskom fakultetu u Mostaru (lijevo) te Milenko Soče, direktor Plantaža iz Čapljine
Kod sorte Blatina problem je pak, oprašivanje.
Glavni enolog Hercegovinavina, što gospodari sa 400 hektara pod trsjem, i predavač vinarstva na Agronomskom fakultetu u Mostaru doc.dr.sci. Tihomir Prusina, koji je radio doktorat na Žilavki, osobno smatra da Žilavki i ne bi trebalo pratitelja ako je sađena na prikladnoj vinogradarskoj poziciji i na odgovarajućem tlu, što znači na položajima kao što su Blizanci, na barem 220 do 230 metara nadmorske visine te na kamenitom tlu, i naravno ako joj je smanjen prinos, konkretno na svakako ispod dva kilograma po trsu. Što se tiče Blatine, koja ima funkcionalno ženski cvijet i ne može se sama oploditi, uz nju se na vinogradskoj parceli tradicijski, kao oprašivače, sadi sorte s podjednakim terminom cvatnje, konkretno dosad su to najviše bili Alicante bouchet (lokalno zvan Kambuša), ili Gamay obojivač, Trnjak, Vranac, Plavka… Grožđe se obično bralo zajedno, i upravo ponajviše zahvaljujući Alicante bouchetu i Gamayu obojivaču te Trrnjaku, što daju vina visoke obojenosti, vino blatina – koje bi, da je proizvedeno na tradicijski način samo od Blatine, imalo osjetno svjetlju boju, sličnu tipičnoj boji crnog pinota – postalo je izrazito tamno.
U najnovije vrijeme, navodi doc.dr. Prusina, u vinogradima s Blatinom kao oprašivača se stavlja Žilavka, cvatnja koje je terminski najbliža onoj u Blatine. Doc. dr. Prusina smatra da se i u slučaju Blatine u modernoj proizvodnji s trsjem na visokokvalitetnom položaju te uz nizak prinos i kasniju berbu vino jako dobre tamne boje i snažne strukture može proizvesti i samo uz uporabu kultivara Blatina, dakle bez pratitelja. Puna tehnološka zrelost kod Blatine vrlo je bitna, a prepoznaje se po suhvicama na pojedinim bobicama na vrhu grozda. Takvo tehnološki potpuno zrelo grožđe, naglašava dr. Prusina, u kožici bobice sadržava dovoljnu količinu tvari boje koje mogu osigurati jako dobru obojenost vina. Sa tako gotovo prezrelim grožđem uz produženu maceraciju i uz uporabu enzima mogu se dobiti jako obojena i strukturna vina sa sadržajem alkohola iznad 13,0 vol% i više te s ukupnom kiselošću od 5,5 do 6 g/l. Takva vina imaju potencijal za njegu u hrastovim većim ali i barrique bačvicama u kojima kroz dvije do tri godine dobiju na kvaliteti.
Detaljnije doc.dr.sci. Prusina:
– Najveća istraživanja Žilavke i njezinih pratećih sorata proveli su Milan Šupica, nekada redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, i dr.sc. Zlata Aničić. Zlata Aničić je još 1952. godine u strukovnom časopisu objavila članak pod nazivom O gospodarskoj vrijednosti hercegovačkih vinskih sorti grožđa, i u njemu na osnovi vlastitih istraživanja utvrđuje: Po gospodarskoj vrijednosti Žilavka je na prvom mjestu. Ona najviše rodi, nakupi najveću količinu ukupnog šećera i daje najviše soka. Krkošija ne zaostaje po gospodarskoj vrijednosti za Žilavkom. Svi podaci o Žilavki i Krkošiji gotovo su podjednaki. Dobrogostina je po gospodarskoj vrijednosti osrednja. Bena je posljednja. Ona daje najmanji prinos, ima manje sladora i nudi manje soka. Autorica nije sklona tome da u vinu žilavka bude 70 posto sorte Žilavka, 20 posto Krkošije i 10 posto Bene, nego zagovara da učešće Krkošije bude veće, uglavnom da se izbaci Bena, jer da su Bena i Dobrogostina prikladnije kao stolne sorte. Po gospodarskoj vrijednosti Blatinu svrstava iza Žilavke i Krkošije.
Vinograd Blizanci Hercegovinavina
Milan Šupica veli da se ekonomska vrijednost neke vinske sorte grožđa ne može cijeniti samo prema sadržaju šećera, nego treba uzeti u obzir ukupnu kiselost i aromatičnu vrijednost koje su važni čimbenici kakvoće vina. Tvrdi kako među postojećim bijelim sortama u Hercegovini Žilavka daleko odskače u aromi, pa se ispred nje ne može staviti niti jedan drugi kultivar. Pozivajući se na praktična iskustva, Šupica navodi da Krkošija pri pijenju nije onako prijatna kao Žilavka, jer u sebi ima izvjesnu oštrinu koja odbija. Ona u Brotnju bude s visokom koncentracijom šećera i kiselina u zrelom grožđu. Jedna od glavnih Šupičinih konstatacija je da je vino od Krkošije bogato u alkoholu, a naročito u ukupnim kiselinama, i s prilično je visokim aktivnim aciditetom, dok Žilavka ne zaostaje u alkoholu, ali zato sadrži manje kiseline i sa nešto je nižim aktivnim aciditetom. Krkošija nema sortnog mirisa i pri pijenju brzo zasićuje, naprotiv Žilavka ima svojstven, vrlo ugodan miris, po okusu je mekana, izaziva želju da je se pije.
U redovnim godinama, kad Žilavka normalno sazrije, ona sama daje vino intenzivnog mirisa, koji djeluje i prejako. Miješanjem Žilavke sa Krkošijom i Benom, a u manjoj količini eventualno i sa drugim bijelim sortama, njen intenzivan miris se razrjeđuje i dovodi na pravu mjeru. Međutim treba imati u vidu da Žilavka kao vino u mješavini sa drugim bijelim sortama može sačuvati svoj karakterističan miris jedino ako je zastupljena u natpolovičnoj količini. U lošijim godinama kad Žilavka ne može posve sazrijeti, njen miris je slab, pa ona u mješavini mora biti i u većem omjeru. Šupica se slaže sa Zlatom Aničić da je vino od sorte Bena osrednje kvalitete i da bi Benu bilo bolje izbjegavati kao pratitelja Žilavki, a žilavku da bi trebala sačinjavati jedino mješavina Žilavke i Krkošije u omjeru od 65 do 70 posto Žilavke i 30 do 35 posto Krkošije, međutim s obzirom na zakon trebalo je to korigirati, naime po aktualnome zakonu da bi vino nosilo naziv sorte mora sadržavati najmanje 85 posto te sorte.
Ali, tu je i pitanje kvasaca: u proizvodnji vina žilavka sve su prisutniji komercijalni preparati kvasaca, iako njihova primjena može rezultirati vinima koja često nisu prepoznatljiva po sortnoj aromi a ni po području proizvodnje. Autohtoni sojevi kvasaca igraju vrlo važnu ulogu kod tipičnosti senzornih karakteristika sortnih vina i vina karakterističnih za neki kraj, stoga bi u proizvodnji vina Žilavka svakako bilo osobito vrijedno koristiti autohtone sojeve kvasaca izolirane iz Mostarskog vinogorja, ističe dr. Prusina, i dodaje: Istraživanja su pokazala da su signifikantno veći sadržaj ekstrakta bez šećera u odnosu na vina dobivena epifitnim mikroorganizmima i komercijalnim sojem Uvaferm CEG sadržavala vina fermentirana s autohtonim sojevima! ■
_______________________________________
SuČ – 03/2015
Pink Day 2015/ RUŽIČASTO i ZELENO, KRCATO i VESELO!
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Na ulazu u dvoranu: Slovenija, Međimurje, Dalmacija, roséi iz Francuske i Italije…
UZ VINO, PROTAGONIST JE BILO i MASLINOVO ULJE. UDRUGA WoW (ŽENE u VINU) s PARTNERIMA JE PRIKUPILA VIŠE OD 20.000 KUNA ZA UDRUGU EUROPA DONNA KOJA SE BAVI PREVENCIJOM RAKA DOJKE
Treći međunarodni festival rosé vina, Pink Day, uoči Dana žena: krcata aula zagrebačkog Muzeja Mimara, gotovo svatko s nekim odjevnim ili ukrasnim predmetom u ružičastoj boji, žena, i to lijepih, i puuuuuuuno, žene oslobođene kao da je Dan žena bio 7. a ne 8. ožujka, atmosfera vesela…
Ne znaš tko je veseliji: istarski vinogradar i vinar Franc Arman ili dame u njegovu društvu!
Zdenko Šember slavio je rođendan sa suprugom Ivankom i sinom Nikolom te s plešivičkim prijateljima bračnim parom Kolarić, Martinom Tomac i Josipom Korakom
Josip Korak nakon što je potočio svoj Rosé 2014 Draga došao je kod Marije Rimac Vinolicious kušati francuski rosé….
Pink day kao smotra ružičastih vina i ekstra djevičanskog maslinovoga ulja u organizaciji udruge žena u vinu WoW, datumski pozicionirana tako da dade doprinos obilježavanju Dana žena, okupila je brojne proizvođače Bakhova nektara koji su, kako će reći predsjednica WoW-a Sanja Muzaferija, ponudili više od 60 nijansi roséa. Maslinovo ulje, od niza raznih sorata zasebno i kao mješavine tih sorata, na kušanje je nudilo 12 ponajboljih naših proizvođača. Službena informacija je da je priredbi prisustvovalo nešto više od 1000 posjetitelja.
Velika je gužva bila s obje strane izlagačkih stolova – i među proizvođačima koji su se došli predstaviti, i među posjetiteljima. Interes za izlaganjem i za posjetom očito velik, kako je popodne odmicalo tako je bivalo toplije pa i do vruće, očito je i to da je aula Mimare postala premala za toliki broj ljudi za manifestaciju u kojoj se i ponuđači i potrošači s čašicom u ruci moraju osjećati ugodno i moraju imati šansu za kvalitetnu komunikaciju. Ako WoWice, uz ovakav interes izlagača i publike, ustraju u tome da sajam ostane u Mimari, bilo bi svakako dobro da vide s Muzejem opcije za proširenje izlagačke površine, ali ne da onda padnu u napast i da se onda prihvati sudjelovanje novog većeg broja izlagača pa da se i taj prostor našopa njima i publikom.
Politika na Pinku, da li i – pink politika? Priredbu je posjetio i Darinko Kosor, na slici s članicama udruge WoW Alis Marić, Vesnom Ramljak, Marijom Vukelić i Sanjom Muzaferija
U sklopu Pink Daya održano je nekoliko zanimljivih radionica: prof.dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je, inače, i najavio skorašnju promociju knjige o sortama što se uzgajaju u Hrvatskom zagorju, govorio je na temu autohtonih hrvatskih ružica, a posebnu pozornost privukli su i okrugli stol Žene u poduzetništvu u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta uz nastupe Doris Srpek, Jasne Mohor, Ive Vrgoč, Jelene Šimić-Valentić i Jasne Antunović i uz moderiranje Ivane Nemet i Jelene Puh-Miloš, te radionica s naslovom 50 nijansi ružičaste, zatim French Match – prikaz sljubljivanja nježnih francuskih roséa s francuskim sirevima što je demonstrirala francuska enologinja Laurence Berlemont, kao i radionica Maslinovo ulje s dvije strane Jadrana na kojoj je ekspertica za ulja Laura Marinelli odgovorila je na brojna pitanja vezana uz sličnosti i razlike hrvatskih i talijanskih maslinovih ulja.
Maslinova ulja ponajboljih naših uljara – Belića, Chiavalona, Agrolagune….
Laura Marinelli govorila je o hrvatskim i talijanskim maslinovim uljima… (gore). A zagrebački ugostitelj Boris Orašanin očito nešto jako važno govori baš o maslinovome ulju Mariji Žuvela s Korčule, iz obitelji Žuvela, proizvođaču maslinovog ulja Fanito
Laurence Barlemont s wowicama (dolje) 
Vina iz Istre: pink Antonella Kozlović (gore), te Suzana Diklić iz Agrolagune (dolje)
Rosé iz Dalmacije: barba Posejdon iz Jelse Andro Tomić
I ovogodišnji Pink Day imao je i humanitaran karakter, i to kroz projekt Pink Week. Pink Week bio je Tjedan ružičastih jelovnika koji je prethodio festivalu, i u njemu su sudjelovali odabrani restorani iz cijele Hrvatske koji su osmislili jelovnike u duhu mediteranske prehrane i ružičaste boje i menue nudili po promotivnoj cijeni, a dio prikupljenog novca donirali u dobrotvorne svrhe. 
Domagoj Klasiček iz Erduta donio je uz rosé i novi svoj crnjak Cabernet sauvignon Saltwater malo drukčije organoleptike
Ugostiteljski objekti koji su sudjelovali u Tjednu ružičastih jelovnika – Pink Week 2015 – Zagreb: Agava, Apetit City, Atlanta Bocca Marai, Balon, Bistro Apetit, Fajn, Bistro Karlo, Le Bistro – Esplanade, Les Ponts – Mostovi, Pauza, Rougemarin, Restoran Taverna Kraljevec – i tri pizzerije: Pizzeria Chateau des Jardins, Pizzeria Duksa i Pizzeria O’Hara; Velika Gorica: Mon Ami; Murter: Konoba Boba; Zadar: Kornat; Split: Bokeria, Adriatic Grašo, Paradigma, Zinfandel, Zrno soli; Međimurje: Mamica iz Pušćina i Hotel Panorama iz Preloga; Hrvatsko zagorje: Vuglec Breg; Sisak: Cocktail restoran; Dubrovnik: Pantarul. U suradnji s tridesetak hrvatskih restorana koji su osmislili i ponudili prigodne jelovnike u duhu ružičaste boje WoW je prikupljao novac za Forum Europa Donna, udrugu koja se bavi prevencijom raka dojke. Ukupna svota skupljena za Forum Europa Donna premašila je 20.000 kuna. Novac će udruga koristiti za kupovinu aparata za intraoperativno zračenje koji u odnosu na klasične aparate uvelike smanjuje zračenje pacijentica i olakšava im oporavak. ♣
SuČ – 03/2015
MUNDUS VINI 2015/HRVATSKA ZVIJEZDA MALVAZIJA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
I OPET MEĐUNARODNI USPJEH ZA POREČKU AGROLAGUNU: NA OCJENJIVANJU u NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE u NJEMAČKOM PALATINATU OSVOJENO PET ZLATA! SREBRO ZA KRAUTHAKERA
Žiri br. 17: Andrea Gabrielli, Giuseppe Laudicina, enolog sicilijanskog vinskog podruma Baglio d’Oro, Eduard Vuilleumier, enološki savjetnik iz Švicarske, Paul Robert Blom (predsjednik kušačke komisije), Christoph Meininger ispred organizatora izdavačke kuće Meininger Verlag, Željko Suhadolnik Svijet u čaši
Još malo pa desetljeće i pol međunarodnog ocjenjivanja Mundus Vini u palatinatskom Neustadtu an der Weinstrasse u Njemačkoj. Uz ustaljenu degustaciju krajem kolovoza, kao novost je u tijeku godine još jedno kušanje, potkraj veljače.
Mundus Vini jedno je od po broju uzoraka najvećih vrednovanja plemenite kapljice na svijetu. Od početka, 2004. svake godine broj prijavljenih etiketa rastao je, i to snažnim ritmom. Već u prvom ovogodišnjem, nedavno održanom ocjenjivanju skupljeno je gotovo 500 uzraka više nego ukupno na prvom natjecanju 2004, i tek malko manje nego godinu poslije, dakle, 2005.
Mundus Vini, od početka, 2004. godine, do sada: svake godine veći broj uzoraka
Lani kad je, s objašnjenjem organizatora da su proizvođači forsirali da se na Mundus Viniju pokažu sa svojim uzorcima i prije ljeta, uvedeno kušanje i u veljači, a pogotovu 2015. kad se u februarskom terminu umjesto, kako je rečeno, očekivanih najviše do oko 3500 vina za ocjenu našlo više od 4000 etiketa, pokazalo se koliko je doista veliki interes svjetskog vinskoga kruga za nastupom na Mundusu, i koliko je opravdan bio potez organizatora – kuće Meininger Verlag – da uvede to još jedno kušanje u tijeku godine, službeno nazvano, iako je u veljači, proljetnime.
U godini kad se startalo bilo je ukupno 3579 uzoraka, a 2014. brojka se popela na ukupno (termin u veljači i u kolovozu) 7304 etikete! Februarska degustacija ove godine privukla je, po riječima glavnoga u organizaciji – Christophera Meiningera, čak 4034 vina iz 37 zemalja, ostaje da se vidi koliko će vina još biti u ljetnom terminu krajem kolovoza. Očito, vinari su imali/stjecali/stekli povjerenje u ozbiljnost ovog ocjenjivanja, i lako je moguće da nakon degustacije u ljeto Mundus ovu godinu zaključi i s ukupno 8000 uzoraka!
Jedno od mogućih objašnjenja velikog interesa vinara da sudjeluju na Mundus Viniju i u veljači je i što je izdavačka kuća Meininger Verlag tijesno povezana sa značajnim vinskim sajmom ProWein u Düsselforfu (ožujak!) gdje ima golemi prostor za degustaciju kapljice iz svoje ergele, što može biti odlična promocija, proljetni termini toga ocjenjivanja i toga sajma svakako su privlačni ponuđačima jer mogu biti uvod u dobar plasman u ljetnoj turističkoj sezoni ne samo u Europi, gdje su Njemačka i njoj susjedne sjeverno-europske zemlje izvanredno zanimljive kao tržišta, nego na širokom prostoru sjeverne polukugle. Medalje osvojene pak na ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini mogu pak rezultirati boljim plasmanom s obzirom na praznike potkraj godine.
Ovaj put daleko najviše vina stiglo je iz Italije – 986, slijedi Španjolska sa 894 uzorka, zemlja domaćin Njemačka na trećem je mjestu sa 556 etiketa. Mnogo vina bilo je iz berbe 2014, popriličan broj njih još i nefinaliziranih, nestrpljivo napunjenih u bocu izravno iz cisterne, što se u dosta slučajeva baš i nije pokazalo najboljime, pa ni kod vina koja su odavala visoki potencijal – jednostavno osjetilo se da nisu bila dovršena pa im je izmaknula medalja koju bi, i to i višega sjaja, s takvim potencijalom kao finalizirana i s barem minimalno dovoljnim vremenom provedenim u boci, zacijelo osvojila.
Saalbau u Neustadtu, inače kazalište, pretvoreno za potrebe Mundus Vinija u degustacijsku dvoranu: prezentacija mladih sommeliera koji su točili vina
Dotok vina iz zemalja južne polukugle bio je u ovome terminu nešto manji – Čile je prednjačio sa 138 vina, slijedili su Australija sa 82 vina, Argentina s 57, Južna Afrika sa 53, Novi Zeland sa 20 vina. Veće sudjelovanje južne hemisfere očekuje se ovoga ljeta, naime zasigurno će odande stići brojna vina iz 2014., dakle s gotovo pounom godinom na plećima, ali i nova vina, iz berbe 2015, koja tamo sada traje, kao i dozrela bijela i crna kapljica iz više prijašnjih berbi, držana duže u bačvama.
Mundus Vini Grand International Wine Award Spring Tasting dodijelio je na februarskom ocjenjivanju 38 velikih zlatnih medalja, 731 zlata i 946 srebra. Najviše medalja pripalo je Španjolskoj – 408, slijede Italija sa 377 i Njemačka sa 206.
Iz Hrvatske je na Mundus Viniju bilo 14 etiketa, osam crnih i šest bijelih vina. Naši susjedi iz Slovenije poslali su 18 vina, oni iz Bosne i Hercegovine pet vina, a Makedonci četiri.
Dobitnici medalja od hrvatskih vinara su porečka Agrolaguna s pet osvojenih zlatnih medalja, te Vlado Krauthaker s jednim srebrom. Čestitke!
Agrolaguna se istaknula sa svojim malvazijama i s jednim merlotom, a Krauthaker sa chardonnayejm s položaja Rosenberg.
Naši susjedi Slovenci dobili su jedno zlato (Radgonske gorice) i tri rebra (Radgonske gorice i Vinakras), a Makedonci jedno zlato (Vinarija Tikveš) i tri srebra (Chateau Kamnik i vinarija Tikveš).
Evo i konkretno o tim vinima, popraćeno s analitičkim podacima. Inače, na degustaciji na Mundus Viniju ocjenjivački listić sadrži i opisni dio, tako da svaki proizvođač dobije i dijagram vezan uz organoleptiku svoje kapljice:
ZLATA
Malvazija 2012 Akacija Festigia riserva Laguna vina (barrique, alkohol 13,0 vol %, ukupna kiselost 5,3 g/lit, ostatak sladora 6,9 g/lit, po njemačkim stručnjacima preporučena maloprodajna cijena trebala bi se kretati oko 13 eura)
Organoleptički dijagram Malvazije 2011 Vižinada Festigia riserva
Malvazija 2011 Vižinada Festigia riserva Laguna vina (alkohol 13,5 vol %, ukupna kiselost 4,7 g/lit, ostatak neprovrelog sladora 2,9 g/lit, preporučena mpc 13 eura)
Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva Laguna vina (alkohol 13,5 vol %, ukupna kiselost 5,2 g/lit, neprovreli slador 2,9 g/lit, preporučena mpc 13 eura)
Malvazija 2013 Festigia Laguna vina (13,5 vol %, kiselost 5,4 g/lit, neprovreli slador 3,90 g/lit, preporučena mpc 11 eura)
Merlot 2012 Festigia Laguna vina (14,0 vol %, kiselost 6,2 g/lit, ostatak sladora 1,6 g/lit, preporučena mpc 11 eura)
SREBRO
Chardonnay 2012 Rosenberg Krauthaker (njegovano u barriqueu, 13,5 vol %, kiselost 5,3 g/lit, neprovreli slador 3,6 g/lit, preporučena mpc 12 eura).
U mojoj grupi bile su sve četiri nagrađene malvazije, i drago mi je da mogu reći da sam im svima dao visoke ocjene, a najvišu Malvaziji 2011 Vižinadi riservi Festigia. Inače u tom prvom flightu uz malvazije iz naše Istre bile su i one iz talijanskog Lazija (Frascati superiore 2013, mineralno, jako dobro), iz Apulije (2014, solidna), zatim dvije s Kanarskih otoka (Lanzarote, jedna od njih – berba 2014 – jako dobra!), ponuđen nam je bio i jedan cuvée iz portugalskog Doura (2013, Malvasia fina, Rabigato i Viosinho, jako dobro).
Pragovi za medalje
Valja svakako istaknuti da su na Mundus Viniju pragovi za medalju sljedeći: veliko zlato dobiva se s osvojenih 95/100 bodova i više, zlato s 90/100 bodova i više, a srebro počinje tamo gdje je na dosta drugih međunarodnih ocjenjivanjima pa i onih kod nas, početak zlata, a to je 85/100 osvojenih bodova.
Dobra stvar za osobnu edukaciju: svaki dan nakon ocjenjivanja degustator dobije papir s tiskanim grafikonom o tome kako je ocjenjivao i kako to izgleda u odnosu na ocjenu cijelog žirija. Evo izvještaja o mojemu radu. Inače, na natjecanju Mundus Vini na ocjenjivačkom listiću naznačeni su, uz godinu berbe, i sorta, a i rasponi neprovrelog sladora (do 4 g/lit, od 4 do 12 g/lit i od 12 g/lit naviše). Listić uz klasičnu brojčanu tablicu za ocjenu vina bodovima do 100 ima i dio koji se odnosi na opis i dio koji se odnosi na moguće mane vina, i za kušača obvezno je označiti ponuđene pojmove vezane uz organoleptiku te, ako ih se osjeti, mane. Na temelju toga stvara se dijagram organoleptike koji se daje na uvid proizvođaču ocjenjivanoga vina, da mu bude jasnije zašto je vino ocijenjeno ovako ili onako
S pristiglim uzorcima se, inače, u tri dana ocjenjivanja, hrvalo oko 150 degustatora iz 24 zemlje, najviše ih je bilo iz Njemačke, potom iz Italije, a iz Hrvatske sam ovaj put bio samo ja, i to u žiriju br. 17, s predsjednikom Paulom Robertom Blomom, Nizozemcem koji već dugo u Amsterdamu ima tvrtku Blom Vijn Bouquet za uvoz vina, i koji uvozi i neka hrvatska vina, a od nedavno je i povremeni stanovnik Istre gdje, kod Rapca, u Malim Kosima, ima kuću a i ured. ♣
—————————————————————————-
VON WINNING, u LAS VEGASU PFALZA! – Nakon ocjenjivanja, u popodnevnim satima organizator Mundus Vinija uvijek povede u posjet nekom vinaru, ovaj put na redu je bio podrum Von Winning u Deidesheimu, inače u vlasništvu obiteji Niederberger, kao i podrumi Reichsrat Von Buhl i Bassermann Jordan, također smješteni u Deidesheimu. U sklopu tog vinskog podruma je i sjajan, ekskluzivni restoran Leopold, nazvan tako po Leopoldu Von Winningu koji je još 1907. nakanio proizvoditi velika i prirodna vina s najboljih vinogradarskih pozicija. Leopold von Winning bio je, inače , zet dr. Andreasa Deinharda, vlasnika vinogradarsko-vinarskog imanja čije prezime je ovaj objekt u Deidesheimu nosio do prije nekoliko godina.
Riječ je o povijesnom vinskom podrumu starom gotovo dva stoljeća (utemeljen je 1849.), inače i suosnivaču vrlo značajne udruge ponajboljih njemačkih vinskih posjeda VDP (Verein des Deutschen PrädikatsWeingütern). Imanje obuhvaća 42 hektara vinogradarske površine, na vrlo cijenjenim pozicijama Reiterpfad i Spiess u Ruppertsbergu, selu uz Deidesheim, Maushöhle, Paradiesgarten, Hergottsacker, Grainhübel, Langermorgen, Kalkhofen i Kieselberg u općini Deidesheim, te Ungeheurer, Jesuitengarten, Pechstein i Kirchenstück u općini Forst. Tla su pjeskovita s dosta kamena, šljunkovita, vapnenasta. Sortiment počiva na 80 posto Rizlinga rajnskoga. Proizvodnja se bazira na maksimalno prirodnom načinu, tradicijski je okrenuta, ne rabe se umjetno gnojivo a ni bakreni preparati, alkoholna fermentacija odvija se u velikim drvenim bačvama, vrenje je na kvascima iz vlastitog vinograda, dozrijevanje je u bačvama (od 500 litara naviše) na finom talogu, izbjegavaju se bistrenje enološkim sredstvima a i filtracija, vino se puni u bocu kad prirodno odradi svoje, kaže podrumar Andreas Hütwohl.
U podrumu Von Winning u Deidesheimu: o filozofiji glede vina i o proizvodnji govori Andreas Hütwohl
Krasni rizlinzi, ali i bijeli pinot! U restoranu Leopold: sjajan ambijent, odlična hrana.
Sa mnom za stolom sjedio je i jedan proizvođač vina iz susjednoga sela, inače i enolog, pozvan da bude član ocjenjivačke komisije na ovom februarskom kušanju Mundus Vini 2015. Rekao je, aludirajući na ponudu vina iz podrumâ u Deidesheimu ali i na ponudu jela u restoranu Leopold: Deidesheim je Las Vegas Pfalza! ■
Deidesheim – Las Vegas Palatinata! Muzej vina
SuČ – 03/2015
EN PRIMEUR 2015/vino iz 2014: VRAG NIJE TAKO CRN…
En primeur 2015, Esplanade, Zagreb: Sandi Paris govori o malvazijama iz 2014.
…KAKO SE STRAHOVALO DA ĆE BITI!
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
MLADA NOVA KAPLJICA DONESENA OD STRANE 75 PROIZVOĐAČA IZ TRIJU NAŠIH REGIJA NA FEBRUARSKO KUŠANJE u ZAGREBAČKU ESPLANADU POKAZALA JE PROŠLOGODIŠNJU BERBU U BOLJEM SVJETLU OD OČEKIVANOGA. SIGURNO JE DA JE ZBOG EKSTREMNIH LANJSKIH METEOROLOŠKIH PRILIKA S OBILJEM KIŠE i VLAGE BILO PUNO ŠKART-GROŽĐA ŠTO BI TREBALO REZULTIRATI KOLIČINSKIM PADOM U PROIZVODNJI, A ONO ŠTO SE USPJELO IZVUĆI POKAZUJE PREDNOST BIJELIH VINA NAD CRNIMA, VITKIJA TIJELA, IZRAŽENIJU SVJEŽINU, PRIKLADNOST KAPLJICE ZA PRODUKCIJU PJENUŠACA
Mlada vina i Esplanade se ljube! Pretpremijerna kušanja mladih novih vina (onih iz posljednje berbe) već u veljači u zagrebačkom hotelu Esplanade pomalo postaju tradicijom. Ove godine En Primeur graševine, malvazije i pošipa, u organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske, te udruga Vinistra, Graševina Croatica i Vino Dalmacije, održan je četvrti put. Počela je bila, 2012., Vinistra, dakako, samo s malvazijom i s osunčanom i toplom 2011, nastavilo se godinu poslije još i sa slavonskom graševinom, te također s vrlo osunčanom i toplom, vrućom čak, berbom 2012., lani su se manifestaciji pridružili i Dalmatinci službeno s pošipom, na kušanje je podastrta berba 2013. koja je bila topla ali i s dosta kiše pa je i rezultat u boci bio drukčiji nego iz berbi 2012. i 2011., a ove godine hrvatski vinski trolist, kojemu još uvijek nedostaje sjeverozapadni dio pa da se i ovdje kompletira oficijelni vinski četverolist Lijepe naše, izašao je s vinom iz 2014, ekstremnog godišta s jako puno – debelo iznadprosječno puno! – kiše tako da se pribojavalo da će s vinom, osobito zbog truleži, biti maltene potpuni fijasko. Vinistra je u Zagrebu pred oko 600 posjetitelja nastupila sa 46 proizvođača, Graševina Croatica sa 17, a Vino Dalmacije s 12.
Udruga Graševina Croatica, bez zapadno-slavonskog predstavnika Vinarije Daruvar (???!!!), proizvođači od središnje Slavonije (ali i bez Kutjeva d.d. iz Zlatne doline, koje nije član udruge???!!!), pa do Podunavlja
Kušanje je i ovaj put bilo podijeljeno u dva vremenska okvira: od 13 do 16 sati za profesionalce (ugostitelje, sommeliere, vlasnike vinoteka, novinare…), a od 16 do 19 sati za širu javnost. Inače, En primeur degustacijama, tj. predstavljanjem mladih vina želi se profesionalcima u eno-gastronomiji prikazati potencijal berbe te im olakšati odluku o kupovini ili rezervaciji mladih vina, a zajedničkim nastupom vinara iz hrvatskih najznačajnijih vinskih regija nastoji se dodatno potaknuti kultura konzumiranja vina, navode u udruzi Vinistra.
Po onome što se iz 2014. moglo kušati sada u Esplanadi ne može se govoriti o fijasku, prezentirana vina (logično da je svatko donio ono najbolje što je imao!) bila su čistoćom vrlo pristojna, uredna, što znači da su naši proizvođači naučili kako se nositi i s lošijim godištima, pa da narod bude zadovoljan i da ne ostane žedan.
Krešo Vučković Bagio iz trsteničke vinarije Grgić, prepolovljen u odnosu na kako ga znam, te Antonija Mrgudić. Kod Kreše lijepi Pošip 2013, koji izlazi pred Uskrs, lijep i Plavac 2009, a kod Antonije zanimljivost – Prošek 2012 Moskar, od Plavca malog s Postupa. Sušenje grožđa na suncu 20 dana, alkoholno vrenje u inoksu i u trajanju od 1,5 mjeseca, dozrijevanje četiri mjeseca u do vrha zapunjenom barriqueu, s 15 vol % alkohola, te sa još čak 100 g/lit neprovrelog sladora, veli Antonija Mrgudić
Nika Silić (sasma desno), enologinja kod Korte Katarine, nudi s vinom kolegicu Ivonu Đipalo iz Vinolaba, te Natašu Dević. Korta Katarina iz 2014. neće imati mirnog vina pošip, nešto upotrebljivoga grožđa od Pošipa međutim uspjela je nabaviti i usmjerila ga je u proizvodnju baznog vina za pjenušac. Kod Nike također kao zanimljivost prošek, tehnologijom čini mi se blizak izvornome prošeku. Drukčiji je postupak nego kod obitelji Mrgudić, dakle dalmatinski proizvođači bi se trebali dogovoriti o pravilima u tehnologiji da bi unutar naziva PROŠEK dobili stilski ujednačeni proizvod. Korta Katarina uspjela je za prošek doći i do nešto grožđa ubranog sa sladorom od 21 baboa. Nakon berbe, prosušivanje se nastavilo do 40 baboa. Slijedili su prešanje, alkoholno vrenje u bačvici, te je onda vino stavljeno na dozrijevanje u drvo, u ne do vrha zapunjenu bačvicu, gdje će biti do rujna 2015.
Dakako da je bolje prošlo grožđe s trsova zasađenih na padinama (kosinama) i na propusnim terenima od onoga s trsova u ravnici i na težim tlima, tako da se baš za 2014. može reći da je, izrazito, godište boljih vinogradarskih pozicija, uvijek rado i spominjanih kao najprikladnijih za vinovu lozu. Dodatnu prednost baš u nezapamćeno kišnoj 2014. imali su vinogradi na kamenitim tlima, naime barem se tu, unatoč padalinama, nije stvaralo blato koje bi vlagu širilo i iz tla i koje bi i priječilo ulazak, posebice s traktorom, među trsje, pa se zaštita loze mogla po potrebi obavljati.
Nezgoda s 2014. bila je u tome što je vlaga u zraku i u zemlji pogodovala razvoju truleži, a trulež je stvorila puno škarta, pa dosta roda nije bilo upotrebljivo. S Korčule su krajem kolovoza i u rujnu došle vijesti da je pošip – posađen uglavnom u ravnici Čarskog i Smokvičkog polja – uvelike nastradao, neki poznatiji korčulanski proizvođači i najavili su da zbog preraširene gnjiloće iz berbe 2014 oni neće uopće imati svog uobičajenog pošipa, sada u Esplanadi to su i potvrdili npr. Krešo Vučković Bagio iz podruma Grgić-vina, i enologinja Nika Silić Maroević iz Korta Katarine. Među 12 dalmatinskih proizvođača-izlagača u Esplanadi u ponudi sam naišao praktički tek na dva pošipa iz 2014, onaj (sa zelenom eko-markicom) od Zlatana Plenkovića, s kamenitog tla na brežuljku u području Jadrtovca kod Šibenika (već napunjen u butelju, spreman i lijepo pitak već sada, na tržištu bi trebao biti najkasnije do Uskrsa ove godine; šteta da Plenković nije donio i malo pošipa 2014. iz svog strmog vingrada kod Makarske !), i onaj od bolske vinske kuće Stina, prvi njihov od grožđa s Brača (traži još vremena!), a iz njihovog nakošenog vinograda na nekoliko sotina metara nadmorske visine i također na kamenitom tlu… Iako je pošip naveden kao službeni nositelj u prezentaciji vina Dalmacije, njega u Esplanadi baš i nije bilo u nekoj dominantnoj ulozi, zapamtio sam još samo jedan, vrlo lijep ali ne iz 2014. nego iz 2013, a od podruma Grgić-vina.
Zlatan Plenković, blažen među sommelijerima! S njime na slici su Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorana Trilogija, i Marin Galinac, voditelj zagrebačkog prodajnog salona vina i delikatesa Žuto stablo/Yellow Tree. Plenković je iz svojega vinograda na Jadrtovcu kod Šibenika donio eko-ceretificirana vina Pošip i Babić iz 2014.
Debitant na ovakvim festivalima iz Dalmacije je Šibenčanin Rade Rak sa sinom Androm. Godina 2014. Raku je treća berba. Na kušanju u Zagrebu Rakovi su ponudili maraštinu, opolo od Babića i crno vino od Babića. Zasad brinu od 15.000 loza, a cilj im je dosegnuti oko 20.000 trsova
S obzirom da je i kod malvazija i kod graševina bilo sličnih/istih problema u trsju, vidjet ćemo kasnije na tržištu koliko su ponuđači svladali još nešto bitno: odlučno se pomiriti ovaj put s manje kilograma grožđa koje se uspjelo izvući kao pristojnu sirovinu za vino, dakle pomirba i s manjom ponudom vina iz 2014 – ili ipak popustiti iskušenju podložnosti kalkuliranju pa radi količinskog povećanja vina u ponudi iskoristiti, makar i u manjoj mjeri, i ono ne baš prikladno grožđe…
Inače, s obzirom da se u posljednje vrijeme sve više govori o zdravlju i s obzirom na sve šire opredjeljenje za eko-pristup u proizvodnji namirnica i pića, kao i s obzirom na uistinu puno kiše kroz cijelu 2014., bilo bi dobro da nadležne inspekcijske službe malo oštrije bace oko na vina onih koji se deklariraju kao eko-proizvođači i na vina proizvođača koji su certificirani eko i već neko vrijeme imaju dopuštenje na etiketu staviti zelenu oznaku o kontroliranoj i priznatoj ekološkoj produkciji (koja bi, inače, trebala obvezno obuhvatiti ne samo vinograd, nego i podrum!), isplatilo bi se ipak saznati kako u vinima iz 2014., grožđe za koje je trebalo puno tretmana da ga se spasi do berbe a u podrumu valjda i dosta tehniciranja, stojimo sa sadržajem rezidua korištenih sintetskih sredstava…
S Radoslavom Bobanovićem (sasvim desno) iz Polače – ekipa eno-konzultantske ekipe Eno-expert iz Zagreba – enolozi Miodrag Hruškar (sasma lijevo) i Krešimir Hren, te s nova kolegica Jelena Puh Miloš
Nevolja s 2014. je i u tome što su općenito vina tanja nego inače, što neće biti nekih rasnih, velikih vina, općenito zakazali su crnjaci ali i visoki predikati.
VIŠE ROSÉA i MJEHURIĆA…
Međutim, opet, nije loše to što ćemo, s obzirom na niže alkohole, uglavnom niži pH i izraženiju kiselost imati više svježih pitkih tzv. ljetnih vina i više roséa, pa valjda i više – doduše vjerojatno i ne baš i osobito kompleksnih, ali nije to tragično, ljeto ponajviše traži osvježenje! – pjenušaca. Od više vinara čuo sam da su s rodom iz 2014. krenuli u pjenušce, budu li nam se, a to je lako moguće, ove godine vratile one vrućine, problema s plasmanom i nezadovoljstva vinara nipošto ne bi smjelo biti.
Nove mlade istarske malvazije službeno je pred prisutnima u Esplanadi predstavio je Sandi Paris iz Hrvatskog sommelier kluba, koji je za berbu 2014. rekao da je bila klimatski zahtjevna te vinogradarski teža zbog iznadprosječnih padalina. Općenito malvazije iz 2014., dodao je, najavljuju izbalansirane miris i okus, ugodnu do izraženu svježinu. Vina u prosjeku imaju jedan volumni postotak alkohola manje nego ona iz prethodne berbe, djeluju kao pitkija te kao vrlo pogodnima za proizvodnju pjenušca.
Od, svojedobno, pa do nedavno iz svojih firmi otpisani slavonski enolozi, slijeva nadesno Ivica Perak i Vlado Krauthaker, obadva iz Kutjeva i obadva djeca velikog Kutjevačkog podruma, danas Kutjeva d.d., te Mladen Papak iz Iloka. Krauthaker, koji je najranije krenuo privatno, danas je s visokom reputacijom individualnog proizvođača, Perak, koji je tek nedavno prešao u svoje, privatne eno-tokove, na najboljem je putu da to dostigne, a Mladen Papak, koji je također nedavno ali kao zadnji od te trojice također nedavno napustio Iločki podrum, na samom početku je svog privatnog enološkog tržišnog puta. U Zagrebu je predstavio prvu svoju privatnu berbu, ovu iz 2014. Papak, kojemu su na pomoć kćerka Martina i sin Karlo, obrađuje 13 hektara vlastitih vinograda, najviše s graševinom, ima još i Traminca, Chardonnaya i Rizlinga rajnskog, od crnoga Cabernet sauvignona i Cabernet franca. Papak uz svoje vinograde sada gradi podrum i 2015. računa imati prvu berbu u njemu
Zdravica jubilaraca: Željko Adžić iz kutjevačkog obiteljskog gospodarstva Antun Adžić upravo slavi 20 godina rada, a Marino Markežić Kabola s 10-godišnjim je jubilejem u vinskom segmentu
O graševinama iz 2014. govorio je znani kutjevački vinogradar/vinar Vlado Krauthaker:
– Godina 2014. i u Slavoniji i u Podunavlju je bila jako kišna. Najveći doprinos kvaliteti vina dao je sam podrumar. U vinogradu su proizvođači teško mogli bilo što učiniti, pogotovo oni koji se bave ekološkom proizvodnjom. Graševina srećom ipak trpi ovako neugodne godine, zato i jest najzastupljenija sorta u Slavoniji, ona je nedaće podnijela nekako najbolje od svih sorata, i ona će vjerojatno dati i najbolje rezultate na tržištu. Padalina je kroz godinu bilo i do 350 litara na četvorni metar više od prosjeka, sunčanih sati bilo je oko 400 manje od prosjeka, prosječna godišnja temperature dva pa i do tri stupnja niža od prosječne u vegetaciji, i to je rezultiralo usporavanjem dozrijevanja grožđa, češćom potrebom za zaštitnim tretmanima, i, na kraju, s laganijim vinima, s manje alkohola, jačih kiselina i dosta izraženog pH koji je pogodan za duže odležavanje pojedinih vina.
Evo i izjave Ivice Kovačevića, predsjednika udruge Vino Dalmacije:
– Sigurno najteža berba u posljednjih pedesetak godina. U Dalmaciji su oborine bile višestruko obilnije od prosječnih. U vinogradima južnih, strmih padina uz dobar vinogradarski rad se dobila dobra kvaliteta grožđa ali s nekarakteristično izraženijim kiselinama. Posebno je bilo važno da urod nije bio prevelik, što je osiguralo grožđu da postigne dobru zrelost bez obzira na jako puno oblačnih i kišnih dana. Uz ocjedito tlo i uz izniman trud uspjelo se proizvesti grožđe dobre kvalitete. Vina iz vinograda takvih položaja rese lijepo izražene arome i svježina, ona su nešto laganija, i pitkija su, a to tržište trenutno i traži.
Korisno je, dakle, bilo posjetiti En primeur 2015 u Esplanadi: i oni koji se inače ne udubljuju na kompleksniji način u vino mogli su bez muke uočiti razlike između berbe 2014. i vina istih sorata i proizvođača iz prijašnjih godišta, posebice npr. 2012. i 2011. Dobro je biti svjestan tih razlika s obzirom na berbu, jer na taj način također gradi se pravilniji pristup plemenitoj kapljici, njenoj konzumaciji, i osobna kultura vina.
Braća Nikola i Albert Benvenuti: Nikola (lijevo) novi je predsjednik Vinistre. Pitam ga ima li kakvih novosti vezanih uz označavanje terana iz hrvatske Istre. Zasad – ništa… Baš je zapravo i dobro što je Nikola Benvenuti sada predsjednik Vinistre: obitelj Benvenuti ima odličan teran, ali kako s njime ne izlazi pred kupce odmah nego nakon koju godinu po berbi, zasad još nije imala problema s nazivom teran jer nije stigla do berbe 2013., koja je s obzirom na ulazak Hrvatske u EU kritična. Međutim vrijeme ide… Ako se uskoro ne postigne neki dogovor sa Slovencima, Benvenuti će da bi i sam mogao na tržište morati inicirati pronalazak nekog drugog za sve važećeg adekvatnog naziva za vino od istarske sorte Teran
Organizatoru međutim prigovor što je ipak u relativno kratkom vremenu jednog popodneva ponudio malo previše uzoraka – svaki od 75 vinara iz tri regije donio je sa sobom ne samo malvaziju, graševinu i pošip iz berbe 2014, nego i druga vina iz berbe 2014. ali i više vina iz prehodnih berbi, pa to onda izlazi iz okvira službenog En primeura graševine, malvazije i pošipa, i priredbu pretvara u još jedan festival ili sajam vina. Već lani imao sam primjedbu da je ponuda prevelika i preširoka i tada mi se učinilo prikladnim predložiti da se En primeur, s obzirom da je istarskih vinara brojem gotovo jednako kao i slavonskih i dalmatinskih zajedno, podijeli na dva događanja – jedno En primeur malvazije i drugo En primeur graševine i pošipa. Ali sad mi se čini da je bolje rješenje sljedeće: En primeur neka ostane jedna manifestacija za sve tri regije (sutra i za sjeverozapadni dio, nadam mu se!), s time da se uzorci strogo ograniče samo na najnoviju berbu, te s obzirom da pošip nije tako raširen cijelom Dalmacijom kao malvazija u Istri i graševina u Slavoniji, da se za Dalmaciju kao službena vina uz pošip navedu grk, vugava, maraština, a sutra kad stignu vinari sjeverozapadnog područja da se kao službena bijela vina, tipična za taj dio, navedu chardonnay, rajnski rizling, sauvignom, te škrlet.
Enolog porečke Agrogalune Milan Budinski i marketingašica Suzana Diklić: malvazija u prvome planu. Iz berbe 2014. vina srednje linije bit će sasvim prihvatljiva, veli enolog Milan Budinski, a jedino malvazija ima šansu da bude i u gornjoj kvalitativnoj kategoriji Festigia, dodaje Budinski
Poseban En primeur mogao bi biti s crnim mladim novim vinom npr. za Istru s teranom/refoškom, za Slavoniju s frankovkom, zweigeltom, za Dalmaciju s plavcem i s babićem, a za sjeverozapadni dio s crnim pinotom, moguće su svuda i mješavine tih za pojedini teritorij karakterističnih sorata.
Za vina – bijela i crna, također po sortama tipičnima za pojedini kraj – iz berbi prije posljednje a koja nisu još izašla na tržište može se iz promidžbenih razloga i posebno prirediti neka vrsta En primeura… Vrijedilo bi potruditi se da se na buduće manifestacije i ovakvog tipa pozovu – kao što to čini festival Zagreb Vino & Culinaria.com, neki inozemni novinari iz zemalja znanih kao dobra tržišta za vino a znanih i kao jača, posebno prema Hrvatskoj, emitivna turistička tržišta, ali i vinski trgovci od tamo, koji bi, kad kušaju sirovinu, mogli imati interes ne samo da rezerviraju i kupe jednosortno vino kad bude gotovo nego i da u dogovoru s hrvatskim proizvođačem dok je za to još vrijeme kreiraju neke kupaže, cuvéee što bi im mogli biti zanimljivi za plasman u njihovim zemljama… ♣
_____________________________________
ZAGREB WINE & GOURMET.COM 2015 – Alea iacta est! Odbrojavanje je počelo! Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor popularnog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Wine & Gourmet.com, i Marko Mohorović ispred elitnog zagrebačkog hotela Esplanade, potpisali su ugovor o održavanju 10. jubilane priredbe, posljednjeg petka i subote u studenome 2015., konkretno 27. i 28.11.2015. Sve je zaliveno pjenušcem od Tomca, za koji se pobrinuo vječni Esplanadin majstor Josip Friščić.
Dosad je devet festivala bilo u Esplanadi, a jedan, i to prvi, početni, u Maloj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinkoga, također, dakle, u elitnome prostoru.
Od starta na oko 300 četvornih metara i sa 70 izlagača, Zagreb Wine & Gourmet.com festival došao je kroz godine na današnjih oko 2500 četvornih metara površine i na više od 300 izlagača. Moguće je da je Svijet u čaši upravo jučer za ovogodišnji sajam registrirao novog izlagača – kuću Marrenon iz doline Rhône, i vinogorja Ventoux i Luberon… ■
SuČ – 02/2015
KROZ SVIJET u ČAŠI i TANJURU/01-2015
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
PAPA FRANJO: PIJEM MALO, ALI IZ CIJELOGA SVIJETA… – Papa Franjo primio je u Vatikanu delegaciju talijanskih vinara, od koje je na dar dobio tastevin za kušanje kapljice te diplomu počasnog sommeliera, kao i kutiju s tri boce vina s etiketom Bibenda, naime sveti otac, da nekoga ne povrijedi, nije htio primiti neki specifični brend nego boce pod etiketom što predstavljaju cijelu talijansku vinsku scenu. Predsjednik udruge talijanskih sommeliera ASI enolog Riccardo Cotarella pitao je Papu je li istina da ne pije vino, a ovaj mu je odgovorio da nije, te da pije malo, ali da kuša kapljicu iz cijeloga svijeta. Papa Franjo, koji je Argentinac s korijenima u Pijemontu u Italiji raspričao se o vinorodnom području Barola i Barbaresca, zacijelo ga je ponijelo to što je mjesto Portocomaro Stazione odakle je njegova obitelj Bergoglio emigrirala u Argentinu vrlo blizu Barbarescu i upravo vinariji glasovitoga Angela Gaje…
NAJBOLJI PO WINE SPECTATORU – Evo kako kotiraju talijanska vina po uglednom američkom vinskom časopisu Wine Spectator: na prvom je mjestu Amarone della Valpolicella Classico Riserva od kultnog Giuseppea Quintarellija (prosječna kvotacija 723 dolara za butelju), slijede Masseto od Ornellaije (682), pa Barolo Monfortino Riserva od Giacoma Conterna (664), Barolo Falletto Riserva od Bruna Giacose (575), Brunello di Montalcino Riserva od Biondi Santija – Tenuta Greppo (561 dolara), pa Brunello di Montalcino Riserva Case Basse od Gianfranca Soldere (472 dolara). Wine-searcher.com listu vina o kojima se može sanjati ažurirao je sredinom siječnja 2015.
POTROŠNJA VINA U PORASTU – Dobre vijesti za proizvođače vina: po izvještaju International Wine & Spirits Researcha priređenome za ovogodišnji Vinexpo, do 2018. godine potrošnja vina u svijetu trebala bi porasti za 3,5 posto! Po tom izvještaju, do 2018. u Njemačkoj će se trošiti više vina nego u Italiji, konkretno predviđa se potrošnja oko 33 milijarde butelja u Njemačkoj, dok bi Italija bila na 32,8 mlijardi butelja. Značajan rast potrošnje, od oko 11 posto, očekuje se i u SAD, gdje bi se do 2018. trošilo oko 4,5 milijarde butelja. Dobre vijesti za proizvođače vina a posebice za Talijane vezane su i uz Veliku Britaniju, gdje se nakon smanjenja konzumacije i perioda stagnacije očekuje porast potrošnje od 3,3 posto, te konzumacija po stanovniku od 24,6 litara. Najviše izgleda za rast potrošnje po vrsti vina u Velikoj Britaniji daje se pjenušcima, posebice proseccu, u koji su, čini se, Britanci osobito zaljubljeni.
Po prognozama, najveći potrošači vina do 2018. trebali bi biti ili Francuzi ili Talijani, s oko 45 litara po stanovniku godišnje.
TURISTIČKI VODIČI i VINO – Zadaci turističkih vodiča su da goste upoznaju s poviješću, kulturom i ljepotama područja na kojemju rade, a u to sasvim sigurno pripadaju vinogorja i posebnosti naših vina. Na inicijativu Društva turističkih vodiča Dubrovnika održana je vinska radionica za članove Društva, a u organizaciji regijskog festivala Dubrovnik FestiWine, Hrvatskog sommelier kluba te regijske razvojne agencije DUNEA. Na radionici je sudjelovalo oko 30 članova Društva turističkih vodiča, koji su se upoznali s vinogradarstvom i vinarstvom u Hrvatskoj, s naglaskom na Dubrovačko-neretvansku županiju, te s osnovama proizvodnje bijelih, crvenih i ružičastih mirnih, te pjenušavih vina. Sudionici su prošli tehnike degustacije odabranih županijskih vina, a kroz svijet mirisa i okusa proveli su ih enolog Franjo Francem, potpredsjednik i predavač Hrvatskog sommelier kluba, te Sandi Paris, voditelj edukacije Hrvatskog sommelier kluba.
SVIJET u ČAŠI 146 – 23 GODINE S VAMA! – Iako nisu neka vremena, mala ekipa revije Svijet u čaši zadovoljna je: prošlu godinu smo završili izdanjem 146.! I tako smo sad već – u 23. godini s vama!
Promocija, kako i priliči, u pjenušavome slavlju. Promociju novoga broja, 146, imali smo u zagrebačkom Bistrou Karlo Karla Gjuraseka, simpatičnom malom lokalu s intimnom atmosferom i gdje se dobro jede. I pije! Uzvanika – kako je vrijeme odmicalo bivalo ih je sve više. Kad Svijet u čaši organizira priredbu odziv bude obično ne samo 100 posto nego barem 120 posto. Tajna? Ma ne, sve se zna: biramo primjerene prostore, ponudimo nešto fino na tanjuru i u čaši, pozovemo zanimljive osobe, inzistiramo na ležernoj atmosferi s time da ta ležernost ne smeta i poslovnom razgovoru.
Uz šunku u kruhu klanječke mesnice Željka Borošaka, samoborsku salamu i druge nareske samoborskog Igomata Zdravka Runtasa, kremšnite i druge kolače samoborske slastičarnice U prolazu Marijana Žganjera te praline s bermetom i bermet samoborskog proizvođača Antuna Filipeca – prava revija hrvatskih pjenušaca: Agronomski fakultet iz Zagreba, Giorgio Clai iz Krasice, Ante Grabovac iz Imotskoga, Anton Katunar iz Vrbnika, Željko Kos iz Hrnjanca kod Svetog Ivana Zelina, Drago Kurtalj s Plešivice, Kutjevo d.d. iz Kutjeva, Ivica Matošević iz Krunčića, Mladina iz Lokošin Dola, Đordano Peršurić iz Poreča, Ivana i Stjepan Puhelek-Purek iz Zeline, PZ Vrbnik iz Vrbnika, Zdenko Šember iz Donjih Pavlovčana, Zvonimir i Tomislav Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskog, Boris Vuglec s Vuglec Brega kod Krapinskih Toplica, Davor Zdjelarević iz Zagreba… Većina proizvođača i osobno prisutna. Đordanu Peršuriću i njegovoj kćerki Katarini nije bilo teško potegnuti iz Poreča do Zagreba na ovu promociju, Marinku Vladiću (PZ) pak iz Vrbnika.
Još za istaknuti: za 2015. planirano je da revija Svijet u čaši izađe četiri puta, dakle da se ritam izlaženja s dvomjesečnog produlji na tromjesečni, zatim zamijećeni su osjetno poboljšanje, u odnosu na prijašnje uradke, u kakvoći pjenušca Poy od Mladine te njegov novi, prilično elegantni visual, ako Mladina, koja je kako čujem iz njenoga kruga u stanju proizvesti godišnje više od 100.000 butelja pjenušca, i nastavi s unaprjeđenjem kvalitete zacijelo će postati bitan čimbenik brendiranja Plešivice kao hrvatske Šampanje.
Porečki pjenušar Đordano Peršurić izašao je sa zanimljivom nakanom: uznemiren, kaže, sve većom nazočnosti svakojakih jeftinih vina s mjehurićima, najčešće rađenih metodom charmat (drugo vrenje u cisternama) ili čak i dobivenih ubrizgavanjem CO2, na hrvatskom tržištu odlučio je kod sebe u Poreču sazvati sve tržišno relevantne (što znači da uz kvalitetu imaju i zanimljivu količinu) hrvatske proizvođače pjenušavih vina rađenih klasičnom ili šampanjskom metodom (drugo vrenje u boci) na sastanak na kojemu bi se utemeljila udruga pjenušara s ciljem da brani interese grupacije, te sa snagom da učinkovito promiče domaća pjenušava vina i da našoj javnosti iskomunicira prednost šampanjske metode za ozbiljnost i kakvoću pjenušca nad onim drugim metodama i uvjeri potrošača u opravdanost više cijene koju imaju ti pjenušci klasične metode u odnosu na jeftilene. Inače, da podsjetim: prije dosta godina kad se već formirala hrvatska pjenušava scena upravo je Svijet u čaši pozvao sve tadašnje pjenušare na sastanak u zagrebački restoran Okrugljak, također s prijedlogom da se oformi udruga hrvatskih proizvođača pjenušaca. Udruga je formalno i utemeljena ali na žalost nije zaživjela. Nadajmo se da ovaj put hoće.
SVIJET u ČAŠI KOD DINE AKROBATA – Da, doista – svijet u čaši kod Dine Kušena Akrobata! U ponudi, i u maloprodaji u vinoteci Svijet vina i hrane u Boćarskome domu – sami dragulji. Iz Francuske jako dobro zastupljen posjed Olivier Leflaive, iz Italije odlično zastupljen veliki Gaja, sa svojim vinima i iz Barbaresca i iz oblasti Bolgherija i iz Montalcina. Stigao je i – Sassicaia! Tu je i paleta vina vrhunskog slovenskog vinogradara/vinara Marjana Simčiča. Prijedlog Dini Akrobatu: kad je već cijeli svijet vina i hrane tu, zašto ne bi bio i – Svijet u čaši!
Pogled na vinograde iz dvorišta Angela Gaje u Barbarescu
Kad smo već kod tih vinara, u Potrošačkom putokazu 01/2015 pogledajte prikaze vina, a evo ovdje nekoliko fotografija vezanih uz protagoniste i ambijent gdje se ta svjetski čuvena kapljica rađa: slike su s posjeda Angela Gaje u Pijemontu/Barbaresco, te u zoni Bolgheri u Toscani, gdje je njegov podrum Ca’Marcanda, dvije su fotke i s imanja Sassicaia markiza Niccolòa Incise della Rocchetta, inače velikog ljubitelja ne samo vina nego i konja. Ispred revije Svijet u čaši, kod Gaje i kod Sassicaije svojedobno sam bio s uglednim zagrebačkim ugostiteljem Bobom Čimburom, vlasnikom restorana Baltazar…
Angelo Gaja i Bobo Čimbur, Ca’Marcanda
Markiz Niccolo Incisa della Rocchetta, veliki ljubitelj i konja
Palača na Incisinome posjedu Sassicaia
MARJAN SIMČIČ U BRUTAL-BARU! – Nedavno je kod Marjana Simčiča u Goriškim brdima bio zagrebački sommelier Kristijan Merkaš, zaposlen na turističkom krstarećem brodu Queen Mary II. Merkaš je, nakon što mu je nedavno završio dopust, sada na putovanju od Londona prema Australiji, i zaustavio se bio u Barceloni te posjetio tamošnji čuveni vinski Brutal Bar, gdje je našao u ponudi gotovo sva Simčičeva vina najviše razine kakvoće… I poslao fotke.
____________________________________
Narodni običaji: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška 2015
KRAUTHAKER FIVE: SVI SMO MI VLADO! – Svi smo mi Vlado! A s Krauthakerom smo – Krauthaker Five! Ako mogu biti Jackson Five, zašto ne bi moglo biti i Krauthaker Five, govorila su četvorica u društvu s poznatim kutjevačkim vinogradarom i vinarom. I zapjevala, uz pratnju tamburice sa zvukom Ex-Pannonije: Još nijeden Krauthaker nije prodal vina, kaj mu ga je popila vesela družina, pijme ga pijme ga, sve do dana belega…
Vlado Krauthaker našao se u čudu: Nisam, bogme, znao da imam toliko braće… Ali ubrzo se smirio kad se ispostavilo da braća nisu stigla do njegova doma radi ostavinske rasprave, nego da se podruže, pojedu, popiju i provesele se… Predvodnik vesele braće bio je, a tko drugi do li Davor Dretar Drele, a predvodnik tamburaša Damir Mihlovec Miki. Krauthaker je iznio vino (kušao sam nekoliko uzoraka iz 2014, razočaranja nije bilo, barem ne, s obzirom na godište, u mjeri u kojoj sam se pribojavao da bi moglo biti, staviše par vina djelovalo je iznenađujuće dobro, Vlado, kojemu je ovo u karijeri bila 39 berba, nije zadovoljan posebno sa sauvignonom, zelencem, muškatom 2014. pa će oni u kupaže, te s crnima, i veli otvoreno da je gotovo 50 posto kapljice iz 2014. za kvalitativnu liniju B, a ne za A), podastro je nareske, odojka, sir, grah, kolače, pobrinuo se, s mesarima, oko materijala za gulaš, čobanac, zagrebački chef Miroslav Dolovčak primio je zaduženje za prigotavljanje toplih jela posebice za večeru, pršutar Zoran Brkić Porcus d.o.o. rezao je dalmatinski pršut, a poznati brodski kulinar Tomislav Galović donio je specijalne svoje kobasice za peći (i na štapu uz vatru) a koje odnedavna radi uz dodatak Krauthakerove graševine – pred brojnim nazočnima promotivno je napravljena smjesa mesa, začina i vina za taj novi Galovićev proizvod što i službeno kreće na tržište, zagrebačka pomocija očekuje se – naravno, uz Krautovu graševinu i izvan same kobasice, dakle u čaši – u Galovićevoj prodavaonici delikatesa u Metropoli…
Povod: Vincelovo kod Krauthakera u Kutjevu! Bio je to još jedan veliki slavonski siječanjski tjedan – s veselicama uz praznik sv. Vinka, zaštitnika vinogradara. Počelo je, u petak, Kutjevo d.d., nastavilo se, uz sudjelovanje lokalnih vinara, feštati u subotu u središtu Kutjeva, ponedjeljak je eto pripao Krauthakeru, i tako – svakog dana kod nekoga, četvrtak na sam praznik domaćini su bili Enjingi, pa Feravino, a i Belje i Ilokčki podrumi, u subotu finale kod Markote na brdu ponad Pleternice i kod Adžića u Kutjevu. Gostiju kod Vlade Krauthakera, po običaju, mnogo, veliki broj ugostitelja posebice iz Dalmacije koja sad ima turističku pauzu. Ante Radić, voditelj restorana Antonijo u Rogoznici, čudi se: Pa kako se već od Vincelova, koje se eto u Slavoniji a osobito u Zlatnoj dolini, proteže i na do desetak dana, nije napravila turistička manifestacija, da gosti i potroše, pa da se od toga nešto slije (i) u gradsku/općinsku kasu, nešto što se može iskoristiti za turistički i općenito gospodarski razvoj kraja-domaćina?!…
FENOLI i ANTIOKSIDANSI u BIJELOME VINU – Splitski liječnik prof. Mladen Boban bavio se proučavanjem na temu polifenola i antioksidanta u crnome vinu, svojedobno se bio fokusirao na istarski refošk s posjeda Brič u vlasništvu Envera Moralića, potom je istraživao i neka južnodalmatinska vina, a sad se sprema i na temeljito izučavanje bijelih vina s aspekta antioksidanata, korisnih za zdravlje. Nedavno je bio u Kutjevu u podrumu Vlade Krauthakera, s kojim je dogovarao preuzimanje uzoraka vina bijelih sorata rađenih danas konvencionalnim načinom eventualno i s određenim dužinama maceracije ali na hladno (na niskoj temperaturi, da ne dođe do fermentacije) i uzoraka rađenih uz maceraciju s alkoholnom fermentacijom. Krauthaker je prije nekoliko godina krenuo i u produkciju tzv. narančastih vina, od Graševine, Verduzza i Zelenca. Iako se s tim drukčijim vinima već pojavljivao u javnosti na specijaliziranom festivalu Label Grand Karakterre – lani u zagrebačkom Westinu uz orange-vino od bijelih sorata prezentirao je dva odlična crnjaka, Merlot i Mercs, rađena s produženim maceracijama – Vlado se s tim novim uradcima zasad još ne eksponira na tržištu, kaže da je sve još u fazi eksperimenta… Bit će svakako zanimljivo vidjeti rezultate najnovijih znanstvenih istraživanja prof. Bobana…
SAMOBORSKI PUČISTI! – To su ti samoborski pučisti, koji zagovaraju Slobodnu fašničku republiku Sanobor i koji se spremaju uzeti ključeve od grada te ih zadržati od 6. do 17. veljače! Fiškal, Sraka, Princ… Je li to, konačno, svjetlo na kraju tunela? Naravno, ali tek – U prolazu… Sreća pa ti pučisti, koji otvaraju vrata privremenim maskama što su iskrene u odnosu na ove stalne, imaju dobar program, pun kremšnita i krafni te gemišta. Prevrat će 6. veljače ići mirnim putem, Samobor je je valjda jedini varoš na svetu gdje je to moguće. Vinopolića bude svuda, a krvoproliće se očekuje jedino u selskim kočakima gdje će se pajceki neovisno o svojoj krivici a ovisno o svojoj veličini skraćivati za glavu. Na kraju, kad se osudi Fašnika na spaljivanje, vatra će biti jaka neovisno o tome koja mu je krivica dokazana, a ovisno o tome hoće li toga dana biti jako hladno ili ne…
Uza sve obveze vezane uz pripreme za preuzimanje vlasti u Samoboru, Princ Karnevala našao je vremena i za obilazak vinograda na Vinkovo, na slici je s Marijanom Sokolovićem u njegovom trsju i sa predsjednikom Udruge samoborskih vinogradara i vinara Marijanom Žganjerom, koji čvrsto držeći (se za) kobasice i pehar s vinom pokazuje – tko je gazda!
ZAGREB – JEDNA OD NAJBOLJIH EUROPSKIH DESTINACIJA! – Nije na moru, ali turizam mu cvate! Bravo! Pa, kad se hoće, i može se…
Zagreb je u 2014. s 910.988 dolazaka i sa 1.574.153 noćenja ostvario odlične poslovne rezultate u turizmu, postigao je eto 13-postotno poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu. Najviše turista došlo je iz Južne Koreje, pa iz Njemačke, Italije, SAD i Japana, što se tiče noćenja na prvom su mjestu gosti iz Njemačke, slijede oni iz SAD, Italije, Južne Koreje i velike Britanije, kaže direktorica Turističke zajednice grada Martina Bienenfeld, koja s ponosom dodaje i da je hrvatski glavni grad nominiran za 2015. za izbor najbolje europske turističke destinacije! Ugledni portal European Best Destinations Zagreb već drugu godinu nominira za tu nagradu. Kandidata je 20, a nominacije počivaju na podacima Eurostata i na ocjeni stručnog suda organizatora. Rezultati će se glasovanja znati nakon 10. veljače.
Što to toliko privlači u Zagreb? Ponuda sadržaja vezanih uz kulturu, eno-gastronomiju, pa kongresi, sportska događanja, koncerti, poslovni skupovi, veliki magnet za turiste bio je u prosincu Advent u Zagrebu, on je privukao 56.142 posjetitelja a zaslužan je i za 101.473 noćenja u metropoli! Za 2015. planirano je dosta noviteta, primjerice Voice Guide aplikacija za pametne telephone, poboljšana internetska stranica, turističke novine Zagreb4you, pa Vjenčanja u Zagrebu, konkretno evo upravo uoči Valentinova TZGZ objavljuje novu brošuru Weddings in Zagreb…
HOTELIJERSKI OSCARI ZAGREBAČKOJ ESPLANADI! – Za zagrebački hotel Esplanade lijep ulazak u novu, 2015. godinu, ali stvar od velikog značenja i za grad Zagreb, koji se razvio u snažnu turističku destinaciju: na recentnoj dodjeli hotelijerskih Oscara World Luxury Hotel Awards održanoj u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici Esplanade je primila čak dvije nagrade – za Najbolji gradski luksuzni hotel i za Najbolji povijesni luksuzni hotel. Čestitke!
Ovo je već četvrti put za hotel Esplanade da na ovakvoj dodjeli osvaja nagrade. Inače, upravo je Esplanade bila, 2011. godine, i domaćinom glamurozne ceremonije dodjele World Luxury Hotel Awards. World Luxury Hotel Awards prepoznaje visoke standarde kvalitete, vrhunsku uslugu te posvećenost detaljima. Ovo prestižno međunarodno odličje smatra se vrhuncem dostignuća za sve luksuzne hotele u svijetu. Trofej je priznanje struke za uspjeh u hotelijerstvu i u svijetu luksuznih usluga, te je doslovno sinonim za Oscar hotelijerskoj industriji.
– Ponosan sam na svoje kolege koji u svakom trenutku pokazuju koliko teže izvrsnosti i kolika je njihova ljubav prema Esplanadi. Može se raditi visokoprofesionalno, ali bez ljubavi za to što se radi stvar ostaje hladna. Upravo ta ljubav prema poslu i prema matičnoj kući bitna je, jer visokoprofesionalnome radu daje toplinu kao dodanu vrijednost – kazao je ushićeno Ivica Krizmanić, generalni direktor hotela.
Inače, hotel Esplanade nedavno se ponovno našao i na godišnjoj listi najboljih hotela najprestižnijeg svjetskog putničkog časopisa Condé Nast Travelera. Reader’s Choice Award posebno je cijenjeno priznanje upravo radi glasova čitatelja, kojih je ove godine bilo više od 70.000. Esplanade je još jednom uvrštena i na listu najboljih hotela Expedia Insiders’ Select 2014, a već dugo drži prvo mjesto na Tripadvisoru, najvećem svjetskom turističkom servisu za ocjenu kvalitete usluga u turizmu, gdje godinama prima certifikat izvrsnosti za kvalitetu smještaja i restoranske usluge.
U nizu priznanja i nagrada hotelu Esplanade valja istaknuti posebno priznanje generalnom direktoru hotela Ivici Krizmaniću, koji je nedavno, kao jedini aktivni hotelijer iz Hrvatske, primljen u E.H.M.A. – europsko udruženje generalnih direktora vrhunskih hotela na Starom kontinentu. E.H.M.A. je osnovana u Rimu 1974. godine, a djeluje kao platforma za umrežavanje i profesionalni razvoj europskih menadžera luksuznih hotela.
Hotel Esplanade sagrađen je 1925. godine s ciljem pružanja vrhunskog smještaja i vrhunskih usluga putnicima glasovitog Orient Expressa, koji je prometovao na liniji Pariz – Istanbul. Hotel je jedna od najelegantnijih zagrebačkih građevina, a od svojih početaka bio je mjesto ključnih društvenih događanja glavnoga grada. Hotel je nudio gostima neviđenu raskoš, tako da su poznate ličnosti oduvijek odsjedale upravo u Esplanadi. Lista poznatih gostiju uključuje slavnu Josephine Baker, Charlesa Lindbergha, Leonida Brežnjeva te mnoge druge. Poslije potpune rekonstrukcije, 18. svibnja 2004. godine Esplanade ponovno otvara svoja vrata te se nameće kao istinska hotelska zvijezda u regiji, čemu su dokaz brojna osvojena priznanja i najvišeg međunarodnog ranga.
Nakon što je još davno postao rasadnik vrhunskih kadrova u kuharstvu i ugostiteljstvu te hotelijerstvu, posljednjih desetak godina Esplanade je i istinski hram plemenite kapljice, zahvaljujući međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb & Culinaria Vino.com. Ove godine posljednjeg petka i subote u studenome bit će 10. jubilarni festival. Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala, može doista biti ponosan što ima mogućnost manifestaciju održavati u takvome objektu, ali bogme i Esplanade može biti ponosna zato što je pozornica najboljoj međunarodnoj smotri vina i delikatesa u ovome dijelu Europe!
_________________________________
SAJMOVI, PREZENTACIJE, KALENDAR 2015 – Pregled prezentacija, ocjenjivanja i sajmova/festivala vina na proljeće 2015 u Europi:
- Anteprima Amarone 2011 – 31.01-01.02, Verona
- Anteprime Toscane: Consorzio Chianti, Consorzio Chianti Classico, Consorzio Chianti Rùffina, Consorzio Chianti Colli senesi, Consorzio Chianti Colli fiorentini, Consorzio Vernaccia di San Giminiano, Consorzio Carmignano, Consorzio Bolgheri, Consorzio Vino Nobile di Montepulciano, Consorzio Brunello di Montalcino… – 14-21.02, Firenze, San Giminiano, Montepulciano, Montalcino…
- Vini ad Arte – preview of Romagna sangiovese riserva 2012 (quando sangiovese e un capolavoro!) – 22-23.02., Faenza (Ra)
- Mundus Vini – 25-27. 02, Neustadt an der Weinstrasse
- Pink Day – 07.03, Zagreb
- ProWein – 15-17.03, Düsseldorf
- Le Grandi Langhe docg – 18-20.03, razna mjesta u Pijemontu (kušanje barola, barbaresca, roera itd.)
- Vinitaly – 22-25.03, Verona
- Portugieser du Monde ocjenjivanje – 10.04, Pečuh; Festival Portugieser du Monde – 11.04., Pečuh
- Vinitaly Concorso enologico internazionale – 12-16.04, VeronaFiere
- International Wine Challenge – 13-24.04, London
- Dubrovnik WiniFest – 20-26. 04, Dubrovnik (ocjenjivanje 20-23, izložba 24. i 25.04)
- VDP Wein Borse – 26-27. 04, Mainz
- Decanter World Wide Award – 27.04-1.05, London
- Concours Mondial de Bruxelles – 01-03. 05, Jesolo
- Vinistra – 8-10.05, Poreč
- Nebbiolo prima – sredina 05., Alba
- Concours Mondial du Sauvignon – 22-23.05, Buttrio
- Ljubljana Vino ocjenjivanje – 29-31.05., Ljubljana
- Vinexpo – 14-18.06, Bordeaux
- Austria Wine Summit – 30.05-2.06, Donja Austrija, Burgenland
- Agra Gornja Radgona ocjenjivanje vina – 20.24.07, Gornja Radgona
____________________________
ZA BOLJU HRVATSKU! – Governare e far credere. E meglio peccare e poi pentirsi che pentirsi di non aver peccato… Niccolò di Bernardo dei Machiavelli, firentinski povjesničar, političar, diplomat, filozof i pisac za vrijeme Renesanse, autor glasovitog djela Il Principe (svakako pročitati!)
PARIŠKA STRAHOTA – Dogodilo se u Parizu: TRRRRRRRRRRRRRRRRRR, BUUUUUM!…. I u vječna lovišta u hipu ode 12 članova redakcije humorističkog časopisa Charlie Hebdo. Suvišno je reći bilo što, osim toga da je to bio grozan, i gnjusan čin onih koji su ga napravili.
Posvuda protestni skupovi s porukom da je to bio atentat na slobodu mišljenja, govora i pisane riječi, ilustracije… Sloboda mišljenja, govora, pisane riječi nije, dakako, upitna, ali, što je, zapravo, to sloboda mišljenja, govora, pisane riječi? Prilika je da se sada baš uz ovo što se dogodilo, to glasno pojasni. O tome se međutim glasno ne priča u javnosti, priča li se uopće?…
Do kamo i do kuda seže ta sloboda govora, kao, uostalom, i neke druge slobode u ponašanju pojedinaca svakog posebno, odnosno grupa pojedinaca? Logično je da svaka sloboda ima neku svoju granicu preko koje se ne smije, jer na taj se način zadire u slobodu drugog pojedinca. A, ako ćemo demokratski – svatko ima pravo na slobodu, zar ne? Pa, lijepo kaže i ona drevna izreka: Ne učini drugome ono što ne želiš da se učini tebi!
Nedjelja prije podne, čuo sam u radijskoj emisiji rečenicu teologa koji se u svom komentaru osvrnuo na ta nedavna strašna zbivanja u Francuskoj, a kakva se najavljuju i za neke druge zemlje (ne daj Bože da se ponove!). Ona je bila nekako u ovome pravcu: valja voditi brigu o tome da se u tim dragocjenim slobodama koje imamo a među kojima je i ona vezana uz mišljenje, govor i pisanu riječ – ta, baš govor i pisana riječ mogu biti ubojitiji od oružja! – ne prijeđe granica dobroga ukusa i granica preko koje se ugrožava sloboda drugih, jer ako se to čini, pod maskom slobode ovoga ili onoga, u ovome aktualnome slučaju: govora i pisane riječi, demokracija se gura u – novi totalitarizam…
KOD GRAŠE – Riječ je ne o dalmatinskome Graši na kojega ste zacijelo odmah i najprije pomislili, nego o zagorskome Graši! Bogme, Krešo Škalec Grašo, mesar i ugostitelj, kad nešto radi, onda radi! Krenuo je, prije nešto godina, u neposrednoj blizini dvorca Đalski u Zaboku, s nevelikim ugostiteljskim lokalom i pročuo se po dobroj pizzi i jelima s roštilja. A onda je htio i nešto više, i sagradio je, opet u blizini dvorca Đalski, zgradu koja se doima i većom od samoga dvorca, i tu otvorio novi lokal Grašo! Kuća na kat, restoranski prostor u dva nivoa, ukupno 250 sjedećih mjesta, ljetna terasa sa pedesetak sjedećih mjesta. Domaća zagorska kuhinja sa svježim mesom iz vlastite mesnice i s mesnim prerađevinama vlastite produkcije (jako dobre češnjovke, bunceki, šunka…), plus pizza plus roštilj. Pilo se domaće, ali za ovakav lokal i s velikim ambicijama koje obuhvaćaju ne samo velike brojeve (gostiju, sljedova, čaša…) nego i manji broj gostiju ali s otvorenijim novčanikom (nekad je manje = veće!), svakako će trebati ponuda dobrih butelja.
Pitam: nudi li, kad je kuća tako velika, i noćenje, Krešo odgovara niječno. Njegov je zadatak, veli, da dobro nahrani. Istina, spavati se može u susjedstvu…
Ali, objekt s 250 mjesta treba i napuniti! Moja je kuhinja na glasu, bio sam uvijek krcat u onom prijašnjem malom lokalu, bit ću i sada. Najveće porcije u Hrvatskom zagorju, posebno okusno, najnijže cijene. Sad imam dovoljno prostora da kako treba primim grupe poslovnih ljudi, grupe koje slave rođendane, prve pričesti, krizme, za doček Nove godine, zatim za svatove… Viš, možda bi samo za mladence mogel imeti uređenu jednu sobu za prespati nakon pira, možda čak i dve takve sobe ak bi istovremeno imel dve svadbene večere, smije se šeretski Krešo-Grašo.
O tome koliko je Grašo popularan govori ogroman odziv na otvorenje lokala. Slavlje je krenulo već od kasnog prijepodneva. Gosti su stizali, kako bi Dalmatinci rekli, na refule, više ih je stizalo nego odlazilo. Među uzvanicima političari, npr. i bivši predsjednik države Stjepan Mesić, profesori s Agronomskog fakulteta iz segmenta vinogradarstva i vinarstva, djelatnici ministarstava, pa ekipa iz Nogometnog saveza Hrvatske, tv-sportski novinari, pjevači npr. Željko Krušlin Kruška… Tamburaši na sve strane.
U želji da populariziraju vino od Plavca maloga ali i da sugeriraju Graši da obogati svoju vinsku kartu i dobrim buteljama s našim znanim južnim crnjakom došli su i članovi zagrebačke udruge Plavac mali sa svojim čelnicima Željkom Stipinovićem i Ivicom Riljeom. U ime udruge, s kojom inače Grašo već dugo druguje, Željko Stipinović predao je Kreši Škalecu Graši golemu bocu zapremnine osam klasičnih butelja od 0,75 lit napunjenu jedinstvenim cuvéeom za koji uključeni proizvođači vina nikad nisu ni sanjali da bi se mogao realizirati, a riječ je o miksu plavaca što se na tržištu nalaze pod ponajboljim etiketama iz dotičnih kuća a vina su većma od PZ Svirče i Zlatana Plenkovića s Hvara, manjim dijelom od Frane Miloša s Pelješca. Grašo, kak i pravi muž, kad je od Stipinovića primio u ruke tu bocu nije ni trepnuo niti se pognuo ni milimetra…
KRALJEVSTVO KRALJICA! – Kraljevstvo je kraljevstvo, pogotovu kad su u špici kraljice! Slovenci imaju već 19 kraljica, dakako vinskih, a ta najnovija, 19. po redu okrunjena nedavno u hotelu Radin u Radencima je 26-godišnja Sandra Vučko iz Cvena kod Ljutomera. Ona je iz vinogradarske obitelji sa stoljetnom tradicijom. Studira pravo u Mariboru i uskoro treba steći diplomu. Uz materinski jezik dobro zna engleski, njemački i hrvatski, a ponešto govori i španjolski.
Krunu su joj stavili na glavu ministar poljoprivrede, šumarstva i prehrane Slovenije mr. Dean Židan i Janez Erjavec, predsjednik Uprave Pomurskoga sajma iz Gornje Radgone, koji je nositelj projekta. Sandra će u 2015. predstavljati slovenska vina, vinorodna područja, kulturno nasljeđe i turizam.
Sandra Vučko, nakon što je okrunjena, u svom prvom obraćanju javnosti rekla je, otprilike, kako je vino kao značajan dio slovenske nacionalne kulture, gastronomije te turizma i općenito življenja odličan medij za promiždbu vinorodnih krajeva i cijele države i za gospodarski napredak, te da u sektoru vinogradarstva, vinarstva, ugostiteljstva i turizma ima puno prostora za zapošljavanje pa bi sve to trebao biti jaki motiv za neiseljavanje mladih u potrazi za radnim mjestom i boljim životom u inozemstvo i ostanka ne samo u domovini nego i na selu, na zemlji koja nas hrani, a kad je inozemstvo u pitanju tamo treba što bolje promovirati svoj kraj.
Pomurski sejem već gotovo dva desetljeća uspješno i na visokom nivou organizira izbor vinske kraljice Slovenije, a slovenska vinska industrija zdušno se koristi njome u promidžbene svrhe. Dakako, ništa se ne bi moglo bez moćnih sponzora, ali eto trudom i umijećem dođe se do njih. Glavni sponzor ovogodišnjeg izbora bila je banka, Nova KBM iz Maribora, a jaki sponzor bio je i Avto Rajh, koji je vinskoj kraljici na godinu dana predao ključeve automobila Ford Fiesta diesel. Kao jedan od sponzora bilježi se i vinarija P&F Jeruzalem iz Ormoža…
U Hrvatskoj se bilo krenulo također s izborom vinske kraljice, ali zasad u višoj kategoriji imamo praktički samo Vinsku kraljicu Zagrebačke županije. Kao organizator izbora Vinske kraljice Hrvatske okušala se kuća Zagrebački Velesajam, znana i kao priređivač sajma Vinovita. Nakon tek nekoliko izbora vinske kraljice projekt se ugasio, a onda se ugasila i Vinovita. Osnivač i direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić imao je žarku želju obnoviti izbor vinske kraljice, ali licencu je zadržao ZV. Pa eto, kad ne može ZV, ne mogu ni drugi…
CARPACCIO + CARPACCIO + BABY HOBOTNICE + KIRNJA – Boris Gašparin iz restorana Pikol kod Nove Gorice obožava carpaccio! I to – posebice od ribe. Jedan njegov specijalni carpaccio od jadranske je tune koja je, radi toga da dobije ljepšu čistiju boju i čistiji miris i okus, nekoliko dana marinirana u gruboj morskoj soli iz Jadrana i u smeđem šećeru a tanke ploškice poslužene su sa cvijetom soli, algama, tartufima, paprom i maslinovim uljem. Drugi njegov carpaccio je od brancina, tanke kriške poslužene su s maslinovim uljem, limunovim sokom i medom, ali i sa svjetlo-crvenim plodovima nara (šipka).
Nakon ta dva slijeda stižu male, baby-hobotnice u umaku, s pire-krumporom, vrlo zanimljivo jelo, pa onda tanjur, zamišljen za slow-foodaše strpljive na sjedalici i uz puni tanjur, kao drugo toplo predjelo, ali mogao bi sasvim lijepo biti i finale, slani desert (umjesto slatkoga). Riječ je o ruži od kirnje s podbratkom od crne svinje a na kremi od artičoke, ukrašeno sušenim crnim maslinama i hrustavcem od sipina crnila, obogaćene karfiolom na rimski i sherry rajčicom…
A uz sve sjajno pasao je šampus Silveri blanc de blanc 2008 (Gašparini su i proizvođači vina i pjenušaca u Goriškim brdima!) koji je prošle godine na međunarodnom ocjenjivanju vina u sklopu sajma Vino 2014 u Ljubljani ponio šampionsku titulu.
Ne ideme dime dime, ne ideme dime dime, ne idemo dime, haj do zore…
IZMEĐU CASTROLA i SPA TE TRITON LEXA i KOLOSA – Aleks Simčič iz Goriških brda doslovno je između Castrola i spa te Triton Lexa i Kolosa. Aleks, s vinogradarsko-vinarskog posjeda Edi Simčič, već godinama zastupnik je ulja Castrol za ovaj dio Europe gdje su zemlje bivše Jugoslavije, ali istodobno i vrlo je predan, s ocem Edijem, u proizvodnji vina s karakterom što ga je dugo gradio. Sa suprugom Martinom involviran je pak u turističku ponudu što obuhvaća smještaj u kuću osposobljenu za tretmane vezane uz kozmetiku, te zdravu prehranu (u tu zdravu prehranu uključena je dakako i čaša zdravog vina).
– Mislim da ću malo-pomalo smanjivati posao s uljem, naime ovdje u Goriškim brdima otvorile su se velike mogućnosti za domaće ljude uključene u proizvodnju hrane i vina i spremne da se uključe, kao ponuđači proizvoda i usluga, u turizam. Svake godine u Brdima je sve više turista, i to onih tzv. dobrih, zahtjevnih, koji mogu i žele potrošiti za svoje užitke i za stolom. Na kućnome pragu mi sada plasiramo oko 15 posto vina, a pretpostavljam da bismo mogli i više. Nismo se, moram priznati, maksimalno posvetili ponudi kod kuće jer s vremenom smo uspjeli ostvariti dobar izvoz, eto čak oko 70 posto vina uspijevamo plasirati izvan Slovenije. Dobar dio naših butelja ide u SAD, i moram reći da se s Amerikancima i najviše isplati raditi. Naša su vina sve do nedavno, preko Studija G 3, bila prisutna i u Hrvatskoj ali ta je kuća sad posustala glede plemenite kapljice pa tražim novog uvoznika. Vina su nam specifična, potrošači u Hrvatskoj dobro su reagirali na njih, i stalo mi je da opet budemo i na hrvatskom tržištu – kaže Aleks Simčič.
MEDENI ŠAMPUS – Slavlja su vrijeme baš za pjenušce. Zašto ne i nekakav – sasma drukčiji?! Primjerice: na bazi meda, odnosno od starog alkoholnog pića medice, a rađen klasičnom, šampanjskom metodom drugog vrenja u boci. S aromom meda, slatkasto do slatko, ovisno o tipu, bez kiselosti koja inače karakterizira pjenušce rađene od vina i koja čak nekim potrošačima sklonim slatkim tonovima i ne odgovara.
Navodno je prvi na svijetu takav pjenušac na bazi meda počeo proizvoditi pčelar Cesar iz okolice Maribora. Pa se i pjenušac naziva Cesar.
Cesar veli da njegova peneča medica, koja u sebi, tvrdi autor, nema ni kap vina i koja na kvascu u boci leži oko dvije godine, sadrži nešto više od 9,5 vol.% alkohola, da je s pritiskom od iznad tri bara i da joj je količina neprovrelog sladora između 30 i 55 grama po litri. Za čašicu medenog pjenušca Cesar potrebno je, veli Cesar, 40 grama meda, a pčele da bi proizvele tih 40 grama meda moraju posjetiti priblično milijun cvjetova!
HIMALAJA u LIPOVEČKOJ! – Htjeli biste do Himalaje, ali bez napora i vrebajućih opasnosti što vrebaju po zabijeljenim usponima bespuća. Štaviše, s nekoliko obilazaka još se i riješite problema s disanjem, pa i nekih alergija! U skoroj budućnosti mogli biste čak i himalajski uživati i u finom jelu i čaši dobroga vina!
U zagrebačkoj Lipovečkoj ulici na Trešnjevci već neko vrijeme postoji Himalajska, pardon Himalayska spilja. Smještena u obiteljskoj jednokatnici, lijepo uređenoj izvana, posve preuređenoj iznutra. Uvod u bajku je kad uđete u zgradu, u prodavaonici prirodne jestive himalajske soli ali i raznih predmeta praktične uporabne – kulinarske, kozmetičke i suvenirske vrijednosti (uz jestivu sol i himalajska sol posebno za kupelji i saune, pa crna vulkanska sol, bijeli halit, ionizirajuće lampe i svijećnjaci… izrađeni od komada mineralnog kamena donesenog s Himalaje). Prizemlje s prodavaonicom i s još nekoliko prostorija od kojih je jedna bivša garaža interijerom doista djeluju poput spilje naime zidovi su obloženi blokovima minerala s Himalaje, te nekoliko prostorija na prvoj etaži gdje su također zidovi obloženi takvim blokovima, služe za različite tretmane i terapije protiv alergija i dišnih problema, za aroma-masaže, predavanja, radionice… U Himalaysku spilju upucano je ukupno oko 75 tona mineralnih blokova s Himalaje, od toga 22 tone u prostranu dvoranu-spilju u prizemlju! Na trećoj etaži, pod krovom, nekoliko je i soba predviđenih za noćenje.
U priču je obiteljskim putem uključena novinarka Mirjana Gračan, koja ima ideje i za nove aktivnosti Himalayske spilje. Konkretno, s obzirom da cijela stvar počiva na prirodnome, na poboljšanju zdravlja i na kulinarici s obzrom na jestivu himalajsku sol koja je, inače, kako čujem, svojim sastavom najprikladnija za čovječji organizam, zamisao je radi osmišljavanja novih atraktivnih sadržaja povezati se s poznatim nutricionistima te kuharima koji bi u zdravstveno blagotvornome spiljskom ambijentu mogli držati predavanja o zdravoj prehrani odnosno kulinarske radionice s prezentacijama i nekih proizvoda npr. u teglicama što bi se mogli naći u ponudi na policama spiljske prodavaonice, te s vinarima koji bi tu u jedinstvenom mineralnom slanome ambijentu mogli prezentirati vina, posebice ona koja su s takvih terena da izraženo odišu mineralnošću…
ENO-GASTRO i TURIZAM – U konferencijskoj dvorani Life Class Toplica u Svetom Martinu na Muri u Međimurju održana je sjednica na temu Hrvatska eno-gastronomija u kontekstu razvoja turizma. Sjednicu u cilju promocije i popularizacije te stalnog unaprjeđenja kvalitete hrvatskog turističkog proizvoda, njegove autohtonosti i jedinstvenosti, organizirao je Odbor za turizam Hrvatskog sabora u suradnji s Međimurskom županijom, kaže predsjednik Odbora Goran Beuss Richenbergh.
Aktualne točke: gdje je danas hrvatska eno-gastronomija, koliko na tradiciju gledamo kao na adut, što je danas domaće, a što ‘’domaće’’, postoji li autohtona kuhinja bez domaćih proizvoda (pitanje je suvišno jer odgovor je jasan), kvaliteta kao imperativ ili još kao nepoznanica, koliko Michelinovih zvjezdica imaju hrvatski restorani (i ovdje je odgovor jasan), kakva je hrvatska vinska karta…
Kao uvodničari najavljeni su bili Damir Fabijanić, glavni urednik časopisa Iće & piće, prof. dr. sc. Edi Maletić, predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, chef Mate Janković i Veljko Barbieri, gastronomski stručnjak i pisac. Reviju Svijet u čaši naravno nije bilo potrebno kontaktirati za mišljenje, mi smo već ionako kroz više od 22 godine postojanja i neprekinutog izlaženja na temu eno-gastronomije i turizma rekli već puno toga…
Vinskim putima brdovitim Balkanom
KAD ORGANIZIRA MAJSTOR LALLE… – Iz Njemačke je u Kanadu, i to u francuski dio, svojedobno bio stigao, kažu, iz Alsacea a to je uz granicu s Njemačkom, čovjek koji će osnovati tvrtku za proizvodnju selekcioniranih kvasaca za sigurnu fermentaciju. Kad je proradila, nazvana je ne, kako je uobičajeno, po njegovu prezimenu, nego po tome što je čovjek imao njemačko prezime pa su ga kanadski Francuzi nazivali L’Allemand, tj. Nijemac, upravo iz toga za kuću koja će s vremenom postati globalno važna upravo u domeni kvasaca za vrenje, nastao je naziv Lallemand. Predstavnik Lallemanda (još uvijek u obiteljskom vlasništvu!) za Hrvatsku i druge okolne srednje i južno-europske zemlje je Plešivičanac Nenad Maslek, po struci enolog, koji je, u skladu s događanjima na ovim našim prostorima i s našim običajima, pak prozvan Majstor Lalle.
Majstor Lalle redovito obilazi svoje klijente u regiji i povremeno na svoja putovanja pozove kolege enologe, pa i pokojeg novinara, jer danas je tako: ako se nešto ne objavi – nije se ni dogodilo! Kad organizira, majstor Lalle to radi doista majstorski. Najnovija turneja bila je u Imotsku krajinu s obje strane granice te potom po Hercegovini od Međugorja i Čapljine do Trebinja, pa onda po Crnoj Gori, do Podgorice. U ekipi su, uz majstor-Lallea Masleka, bili njegova kćerka Maja, koja ide putevima oca i postaje majstorica Lalle, zatim enologinja Vera Zima, glavna u Iločkim podrumima, pa enologinja Martina Krauthaker iz Kutjeva (prezime dovoljno govori!), Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d., Slobodan Čapin, glavni enolog vinarije u Erdutu, Drago Kurtalj, individualni proizvođač vina s Plešivice, i ja, kao glavni urednik časopisa Svijet u Čaši.
Prva stanica: Proložac kod Imotskoga, na degustaciji kod Ante Grabovca. Najprije prolaz kroz bačve s vinom iz 2014. (dojam je vrlo solidan, spasila su se vina iz vinograda na brdu gdje je kamenito tlo!), potom su podastrti odležani crnjaci, uz imotski pršut i sir. Slijedili su okupljanje s degustacijom kod enologa Ante Grubišića odmah s druge strane granice, u selu Gorica, pa zaustavljanje u etno-selu Međugorje, u posjedu braće Barbarić, inače i vlasnika vinarije Hercegovina-produkt, s nama je bila i enologinja Nela Medić. Hercegovački biser je imanje Josipa Nuića u Crnopodu kod Ljubuškog – iako još nedovršen, impresivan podrum, 35 ha je pod trsjem, sve na kamenu, vina jako dobra a ona iz najgornje kategorije (merlot, trnjak i syrah i više nego odlična).
Doživljaj u zgodnom gradiću Trebinju – na uzvisini s koje se pruža krasan pogled na mjesto i okolicu veleban objekt: vinarija-restoran Vukoje Radovana Vukoja. (Svakako zaboraviti stihove Trebinje, Trebinje, kad me vidiš…!). I na kraju prodora na jugoistok: postaja u Podgorici, 2350 ha vinograda u komadu, početak je od zrakoplovne luke…, jedinstveni podrum za dozrijevanje vina s brojnim velikim i malim bačvama, te kušaonica, uređeni u nekadašnjem – vojnom avio-hangaru…. Naš domaćin: enologinja Biljana Knežević, direktorica proizvodnje u Plantažama 13. jul.
A završetak? Dakako, kod Drageca Kurtalja na Plešivici! Dragina sestra Mirjana, te supruga Dubravka toliko su ga se, nakon tri dana njegova izbivanja iz kuće, poželjele da su za doček priredile paštetu od gusje jetre s pjenušcem Dri, a slijedio je kraljevski roštilj.
Ali, tu stvar ne završava: ovo je bio uvod u rođendansko slavlje, naime krajem idućeg tjedna simpatična Vinska klet koju je Drago Kurtalj otvorio na Novoj vesi u Zagrebu slavi prvi rođendan, e pa neka bude sretno, a veselo svakako će biti…
SuČ – 01/ 2015
POTROŠAČKI PUTOKAZ / BUYING GUIDE – 01-02/2015
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
VODIČ za KUPNJU
Od/since 1994.
SIJEČANJ/JANUARY – 2015 – VELJAČA/FEBRUARY
Bakho: In vino veritas
U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • BOSNA & HERCEGOVINA • BRAZIL • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • GRČKA – GREECE • GRUZIJA – GEORGIA • ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZÁG • MAKEDONIJA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL • RUMUNJSKA – ROMANIA • SAD – USA • SLOVENIJA • SRBIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA • ŠVICARSKA – SUISSE • URUGVAJ
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.
♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer
♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.
♣ 75 – 79 (12,5 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, vrlo prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use
ispod/under 75 ( 12,5 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.
⇑ = trošiti sada/drink now • ⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.
CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €) • M = medium (40-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)
Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova
——————————————-
HRVATSKA 
CROATIA
_______________________________________
Bregoviti sjeverozapad / North-Western Uplands
_______________________________________
♣ ♣ (♣) (M-L) RAJNSKI RIZLING 2012 – ŠEMBER
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično
VINO je s dosta živosti • donekle rustikalno ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto prema zlaćanome ■ NA NOSU diskretno jačinom – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro • osjet nijanse petroleja ■ U USTIMA blago oporo – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑• srednje velika čaša • 10 – 12° C
♣ ♣ (♣) (L-XL) CRNI PINOT 2013 – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot crni/noir • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: velika bačva (40 hl) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno
VINO je kompleksno • s karakterom • skladno • elegantno • svježe • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni/crveni, plavi – koštićavi /trešnja) • floralno (ljubičica) ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16 – 18° C
__________________
Dalmacija / Dalmatia
__________________
♣ ♣ ♣ (L) POŠIP 2013 – KRALJEVSKI VINOGRADI
ZADAR, Punta Skala ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je složeno • s puno živosti • u špici ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12°C
♣ ♣ ♣ (XL) POŠIP 2013 – KORTA KATARINA
KORČULA, Čara ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je kompleksno • zrelo • skladno • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU iskazano • upućuje na voćnost • začinske nijanse/mirodije, od utjecaja bačvice, prikazano s mjerom – uklopljeno • osjet kruha – banane, dodir ■ U USTIMA slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – ugodno gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12° C
♣ ♣ ♣ (L) ZLATAN POŠIP 2013 – ZLATAN OTOK/Plenković
PRIMORSKA HRVATSKA ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% • punjeno u 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • zrelo • skladno • dotjerano • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU iskazano dobro • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi – domaći – egzotični/citrusi) • floralno, dodir ■ U USTIMA slankasto – sa dobrom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ (svježi sir, tjestenina s bijelim umacima, plodovi mora, bijela riba ) • srednje velika čaša (bordoška) • 12°C
♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) ZLATAN PLAVAC 2009 exclusive – ZLATAN OTOK/Plenković
HVAR, Hvarske plaže ■ VINOGRAD: kosina – strmina • ekspozicija: jug zapad • sorta: Plavac mali • loze starije • prinos po trsu: 0,5 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: drvena bačva ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (750) – 1,5 ℓ (210) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – srednje dužine – neugledan – nije na razini ovoga vina ni vizualno a ni s pretpostavljenim potencijalom za dobru kondiciju kroz duže vrijeme! ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno • etiketa: lijepa ali pretamna – u dva dijela – pregledno, čitljivo: teško – preslabi kontrast između boje slova i pozadine
VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • vrlo toplo • snažno ali ne i nabildano • skladno • dotjerano • elegantno – profinjeno • s karakterom • ozbiljno • podesno (i) za trenutke meditacije • zrelo • umireno, ali s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u usponu – tek bi trebalo zasjati punim sjajem ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni – u/kuhani – tamni/plavi – koštićavi – domaći/šljiva – orašasti) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (mediteransko bilje, makija) • osjet zemlje – plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade, dodir – smole, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast, koja lako osvaja – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • slasnog – fino gorkastog – sasvim blago oporog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pečenja/ražanj, peka, te pirjana tamna mesa/pašticada, divljač, pa zreli suhi tvrdi sir, pikantni sir s plemenitom plijesni) ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ (XXL) PRIJE 6009 GODINA MMXI – DUBOKOVIĆ
HVAR ■ OZNAKA na etiketi: 14,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je IZGLEDOM rubinsko – granatno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost • herbalno • osjet drveta – vanilije – dojam je hlapljive kiselosti, prihvatljivo ■ U USTIMA sa živim taninom • slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • kiselkasto-gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • 18° C
♣ ♣ (M) MARICA 2012 Plavac mali – MRGUDIĆ
PELJEŠAC ■ VINOGRAD, sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 15,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: običan – sastavljani ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je mesnato • zrelo • skladno • vrlo toplo – alkohol je vrlo visok ali je dosta dobro uklopljen • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno • tamno ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: ukuhani – tamni/plavi – koštićavi – domaći/šljiva) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška ) • 16 – 18° C
♣ ♣ (XL) DINGAČ 2012 – VICELIĆ
PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač • kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: 14,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je nekomplicirano ■ IZGLEDOM rubinsko • svijetlije ■ NA NOSU osjet drveta – vanilije ■ U USTIMA sa zamjetnim taninom • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 18° C
♣ ♣ ♣ (XL) MODRO JEZERO 2010 Grand Reserve – GRABOVAC
IMOTSKI ■ VINOGRAD: najbolje pozicije • kosina • sorta: Merlot, Trnjak, Vranac, Cabernet sauvignon ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 18 mjeseci • bačva • hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: donekle uredan ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je kompleksno • bogato • vrlo toplo • ima svježinu • s dosta je živosti • lijepo se pije uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • u usponu – u špici koja može i trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – s nijansom granatne • tamno ■ NA NOSU iskazano – diskretno razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/višnja • začine ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ä (janjetina s ražnja, meso s roštilja, peka, divljač, tvrdi zreli sir… ) • velika čaša (bordoška) • 18° C
___________________________
Klub
KUŠANJE u SHERATONU – Nova degustacija/ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde, ovaj put u elitnom zagrebačkom hotelu Sheraton. Krasan hotel, krasan ambijent za degustaciju. Nekih 32 uzorka domaćih i stranih vina uzetih s tržišta kod nas, kušači, uz Vitomira Andrića, Ivu Kozarčanina, i mene Suhadolnika: enolozi Martina Krauthaker, Leo Gracin, zatim Tomislav Tuđen MIVA i Ivica Kordić, sommelier Sheratona. Vina je točio šeratonac Velimir Košćak.
Degustatore je osobno došao pozdraviti chef u Sheratonu Matija Balent, inače prije koju godinu u izboru Kuhara godine revije Svijet u čaši proglašen šampionom na nacionalnom nivou! Matija je za tu prigodu pripremio sjajan ručak.
Vina za ovo ocjenjivanje u organizaciji Kluba Vinske zvijezde dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:
ACROBAT, BORNSTEIN, DROPI PROMOCIJA, GRO-PROM, MIVA, VINOTRADE, VRUTAK
Ovim putem srdačno zahvaljujemo i domaćinu, hotelu Sheraton, i kućama koje su osigurale uzorke!
___________________________
Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro
___________________________
♣ ♣ (M) ŽLAHTINA 2014 – TOLJANIĆ
KRK, VRBNIK ■ VINOGRAD, sorta: Žlahtina ■ OZNAKA na etiketi: suho • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ.
VINO je dotjerano • skladno • svježe – nekomplicirano • za svaki dan • s primarnim aromama • lako se pije – i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 8 – 10° C
♣ ♣ (♣) (M) LEGOVINA MALVAZIJA 2013 – LEGOVIĆ
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska
VINO je svježe • s dosta živosti • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro slamnato-žuto • svijetlo ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • ugodne kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
______________________________
Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area
______________________________
♣ ♣ ♣ (M) SAUVIGNON 2009 – ENJINGI
KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 15,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – personalizirana • osnovni model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: obično
VINO je kompleksno • bogato – široko • aromatično • ima živosti • vrlo toplo/alkohol jače izražen • robusno • rustikalno • sa pomalo tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u špici koja bi još mogla trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zlatno ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na začinske nijanse/mirodije • voćnost, izraženu dosta dobro (plodovi: zreli) • floralno • med, dodir ■ U USTIMA sugerira slast – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 14 – 16° C
♣ ♣ (♣) (M-L) GRAŠEVINA 2013 Miraz – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je skladno • s dosta živosti • u špici ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ (M) GRAŠEVINA 2013 Dika – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je svježe • nekomplicirano ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU djeluje nježno ■ U USTIMA sa ponešto naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10° C
♣ ♣ (♣) (M) FRANKOVKA ROSÉ 2013 – ILOČKI PODRUMI
SRIJEM, Ilok ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka/Blaufränkisch ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je skladno • svježe • s dosta živosti • dopadljivo • s primarnim aromama • lako se pije – i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 10° C
♣ ♣ ♣ (♣) (XL) JAKOB 2012 – VINA JAKOB
SLAVONSKI BROD STUPNIK ■ VINOGRAD: kosina – strmina • ekspozicija: jug zapad • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: ilovača s dosta pijeska i sa sedimentima porijekolom iz Panonskog mora • sorta: Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja: 4-5 dana – temperatura: 8-10°C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 10 dana • kvasci: kupovni selekcionirani • posuda: inoks (macerator /vinimatic /cisterna) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno 28°C pred kraj fermentacije (inače je 24-25°C) • malolaktika: da, uvijek i 100 % • dozrijevanje: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo – rabljeno (pola-pola) • slavonska hrastovina • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 10 (zašto ne DIAM 30?) ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivo: teško (presitna slova)
VINO je dojmljivo čistoćom, živošću, snagom • dinamično • bordoški blend sa stanovitim slavonskim štihom • kompleksno • sadržajno • bogato – široko – mesnato • robusno • vrlo toplo • dotjerano • ima sklad, i eleganciju • u kategoriji je ozbiljnoga • kad mu dođe vrijeme bit će svakako podesno i za trenutke meditacije – kolekcionarska vrijednost • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • u usponu – bilo bi lijepo susresti se s njime npr. za četiri do pet godina ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – tamni/ plavi – bobičasti – domaći) • začinske nijanse/mirodije, prikazano s mjerom – dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga/dima, poljubac • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • svježeg – gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (tamno meso s roštilja, peka, pirjano meso, divljač, zreli tvrdi sirevi… ) ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (XL) SYRAH J 2012 – VINA JAKOB
SLAVONSKI BROD STUPNIK ■ VINOGRAD: kosina – strmina • ekspozicija: jug zapad • tlo: ilovača s dosta pijeska i sa sedimentima porijekolom iz Panonskog mora • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Syrah ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja: 4-5 dana – temperatura: 8-10°C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 10 dana • kvasci: kupovni selekcionirani • posuda: inoks (macerator /vinimatic /cisterna) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 28°C • malolaktika: da, 100 % • dozrijevanje: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo – rabljeno (pola-pola) • slavonska hrastovina • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 10 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivo: teško (presitna slova)
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • vrlo toplo • dinamično – s dosta živosti • dotjerano • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi • traži još vremena u boci • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU diskretno – suzdržano • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni – bobičasti – domaći) • začinske nijanse/mirodije, dodir • herbalno, nijansa • osjet čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • sa dosta uglađenim taninom • tijelom & strukturom snažno • gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • veća čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (L) SYRAH 2011 Miraz – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Syrah ■ OZNAKA na etiketi: 14,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca, model, tip: bordeaux
VINO je bogato • zrelo • skladno • dotjerano • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno • tamno ■ NA NOSU malo suzdržano • upućuje na voćnost • začinske nijanse/mirodije • herbalno, diskretno • osjet zemljanih nota – fino paljenoga – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • s uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ (♣) (M) KAPISTRAN CRNI 2013 – ILOČKI PODRUMI
SRIJEM, Ilok ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je skladno • nekomplicirano • mekano • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • hrapavo • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14 – 16° C
♣ ♣ (M-L) FRANKOVKA 2009 Miraz – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka/Blaufränkisch ■ OZNAKA na etiketi: 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je robusno • ima živosti • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno • tamno ■ NA NOSU solidno iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni) • herbalno • osjet nijanse animalnoga – hlapljive kiselosti, prihvatljivo ■ U USTIMA slankasto – sa solidnom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 18° C
♣ (M) FRANKOVKA 2012 Dika – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka/Blaufränkisch ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je rustikalno ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno ■ NA NOSU upućuje na herbalno • osjet drveta – – nijanse animalnoga – hlapljive kiselosti, još prihvatljivo • donekle mineralno • voćnost ■ U USTIMA trpkasto • sa izraženijim taninom • gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – oporog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 18° C
♣ ♣ (L) CABERNET SAUVIGNON 2012 Miraz – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 15,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je s dosta živosti • u suglasju sa: sortom ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno • tamno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost • začinske nijanse/mirodije ■ U USTIMA sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • 16 – 18° C
♣ (XL) CRNI PINOT 2012 Miraz – FERAVINO
FERIČANCI ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crni/Pinot noir ■ OZNAKA na etiketi: 14,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni
VINO je donekle koketno • nekomplicirano • ne baš posve skladno • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko, granatna nijansa ■ NA NOSU upućuje na začinske nijanse/mirodije, od utjecaja bačv(ic)e • voćnost • osjet drveta – paljenoga – vanilije ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 16 – 18° C
_________________________
UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.
Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!
Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!
WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes quality of living higher
___________________________
BOSNA i HERCEGOVINA 
BOSNIA & HERZEGOVINA
♣ ♣ (♣) (M-L) POŠIP 2013 – NUIĆ
MOSTAR, Ljubuški ■ VINOGRAD, tlo: s puno kamena • sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.p. • suho • 14,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je složeno • široko • skladno • dotjerano • toplo • dinamično • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: godištem berbe ■ IZGLEDOM svijetlo ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – bobičasti – domaći/jabuka, citrusna nijansa) ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – gorkastog – srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C
♣ ♣ (M) ŽILAVKA 2013 Zlatna dolina – HERCEGOVINA PRODUKT
MOSTAR ■ VINOGRAD: sorta: Žilavka 85 posto, Krkošija 10 posto, Bena 5 posto ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – kratak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: teško
VINO je zrelo • skladno • dotjerano • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – zreli – zeleni – bijeli – koštićavi – domaći – jabuka, kruška) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kisel(kast)og – fino gorkastog / srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C
♣ ♣ (M) ŽILAVKA 2013 – NUIĆ
MOSTAR, Ljubuški ■ VINOGRAD: ravnica • nadmorska visina: 100 m • tlo: s puno mljevenog kamena • sorta: Žilavka, nešto Bene i Krkošije ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.p. • suho slatko • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je moderno • dotjerano • s mladenačkim nabojem • svježe • s dosta živosti • sa sekundarnim bouquetom • u suglasju sa: godištem berbe – dobi ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo ■ NA NOSU iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – domaći/jabuka) ■ U USTIMA slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom potentno – dobro do vrlo dobro • kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ (aperitiv, svježi sir, bijela riba, piletina) • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C
♣ ♣ (♣) (M-L) BLATINA 2013 – NUIĆ
MOSTAR, Ljubuški ■ VINOGRAD: ravnica • nadmorska visina: 100 m • tlo: s puno mljevenog kamena • sorta: Blatina 85 posto, Trnjak 10 posto, Alicante Bouschet 5 posto ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je moderno • skladno • dotjerano • toplo • dinamično – s dosta živosti • lijepo – lako se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na herbalno, diskretno • osjet zemlje • mineralno • voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – bobičasti – domaći) ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim – taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ (meso s roštilja, peka, pečenje, divljač, sirevi) • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C
♣ (♣) (M) BLATINA 2011 Zlatna dolina – HERCEGOVINA PRODUKT
MOSTAR ■ VINOGRAD, sorta: Blatina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – kratak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: teško
VINO je s dovoljno živosti • nekomplicirano • neuzbudljivo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU upućuje na osjet čokolade ■ U USTIMA kiselkasto • tijelom & strukturom vitko/tanko – nedostaje mesa/razrijeđeno• gorkastog – sušećeg – kraćeg – završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša • 14° C
♣ (M) VRANAC 2012 Zlatna dolina – HERCEGOVINA PRODUKT
MOSTAR ■ VINOGRAD, sorta: Vranac ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – kratak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: teško
VINO je s dovoljno živosti • nekomplicirano • u špici • neuzbudljivo ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno • probojno ■ NA NOSU odaje voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vitko – djeluje kao razrijeđeno • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 16° C
♣ ♣ ♣ (M-L) SYRAH 2011 Tribunia – VUKOJE
TREBINJE (starorimska Tribunia) ■ VINOGRAD: Zasad-polje • sorta: Syrah ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – čitljivo: slabije/sitna slova
VINO je zrelo • skladno • dotjerano • podatno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa • vrlo tamno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni/crveni – plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/borovnica, višnja) • začinske nijanse/mirodije (crni papar, dodir), vrlo dobro uklopljeno • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa nešto izraženijom – kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kisel(kast)og – ugodno gorkastog – relativno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
CRNA GORA 
MONTENEGRO
♣ (♣) (L) LUČA 2013 – PLANTAŽE 13.JUL
PODGORICA ■ VINOGRAD: ravnica • nadmorska visina: 20 – 40 m • tlo: plitko skeletoidno s dosta kamena • sorta: Chardonnay, Pinot bijeli, Sauvignon bijeli ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: pretrpano – etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: slabo
VINO je s dosta živosti • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto – prema zlaćanome • puno ■ NA NOSU upućuje na začinske nijanse/mirodije • osjet brioša – maslaca – drveta – fino paljenoga/dima – banane/vanilije. dodir • voćnost (plodovi: zreli – bijeli) ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – gorkasto • retronazalno: osjet bačvice • tijelom & strukturom vrlo dobro • grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14 ° C
♣ ♣ (L) VLADIKA 2012 – PLANTAŽE 13 JUL
PODGORICA ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: slabo
VINO je toplo • još s dosta živosti • dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU razvijeno • odaje začinske nijanse/mirodije • osjet zemlje – maslaca – paljenoga/dima – banane/vanilije – mineralno • voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa dobr m kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (bordoška) • 16 – 18° C
ČILE
CHILE
♣ ♣ ♣ (L) CARMENERE 2012 – SANTA DIGNA/TORRES
VALLE CENTRAL ■ VINOGRAD, sorta: Carmenere ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je sadržajno • bogato – široko • mesnato • zrelo • skladno • dotjerano • toplo • dinamično • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – solidno razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni – domaći /trešnja, kupina, crni ribiz…) • mirodije (crni papar, poljubac) • vegetalno/paprika ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • ranije odčepiti, ili dekantirati • 18° C
FRANCUSKA 
FRANCE
_________
Bourgogne
_________
♣ ♣ ♣ (♣) (XXL-XXXL) MEURSAULT 2011 – OLIVIER LEFLAIVE
CÔTES DE BEAUNE, MEURSAULT ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: Meursault a.o.c. • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno
VINO je kompleksno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije – uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na začinske nijanse/mirodije, od utjecaja bačvice, prikazano s mjerom • osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga – vanilije, poljubac • voćnost ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12 – 14° C
__________
Rhône
___________
♣ ♣ (M-L) GRAND MARRENON 2013 Sélection parcellaire – MARRENON
LA VALÉE du RHÔNE CÔTES du LUBERON ■ VINOGRAD, sorta: Grenache blanc, Vermentino ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa po parcelama ■ OZNAKA na etiketi: Luberon a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne) • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: jednostavno – u dva dijela
VINO je stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti • zrelo • skladno • dotjerano • toplo • umireno, ali još s dovoljno živosti • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom • u špici ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – bijeli – koštićavi – domaći – egzotični/agrumi) • floralno (cvijeće: svježe – bijelo) • začine/mirodije, dobro uklopljeno • osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – bijele čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (kuhana riba, piletina, teletina, svježi kozji sir ) • veća čaša (burgundijska) • 12 – 14° C
♣ (M) DORIA 2013 sélection parcellaire – MARRENON
LA VALÉE du RHONE CÔTES du LUBERON ■ VINOGRAD, sorta: Vermentino, Grenache blanc ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKA na etiketi: Luberon a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno
VINO je bez vrlina i mana • skladno • umireno • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: kuhani – bijeli – koštićavi – domaći) • floralno (cvijeće: bijelo) • osjet maslaca – banane, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 12° C
_________________________
MARRENON – Kuća Marrenon interesna je zadruga koja djeluje u vinogorjima Luberon i Ventoux u dolini rijeke Rhône na jugu Francuske, okuplja 1200 vinogradara i pokriva oko 7600 hektara vinograda smještenih dobrim dijelom unutar regijskog Nacionalnog parka Luberon, zaštićenog od UNESCO-a kao Rezervat biosfere.
___________________________
♣ ♣ ♣ (M-L) GRAND MARRENON 2012 sélection parcellaire – MARRENON
LA VALÉE du RHONE CÔTES du LUBERON ■ VINOGRAD, sorta: Syrah, Grenache ■ PODRUM, dozrijevanje: bačva • hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: Luberon a.o.c. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: uglavnom
VINO je zrelo • dotjerano • vrlo toplo • umireno ali s dosta živosti • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – posušeni – u/kuhani – tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • začine/mirodije, u tragu – dobro uklopljeno • osjet čokolade – finog duhana ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim – donekle prašnastim taninom • slankasto – sa dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – blago sušećeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (L) ORCA 2013 sélection parcellaire vieilles vignes – MARRENON
LA VALÉE du RHONE, VENTOUX ■ VINOGRAD, tlo: vapnenasto s dosta pijeska • sorta: Grenache • loze stare: 100 godina ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • drvo rabljeno ■ OZNAKA na etiketi: Ventoux a.o.c. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca, model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: uglavnom dobro
VINO je zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali s dosta živosti • lijepo – lako se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko • tamno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni – koštićavi – bobičasti – domaći/crni ribiz, višnja) • osjet tamne čokolade – duhana. dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – srednje dugog – prilično toplog završetka ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
♣ ♣ (M) GRANDE TOQUE 2013 – MARRENON
LA VALÉE du RHONE CÔTES du LUBERON ■ OZNAKA na etiketi: Luberon a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno
VINO je zrelo • skladno • umireno, ali još s dovoljno živosti • nekomplicirano • lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom potentno – (vrlo) dobro – vitko • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 14 – 16° C
GRČKA 
GREECE/ΕΛΛΆΔΑ
♣ ♣ ♣ (M) MAVRODAPHNE – TSANTALI
KORINTSKI ZALJEV ■ VINOGRAD, sorta: Mavrodaphne ■ PODRUM vinifikacija: alkoholno vrenje: dok nije provrela polovica sladora, potom dodan destilat • dozrijevanje: 15 mjeseci • drvo ■ SPECIJALNO, LIKERSKO ■ OZNAKA na etiketi: Mavrodaphne pdo, zaštićena izvornost (zoi) • slatko • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u bocu 0,75 ℓ, model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – šareno • etiketa: živih boja
VINO je bogato • skladno • toplo • dopadljivo ■ IZGLEDOM granatno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – domaći/šljiva) • začinske nijanse/mirodije (cimet, klinčić…) • osjet vanilije – čokolade/kave ■ U USTIMA sa uglađenim taninom • slatko • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (kao aperitiv, ali i uz voće, slatki desert poput voćnih pita) • manja čaša • 12 – 14° C
♣ ♣ (M) HALKIDIKI SAUVIGNON & ASSYRTIKO 2013 – TSANTALI
HALKIDIKI ■ VINOGRAD, sorta: Sauvignon blanc & Assyrtiko ■ OZNAKA na etiketi: pdo zaštićena izvornost (zoi) • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je skladno ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU nenametljivo • upućuje na vegetalno • voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom vitko/tanko • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (aperitiv, kuhana bijela riba) • manja čaša (bordoška) • 8 – 10° C
ITALIJA 
ITALIA
_______________
Piemonte /Pijemont
________________
barbaresco
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) BARBARESCO 2011 Albesani Borgese – Piero BUSSO
NEIVE ■ VINOGRAD: Albesani • kosina • ekspozicija: jug zapad • nadmorska visina: 320 m • tlo: ilovasto-vapnenasto • sorta: Barbaresco • gustoća sadnje: 6000/ha • loze stare: 25-50 godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: inoks (cisterna) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 30 °C • dozrijevanje: 18 mjeseci • velika bačva • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (5500) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno
■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • donekle mesnato • s karakterom • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa • svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – puno – razvijeno • upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: posušeno) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet kvasaca – plemenitog drveta – čokolade/kave, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle i kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro do potentno • svježeg – gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18° C
♣ ♣ ♣ (XXL) BARBARESCO 2011 Mondino – Piero BUSSO
NEIVE ■ VINOGRAD: Albesani • kosina • ekspozicija: jug zapad • nadmorska visina: 320 m • tlo: vapnenasto-ilovasto • sorta: Nebbiolo • gustoća sadnje: 6000/ha • loze stare: 25 – 50 godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: inoks cisterna • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 28°C • dozrijevanje: 18 mjeseci • velika bačva • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (5500) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno
VINO je kompleksno • sadržajno • široko • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u usponu – u špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • nježno rubinsko – granatna nijansa • svijetlo ■ NA NOSU diskretno • upućuje na herbalno, diskretno • mineralno • voćnost • floralno (cvijeće: posušeno) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16 – 18° C
______
Toscana
_______
Bolgheri
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) CA’MARCANDA 2010 – CA’MARCANDA/Gaja
BOLGHERI/Castagneto Carducci, Alta Maremma ■ VINOGRAD, tlo: bijela zemlja (terre bianche), bogata vapnencem, s dosta kompaktne ilovače, i kamena • sorta: Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ PODRUM, vinifikacija svake sorte posebno • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: po 15 dana • dozrijevanje: 18 mjeseci • drvo • kupaža i potom odležavanje u boci prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Bolgheri d.o.c. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – moderno – originalno – prepoznatljivo iz daleka
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • s karakterom • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: tamni – bobičasti – domaći) • floralno • začinske nijanse/mirodije, (začinsko bilje, makija), dobro uklopljeno • osjet čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) MAGARI 2012 – CA’MARCANDA/Gaja
BOLGHERI, CASTAGNETO CARDUCCI ALTA MAREMMA ■ VINOGRAD, tlo: smeđa, te bijela zemlja, s dosta kamena • sorta: Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ PODRUM, vinifikacija, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 15 dana, svaka sorta posebno • dozrijevanje: 12 mjeseci • drvo ■ OZNAKA na etiketi: Bolgheri d.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu – čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • sadržajno • mesnato ali ne nabildano • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • ima eleganciju • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost • začinske nijanse/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet zemlje – plemenitog drveta – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • mekano – sa uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • mekanog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
Toscana igt
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) FONTALLORO 2009 – FELSINA
CASTELNUOVO BERARDENGA ■ VINOGRADI: južne – jugozapadne padine vinogorja Chianti Classico i trsje u susjednom vinogorju Chianti Colli senesi • kosina • nadmorska visina: 330 – 410 m • tlo: u vinogradu u zoni Chianti classico vapnenasto, u vinogorju Colli senesi pjeskovito s puno šljunka i sa sedimentima morskog porijekla • sorta: Sangiovese • gustoća sadnje: 5400/ha • loze stare: cca 35 godina ■ PODRUM: vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje 26 dana • posuda: inoks • dozrijevanje: 22 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo + rabljeno 1 put • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Toscana i.g.t. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije , osobito uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: tamni/crveni, plavi – bobičasti – domaći/crni ribiz) • začinske nijanse/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, naglašeno – diskretno/duhan • osjet zemlje – fino paljenoga – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim – taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (XXL) FONTALLORO 2010 – FELSINA
CASTELNUOVO BERARDENGA ■ VINOGRADI: južne – jugozapadne padine vinogorja Chianti Classico i trsje u susjednom vinogorju Chianti Colli senesi • kosina • nadmorska visina: 330 – 410 m • tlo: u vinogradu u zoni chianti classico vapnenasto, u vinogoreju Colli senesi pjeskovito s puno šljunka i sa sedimentima morskog porijekla • sorta: Sangiovese • gustoća sadnje: 5400/ha • loze stare: cca 35 godina ■ PODRUM: vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 26 dana • posuda: inoks • dozrijevanje: 22 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo – rabljeno 1 put • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Toscana i.g.t. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • dotjerano • toplo • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na osjet fino paljenoga – vanilije – čokolade • voćnost (plodovi: tamni – koštićavi – domaći/višnja) • začini/mirodije • mineralno ■ U USTIMA sa živim – solidno ali ne i posve uglađenim taninom – malo i hrapavo • slankasto – sa izraženijom ipak kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (XL-XXL) PROMIS 2012 – CA’MARCANDA/Gaja
BOLGHERI ■ VINOGRAD, tlo: smeđa zemlja/terre brune, bogato vapnence i ilovačom • sorta: Merlot, Syrah, Sangiovese ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje 15 dana, svaka sorta posebno • dozrijevanje: 12 mjeseci • drvo ■ OZNAKA na etiketi: Toscana i.g.t. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je zrelo • skladno • dotjerano • toplo • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije • može trajati (autor tvrdi: i do 10 godina!) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • začinske nijanse/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, dodir • osjet čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇗ • čaša bordoška • 16 – 18° C
Brunello di Montalcino
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2007 Sugarille – PIEVE SANTA RESTITUTA/Gaja
MONTALCINO ■ VINOGRAD: Sugarille • ekspozicija: jug • tlo: ilovasto-vapnenasto, dosta lapora • sorta: Sangiovese ■ PODRUM, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 21 dan • dozrijevanje: 24 mjeseca u drvu – potom u posudama od cementa: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Brunello di Montalcino d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: vrlo ozbiljna – originalno – prepoznatljivo iz daleka
VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • ozbiljno • s karakterom • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • s blagim i finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno – probojno ■ NA NOSU iskazano diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: zreli – tamni – crveni/ divlja trešnja) • floralno (cvijeće: ljubičica, dodir) • začinske nijanse/mirodije, (mediteransko bilje) – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
Chianti classico
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) CHIANTI CLASSICO 2009 Berardenga riserva Rancia – FÈLSINA
BERARDENGA ■ VINOGRAD: Rancia • blaga kosina • ekspozicija: jug • sorta: Sangiovese • gustoća sadnje: 5400/ha • loze stare: 35 godina • berba: isključivo ručno ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 20 dana • posuda: inoks • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 30 °C • dozrijevanje: 20 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo + rabljeno jedanput • u boci, prije izlaska: 8 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Chianti classico riserva d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je vrlo kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno – profinjeno • toplo • dinamično • podesno i za trenutke meditacije / lijepo – lako se pije, uz hranu • sa profinjenim, pomalo tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može dugo trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s granatnom nijansom ■ NA NOSU lijepo iskazano – treba mu malo vremena na zraku da se lijepo razvije • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: posušeni – ukuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • floralno (cvijeće: posušeno) • herbalno, diskretno • začini/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro – dosta gusto • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pirjana tamna mesa, mso s rafiniranim tamnim umacima, divljač, zreli tvrdi ovčji sir) • odčepiti barem sat vremena prije posluženja – dekantirati • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XL) CHIANTI CLASSICO 2009 Berardenga riserva – FELSINA
CASTELNUOVO BERARDENGA ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug • sorta: Sangiovese • gustoća sadnje: 5400/ha • loze stare: 35 godina • berba: prva polovica listopada, u više navrata ■ PODRUM: vinifikacija • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 16 dana • posuda: inoks • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 28 °C • dozrijevanje: 16 mjeseci • srednje velika bačva od slavonske hrastovine – mala količina u barriqueu (225 ℓ), rabljenom 1 i 2 puta • slavonska • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Chianti classico d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • sadržajno • široko • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • s dosta živosti • podesno i za trenutke meditacije / lijepo – lako se pije, uz hranu • sa tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • herbalno, diskretno (mediteransko bilje) • začini/mirodije, dodir, vrlo dobro uklopljeno • osjet smole, poljubac • voćnost (plodovi: posušeni – ukuhani – tamni/ plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) ■ U USTIMA zaobljeno • s uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino kiselkastog – ugodno gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pirjano meso, zreli sir…) • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (L-XL) CHIANTI CLASSICO 2011 Berardenga – FELSINA
CASTELNUOVO BERARDENGA ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug • sorta: Sangiovese • gustoća sadnje: 5400/ha • loze stare: cca 35 godina • berba: u više navrata ■ PODRUM: selekcija grožđa • vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje 12 – 15 dana • posuda: inoks • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 28 – 30°C • dozrijevanje: 12 mjeseci • srednje velika bačva, slavonska hrastovina – barrique (225 ℓ – rabljeno 2 do 3 puta) • u boci, prije izlaska: 3 mjeseca ■ OZNAKA na etiketi: Chianti Classico d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • široko • zrelo • skladno • dotjerano • umireno, ali još s dosta živosti • lijepo se pije • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU diskretno – mekano – puno • upućuje na voćnost • herbalno (začinsko bilje), diskretno • začine/mirodije, u tragu – vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (mesa s roštilja, pečenja, pirjana tamna mesa, pernatu divljač, zrele ne pretvrde sireve ) • velika čaša (bordoška) • 18° C
Chianti Colli senesi
♣ ♣ (L-XL) CHIANTI COLLI SENESI 2012 Berardenga – FELSINA
COLLI SENESI ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: Chianti Colli senesi d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% • estate bottled ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • skladno • dinamično – s dosta živosti • malo rustikalno • za uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na herbalno (ponešto mediteranskog bilja), diskretno • začine/mirodije, prikazano s mjerom • osjet fino paljenoga • ima voćnosti • otkriva se i nijansa mineralnoga ■ U USTIMA sa živim taninom • malo grubo • slankasto – sa izraženijom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom: vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ ä (pizza, tjestenina s mljevenim mesom, pečenja, peka…) • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
______
Veneto
______
♣ ♣ (M) PINOT GRIGIO 2013 – VILLA SANDI
■ VINOGRAD, sorta: Pinot sivi ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je svježe • lako se pije – i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost • floralno • vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (lagano začinjena piletina) • 10° C
♣ ♣ (XL) CALVARINO 2012 – PIEROPAN
SOAVE (Verona) ■ VINOGRAD, sorta: Garganega, Trebbiano ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je kompleksno • skladno • svježe ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na vegetalno/paprika, umjereno • voćnost • floralno ■ U USTIMA slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ (XL) VALPOLLICELLA 2011 superiore – PIEROPAN
VALPOLLICELLA ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno ■ U USTIMA malo tanično • sa naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 16 – 18° C
IZRAEL 
ISRAEL/ ישראל
♣ ♣ ♣ (XL-XXL) CABERNET SAUVIGNON 2012 reserve – DALTON
GALILEJA ■ VINOGRAD: visoravan • nadmorska visina: 850 m • sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – američka hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: kosher • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno
VINO je kompleksno • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni/plavi – bobičasti – domaći) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet paljenoga, dodir – čokolade, poljubac ■ U USTIMA sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • retronazalno: blagi osjet drva • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – blago sušećeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (tamna pečena mesa, peka, mesni složenci, pirjana tamna mesa, zreli sir) • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
MAĐARSKA 
MAGYARORSZÁG
______
Tokaj
_____
♣ ♣ ♣ (XL) TOKAJI FURMINT 2012 – Istvan SZEPSY
TOKAJ ■ VINOGRADI: Nyúlászó, Hasznos, Szent Tamás • kosina • sorta: Furmint (Moslavac) • berba: u više navrata ■ OZNAKA na etiketi: szaraz feher bor • suho • 14,0 vol% • ukupna kiselost: 5,5 g/ℓ • suhi ekstrakt: 19.9 g/ℓ • ostatak sladora: 6,4 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (15.568) • boca: po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: tokaj • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: jednostavno – u jednom dijelu – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • sadržajno • široko • s karakterom • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • žuto – zlaćano ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – kuhani/kompot – bijeli – koštićavi/kruška, breskva – domaći – orašasti) • floralno (cvijeće: bijelo), dodir • osjet brioša – maslaca – dojam nijanse plemenite plijesni ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast/sladi – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog – prilično grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12° C
MAKEDONIJA 
MACEDONIA
♣ ♣ (♣) (M-L) VENUS 2012 – BOVIN
TIKVEŠ ■ VINOGRAD, sorta: Vranec, Merlot ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: nalik DIAM-u – kratak
VINO je još malo rastrojeno, treba mu vremena u boci: slast vuče na jednu a kiselost na drugu stranu, utjecaj bačvice dosta izražen • vrlo toplo • dinamično – s nervom • u suglasju sa: terroireom – sortama – godištem berbe – dobi ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno ■ NA NOSU iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • začinske nijanse/mirodije, prikazano nešto jače • osjet paljenoga/dima ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kiselkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (svinjsko, teleće pečenje, pikantni sirevi… ) • veća čaša (bordoška) • 16 – 18° C
SLOVENIJA 
SLOVENIA
________
Primorska
________
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) SAUVIGNON BLANC 2008 opoka – Marjan SIMČIČ
GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: Ceglo/Zegla Podgredič Jordano • kosina • ekspozicija: jug zapad, jug istok • nadmorska visina: 150 – 250 m • tlo: lapor (opoka) • sorta: Sauvignon blanc • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje od 4 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni • posuda: konusna kaca (drvo) • malolaktika: da • dozrijevanje: 22 mjeseca • tonneau (500 ℓ) – barrique (225 ℓ) • nebistreno – nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (cca 3300) – 1,5 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: loire • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir
VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zlaćano ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na mineralno • floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir • začinske nijanse/mirodije (mediteransko i začinsko bilje), s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: posušeni – kuhani – bijeli – koštićavi – domaći/kruška, breskva – egzotični/grape) • herbalno/vegetalno (list rajčice…) • osjet maslaca, dodir – plemenitog drveta – fino paljenoga/vanilije, poljubac – bijele čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno – vrlo dobro • dugačkog – gorkastog – jače grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (brudet, gregada, peka, zreli kozji sir ) • velika čaša (bordoška) • 14° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) REBULA 2010 opoka – Marjan SIMČIČ
GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: Medana Jama, Jordano, Breg • ekspozicija: jug zapad • nadmorska visina: 200 – 250 m • tlo: lapor • sorta: Rebula • loze stare: 38 – 58 godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • maceracija: 4 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni • posuda: konusna kaca (drvo) • dozrijevanje: 22 mjeseca • tonneau (500 ℓ) • nebistreno – nefiltrirano • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 13,5 vol% • ukupna kiselost: 5,2 g/ℓ • ■ NAPUNJENO u kolovozu 2013, u: 0,75 ℓ (3333 butelje) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je zanimljivo • kompleksno – treba mu se posvetiti • sadržajno • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije – uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno (mokar kamen, kremen) • bijelo voće • osjet kruha ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog – donekle grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (krem juhe, jela s tartufom, mlađi i ne pikantni sir ) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) TRITON LEX 2009 – EDI SIMČIČ
GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay, Rebula, Sauvignon bijeli • berba: selekcija grožđa ■ PODRUM: selekcija grozdova • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • drvo novo – rabljeno ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je zanimljivo – drukčije • nije baš za svaki ukus • vrlo kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • vrlo toplo • s dosta živosti • donekle rustikalno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • žuto-zlaćano ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • osjet kore kruha – maslaca – fino paljenoga – finog konjaka – smole, dodir • voćnost (plodovi: posušeni – bijeli – koštićavi – orašasti) • floralno (cvijeće: posušeno) • med • začinske nijanse/mirodije (začinsko bilje) s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (jača hrana od bijeloga mesa) • velika čaša (burgundijska, balonka) • 14° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) KOZANA 2009 – EDI SIMČIČ
GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: Kozana • kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux – bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je zanimljivo – drukčije, nije baš po stilu za svačiji ukus • složeno • sadržajno • korpulentno – široko • s karakterom • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • vrlo toplo • s dosta živosti • robusno – donekle rustikalno, u pozitivnom smislu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zlaćano ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • osjet drva, poljubac – fino paljenoga • voćnost (plodovi: posušeni – bijeli – tamni/orašasti) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C
♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) MERLOT 2009 Opoka – Marjan SIMČIČ
GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: Rusic, Plešivo • kosina • ekspozicija: jug zapad, jug istok • nadmorska visina: 150 – 250 m • tlo: lapor • sorta: Merlot • gustoća sadnje: /ha • loze stare: 23 – 45 godina ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje 28 dana • posuda: inoks • dozrijevanje: 48 mjeseci • barrique (225 ℓ) • nebistreno – nefiltrirano • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ – 3,0 ℓ – 6,0 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: originalno – prepoznatljivo
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – nijansa granatna • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: u/kuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/šljiva) • začinske nijanse/mirodije, prikazano (pre) jako – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sa uglađenim taninom • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro do potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (tamna mesa sa žara, pirjana, divljač, zreli tvrdi sir ) ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C
SRBIJA 
SERBIA
♣ ♣ (XL-XXL) REGENT 2008 reserve – ALEKSANDROVIĆ
OPLENAČKO VINOGORJE, VINČA, TOPOLA ■ VINOGRAD nadmorska visina: 250-350 m • sorta: Merlot, Cabernet sauvignon po 50 % ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je poprilično opterećeno utjecajima od boravka u barriqueu • vrlo toplo • s dosta živosti • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na osjet paljenoga/dima – vanilije – duhana • voćnost (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/borovnica, crni ribiz, suha šljiva) ■ U USTIMA sa živim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti uz hranu • 16 – 18° C
ŠPANJOLSKA 
ESPAÑA
♣ ♣ (M) VIÑA SOL 2013 – TORRES
KATALONIJA ■ VINOGRAD, sorta: Parellada, Garnacha blanca ■ OZNAKA na etiketi: 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je skladno • dotjerano • svježe – lepršavo • s primarnim aromama • lako se pije • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: zeleni – bijeli – koštićavi/jabuka) • vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa donekle naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • svježeg – kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 8 – 10° C
♣ ♣ ♣ (XL-XXL) TERRE de OÑA 2010 reserva – TERRE de OÑA
RIOJA ■ VINOGRAD, sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: Rioja reserva d.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno
VINO je kompleksno • sadržajno • mekano • ozbiljno • podesno i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost • začinske nijanse/mirodije (začinsko mediteransko bilje), prikazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – vanilije, poljubac – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • s uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (XL-XXL) INITIO 2008 Garnacha – LAS MORADAS de SAN MARTIN
MADRID ■ VINOGRAD: nadmorska visina: 870 m • tlo: pjeskovito, granitnog porijekla • loze stare • pristup u trsju: prirodi prijateljski • sorta: Grenache noir ■ PODRUM, dozrijevanje: 14 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: Madrid d.o. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je vrlo zanimljivo • kompleksno • široko • s puno živosti • u suglasju sa: dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno – tamno ■ NA NOSU iskazano • upućuje na mineralno • voćnost • mirodije, uklopljeno • herbalno (začinsko bilje) • osjet kave ■ U USTIMA sa živim – uglađenim – prašnastim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – blago sušećeg – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pirjana mesa, masnija pečenja) • velika čaša (bordoška) • 18° C
______________________________________
SADRŽAJ FENOLA
CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE
BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE
ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST
CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox
BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal: iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox
SVIJET u ČAŠI – VIŠE OD DVA DESETLJEĆA S VAMA!
Od sv. Martina do sv. Vinka, i tako redom, već 23 godine
www.mam-vin.eu ; www.mam-vin.hr ; www.svijetucasi.hr
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU, SVJETLO DANA UGLEDALA JE 11. 11. 1992., DAKLE U BICI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i AFIRMACIJI DOMAĆIH VRIJEDNOSTI SUDJELUJE NEPREKIDNO VIŠE OD 22 GODINE. DANAS, 22.01., NA JOŠ JEDAN VELIKI VINSKI PRAZNIK – VINCEKOVO, VINCELOVO, VINCENTOVO, RAČUNAJUĆI DA JE ZAŠTITNIK VINOGRADARA u SVOJE OKRILJE UZEO i NAS VINSKE NOVINARE, NADAMO SE DO KRAJA 2015. DOSEGNUTI BAREM 150. IZDANJE!
Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljedneg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem!
Slika s naslovnice Svijeta u čaši br. 1: prvi izlazak u javnost – Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje!
Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, Željko Suhadolnik, dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom do sada i ostao njen glavni urednik, te Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg časopisa i urednik fotografije.
Mladen Horić Muha
U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše. Bilo je to u seriji napisa s nadnaslovom
HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE.
Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače da tržištu sve više nude bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje.
Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobila je pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, te sadašnjkeg predsjednika Ive Josipovića, dakle imali smo čast dobiti pohvale od svo troje čelnih ljudi hrvatske države do sada.
DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije. Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla ležerni su a opet i ozbiljni susreti, uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su dosad domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj…
ATELJE OKUSA – Svijet u čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizira, kao Atelje okusa, i susret najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi i Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u lijepo zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotelu The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je u Esplanadi, sada bez oznake The Regent. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.
Željko Suhadolnik Suhi
Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.
U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.
HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji.
POTROŠAČKI PUTOKAZ te KUHAR i VINAR GODINE – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide) kakvu imaju i druge svjetske vinske revije a u kojoj se daju kratak opis pojedinih vina uzetih s tržišta za degustaciju i njihova maloprodajna cijena. Godišnje recenziramo i više od 250 uzoraka.
Postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, svake godine pozivaju nas na prezentacije chianti classica, vina nobile i brunella u Toscanu te barola i barbaresca u Pijemont, svako toliko pozivaju nas na Wine Summit u Austriju, ali pozivaju nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/ Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, zovu nas i na vrednovanja na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu, u Sloveniji smo nazočni na ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo već više godina pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a u najnovije vrijeme i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa.
Marko Čolić – legenda!
Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine. Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem…
Revija Svijet u čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006 u Makarskoj, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.
VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njenu kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočio je prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi udruge, njih 120. Zamišljeno je da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.
Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.
POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO prostrane je unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – komplete koji mogu odjednom podmiriti 60 osoba. Izvana je urešen oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutra je uređen kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.
Svijet u čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castello di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…
ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…
IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Nedavno se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.
UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREB – Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi Plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.
VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno iz berbe je 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…
Magnum s vinom Zajedno 2006
KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govori da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…
Kao što se vidi, u tih 20 godina Svijet u čaši doista nije spavao…♣
SVIJET u ČAŠI
hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam; izdavač: MAM-VIN d.o.o.
HR – 10000 ZAGREB, Selska cesta 41Tel./Fax.:+385(0)1 3637 944; e-mail: mam-vin@zg.t-com.hr
Prädikatsweingüter Deutschland/ FRANCUSKI NAČIN KLASIFIKACIJE i OZNAČAVANJA VINA i u NJEMAČKOJ!
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
DOK SU DRUGI VEĆ ZNATNO NAPRIJED ILI BRZO IDU NAPRIJED, MI JOŠ U VINSKOME SEKTORU u POSLOVNOME SMISLU SPAVAMO. ŽELIMO LI NAPOKON PRAVI USPJEH NA MEĐUNARODNOJ POZORNICI, A TO BISMO KAO VINSKA i TURISTIČKA ZEMLJA VISOKOG POTENCIJALA MORALI ŽELJETI, TREBAMO SE PRIKLADNO ORGANIZIRATI RADI MAKSIMALNE ZAŠTITE VLASTITOGA i, POJEDINAČNO, NAŠIH KOMPARATIVNIH PREDNOSTI, PA NA TRŽIŠTU i u PREZENTACIJSKOM SMISLU NASTUPITI SUKLADNO INTERNACIONALNIM UZANCAMA i POJMOVIMA VRIJEDNOSTI
Tko shvaća, istinski želi, i primjereno primijeni, pretoči u život – može računati na uspjeh, i, uglavnom, uspjeh i ima. Tko putuje, taj i promatra, gleda, ali mora i vidjeti. I smisliti kako nešto što je dobro implementirati u svojoj sredini, po potrebi uz prilagodbe vezane s nekim domaćim pozitivnim specifičnostima. Bitno je krenuti, jer ako se ne krene, neće se ni stići. Ali, bitno je i poći na vrijeme, da se na vrijeme i stigne. Ako se na vrijeme ne stigne, dio kolača koji se objektivno mogao dobiti – uzima/uzeo je netko drugi, brži i učinkovitiji.
Rheinland Pfalz
Govorim ovdje, dakako, o vinu: ne samo u Francuskoj i Italiji, nego i u Njemačkoj, Austriji, pa u novije vrijeme i u Portugalu, ima se što vidjeti, i iz toga izvući pouke i smjernice za napredovanje.
Deidesheim, trg, i,dolje, Muzj vina
Hotel Steigenberger u Deidesheimu, okružen vinogradima
______________________
REICHSRAT VON BUHL – U selu Deidesheimu na Njemačkoj vinskoj cesti dvije su njemačke vinske perjanice, obje u posjedu obitelji Niederberger i obje članice VDP-a (udruge Verein des Deutschen Prädikatsweingüter) – imanja Reichsrat von Buhl, te Bassermann Jordan.
Reichsrat von Buhl. Dolje: Reichsrat von Buhl, podrum s bačvicama
Reichsrat von Buhl utemeljen je 1849. godine, i oduvijek pripada proizvođačkoj eliti njemačkoga vina. Danas gospodari sa 62 hektara vinograda s time da je čak 44 posto površina u kategoriji Erste i Grosses Gewächs. Oko 87 posto u sortimentu kuće zauzima Rizling rajnski. Uz Rizling tu su još i Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Sauvignon, od crnih Pinot crni. Proizvode se mirna vina, visoki predikati i pjenušci. Kao najnovije, iskazana je velika želja da se proširi produkcija pjenušaca (dakako, klasičnom metodom), pa je kuća Reichsrat von Buhl angažirala kao enologa Alzašanina Mathieua Kaufmanna, koji je više godina bio šef podruma u glasovitoj šampanjskoj kući Bollinger.
Od 2006. krenulo se na kolosijek eko-proizvodnje, i najprije je Reichsrat von Buhl certificiran kao organski posjed, a sad je Reichsrat von Buhl ušao i u biodinamiku. Ne samo da je eko-eko u trsju nego je to i u podrumu: aditivi se ne rabe, vino se dugo drži na dozrijevanju na finom talogu (sur lie), sumporenje je praktički samo prije punjenja u bocu.
Richard Grosche priredio je odličnu degustaciju
Vina s najboljih pozicija: Pechstein, Ugeheuer, Jesuitengarden…
U Reichrat von Buhlu bio sam s grupicom degustatora-ocjenjivača na Mundus Viniju, a primio nas je novi upravitelj Richard Grosche, koji je dao na kušanje praktički sva vina, od pjenušca preko baznog Guts Weina (grožđe iz svih vinograda u Pfalzu koje posjeduje Reichsrat von Buhl), Orts Weina (vinogradi unutar jedne određene općine) i vina Erste Lage odnosno 1Gewächs odnosno premier crua, pa do Grosses Gewächsa ili grand crua. Vina sva iz 2013, dakle u vrijeme kad sam bio na posjedu stara godinu dana, vrlo interesantna od samog početka, svježa i dinamična, s nervom, mineralna, rizlinzi s dosta citrusnih nota, kiseline izraženije. Ona u kategoriji premier cru a posebice ona iz grupe grand crua dublja, punija, zaobljenija i kompleksnija, osobito elegantna, s kiselošću koja je odlično izražena međutim iskazana osobito profinjeno, djeluje smireno ali je i te kako učinkovita.
Pjenušce u Reichsrat von Buhlu proizvode posebno od Rizlinga rajnskog a posebno od Weissburgundera, rosé pak od Pinota crnoga (Spätburgunder), ali od Pinota crnoga je i jedan Blanc de noir. Svi pjenušci su bez ili tek s minimumom ostatka sladora, dakle u kategorijama zero dosage i uvjerljivi brut.
Maloprodajne cijene u podrumu: u baznoj grupi, a tu su mirna suha vina najnovije berbe, počinje se s devet eura, većina je po 10 eura za butelju, rajnski rizlinzi iz boljih vinograda i unutar općinske apelacije (Lagen i Orts Weine; na etiketi je naznačeno selo/općina gdje se nalazi vinograd i naziv vinograda, npr. Deidesheimer Leinhohle, Deidesheimer Herrgottsacker, Forster Musenhang…) startaju s 10 pa idu do nekih 14-15 eura, većina ih je oko 12 eura za butelju. U grupi premier crua (1Gewächs) cijene su već drukčije – 30 eura za butelju, grand cru vina (Grosses Gewächs, GG) kreću se uglavnom od oko 30 do 36 eura makar ima ih i po 49 eura. Visoki predikati u grupi izbornih berbi i u bocama od 0,375 l nude se po 18 eura. Vina općenito imaju visoki potencijal odležavanja i starije berbe skuplje su. Pjenušci od rizlinga s oko dvije godine na kvascu po cijeni su od 12 eura, ali pjenušac od grožđa rizlinga sa GG pozicije Forster Pechstein sa tri do četiri godine na kvascu je 17 eura. Pjenušci od bijelog i crnog pinota drže se na kvascu po četiri godine i cijena im je 14,5 eura, a Blanc de noir bude na kvascu i šest godina, cijena je tu 22 eura.
Reichrat von Buhl inače vrlo je aktivan na širenju vinske kulture ali i u turističkom segmentu. U svojoj zgradi u središtu Deidesheima uz klasične degustacije za vinske trgovce, sommeliere, novinare, organiziraju se za širu publiku razni seminari na temu vinogradarstva i podrumarstva, sorata, tipova vina, sljubljivanja vina s jelom, tehnike kušanja vina i ocjenjivanja, od proljeća do jeseni u svom prostranom dvorištu Reichsrat von Buhl priređuje vinske veselice s dobrom ponudom domaće hrane, za zainteresirane se organiziraju šetnje kroz vinograde s piknikom, ali i obilasci vinograda vožnjom na segwayu… ■
_______________________
Godinama odlazim na jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice Mundus Vini u grad Neustadt an der Weinstrasse u njemačkoj pokrajini Palatinat (Pfalz, RheinPfalz). Što zahvaljujući organizatoru – izdavačkoj kući Meininger Verlag s obiljem novinskih izdanja posvećenima vinu, hedonizmu, vinogradarstvu, a koja nâs, kušače, nakon degustacije prije podne, u popodnevnim satima vodi u posjet nekoj vinorodnoj oblasti pokrajine, a dijelom zahvaljujući vlastitoj inicijativi, imao sam prigode upoznati se s dosta toga u kontekstu proizvodnje plemenite kapljice, ali i načina poslovnog razmišljanja proizvođača. Njemačka, koju ovdje u nas kad se govori o gospodarstvu valjda načešće i najradije te s osobitim poštovanjem povezujemo s tzv. visokim tehnologijama, npr. i s proizvodnjom automobila osobito mercedesa i bmw-a, pokazuje se na svjetskome planu iznimno uspješnom i u sektoru u kojemu mi kao mediteranska zemlja mislimo da smo među najboljima, a uvjereni smo zacijelo i u to da zavrjeđujemo bolju pozicioniziranost od one na kojoj jesmo. No, ništa ne dolazi samo od sebe…
U Njemačkoj, kao i u Francuskoj, Italiji… u segmentu vina postoji poslovno zajedništvo kojega kod nas, na žalost, većma nema. Zakon o vinu je jedno, dok on uređuje okvir unutar kojega se produkcija i komercijalizacija kapljice trebaju događati, dotle izravno na proizvođačima počiva nužna organiziranost po pojedinim vinorodnim cjelinama što je čine geografski položaj, tip tla, orografija, sorta/sorte, klonovi, gustoća sadnje, klima i mikroklima, uporaba određenih, definiranih sojeva kvasaca, lokalna tradicija sa specifičnostima ne samo u eno-dijelu nego i u gastronomiji. Grupa proizvođača po vinogorju jednostavno se mora ustrojiti na način da uspješno prema tržištu izdvoji posebnost(i) proizvoda područja na kojemu živi i radi, i da se odluči u koji segment ponude da stavi taj proizvod, zatim da u suradnji sa znanstvenim i strukovnim institucijama osigura stalni napredak u kakvoći proizvoda za koji želi da bude paradni konj, te da se pobrine za kvalitetnu promidžbu, naime naravno, ako se slabo zna da nešto postoji slab će biti i gospodarski efekt i za cijeli kraj i za pojedinca. Što je među proizvođačima više intelektualaca i inteligentnih seljana, i jednih i drugih, dakle, sa širim pogledima, to je vjerojatno lakše osnovati učinkovitu poslovnu grupu i kvalitetno je usmjeriti u radu.
_______________________
BASSERMANN-JORDAN – Geheimer Rat dr. von Bassermann-Jordan, također jedan od dragulja njemačkoga vina, I član VDP-a. Sa 49 je hektara pod trsjem, i to na 20 izdvojenih prvoklasnih pozicija u Forstu, Deidesheimu i Ruppertsbergu, od čega je više od trećine najboljih položaja kao Pechstein, Hohenmorgen, Ungeheuer, Kirchenstück i Jesuitengarden. Vina iz tih vinograda i jesu označena nazivima položaja.
I Bassermann-Jordan ima široku paletu etiketa, uglavnom od Rizlinga rajnskoga, uz taj kultivar uzgajaju se još i Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi (Grauer Burgunder), ali i Traminac mirisavi, Muškat žuti, Sauvignon bijeli, od crnih Pinot crni i Cabernet sauvignon. Interesantno vino Deux Nez (dva nosa, nazvano tako jer su u igri i pomiješane dvije sasvim različite sorte porijeklom iz dva sasvim različita francuska područja): kupaža je to crnog pinota i cabernet sauvignona!
Bassermann Jordan – prodavaonica
Posebnu pažnju privuklo je, dakako, nešto što tu uopće nisam očekivao: vino iz amfore! Da, od 2011. Bassermann-Jordan krenuo je u tu avanturu koristeći amfore od 250 litara kupljene u Španjolskoj. Enolog Ulrich Mell kušao je kod jednog prijatelja proizvođača vina iz Južnog Palatinata njegov pokušaj proizvodnje narančastoga vina, i predložio upravitelju Gunteru Haucku da se i Bassermann-Jordan, kuća s dugačkom i bogatom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu i kuća uvelike sklona tradicijskim postupcima u proizvodnji, okuša i na tom području. Narančasti prvijenac u amfori, koja, inače, nije ukopana u zemlju, bio je bio sivi pinot ostavljen na maceraciji od berbe do Uskrsa. Iste godine u amforu je, ali ne na toliko dugo, na pokožici ostavljen cabernet sauvignon.
Sivi pinot nakon gotovo polugodišnje maceracije u amfori neko je vrijeme proveo na dozrijevanju u inoksu, a onda je, prije nego što je predstavljen javnosti, odležao još četiri mjeseca u butelji. Vino je izašlo pod nazivom Pithium, od starogrčke riječi Pithos koja označava posudu od pečene gline namijenjenu proizvodnji i dozrijevanju vina. U Bassermann-Jordanu vele da je vino, s izraženom oksidativnim tonom, bilo jako dobro za ljubitelja narančastoga vina, ali očito do takvih potrošača nije se uspjelo prodrijeti u dovoljnoj mjeri pa prodaja baš nije zadovoljavala. Stoga su iduće godine odlučili da umjesto Pinota sivoga na maceraciju stave grožđe od Muškata žutoga i Traminca mirisavoga, te da smanje dužinu maceracije. Pithium bijeli 2012 suho, 12,0 vol %, sa žutim muškatom i mirisavim tramincem koji sam imao prilike kušati – lijepo vino pune žućkaste boje, s dosta egzotičnog voća i s cvijetnim tonovima te sa začinskim notama, tek blago odaje maceraciju uz alkoholnu fermentaciju, a u prodavaonici Bassermann-Jordan nude ga po 29 eura za butelju.
Sebastian Wandt, Basserman-Jordan, amfora, jedna od njih osam koliko ih zasad imaju
Pithium cabernet sauvignon 2011 suho, 14,0 vol %, koji je nakon maceracije u amfori dozrijevao u bačvama od 500 litara zapremnine, ispao je sjajno – puno, gusto, fino zaobljeno i mekano kompleksno vino tamne boje i s lijepo izraženim sortnim svojstvima i na nosu i u ustima. Maloprodajna cijena u podrumu: 49 eura.
Bassermann-Jordan htio je s jednim svojim vinom, nazvanim Ancestrale 2011 Riesling, 13,0 vol %, ostatak sladora 20 g/l, sačuvati uspomenu na starinski način proizvodnje plemenite kapljice u Deidesheimu i okolici. Radilo ga se onako kako su to činili prije nekih dva stoljeća: nakon prešanja mošt je stavljen u veliku drvenu bačvu od 1200 litara na vrenje na svojim kvascima, bez dodavanja kupovnih, poslije alkoholnoga vrenja vino je dozrijevalo u isto takvoj velikoj bačvi do svibnja 2013. Maloprodajna cijena u podrumu za butelju: 29 eura. ■
Basserman-Jordan: Riesling Jesuitengarden, bijelo i crno Pithium (amfora), te Riesling Ancestrale
____________________________
U Njemačkoj postoje dosta jaka klasična udruženja vinogradara i vinara po područjima ali i s krovnim organizacijama na nacionalnoj razini, a govorimo li u kontekstu odličnosti, tada se iznad svih spominje prestižni Verein des Deutschen Prädikatsweingüter, kraticom VDP, to je udruga njemačkih proizvođača visokokvalitetnih-vrhunskih, premium vina. VDP nije tijelo što spada u državnu instituciju nego dragovoljna poslovna udruga proizvođača koji nastoje ići naprijed, kakvoćom i posebnošću efikasno promovirati kako svoj proizvod vino tako, kroz njega, i cijeli kraj, te na taj način općenito ekonomski prosperirati. VDP je postavio određena pravila ponašanja u vinogradu, podrumu i komercijalizaciji a koja su detaljnija i stroža od zakonskih propisa, a koja i rezultiraju uistinu jako dobrim vinom u baznoj kategoriji i doista odličnim i specifičnim tipičnim vinom u kategoriji špica, te koja su zahvaljujući i dobrom marketingu postala mamac kako za kupce izravno neke boce tako i za turiste zainteresirane da obiđu zavičaj neke vinske etikete.
Velika stvar je što je VDP išao na ustroj klasifikacije vina po francuskom principu (to je zasad još interna stvar VDP-a i nije ušlo u Zakon o vinu, ali svejedno je relevantno jer u VDP-u su svi najbolji njemački vinski proizvođači), kao piramidu kojoj je baza, i s najvećom produkcijom, šire potrošna kapljica pod nazivom GutsWein, iznad nje je kategorija Orts Weine (kao što je francuski village aoc) a to su vina manjih količina od onih u baznom segmentu i isključivo od grožđa iz boljih vinograda unutar određene općine, pa 1 Gewächs ili po francuski 1er cru, riječ je o izdvojenoj osobito, i natprosječno kvalitetnoj parceli unutar teritorija općine, kvantiteta produkcije je dakako još manja, a u samome vrhu piramide i dakako s najmanjom proizvedenom količinom je Grosses Gewächs ili GG, vino od grožđa iz najboljeg vinograda užeg teritorija koji u apsolutnom smislu ima sposobnost dati, i to kontinuirano, špicu špica. Organiziranost pri VDP-u je pak takva da je komunikacija prema potrošačima vrlo efikasna. Ako baš ne u svakoj a ono u gotovo svakoj njemačkoj vinorodnoj regiji postoji podružnica VDP.
HansJörg Rebholz, predsjednik udruge VDP Pfalz
Predsjedavajući tijela VDP Prädikatsweingüter Pfalz je znani i vrlo cijenjeni vinogradar i vinar Hansjörg Rebholz (gle: Rebholz, od Rebe = loza, Holz = drvo, stablo!), vlasnik i voditelj posjeda Weingut Ökonomierat Rebhloz iz Siebeldingena. Predstavlja brojkama vinsku regiju Palatinat kroz prizmu dakako VDP-a:
– Iza svakog dobrog vina stoji neka dobra priča, negdje je ona vezana uz povijest i tradiciju, negdje uz prirodnu posebnost, negdje uz nekog osobito nadarenog i inovativnog vinogradara/vinara, no većina dobrih priča ipak dolazi iz trsja, u ovom našem slučaju iz Palatinata sa kosih do strmih položaja s tlom s dosta kamena koje obrađuju članovi VDP-a, regijske udruge stare nešto više od 100 godina. U Palatinatu, gdje je godišnje oko 1800 sunčanih sati a klima blaga tako da uspijevaju i mediteranske kulture stoga Pfalz nerijetko nazivaju njemačkom Toscanom, te gdje je ozbiljna produkcija vina počela nakon dolaska Rimljana, u prvom stoljeću nakon Krista, pod trsjem je oko 23,5 tisuća hektara, i to je, kažu, 15 puta veća površina od površine Vatikana. Pfalz je, nakon RheinHessena, po veličini druga od inače 13 vinskih regija u Njemačkoj. Oko 57 posto ukupnog sortimenta otpada na Rizling rajnski, dok Pinot bijeli i Pinot sivi te Chardonnay zauzimaju 24 posto, Pinot crni 14 posto. U Palatinatu je 26 etabliranih vinskih posjeda koji su članovi VDP-a. Svi članovi VDP-a na kolosijeku su prirodi prijateljskog pristupa u vinogradu i podrumu. Više od polovice njih je i s certifikatom eko odnosno bio-produkcije, to je, prevedeno na površinu pod trsjem, oko 68 posto, i u stalnom je povećanju. Godišnja proizvodnja članova VDP-a Pfalz, podatak je iz berbe 2013, kreće se oko 4.695.000 butelja mirnog vina i pjenušca. Najboljim godištem u Palatinatu smatra se 1811. U jednoj arhivi u Pfalzu postoji još nekoliko butelja vina iz te berbe, u kojoj je znao uživati i veliki Goethe. Zajednički znak svim našim članovima je orao s grozdom, der TraubenAdler, stavljen na ukrasnu kapicu na vratu butelje. Taj orao je jamstvo da se u butelji nalazi ponajbolje vino ponajboljih njemačkih proizvođača. On je simbol prirodi, okolišu prijateljske obrade vinograda, tradicijskog načina proizvodnje, razumijevanja tla i klime, nižeg prinosa, dugogodišnjeg iskustva i strpljivosti da vino kako treba sazrije. Naše poslanje je da, u ovome posvemašnje globaliziranome svijetu, ponudimo vina svojega terroirea, dakle ona koja istinski i uvjerljivo govore o svom porijeklu, znači o položaju, tlu, sorti, klimi, tradiciji glede stila, i umješnosti vinogradara/vinara. Da bismo s vinom postigli to što želimo, dakako, na dugi rok, prije nekoliko godina VDP je za vina svojih članova službeno izašao s klasifikacijom koja ističe i valorizira položaje, jer upravo vinogradski položaj i dakako prikladno ponašanje u trsju i u podrumu bitni su za iskaz specifičnog karakterističnog izričaja u organoleptici.
NIJE DOVOLJNO TEHNIČKI ISPRAVNO, TRAŽI SE i – KARAKTERNO, TIPIČNO
Razlog da se krene u taj novi oblik klasifikacije, po vrijednosti pozicija, dale su, čujem, posljedice Zakona o vinu uvedenog u Njemačkoj 1971. godine.
– Taj Zakon nije stimulirao kakvoću vina u smislu da ono bude ne samo tehnički ispravno nego da bude i karakterno, tipično za svako vinogorje, uže područje. Miješanjem grožđa s jako dobrih, dobrih i brojnih slabijih položaja označavanje je izgubilo puni smisao. Razina kvalitete nije se više mjerila i organoleptičkom tipičnošću. Sve više se počelo pribjegavati ostavljanju u vinu neprovrelog sladora, da ono bude koketnije i privlačnije što širem krugu potrošača. Došlo je do toga da je gotovo glavni parameter za određivanje kvalitete vina bio sadržaj neprovrelog šećera u njemu. U tehnički dobro opremljenom podrumu takvo se, podjednako, vino moglo kreirati svuda. To ambicioznim vinogradarima i vinarima koji su već bili članovi VDP-a ili su se spremali da to postanu, nije bilo dovoljno. VDP je htio u organoleptiku vratiti arome i okuse tipične za vino iz svakog vinogorja i iz svakog boljeg vinograda zasebno. To je nešto što ide u prilog tako važnim različitostima koje donose zanimljivost. Nekom potrošaču više će se dopasti ovaj a nekome onaj organoleptički izričaj, ali svatko će imati mogućnost šireg izbora, i to ne samo vina, nego i odredišta za turistički posjet, tj. kraja gdje je vino što se dopalo tipičnošću i nastalo, odnosno gdje nastaje.
Počeci rada na novoj klasifikaciji u VDP-u bilježe se negdje u osamdesetima prošlog stoljeća. Godine 1984. u Rheingauu je donesen manifest Charta Vereiningung u kojemu se govori o nužnosti nove klasifikacije, a 1993. predstavljen je u Stassbourgu dopunjeni manifest. Nekoliko renomiranih vinskih kuća iz Palatinata, konkretno npr. Dr. Burklin Wolf, Christmann, Koehler-Ruprecht Bernda Philippija i Mosbacher, predstavili su dokument Erklärung zur Lage, u kojemu detaljno pojašnjavaju priču o važnosti vinogradskih položaja i u označavanju vina, i u kojemu su iznijeli kriterije proizvodnje grožđa i vina prvenstveno suhog rajnskog rizlinga, te tražili obvezno uvođenje oznake vrhunskih položaja na etiketu vina. Od stručnjaka za vinogradarstvo, pedologiju, ekologiju, klimatologiju ali i od onih koji prate gospodarsku povijest zatražena je pomoć u ustanovljenju tih vrhunskih pozicija s jasno obilježenim granicama pojedine pozicije. U pravilnik o ponašanju u vinogradu i u podrumu uneseno je da maksimalni prinos po hektaru ne smije prelaziti 50 hektolitara, te da berba posebice za najbolje kategorije vina mora biti ručna, kao i to da je nužno selekcionirati grožđe. Udruga je odlučila i da se, da bi vina uopće konkurirala za znak VDP, kapljica mora redovito komisijski kušati naslijepo prije punjenja a, potom, i nakon buteljiranja. Kao slijed svega toga, 2001. godine iznesen je pred javnost model klasifikacije u obliku piramide, s time da dno te piramide čine, kako je navedeno, bazna vina VDP Guts Wein koja mogu biti proizvedena miješanjem grožđa iz raznih vinograda unutar nekog određenog vinogorja, njih je količinski ukupno najviše što na ilustraciji i pokazuje sloj označen na piramidi, a vrh da čini VDP Grosses Gewächs (dakle grand cru) koji je s najmanjom ukupnom produkcijom, logično, jer i ukupna površina tih najboljih pozicija je unutar vinogorja najmanja. VDP Guts Wein je uvod u kvalitetna njemačka vina koja u organoleptici odražavaju karakterističnost, određenu tipičnost vezanu uz kraj. I ta vina, ma kako ih netko doživljavao kao ležerna, obična, pod kontrolom su VDP-a. Stupanj više su VDP Orts Weine, od grožđa iz boljih vinograda unutar teritorija neke općine u nekom određenom vinogorju, ali iz vinograda u vlasništvu vinske kuće, a ne i od kupljenoga grožđa. Prinos po trsu niži je. Za njih se rado veli da su ambasadori ne samo položaja (tla), nego i tradicijskih sorata u dotičnoj regiji. VDP Erste Lage je stupanj još više prema vrhu piramide, a vina se, ponavljam, proizvode od grožđa s prvoklasnih vinogradskih položaja unutar vinogorja gdje su optimalni uvjeti za uzgoj grožđa premium kvalitete. Ta su vina tijesno vezana uz ponajbolje tradicijske kultivare tipične za taj teritorij. Što se tiče sorata koje se smatraju tradicijskima i na koje se maksimalno i prvenstveno oslanjaju članovi VDP-a u Pfalzu, to su u prvom redu Rizling rajnski, zatim francuski kultivari odavna rašireni u Pfalzu (ne zaboravimo da je Pfalz uz samu granicu s Francuskom!) dakle Chardonnay, Pinot bijeli (Weisser Burgunder), Pinot sivi (Grauer Burgunder) i Pinot crni (Spätburgunder), potom tu su Muškat žuti (Gelber Muskateller), Traminac mirisavi (Gewürztraminer) i Scheurebe, križanac između Silvanca zelenoga (mama) i Rizlinga rajnskog (tata). Tipičnost u aromi i okusu kod vina 1 Lage/Gewächs znatno je bolje izražena. Vina imaju vrlo dobar potencijal odležavanja. U samoj špici piramide, VDP Grosses Gewächs, najbolje od najboljega, od grožđa je iz, reklo bi se, idealnih vinogradskih položaja, s trsova s vrlo niskim prinosom, od sorata ne samo tradicijskih za taj kraj nego, selektivno, kojima i baš i odlično paše neka dotična pozicija, prinos je još niži, tako da je riječ o vrlo ekspresivnoj dosta kompaktnoj kapljici s posebno visokim potencijalom odležavanja… ♣
VDP klasifikacija, po francuskom sistemu: od baznih vina s dna piramide do VDP Grosse Lage ili grand cru na vrhu
_____________________________
JOSEF BIFFAR – Nekad je je zvijezda Deidesheima bio i podrum Josef Biffar, ali godine su učinile svoje i posustao je, imanje je prodano Japancima i sad je u rukama obitelji Tokuoka, u Japanu inače dosta snažne u sektoru ugostiteljstva i trgovine vinom. Kćerka glavnog gazde Fumiko Tokuoka, koja je studirala enologiju u Geisenheimu, od 1989. je u Deidesheimu, naime vlasnik Reichsrat Von Buhla bio je tada odlučio odustati od vinskog posla i dao je imanje u najam familiji Tokuoka, pa je Fumiko tu postala upraviteljica. Ugovor je istekao predlani a vlasnička se obitelj Niederberger predomislila i ponovno preuzela Reichsrat von Buhl. Obitelj Tokuoka osigurala je svoj opstanak u Deidesheimu kupnjom imanja Josef Biffar, i Fumiko Tokuoka sad je upraviteljica tu. Kad je napuštala Reichsrat von Buhl, gdje je dugo surađivala s enologom i podrumarom Michaelom Laibrechtom, tog je enologa povela sa sobom u kuću Josef Biffar, koja se s preuzimanjem kormila od strane Fumiko Tokuoka osjetno okrenula prema pjenušcima. ■
Deidesheim: Josef Biffar, sada u vlasništvu Japanaca, obitelji Tokuoka. Upraviteljica Fumiko Tokuoka pobrinula se da u prizemlju zgrade otvori wine-bar-restoran gdje sushi i druge japanske specijalitete uspješno kombinira s rizlinzima i pjenušcima
______________________________
FITZ RITTER – Fitz Ritter, također član VDP-a, vinski je podrum s dugom tradicijom – utemeljen je prije 200 godina. Sjedište mu je u središtu Bad Dürkheima, a obuhvaća stari šampanjski podrum iz 1837., najstariji te vrste u Palatinatu, te novi moderan podrum za mirno vino. Na uistinu prostranoj površini koju zauzima sjedište vinske kuće nalazi se neoklasicistička zgrada, prekrasno uređeni vrt za koji vele da je najljepši vrt na Njemačkoj vinskoj cesti. U njemu su jedno od naširih stabala Ginca Bilobe u Njemačkoj, zatim 400 godina stari hrast, a tu je i jedinstvena RebArena odnosno Arena vinove loze. U zgradi su lijepo uređene velike prostorije, idealne za različite svečanosti.
Fitz Ritter, Bad Dürkheim
Imanje od 2007. vodi Johann Fitz, iz devete generacije obitelji. Proizvodnja grožđa i vina je s prirodi prijateljskim predznakom, prati je i službeni eko-cerftifikat. ■
Fitz Ritter: vinoteka
Fitz Ritter: najljepši vrt na Njemačkoj vinskoj cesti!
Johann Fitz u vinogradu
_______________________________
PITANJA ZA VDP – Kakva pravila vezano uz rad u vinogradu i podrumu te uz komercijalizaciju vina vrijede za članove VDP-a? Odgovore na neka pitanja dobio sam zahvaljujući Alexiji Putze iz udruge VDP:
VINOGRAD
- Postoji li neka obveza vezano uz minimum broja trsova zasađenih po hektaru?
O gustoći nasada po hektaru u pravilniku VDP-a ne govori se.
- Način rada u trsju: propisuje li se pravilnikom da je obvezan eko-pristup?
Za sve članove VDP-a obvezno je, i bez napisanoga o tome, da u trsju rade na prirodi prijateljski način. Za članove VDP-a eko-pristup razumljiv je sam za sebe. Članovi VDP-a svjesni su da su tlo i stupanj njegove plodnosti bitni čimbenici u proizvodnji visokokvalitetnog i zdravog vina. Zasad međutim nemamo fiksirani zajednički standard, u smislu da to mora biti npr. za sve certificirana organska ili biodinamička proizvodnja. Velika većina vinskih posjeda unutar VDP-a članovi su neke od službenih eko-asocijacija i gotovo svi među njima imaju i certifikat o eko-proizvodnji.
- Postoji li u pravilniku VDP-a točka koja nalaže priklon nekom od uzgojnih oblika, ili je svatko slobodan da odlučuje kako želi?
Glede izbora uzgojnog oblika u vinogradu nema propisanih pravila.
- Gnojidba?
Nismo unosili u pravilnik način gnojidbe jer, kako je rečeno, najveća većina proizvođača unutar VDP-a članovi su neke od eko-organizacija i oni slijede regule koje propisuju te organizacije.
- Zaštita od bolesti vinove loze?
Odgovor na ovo pitanje također proizlazi iz spomenute činjenice o članstvu brojnih VDP-proizvođača u eko-udrugama, dakle kad je već toliki broj naših vinara u eko-asocijacijama logično je da je sustav zaštite trsja na eko-kolosijeku
- Berba grožđa: kakva je tu situacija?
Berba u punoj zrelosti grožđa. Ručno branje obvezno je za vina koja u klasifikaciji aspiriraju na oznake VDP.ERSTE LAGE i VDP.GROSSEs GEWÄCHS.
PODRUM
- Maceracija na nižim temperaturama dozvoljava se?
Da.
- Kakva je situacija s kvascima: divlji, autohtoni, selekcionirani na licu mjesta, kupovni, selekcionirani bilo gdje u geografskom smislu?
Nije se inzistiralo na toj točki, izbor kvasca prepušten je proizvođaču. Članovi VDP-a, svjesni svoje odgovornosti za kakvoću i autentičnost vina, izrazito su skloni tome da koriste vlastite kvasce za alkoholno vrenje, i nastoje za nastanak svojih vina koristiti one selekcionirane iz njihovih vinograda odnosno selekcionirane iz vinograda u njihovu vinogradarskome kraju.
- Gdje proizvođači iz VDP-a mogu kupiti kvalitetne kvasce selekcionirane iz pojedinih njemačkih vinogorja?
Sveučilište u Geisenheimu i Enološki Institut u Neustadtu tijesno surađuju s proizvođačima po pitanju kvalitetnih sojeva autohtonih kvasaca.
- Uporaba drveta u procesu fermentacije i dozrijevanja: preporučuje li VDP proizvođačima inoks, odnosno određene drvene bačve da se ne bi narušile autentičnost i tipičnost vina, ili nikoga od svojih članova ne obvezuje na korištenje neke od tih posuda?
Svakome proizvođaču prepušteno je da sam, prema svojoj vinskoj filozofiji i prema tipu vina, odluči koju će vrstu posude rabiti za fermentaciju, odnosno dozrijevanje. Proizvođači se odlučuju za ovu ili onu posudu ovisno o sorti vinove loze i o položaju vinograda, ali i vezano na tradiciju proizvodnje vina u nekome kraju. Zasad to funkcionira jako dobro, organoleptika posebice u najvišem kvalitativnome rangu u skladu je s onime što se smatra tipičnime za neko područje.
- Eno-aditivi u vinskoj produkciji: dopušteni, ili ne?
Proizvođači unutar VDP-a mogu ih koristiti, ali samo u skladu s Vinskim zakonom Njemačke.
- Bistrenje, filtracija, posebice za najbolja premium vina?
Pravilnik VDP-a ne brani ni bistrenje ni filtraciju.
- Puštanje vina na tržište, po boji (bijela, ružičasta, crvena) i kategorijama (Orts Weine, 1 lage, Grosse Lage): s kojim datumom poslije berbe vina smiju van iz podruma?
Vina VDP.Erste Lage debitiraju na tržištu s prvim svibnjem u godini nakon berbe. I visokopredikatna slatka vina VDP Erste Lage smiju na tržište tek s prvom svibnjem u godini što slijedi godište berbe. VDP Grosse Gewächse bijela vina smiju izaći s 1. rujnom u godini što slijedi godište berbe, a VDP Grosse Gawachse crvena vina s 1. rujnom druge godine što slijedi godište berbe. Pravilnik ne propisuje posebno izlazak kapljice s oznakom Guts Weine i Ortsweine.
- Kako je s kontrolom: obavlja li se ona kroz cijelo vrijeme procesa proizvodnje, nasumice?
Unutar VDP-piramide kakvoće obvezatnoj posebnoj kontroli podložna su samo vina što aspiriraju na oznaku VDP Erste Lage i VDP Grosses Gewächs. Vina se službeno kušaju barem dva puta, jednom prije punjenja u bocu i onda još i nakon punjenja. Prođu li uzorci na obje degustacije glede kvalitete i tipičnosti dobivaju pravo na prestižne oznake.
- Što se događa ako nešto pođe po krivu?
U prvoj fazi nastojimo to riješiti na regijskoj razini, ali ako je nešto osobito komplicirano imamo i organizam na nacionalnoj razini.
- Tko sjedi u tijelu što odlučuje o tome hoće li se dati vinu dopuštenje da dobije prestižnu oznaku – jesu li to samo lokalni proizvođači i enolozi, ili enolozi iz drugih njemačkih vinskih područja, jesu li prisutni i funkcionari iz državnih institucija?
Članovi regijske degustacijske komisije mijenjaju se, no komisija je uvijek dominantno sastavljena od enologa i proizvođača članova VDP-a, ponekad se pozovu i enolozi sa strane, te novinari i profesori enologije iz raznih vinskih sveučilišta.
- Zasad klasifikacija koju je donio VDP nije pokrivena i njemačkim vinskim zakonom. Kad mislite da bi se to napokon moglo dogoditi?
Teško je predvidjeti kada će se to dogoditi, i hoće li uopće na naša klasifikacija biti pokrivena i njemačkim vinskim zakonom. Ali primjećujemo da mnogi visokokvalitetni proizvođači u Njemačkoj slijede ovaj naš način, dakle uočavaju da je to pravi put. A to nam je i cilj, biti na pravome putu. U ovome trenutku vinska industrija u Njemačkoj očito nije spremna da se harmonizira na taj način, pod jednim krovom. Što se tiče njemačkog vinskog zakona, on je dosta nefleksibilan, krut, i dugo mu treba za bilo kakve korekcije i revizije. Nadamo se da će se ovaj naš sustav s vremenom pokazati kao najispravniji, jer njime klasificiramo i ističemo kakvoću kroz porijeklo i izvornost a sve to prezentiramo potrošačima na vrlo razumljiv način. ■
_______________________________
AUSTRIJSKA PJENUŠAVA PIRAMIDA – Nije riječ o piramidi kvalitete baziranoj na ekstra položajima, ali jeste riječ o piramidi kakvoće – pjenušaca.
Austrijanci imaju svoj sustav zaštite i označavanja D.A.C. – Districtus Austriae Controllatus, a odnosi se na težnju da se maksimalno valoriziraju tipične vrijednosti pojedinoga vinorodnog područja, od vrhunskih vinogradskih položaja do domaćih sorata (primjerice posebno Veltlinca zelenoga, Frankovke…). Sad su Austrijanci predstavili svoju piramidu vrijednosti u sektoru pjenušaca.
Uveli su i Dan austrijskog pjenušca, svake godine 22. listopada, dakle u terminu koji već naviješta sezonu predblagdanskog šopinga. Kroz razne manifestacije toga dana i od toga dana prema blagdanima nastoji se kod potrošača pojačati interes za pjenušce od sorata karakterističnih za Austriju i proizvedene u Austriji od baznog vina dobivenog od grožđa iz vinograda u Austriji. Krajem godine u Austriji se potroši oko 12 milijuna butelja pjenušca, a po nekim anketama proizlazi da je već od tri butelje pjenušca jedna iz kompletno austrijske proizvodnje. Htjelo bi se postići i bolji rezultat…
Austrijanci su 2013. ustanovili ured za pjenušava vina Sparkling Wine Comitee, nastao velikim angažmanom i samih domaćih proizvođača pjenušaca i Austrijskog ureda za vinski marketing AWMB. Predsjednik je Herbert Jagersberger. Velike nade polažu se glede pjenušaca u berbu 2014., godište koje je, u posljednje vrijeme, klimatološki i bilo najbolje za alkoholno laganija vina s dobrom ukupnom kiselošću. A takva vina kao bazna odlična su baš za pjenušac. S ovim uredom i inicijativama AWMB-a nadaju se da bi 2014. mogla u konteklstu pjenušaca ući zlatnim slovima zapisana u povijest austrijskoga vina.
– U proizvodnji mirnoga vina Austrija je već desegnula rub najviše svjetske kvalitativne razine, sad nam je cilj to učiniti i u domeni pjenušaca 100 posto austrijske produkcije. Zamišljeno je da proizvodi s vrha piramide odgovaraju najvišim standardima u produkciji pjenušaca, npr. onima iz Champagne te talijanske Champagne Franciacorte – kaže Willy Klinger, glavni direktor AWMB-a, i dodaje: – Početna kategorija Level 1 ili Razina 1 piramide kvalitete pjenušaca odnosi se na pjenušce od baznog vina proizvedenoga u Austriji od sorte karakteristične za neko područje Austrije a s minimumom od devet mjeseci odležavanja na talogu prije puštanja na tržište. Razina 2, koja je iznad, obuhvaća pjenušce proizvedene u Austriji od baznog vina od austrijske sorte ali obvezno tradicijskom metodom drugog vrenja u boci te s minimumom od 18 mjeseci ležanja na talogu u butelji prije degoržiranja. Najvišu kategoriju, vrh piramide, čine pjenušci proizvedeni u Austriji klasičnom šampanjskom metodom od austrijske sorte iz vinograda unutar određene općine, pri čemu se na etiketi navodi naziv toga vinograda i općine gdje se on nalazi, minimum odležavanja na talogu u butelji nakon druge fermentacije je 30 mjeseci.
Piramida kakvoće austrijskih pjenušaca
Pravilnik sadrži i točke vezane uz način rada u vinogradu, maksimalne dopuštene prinose, termin berbe, način berbe (obvezno je ručno branje!), nježno prešanje da se izbjegne gorčina i da se ne podiže pH, bitan za kiselost i svježinu. Sve to treba pratiti i odgovarajuća strategija u marketingu. Austrijski proizvođači pjenušaca i AWMB taj cijeli pravilnik, koji je u fazi finiširanja, namjeravaju u tijeku ove godine progurati u austrijski vinski zakon.
Prema strukovnim kućama koje vode statistiku vezanu uz potrošnju i potražnju, pripadnost proizvoda nekoj regiji postala je iznimno važna. Rezultati istraživanja govore da je danas regijska pripadnost proizvoda za kupca važnija i od toga je li dobiven ekološkim načinom! Da bi pjenušac mogao službeno nositi oznaku Austrian Sparkling Wine, što nije sinonim od Sekt hergestellt in Österreich, 100 posto baznog vina mora biti proizvedno u Austriji od sorata tipičnih za pojedina austrijska područja.
Mogli bismo ne samo u kategoriji kvalitete nego i u kategoriji iskrenog domoljublja iz ovoga svega i mi mogli naučiti.■
SuČ – 01/ 2015
Revolucija u Goriškim brdima/ GRAND CRU u MARJANOVIM JAJIMA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
JEDAN OD VEĆ GODINAMA NAJCJENJENIJIH PROIZVOĐAČA VINA NA PODRUČJU OD TRIGLAVA DO VARDARA INVESTIRAO JE u NOVE SPECIJALNE BAČVE a i NADA SE, s OBZIROM NA POZICIJE s TRSJEM KOJE IMA TE S OBZIROM NA PRONAĐENE DOKUMENTE O KLASIFIKACIJI ŠTO SU JE u 18. STOLJEĆU NA SLOVENSKOM i TALIJANSKOM COLLIJU PROVELI FRANCUZI, SKORAŠNJEM UVOĐENJU, TAMO, FRANCUSKOG SUSTAVA APELACIJE
Marjanova jaja, velika gotovo – kao i on sam! Jedno veće, drugo manje. Nešto što još drugdje u svijetu, veli Marjan Simčič, ne postoji…
Marjan Simčič u novome dijelu svojega podruma gdje je smjestio bačve-jaja i konusne zatvorene kace, te gdje će biti i barrique
Riječ je o novim bačvama u obliku jajeta izrađenima kompletno od hrastovine u bačvariji Kranjc iz Sevnice. Jedna je zapremnine 500 a druga 350 litara. Recipijenti u obliku jajeta postoje već neko vrijeme, često su rađeni od betona (concrete; kod nas ih rabi Enrest Tolj iz Saints Hillsa) a oni napravljeni od drveta ili nisu 100 posto od drva nego na nekim mjestima, iz razloga praktičnosti i ekonomičnosti u proizvodnji, sadrže dijelove od inoksa, odnosno ako je ipak korišteno samo drvo onda iz istih razloga sadrže dodavane drvene dijelove. Ova pak jaja znanog vinogradara/vinara Marjana Simčiča iz Goriških brda, koji gospodari s 18 hektara vinograda, proizvodi oko 95.000 butelja vina godišnje i izvozi u 25 zemalja (u Hrvatsku preko tvrtke Acrobat), od dužica su u jednom komadu od dna do vrha, hrastovinu je Marjan na klasičan način, da se izluče nepoželjni sastojci, čuvao za dúge 12 godina. Za bačvu u obliku jajeta i pogotovu kod ovakve izrade kad je dužica u jednom komadu od dna do vrha rabi se samo najbolji dio sirovinskog komada tako da otpada je mnogo, pa to, i kompliciranost izrade osjetno poskupljuju finalni proizvod, Marjan Simčič veli da je u odnosu na ponajbolji tonneau bačva-jaje jednake zapremnine 10 puta skuplja. Bačvu-jaje, inače, patentirala je znana francuska kuća Taransaud, koja, po riječima zagrebačkog enologa Slavena Jeličića što je sa svojim poslodavcem Josipom Galićem iz Zlatne doline nedavno bio u posjetu baš i toj bačvariji, također izrađuje svoja vinska jaja tako da dužica bude u komadu, dakle iz toga proizlazi da Simčič ipak nije jedini u svijetu s ta dva kompletno drvena jaja s dužicama u jednome komadu. Takva jaja, izrađena osobito fino i bez klasičnih obruča odnosno uopće bez obruča tako da asociraju više na neki krasan komad namještaja (po zagrebački: Möbelstück) za stan nego na bačvu za vino, bio je spreman od Taransauda kupiti i Galić…
Bačve-jaja najčešće se izrađuju od betona (concrete, čitaj: konkrit), takve (nazvane Nevina jaja, po njegovu vinu Nevina) već neko vrijeme, na preporuku glasovitog francuskog enologa Michela Rollanda, koristi Ernest Tolj, vlasnik vinske kuće Saints Hills. Drvenu bačvu- jaje u francuskoj bačvariji Transaud htio je kupiti Josip Galić iz Kutjevačkog vinogorja (desno)
U čemu je posebnost jajčanih bačvica? Simčič i neki enolozi s kojima sam razgovarao vele da je kvaka u tome da u posudi oblika jajeta dolazi nekako sâmo od sebe do određenog gibanja sličnoga bâtonageu, tj. namjernom miješanju mladoga vina štapom da se digne fini talog kako bi se postupno njegove čestice inkorporirale u vino na dozrijevanju i obogatile ga. Vrijednost drvene bačve-jaja svakako je i u tome što je napravljena od najfinijeg drveta pa bačvar i te kako pazi da i paljenost bude najfinija, a vinara to obvezuje da u takvu posudu stavlja doista kremu svoje kapljice. Ali, ne zanemarimo i potencijalno veliko marketinško značenje: ekstra izgled, rijetkost u vinskim podrumima i ekskluziva te image, jaje kao oblik iz kojega kreće život, pa, na kraju – sasvim druga cijena vina u odnosu na cijenu kapljice koja nije nastajala u jajetu…
Marjan Simčič sa suprugom Valerijom u barricaiji, te u degustacijskoj dvorani
Marjan Simčič, koji, inače, za sazrijevanje svojih vinskih špica rabi velike konusne zatvorene kace, tonneaux (bačve od 500 do 700 litara) i barrique, za boravak u jajetu odredio je vino iz linije nazvane po tipu tla (lapor) u njegovim vinogradima na odličnim pozicijama – Opoka, tj. ono što mu je najbolje u produkciji. U toj liniji ima rebulu, sauvignon, chardonnay i merlot. Ako bi nabavio još takvih bačava, kandidat za jaje bilo bi i vino iz linije Selekcija, a kako i postoji u dvije boje – rebula, chardonnay i sauvignon, te Teodor bijeli (rebula 60 posto, sauvignonasse odnosno bivši tokaj, i sivi pinot po 20 posto) i Teodor crni (merlot 85, cabernet sauvignon 15 posto) kao i crni pinot, prednost bi imala bijela kapljica a od crnih vina crni pinot. Po Marjanu, vina iz linije Opoka, koja se drže na maceraciji od dva do šest dana (bijela) i 28 dana (crno) i koja na tržište izlaze nakon 3,5 do četiri godine dozrijevanja od toga najmanje dvije godine u drvu, na razini su, s obzirom na vinogradske položaje, grand crua, a vina iz linije Selekcija, koja izlaze iz podruma nakon 2,5 do tri godine dozrijevanja od čega također barem dvije godine u drvu, u rangu premier crua.
S obzirom da je, navodi, aktualni način označavanja korištenjem na etiketi izraza stolno, kakovostvo (kvalitetno) z kontroliranim poreklom i vrhunasko zkp zastario i od njega nema vajde, u svijetu ne znači ništa, Simčič već dugo sanjari o tome da se u Brdima, gdje je klima pod utjecajem mora s jedne i Alpa s druge strane, uvede francuski sustav klasifikacije koji obuhvaća bazno vino, pa kao stepenicu iznad vino općinske apelacije, pa još iznad premier cru i na vrhu piramide kakvoće grand cru, a da ima šanse da se to i dogodi hrabri ga pronalazak, u Muzeju u Goriziji, dokumenta iz 18. stoljeća koji govori da su Francuzi kad su boravili u Gorici i okolici napravili rangiranje vinograda upravo i do nivoa premier crua i grand crua. Veseli ga, kaže, što se dobar dio njegovih vinograda, inače na nadmorskim visinama od 150 do 280 metara, nalazi u zonama što su ih, po ekspoziciji, tipu tla, klimi i mikroklimi, Francuzi prije više od stotinu godina svrstali u premier i grand cru.
Opoka!
Od strane Francuza najbolje vrednovani položaji u Goriškim brdima u predjelu su sela Ceglo (Podgredič, Borič, Krmavo) u općini Medana, gdje Marjan živi, pa na Plešivu koje je također u općini Medana, zatim u samoj Medani (Jordano, Breg, Jama), tu su i Biljana, i Oslavje-Števerjan ili Oslavia-San Floriano del Collio, zona što danas pripada Italiji. Navodno, po toj klasifikaciji, u Brdima na francuskoj mapi je 12 položaja zapisano kao premier cru.
Točka od koje krenuti na to da se stvar digne i na službenu razinu eto pronađena je, sad podmetnuti leđa na realizaciji u prvom redu moraju Konzorcij za vino Brda i Consorzio tutela vini del Collio, pravilnikom glede produkcije, komercijalizacije i kontrole, koji mora pridonijeti tome da s tih ekstra položaja ekstra grožđe i završi pred potrošačem u ekstra vinu, te obraćanjem nadležnim državnim institucijama koje trebaju pomoći da klasifikacija dobije i službenu težinu. ♣
Simčičev podrum specifične je arhitekture. Uz zgradu, a iznad novoga dijela kleti gdje su drvene posude za dozrijevanje vina, sagrađen je bazen, pored su ostavljeni prostori koji ce se ispuniti zemljom i ukrasiti cvijećem
SuČ – 01/2015
Suhi u čaši 