Tag Archive | Rita Barbero

MUNDUS VINI 2014/OPET BERBA MEDALJA ZA HRVATSKE PROIZVOĐAČE BAKHOVA NEKTARA

Mundus logo

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 

NOVA ODLIČJA SU OSVOJENA, KOLIKO ĆE POMOĆI PLASMANU NAŠE KAPLJICE…

Jeste li čuli za Bogaskere, Kalecik Karasi, Özküzgözü, Pokdum, Narince, Hondarrabi Zuri, Hondarabi Zerratia, Sultaniye, Aurelius, Tintilla, Devin, Doral, Krasnostop Zolotowski, Lagorthi, Cserszegi Fueszeres, Hibernal?…

To su sorte od kojih se proizvode vina u Turskoj, Rusiji, zatim u španjolskoj Baskiji, pa Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Švicarskoj, Poljskoj… Imao sam prilike susresti se s njima, i, mada me kapljica, barem ova koju sam kušao sada, nije oduševila, bila je doduše vrlo korektna, mogu reći da je, kao nešto (za nas) nesvakidašnje, bilo zanimljivo spomenute kultivare doživjeti u čaši.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri 18: Enolog i predsjednik Thomas Zerweck – WeinGut Bad Cannstatt; Wojciech Gogolinski – CzasWina; Tomasz Prange Barczynski – Magazyn Wino, Poljska; Georgi Mihov, Bugarska; Travis Fuller – Accolade (Hardy’s) Australija; Clemens Gerke –Meininger Verlag, Njemačka

Kao degustator-ocjenjivač sudjelovao sam na Mundus Viniju, jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice koje se održava – ovo u 2014. bilo je 15. po redu – u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Iz Hrvatske bio je još i enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem.

Od ove godine Mundus Vini odvija se dva puta u godini, prvi put bio je na kraju zime, za vinare koji smatraju da im je bolje predstaviti (mlada) vina za dolazeće ljeto i turističku sezonu, a drugo vrednovanje organizirano je u dosad uobičajenom terminu krajem kolovoza, ono je pucalo na zrelija do i duže odležana pa i krepkija vina primjerena dolazećim godišnjim dobima (jesen, zima) i usmjerena na bolje mogućnosti plasmana u predblagdanskoj šoping groznici. Prvi ovogodišnji Mundus Vini 2014 okupio je oko 3000 uzoraka, a ovaj sada potkraj ljeta više od 4400 iz 42 zemlje, ukupno je to za 2014. nekih 7400 etiketa, otprilike 1100 više nego lani. Iz Hrvatske je pristiglo 28 vina, 12 crnih i 16 bijelih. Najviše su uzoraka poslali Talijani – 1019, slijede Nijemci sa 791 i Španjolci sa 728, Francuzi sa 360, Portugalci sa 316 etiketa. Iz zemalja u našem neposrednom okruženju Makedonci su sudjelovali sa 17 uzoraka, a Srbi i Slovenci svaki sa po sedam vina. Inače, od zemalja koje se, barem u nas, baš i ne doživljavaju kao vinske, u ovome ljetnom terminu nekih 164 kušača iz četrdesetak različitih zemalja svijeta imao je prilike degustirati kapljicu iz Rusije (35 uzoraka), Tajlanda (12), Belgije (jedan), kao i iz dalekih Kine i Tajvana (po jedan)…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri 26: Predsjednik Jeffrey McCord, SAD; Hildegarde Heymann – Sveučilište California u Davisu; Travis Fuller, Australija; Gunnar Swenson – Winkonsult/ Munskänkarna, Švedska; Kersten Zimmermann – Weinngut Bischofsmühle, Njemačka; Željko Suhadolnik – Svijet u čaši, Hrvatska

Ocjenjivački listići su malo drukčiji nego drugdje, naime uz klasičnu bodovnu tablicu postoji i dio s ponudom pojmova za opis vina i pojmova vezanih uz moguće mane vina. Pragovi za medalje stroži su nego drugdje, rasponi bodova su: za veliku zlatnu medalju = 95-100; za zlato = 90 – 95; za srebro = 85 – 90.

Na ovom ljetnom vrednovanju podijeljene su 2072 medalje, konkretno   33 velika zlata, 935 zlata i 1004 srebra. Najviše medalja osvojili su Talijani (devet velikih zlata, 216 zlata i 220 srebra), slijede domaćini Nijemci sa 400 medalja, pa Španjolci sa 324 medalje. Hrvatska je ovaj put, na 28 vina, osvojila 10 zlatnih i šest srebrnih medalja, što je vrlo dobar rezultat, a dobitnici su:

Belje Laguna 2Hrvatska zlata: Merlot 2012 Goldberg, Frankovka 2012 Goldberg od Belja i Malvazija 2011 Festigia Vižinada od porečke Agrolagune

Zlato: Traminac 2011 Principovac izborna berba – Iločki podrumi; Graševina 2013 vrhunska – Iločki podrumi; Ivan Dolac 2008 barrique – PZ Svirče/Badel 1862; Dingač 50 ̊ 2010 – Badel 1862; Malvazija 2013 – Vina Laguna; Malvazija 2013 Festigia – Vina Laguna; Malvazija 2011 Festigia Vižinada – Vina Laguna; Merlot 2012 Goldberg – Belje; Frankovka 2012 Goldberg – Belje; Graševina 2006 vrhunsko – Belje.

Srebro: Maximo bianco 2011 – Kutjevo; Traminac 2013 kvalitetno – Iločki podrumi; Syrah 2010 Korlat –Badel 1862; Malvazija 2013 Festigia riserva Akacija – Vina Laguna; Medea Montiron 2013 – Agroprodukt; Graševina 2012 Goldberg – Belje.

Čestitke dobitnicima, ali sad dolazi teži dio posla – onaj na plasmanu. Hrvatsko vino svakako je napredovalo u kakvoći, medalje se eto osvajaju na najprestižnijim ocjenjivanjima po svijetu, ali to je tek početak: odličje je ne nešto što će se staviti u vitrinu ili objesiti na zid primaće sobe, nego dobar temelj za prodaju. Kako će ga tko iskoristiti ovisi o njemu samome. Kako će ove trofeje valorizirati naši dobitnici – ostaje da se vidi!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri 13: predsjednik Franco Giacosa, enolog, Italija; enolog Franjo Francem – Hrvatski sommelier klub; Simon Cassina – Winexponent; Maria Isabel Mijares y Garcia Pelayo – Equipo Team, Španjolska; Andre Reboul, Francuska; Alexander Richter – Christian Beuth Hochschule, Berlin, Njemačka; Peter Sarkany – Mete Boraszati Szakostztaly, Mađarska

Na Mundus Viniju uvijek je zanimljivo i stoga što se program nakon degustacije odvija u trsnom okružju, boravak je u znanom vinskome selu Deidesheimu a poslijepodne organiziraju se posjeti vinskim kućama u tome selu, zatim najbližim okolnim vinogradarsko-vinarskim selima i mjestima kao Wachenheimu, Bad Dürkheimu… ali i izleti dalje po Palatinatu pa i izvan njega, u neko drugo vinorodno područje na razumnoj udaljenosti od Deidesheima. Uključeni su razgled vinograda, podruma, degustacija, a i večera na Weingutu.

Ove godine obišli smo vinske kuće Geheimer Rat dr. von Bassermann Jordan, zatm Reichsrat Von Buhl, Josef Biffar u Deidesheimu, Fitz-Ritter u Bad Dürkheimu, Erbeldinger u Bechtheimu u Rhein Hessenu, ali ne samo to: virtualno smo bili i na – Lanzaroteu i u Jerezu kod Cadiza, nismo putovali tamo na jedno poslijepodne nego je za nas priređena prezentacija područja i specifičnih vina tih krajeva, konkretno Malvasije Vulcanike i Sherryja.   ♣

Steigenberger hotVinsko selo Deidesheim, smještaj za degustatore Mundus Vinija: Hotel Steigenberger okružen vinogradimaDeidesheim Steigenberger 1

OLYMPUS DIGITAL CAMERABad Dürkheim: bačva-restoran, koja prima i do 200 ljudi

 

Fitz Ritter grupna fotoFitz Ritter, Bad Dürkheim

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAProdavaonica vina Wine store Par Terre, otvorena u Landauu, na Južnoj vinskoj cesti (Südliche Weinstrasse). Nalazi se unutar regijske vrtne izložbe u spomenutome gradu. Dizajnirao ga je Michael Michalsky   (www.suedlicheweinstrasse.de ). Na slici uz Christopha Meiningera, vlasnika izdavačke kuće Meininger Verlag i organizatora Mundus Vinija, je Theresia Riedmaier, zastupnica u skupštini Südliche Weinstrasse, te vinska kraljica Pfalza Janina HuhnOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEvo i nekih neobičnih etiketa iz vinoteke u Landau: ne rasizmu, terorizmu i drogama!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAU RheinHessen se u posjet išlo vinogradarskom posjedu Eckehart Gröhl (www.weingut-groehl.de) u Weinolsheimu, te kod Stefana Erbeldingera u Bechtheim. Na slici su Franjo Francem (sasvim lijevo), Marin Berovič (sasvim desno, te Stefan Erbeldinger s kćerkom, u velikoj dvorani za degustaciju u kojoj se primaju poslovni partneri i kupci vinaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAHotel Darstein u Altripu: španjolska promidžbena ustanova ICEX/Wine from Spain u suradnji s Konzorcijem za vino Lanzarotea, prezentiralo je Malvaziju vulkaniku (Malvasia vulcanica) s toga otoka. Predavač: Pedro Ballesteros Torres MW, koji je inače i degustator na Mundus Viniju. Slijedila je večera u španjolskome tonu i s vinima znane grupacije iz andaluzijskog Jereza Gonzalez Byass. Nazočila je i Victoria Gonzalez Byass Gordon, iz obitelji osnivača kompanije

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVina iz Lanzarotea

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERADeidesheim, japanski restoran Fumi, u sklopu podruma Josef Biffar koji je kupila obitelj Tokuoka a kojim upravlja Fumiko Tokuoka

OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajnu degustaciju u podrumu Reichsrat von Buhl priredio je upravitelj Richard GroscheOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAmfora se širi i Njemačkom! Evo je na posjedu Weingut Geheimer Rat dr. von Bassermann Jordan u Deidesheimu. Vinu je naziv Pithium, a od sorata je Muškat žuti i Traminac mirisavi iz berbe 2012, cijena je 29 eura za buteljuOLYMPUS DIGITAL CAMERA

SuČ – Rujan / September 2014

Plešivica curica/HALO, JASTREBARSKO, PROBUDI SE!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HOĆE LI, i KADA BI TO MOGLO BITI, SIMPATIČNI GRADIĆ PODNO ZNANOG VINORODNOG BRDA u NEPOSREDNOM SUSJEDSTVU ZAGREBA POSTATI VINSKIM i TURISTIČKIME, ZA ŠTO IMA LIJEPE PREDISPOZICIJE s OBZIROM NA POTENCIJALE KOJI SE VIDE KROZ NEKA VINA PA i u PRODUKCIJI SIRA, MEDA, VOĆA, s OBZIROM NA BLIZINU METROPOLE KAO VELIKOG EMITIVNOG CENTRA KROZ CIJELU GODINU, i s OBZIROM NA SVOJU LOCIRANOST UZ SAMU VITALNU PROMETNICU OD GLAVNOGA GRADA PREMA KARLOVCU i MORU, KAO i NA SVOJU POVEZANOST, PREKO JEDINSTVENOG VINOGRADARSKOG AMBIJENTA, SA SAMOBOROM, SMJEŠTENIM NA ULAZU u LIJEPU NAŠU IZ SLOVENIJE?…

Još jedna manifestacija Jaskanske vinske svečanosti završena je. Prvotno zamišljena kao svečanost vina u gradu podno Plešivice i kao dobra mogućnost promidžbe plešivičke kapljice ali i drugih lokalnih proizvoda te usluga pa i kao doprinos stvaranju od Jastrebarskoga vinskoga a samim time i turističkoga gradića, te u nekoliko svojih prvih izdanja na tom kolosijeku organizacijski i realizirana, pretvorila se pozornicom i ambijentom održavanja i programskom ponudom u večernje svratište pod šatorom na sajmištu na kraju grada s glazbenicima lakih i prelakih nota kao poantom. (Na otvorenju ovogodišnjih Jaskanskih vinskih svečanosti uvečer su nastupali Gazde, naravno po običaju bilo je na repertoaru obilje Slavonije – u Prigorju!, za iduću večer najavljen je bio sastav Begini, potom Ivan Volarić Zak, a posljednja večer pripala je Jasminu Stavrosu…). Najboljih plešivičkih proizvođača vina unatrag koju godinu tamo više nema, rekao bih da i to nešto govori.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJaskanske vinske svečanosti 2014 otvorene su uz nazočnost premijera i ministara. Grupa plešivičkih vinogradara/vinara na slici je na štandu Zdenka Šembera, u razgovoru je s ministrom financija Borisom Lalovcem. Ali, taj simpatičan i razgovorljiv čovjek ovaj put nije govorio o financijama, nego o nečemu iz faha upravo ponuđača vina i turističkih djelatnika: ispričao je, vrlo oduševljeno, svoje dojmove sa ovoj u Jaski slične vinske svečanosti kojoj je nedavno, skupa s visokim tamošnjim političarima, nazočio u Austriji. Bio je visoko impresioniran koncepcijom i organizacijom te marketinškim pristupom Austrijanaca. Tko je htio i dobro slušao mogao je iz izlaganja ponešto naučiti…

Aktualni organizatori i sudionici-ponuđači mogu zadovoljno trljati ruke zbog eventualno dobre zarade, ponuđači vina vjerojatno zbog dobrog prigodnog plasmana vina što bi inače možda i još stajalo u podrumu, ali manifestacija je samo jednom u godini, od 365 dana traje tek tri dana, a ne vidim da iole pridonosi Jastrebarskome da stekne epitet vinskoga grada, vinskog i eno-gastronomskog, izletničko-turističkog središta kakvo bi ono moglo biti i kakvime ga se ponekad rado predstavlja. Hoće li, i kada će simpatični gradić podno znanog vinorodnog brda Plešivica u susjedstvu Zagreba postati vinskim i turističkime? Pa, za to ima lijepe predispozicije s obzirom na potencijale koji se vide kroz neka lokalna izvanserijska vina, u produkciji sira, meda, voća, s obzirom na blizinu metropole (pola sata vožnje automobilom; postoji i javni prijevoz) kao velikog emitivnog centra kroz cijelu godinu, s obzirom na svoju lociranost uz samu vitalnu brzu prometnicu od glavnoga grada prema Karlovcu i moru (i natrag, dakako!), s obzirom na to da je tek na pola sata vožnje automobilom udaljeno od Karlovca, s obzirom da je cestovno povezano preko jedinstvenog trsnoga ambijenta sa Samoborom, smještenim, u izletničkom i turističkom smislu, vrlo pogodno, na ulazu u Lijepu našu iz Slovenije… Zar to nije i više nego dovoljno?!

Volim Tomca, volim Koraka, volim i Šembera a i Brajea…, ali hoću S JAKIM RAZLOGOM ići i drugima! Povremeno naiđem u taj kraj a od toliko mnogo ponuđača navedenih u prospektima Plešivičke vinske ceste tek je nekolicina vinara kojima treba u kontekstu kakvoće i osebujnosti proizvoda s dubokim naklonom skinuti kapu. Prođem Jaskom: po čemu se uopće može vidjeti da je riječ o vinskome gradu i, barem malo, središtu plešivičkog vinskog turizma? Svojedobno je na glavnome trgu u podrumskome prostoru bio otvoren zgodan lokal zamišljen da nudi tipične lokalne specijalitete i butelje plešivičkih proizvođača vina, pa se ubrzo pretvorio u – kafić…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAZvijezda među vinarima bio je Robert Braje, koji je određen kao ovogodišnji domaćin predsjedniku Josipoviću i veleposlanicima na Diplomatskoj berbi i kod kojega se na štandu na duže vremena zaustavio premijer Milanović. Ove godine trebala je biti peta, jubilarna diplomatska berba, ali u posljednji je trenutak otkazana je zbog lošeg vremena. Strani diplomati, inače, dolaze po vino na Plešivicu, najvjerojatnije je to uvijek još tek kod dvojice-trojice proizvođača koji su se izdignuli kakvoćom i reputacijom… Kod Brajea se na štandu, uz mirna vina, moglo kušati njegov pjenušavi prvijenac (od sivog pinota). Inače, Robert Braje kupio je i amforu, kani eto ući u klub Plešivički pjenušari i amforašiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hajde plešivički dečki, proizvođači vina, lokalnih specijaliteta, mogući ponuđači i smještaja – dignite se jače, što brže, udružite se kako to rade s uspjehom vani (to donosi bolji ukupni efekt za sve uz manje ulaganja pojedinačno a omogućuje i pristup sredstvima iz EU fondova), formirajte u većem opsegu specifičnu lokalnu ponudu i za izbirljivijeg (i platežno potentnoga) gosta, među stanovnicima mnogoljudnog Zagreba i među turistima ima takvih! Teško da može biti sreće dok proizvođači ne skupe glave i kako Bog zapovijeda ne organiziraju se u udrugu radi unaprjeđenja kakvoće proizvoda i radi učinkovitog marketinga i turističkog razvoja na bazi magnetne moći Bakhova nektara i LOKALNE eno-gastronomije. Hajde i lokalni moćnici, angažirajte se jače, ne tek prigodničarski nego i sa srcem i kontinuirano i vi, zlatna koka je tu, ali bez promišljenosti, organiziranosti i u ponudi naglaska na ono svoje, vlastito, njeno jaje neće biti zlatno!…

Potrebni su privlačni tipični sadržaji koji onda utječu i na odgovarajuće uređenje sredine, dobra promidžba jer bez prikladne komunikacije s tržištem nema ništa, te svakako i u gradu infrastruktura – kušaonice i prodavaonice lokalnih manufakturnih proizvoda i usluga, restorani, smještajni kapaciteti. Kakvo je to vinsko-turističko mjesto bez uistinu dobrog restorana za zahtjevnoga gosta, te bez hotela? Na otvorenje manifestacije kojoj su pokrovitelji Vlada RH i predsjednik RH dolaze čelnici ove države, dođu oni svaki put, međutim pitaju li se ikad kamo su to došli službeno i što sve taj kraj može ponuditi te što se čini da se ponuda dobro osmisli pa da realizacija bude na visini? Je li aktualna ova ili neka druga vlada, stvar je ista: već godinama Jastrebarsko nema hotela, a nekad ga je imao…

Dođite nam u Jastrebarsko i na Plešivicu, pa onda računajte na to da se, s obzirom da je problem sa smještajem, treba vratiti doma… Zbog veće komocije stigli ste automobilom a ne javnim prijevozom i spremni ste bili prenoćiti jer ste znali da ćete, kad već idete u vinski kraj, popiti koju čašicu, a vi morate doma, na cesti vrebaju i opasnost od nesreće pa i patrole prometne policije tako da možete ostati bez vozačke i ako i niste skrivili nesreću…

Plešivico curice, hajd’mo i dječaci, malo u susjedstvo – predlažem npr. mađarski Villany koji nam je vrlo blizu, ili pak vinska sela na južnoštajerskoj vinskoj cesti u Austriji uz granicu sa Slovenijom, pa Burgenland… Da se vidi što je vinsko selo, mjesto!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPod šatorom na jaskanskom sajmištu moglo se kušati žuti muškat Lagradi Ivana i Mislava Velikanovića koji je ove godine dobio nagradu Decantera. Vina Velikanovićevih napredovala su u kakvoći, novi savjetnik kuće je Eno-ekspert kojega vodi enolog Miodrag Hruškar. Velikanovići, čija tvrtka Lagradi uspješno surađuje s jednom njemačkom poslovnom kućom, uspijevaju, kažu, dosta svojih butelja izvesti u Njemačku. Rado će se pohvaliti kako im izvoz čini oko 50 posto plasmana. Sa svojim vinima nalaze se još i na tržištima Belgije, Poljske, Srbije, otvara im se navodno i Švedska. Na jednoj prezentaciji vina u Londonu Ivan Velikanović upoznao se s poslovnom gospođom s titulom Master of Wine i ona sada kod Velikanovićevih na Plešivici bira vina što će se pod njenom etiketom napuniti u butelju (na stražnoj etiketi piše tko je proizvođač ) i onda plasirati po raznim europskim zemljama

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnolozi Tomislav Haramija i Branka Franjević, iz PZ Plešivica nudili su i Rajnski rizling 2013 koji je osvojio zlatnu medalju i novinarsko priznanje za najbolji rajnski rizling na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Zagrebačke županije. Robert Brkić predstavio je pak nove (poboljšane!) Mladinine pjenušce iz linija rađenih klasičnom metodom i metodom charmat…Uz PZ Plešivica – domaća izrada slanih i slatkih kolača Sunce, s Nadom Golojuh i njenom suradnicomOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKad je već rađena u Zagrebu, kako to da pressica za ovogodišnje Jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u kušaonici vina i lokalnih specijaliteta plešivičkoga vinogradara/vinara Drage Kurtalja, nedavno otvorenoj u ulici Nova ves, u središtu metropole. Na slici s pressice u Zagrebu su, slijeva, Robert Braje, vinogradar i vinar, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, Ivana Herceg direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga, te Stipe Bučar, predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarskoga i dogradonačelnik Jaske.

PLEŠIVIČKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dah Plešivice stigao je pojačano Zagrepčanima na kućni prag zahvaljujući vinogradaru i vinaru Dragi Kurtalju i njegovoj supruzi Dubravki, koji su u Novoj vesi, odmah do kultnog restorana Baltazar, otvorili simpatičnu kušaonicu plešivičkih specijaliteta (copanjak!!!…) i vina, ujedno i prodavaonicu ne samo svoje kapljice nego i one od drugih proizvođača iz Plešivičko-okićkog vinogorja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvake srijede tu su poseban menu s toplim domaćim, maminim jelima i druženje izravno s Kurtaljima, koji, inače, od grožđa s vrlo dobrih pozicija proizvode graševinu, rajnski rizling, zeleni silvanac, crni pinot i portugizac od mirnih vina, te pjenušac Dri na bazi moslavca a s dodatkom chardonnaya i zelenog silvanca! Uskoro Kurtalji izlaze i s predikatom – ledenim vinom rajnski rizling iz 2011.

Kurtaljevi su ovih dana upravo u tom svom zagrebačkom lokalčiću prezentirali nove etikete za svoje butelje, dizajnirao ih je i tiskao zagrebački Studio Cuculić na čelu s Vanjom Cuculićem. Etikete su svakako osvježenje u odnosu na one prije, ali treba ovdje dodati da su i Kurtaljeva vina napredovala, dobrim dijelom zahvaljujući njegovoj suradnji s enologom Nenadom Maslekom, inače predstavnikom tvrtke Lallemand specijaliziranom za kvasce. O Draginim nastojanjima na nadgradnji govore usmjerenje i prema pjenušcu, rađenom klasičnom metodom, te predikatima. Veselju, kojemu je, uglavnom domaćim popevkama, uvelike pridonio ansambl Ex Panonia s Damirom Mihlovcem, nazočili su brojni uzvanici te namjernici koji su se već navukli na dolazak ovamo srijedom, bili su tu Kurtaljevi kolege Davor Sirovica i Damir Režek, pa popularni radio i tv-voditelj Mirko Fodor, enolozi Nenad Maslek te Zdenko Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, vinotekari (Bornstein…), ugostitelji iz Zagreba ali i Samobora, među njima i Boris Orašanin Zubo iz popularne Trilogije kod Kamenitih vrata i vinar i predsjednik Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijan Žganjer, novinari…

Čudno mi je što pressica za jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u Kurtaljevoj kleti u Zagrebu, ne stoga što izabrani ambijent Pod Zidom nije bio dobar nego stoga što je Kurtalj s Plešivice, što Jastrebarsko pripada Plešivici, kao i Plešivica njemu…

DOGOVOR OKO BERBE – Berba 2014? Mislilo se uvijek da je 13 nesretan broj, ove godine dojam je da mu se pridružio ..14! Svaki dan kiša, pa razvoj peronospore i oidiuma, svako toliko nevrijeme, tuča, kako li će uopće završiti ova vinogradarska sezona, to sam Bog zna. Sunce na kraju tunela ne nazire se, ali ne nazire se ni – kraj tunela!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Isprva zabrinuti skup vinogradara/vinara kod enologa Nenada Masleka u vikendici na Plešivici, ali čovjek je čovjek a izreka veli Još nigdar ni tak bilo da nekak ni bilo, kako je vrijeme odmicalo atmosfera sve veselija… Razgovor ipak hladne glave, jer vani je – zahladilo. Majstor Lalle tu je, on će da pomogne! Život ide dalje…

 PLEŠIVIČKI PJENUŠARI i AMFORAŠI – Iako je prvi suvremeni i hvale vrijedni hrvatski pjenušac – Šenpjen – rađen klasičnom šampanjskom metodom i ne samo namijenjen osobnoj konzumaciji hobista-zaljubljenika u vino nego i okrenut prema tržištu, nastao u goricama kod Šenkovca uz granicu sa Slovenijom, ipak zasluge za zamamne mjehuriće u čaši u Lijepoj našoj nosi Plešivica, naime tata Šenpjena, uz sjajnog i entuzijazmom nabijenoga realizatora vinogradara i vinara Ivana Turka, bio je inž. Franjo Jambrović, enolog i ondašnji upravitelj podruma Mladina u sklopu Jaska vina; prve pjenušave korake i Ivo Turk učinio je upravo u društvu s Jambrovićem. Posljednjih godina ponajbolji naši pjenušci i dolaze upravo iz Plešivičko-okićkog vinogorja, broj proizvođača stalno se pomalo širi, među najnovije ulazi i Velimir Korak, pokušaji se vide i kod Roberta Brajea. Ide li Plešivica putem koji joj može pribaviti naziv hrvatska Champagnea, kao što je npr. Franciacorta između Brescije i Bergama koju nazivaju talijanskom Champagneom?

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAli, Plešivica ima još nešto: tzv. narančasta vina! Iako je prvi u Hrvatskoj amforu radi proizvodnje vina starom gruzijskom tehnologijom dugih, višemjesečnih maceracija zakopao Istranin Marino Markežić Kabola, zapravo je pravo gnijezdo amforaša također Plešivica. Ovih dana plešivički pjenušari i istodobno i amforaši okupili su se u Jastrebarskome kod brata afirmiranog proizvođača vina i pjenušaca Zvonimira Tomca, Tomislava, koji s tastom Bajdom proizvodi mirno vino i pjenušce pod markom Tom(ac)&Ba(jda) i reklamira se kao Tomba la bomba. Tomci i njihovi bratići Zvonko te Mirko Ivančić i Mirkov sin Antonio (svi na slici), koji vino iz amfore što ih iz Gruzije uvozi Mirko proizvode za sebe i prijatelje a ne za tržište (barem ne zasad), naprosto su zaluđeni kako pjenušcem tako i kapljicom iz amfore, ali i još nečime: specifičnim žutim vinom (vin jaune) što se tradicijski proizvodi u francuskoj pokrajini Jura (sorta Savagnin, izvrsna kiselost, nešto više od šest godina sazrijevanja u bačvicama koje nisu zapunjene do vrha kako bi vino dobilo izrazit ali vrlo interesantan oksidativni štih, punjenje u zdepaste butelje clavelin zapremnine 0,62 l…). Hoćemo li možda za neko vrijeme imati na Plešivici pokušaj produkcije i takvog tipa vina?

Plešivica, s najboljim sur lie barrique-vinima (Korak), s najboljim crnim pinotima (Korak, Tomac), s najboljim pjenušcima ali i s najboljim narančastim vinom u Hrvatskoj (Tomac), sa Šemberom i Brajeom koji se dižu pokazuje da može biti naš vinski ponos, samo – hajde i ostali dečki, malo brže, hrabrije, ambicioznije i pedantnije naprijed, shvatiti treba da vina odavde (metropola, turistički dosta razvijena, vam je na pragu!…) mogu podnijeti cijenu i od 20 eura za butelju! Specifičnosti mogu lakše i u izvoz, ali ekstra-proizvođači brojem moraju u nekome kraju ipak činiti minimalnu tzv. kritičnu masu da bi se za teritorij i svakoga pojedinačno na podnošljiv način mogao kreirati učinkoviti marketing, bez kojega danas nema ništa…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERANOVA HRVATSKA AMFORA! – Još jedno hrvatsko vino iz amfore (uskoro!) na tržištu! Novi amforaš je Zdenko Šember s Plešivice ponad Jastrebarskoga. Vino rajnski rizling iz berbe 2011. upravo je napunjeno u butelju, i u njoj će počivati u Šemberovu podrumu do Uskrsa 2015., kad će na tržište. Uskrs je inače vrijeme kad Šember vadi vino iz amfore nakon visemjesečne maceracije uz koju se odvija i alkoholno vrenje. Ovaj rajnski rizling bio je na pokožici u amfori od berbe 2011. do Uskrsa 2012., potom je prebačen u za to posebno naručenu bačvu od 370 litara zapremnine i tu je prije punjenja proveo gotovo dvije i pol godine. Ali, Zdenko Šember ima još jednog asa u rukavu: isti taj rajnski rizling (isti vinograd, ista berba, izvrsno vino!) ali maceriran tri tjedna u otvorenoj kaci od hrastovine i potom ostavljen na dozrijevanju do kraja kolovoza 2014. u velikoj bačvi. Promocija će najvjerojatnije biti na festivalu Zagreb Vine & Culinaria.com 2014 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, a izlazak na tržište očekuje se oko Nove godine. U posjetu Šemberu bio je vinogradar/vinari ili, kako on najradije kaže, kmet s Collija Damijan Podveršič (na slici su Podveršič, Zdenko Šember i sin mu Nikola te Damijanov prijatelj Davide Zedko), koji također radi vino od bijelih sorata uz maceracije s fermentacijom te s dugim dozrijevanjem u velikim bačvama, i vrlo se pozitivno izrazio o rajnskome iz amfore i ovome iz velike bačve.

 Inače, kod Šemberovih je proradila nova pečenjara! Obitelj Šember se vrlo uspješno bavi i ugostiteljskom ponudom na svom gospodarstvu u Donjim Pavlovčanima (potrebna je najava!). Preporuka: uz Zdenkovo vino, dakako najprije pjenušac kao aperitiv – bakin kruh, Ivankino pečenje i dedine mesne prerađevine! A sada dakle, još i jela s roštilja, ražnja, ispod peke… Šemberi su najozbiljnije shvatili najnovije objavljenu inicijativu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365 dana, tj. turistička sezona u Lijepoj našoj kroz cijelu godinu i po cijeloj zemljiu, a ne samo preko ljeta duž naše jadranske obale.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 POTRAŽNJA ZA PJENUŠCIMA – Široki smiješak i brk veselo uvijen prema gore: Zvonimir Tomac sa suprugom i s jednim od svojih distributera ne nekolicinom zajedničkjih prijatelja: Classic extra brut i Diplomat spremni za isporuku!  Je li baš točno da u nas potražnja za pjenušcima nije velika i da se praktički ne može prodati skuplja butelja vina? Čini se da nije, možda su krivac za taj dojam više od gospodarske krize ili eventualno općenito slabijeg afiniteta prema pjenušcima uopćeno slabija ponuda visokokvalitetnih domaćih pjenušavih vina, te butelja s vinom kvalitete koja i podnosi višu cijenu, zatim nedovoljan marketing proizvoda kao i stupanj zalaganja pojedinih distributera i ugostitelja da plasiraju proizvode prodaja kojih zahtijeva veći angažman, kod ugostitelja lako moguće i to što najčešće znaju pretjerati s cijenom butelja u svom lokalu …OLYMPUS DIGITAL CAMERA

TRADICIJA SE NASTAVLJA – Obitelj Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskoga bogme stalno ima posjetitelje i iz inozemstva. Dođu ih obići i upoznati gosti iz vana koji popiju njihove pjenušce i mirno vino u nekom od restorana na našoj obali pa se zainteresiraju za adresu proizvođača i eto ih kod Tomčevih u podrumu. Baš iz takvog slučaja rodilo se jedno lijepo prijateljstvo između Christiana Zwickerta iz Alsacea i njegove gospođe Oksane Sadžik, inače rodom iz okolice Prnjavora u Bosni ali već godinama na radu u zubarskome sektoru u Njemačkoj na granici s francuskim Alsaceom. Prije nekoliko godina u Opatiji par je u restoranu pio vina od Tomca, toliko su im se dopala da su htjeli upoznati vinara. Otad svakog ljeta kad provode godišnji odmor u Bosni na obiteljskome imanju Sadžićevih naiđu u Donju Reku na degustaciju Tomčevih novih berbi ali i da pokažu vina francuskog podruma Château de la Font du Loup iz Châteauneuf-du-Papea za koji Zwickert radi. I ovog ljeta Christian i Oksana stigli su Tomcima u posjet, donijeli su na kušanje kapljicu iz 2013. koju je Zwickert napokon počeo u nešto većoj količini raditi od grožđa iz vinograda (3,5 ha) što ga je prije pet godina zasadio u okolici Prnjavora, sorte su Rizling rajnski, Pinot crni i Syrah…

Susreti su i više od druženja – prigoda za usporedbe hrvatskog i francuskog bijelog i crnoga vina ne samo po kakvoći nego i po pristupu (naša jednosortna, francuski cuvéei, vino iz Châteauneuf-du-Papea izvorno nastaje od oko 13 sorata!), te vina iz okolice Zagreba i okolice bosanskog Prnjavora od istih sorata (rajnski rizling, crni pinot) kao i nekih vinskih posebnosti dvaju proizvođača (Tomac, Zwickert), od tih posebnosti valja spomenuti Tomčeve pjenušce i uradke iz amfore i Zwickertovu na prvo razmišljanje i naizgled nespojivu ali, ispalo je, dosta zanimljivu kombinaciju bosanskih crnog pinota i syraha. Logično je da Tomca zanima što eno-verzirani Francuz, ponosit na čuvene šampanjce svoje domovine, misli o njegovim pjenušcima (čulo se puno pohvala), a zanimalo ga je, kao i sve nas, što francuska ruka može, posebice u domeni crnoga vina, napraviti u sjevernoj Bosni. Zwickerta je dakako zanimalo što će naš renomirani vinar i neki njegovi kolege reći o njegovim uradcima (rizling dosta drukčiji od Tomčevoga, crni pinot – dosta sličan Tomčevome, te pinot noir & syrah).

Tomac i ZwickertiTomci, koji su uz pomoć rodbine i prijatelja baš toga dana brali kruške viljamovke za produkciju rakije viljamovke, pobrinuli su se za meso, i ubrzo nakon što se cijela ekipa okupila i krenula degustacija, jezične barijere pale su, štaviše uz hrvatski i francuski čuli su se – još i njemački i engleski!…   ♣

SuČ – Rujan / September 2014

 

 

 

 

GRUZIJSKE AMFORE i DINGAČ NA PLEŠIVICI: PUNI, i PRAZNI, OBITELJ IVANČIĆ!…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

STRAST PREMA BAKHOVU NEKTARU! MANJE EKSAJ, VIŠE SEKSAJ! TKO SE S NAMA DRUŽI, ŽIVOT MU JE DUŽI…

U sjeni nekolicine najafirmiranijih vinogradara/vinara, u Plešivičko-okićkom vinogorju djeluju dvojica kreatora plemenite kapljice okrenuta ne tržištu i komercijali, nego sebi, prirodi, prijateljima. Na etiketi su to lijepo naznačili: obiteljsko punjenje i pražnjenje! Prijateljima će rado otkriti srce u s dušom uređenom malenom podrumu u familijarnoj kući u sklopu koje je inače nekad bila i mesnica, a koja je smještena uz crkvicu u selu Plešivica, poprilično visoko na brdu Plešivica ponad Jastrebarskoga.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAntonio i Zvonimir Ivančić: pomaknuti plešivički vinski duo. Bolja komunikacija između strica i nećaka nego između oca i sina! Tonijeva i Zvonkova ljubav: vina iz amfore i žuto vino (vin jaune) iz francuske oblasti Jura

Podrumčić veličine valjda desetak kvadrata krije, čini mi se, petnaestak bačvica poredanih sa strane, uz zidove, te u sredini stol komotan za četvoricu dok sjede, a uz postavljenih nekoliko svjećica metnutih, dakako, u čašu – idealan za DVOJE!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrumčić obitelji Ivančić na Plešivici. U sredini prostorije: stol za četvoricu, a kad se zapale svijeće – idealno za DVOJE. Ideja: ovdje, jednog po jednoga, dovoditi – daleko od očiju drugih – parove koji bi to trebali i trajno postati, mladoženje i mladenke, supružnike umorne od uobičajene i dosadne svakodnevice, željne, možda, i bračnog oporavka!…

Romantični starinski ambijent u bačvicama na njegovanju/dozrijevanju čuva ono što drugi plešivički vinari kao vrstu nemaju, odnosno neki imaju tek djelomice – vina iz nekoliko različitih berbi grožđa bijelih sorata dobivenih tradicijskim gruzijskim načinom s višemjesečnim maceracijama u amfori, te – dingač! Nazvan – U šest ujutro

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU istoj bačvi zasad četiri berbe – 2010., 2011, 2012. i 2013. Cilj je dostići 27 berbi! Tko živ – tko mrtav!

I bijelo grožđe na Plešivici i grožđe Plavca maloga na Dingaču, koje se bere u punoj zrelosti te po koje se ide hladnjačom, otkupljuje se, ali u oba slučaja od pomno izabranih vinogradara koji vinograde imaju na boljim pozicijama, za koje se zna i u koje se ima povjerenja da u trsju rade u skladu s prirodom, dakle na prirodi prijateljski način te da ne forsiraju prinose, a ono U šest ujutro za etiketu dingača izabrano je stoga što se grožđe počinje brati u šest sati ujutro i količina koja je u ovome slučaju dostatna pobere se prije bilo kakve moguće povišene vanjske temperature  što ju je bolje izbjeći.

Dvojac kojega bi se moglo nazvati Duo dva mladića, naime jedan je i po godinama mlad a drugi je mlad srcem i dušom, u stanju je pokazati u tom svom simpatičnom mini-podrumu nešto što drugi vinari sasvim sigurno nemaju: u jednoj nešto većoj bačvi pomiješana, na mami, matrici, vina od bijelih sorata s Plešivice iz nekoliko posljednjih berbi, od 2010. do, zasad 2013, cilj je dostići 27 berbi! Naime kako u nekom trenutku dio količine iz te bačve izvade, tako odmah posudu zapune s vinom najnovije berbe. Neka vrsta španjolske solere – dodavanje mladog vina na staro – ali na plešivički način! Želja je vidjeti kroz taj pokus počet prije koju godinu kako će se vino ponašati ovakvim pristupom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERACopanjak, te sir na kockice, uz vina iz amfore

U vinsku proizvodnju krenuli su iz drugih djelatnosti – jedan iz sektora proizvodnje rashladnih uređaja za ugostiteljstvo a drugi kao djelatnik (sada je i čelnik) jaskanskog poduzeća Imaht za uvoz i prodaju viličara i gruzijskih amfora – kao čisti amateri. Naime, veliki su ljubitelji plemenite kapljice mada ne baš i ovih današnjih konvencionalnih eno-uradaka što nastaju uz razna eno-pomagala i više u podrumu nego u vinogradu, ali i htjeli su obnoviti dugogodišnju tradiciju vinogradarenja i vinarenja u njihovoj obitelji, prekinutu 2003. smrću tadašnjeg pater familiasa. Potomak Zvonimir Ivančić prihvatio se vinske produkcije 2004., a njegov nećak Antonio, sin Zvonkova brata Mirka, pridružio mu se 2007. I, s proizvodnjom ide im dobro! Strica Zvonka i nećaka Antonija resi nešto što bi svakako moralo biti osobina svakog, i profesionalnog vinara: velika strast, te sklonost istraživanjima. A njih i provode, evo, uz spomenutu plešivičku soleru, konkretno, vezano uz dužine maceracije s alkoholnom fermentacijom bijelih sorata u amfori i u otvorenoj drvenoj kaci, zatim uz dužine njegovanja vina dobivenih u amforama – inače zakopanima u dvorištu obiteljske kuće strica Zvonka – u staklu i u malim hrastovim bačvama hrvatskih i francuskih proizvođača, a i uz izdržljivost vina bez dodavanja SO2…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAntonio Ivančić, nevjerojatna strast: sivi pinot maceriran pola godine, uz fermentaciju, u amfori!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAToniju Ivančiću na najbolji se način pridružio marketingaš Marko Đuračić, koji je, uz vina, ponudio nekoliko specijaliteta svoje kuhinje

 Danas-sutra Zvonko i Antonio možda postanu i robni proizvođači…

Kod Antonija Ivančića u podrumu kušali su se Amfora 2013 (sivi pinot, pretočen iz amfore u staklenu posudu, te isti sivac stavljen na dozrijevanje u rabljeni barrique u kojemu će biti ukupno tri godine), zatim Amfora 2012 (sivi pinot 30 % te sauvignon i chardonnay 70%, maceracija je bila sedam mjeseci, isto vino je u rabljenom barriqueu hrvatske proizvodnje i – ono koje se pokazalo boljime – u rabljenom francuskome barriqueu, ukupno će u bačvicama biti tri godine), pa Amfora 2011 (sivi pinot i sauvignon, devet mjeseci u amfori, potom 20 mjeseci u rabljenoj bačvici), Sauvignon Starjak 2011 (2,5 tjedna maceracije s alkoholnim vrenjem i tri godine u bačvici), onda Amfora 2009 (sivi pinot, sedam mjeseci amfore i 24 mjeseca bačvice), Amfora rajnski rizling 2008 (šest mjeseci amfore i tri godine rabljenog barriquea), Amfora 2008 Plavuša (sivi pinot i sauvignon, jedan mjesec u amfori i tri godine u rabljenome bearriqueu). U domeni crnoga bila su tri dingača, iz 2013, 2012 i 2011., sva tri još su u bačvici. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKlet Zvonimira Ivančića uz vinograd na Čekolnici. Kao iz bajke. U području cvičeka u Sloveniji ovakve kleti u kojima su kuhinja, dnevna soba i spavaća soba te, dolje, vinski podrum, domaćini iznajmljuju turistima, interes stranaca za boravak od nekoliko dana u mirnom i živopisnom idiličnom vinogradarskom ambijentu vrlo je velik

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKuhinja u  Ivančićevoj kleti na Čekolnici

OLYMPUS DIGITAL CAMERADnevni boravak

OLYMPUS DIGITAL CAMERASpavaća soba. Drvenarija: izrada Zvonimira Ivančića!

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAZamka na ulasku: gost dobije čast da otključa ulazna vrata, a čim okrene ključ u bravi zahvaljujući unutra postavljenom mehanizmu koji aktivira prskanje vode prema van ostane – otuširan. Naravno, u kuću treba ući opran!

                   SuČ – Rujan / September 2014

VINO LJUBLJANA 2014: NOVI START / AGRA GORNJA RADGONA: OBILJE DELICIJA

Vino Ljubljana

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ČINI SE DA JE u OŽIVLJAVANJU SAJMA u GLAVNOM GRADU DEŽELE, NAKON ŠEST GODINA PREKIDA,  GOSPODARSKO RAZSTAVIŠČE IMALO VIŠE SREĆE NEGO ZAGREBAČKI VELESAJAM s OPORAVKOM POSRNULE VINOVITE

Ljubljansko Gospodarsko razstavišče krenulo je 2014., nakon nekih šest godina stanke, u oživljavanje svojega nekad vrlo cijenjenog međunarodog sajma Vino Ljubljana, koji je više desetljeća bio središnja sajamska manifestacija posvećena plemenitoj kapljici na prostoru što ga obuhvaćaju zemlje nekad u sastavu Jugoslavije te neposredni susjedi navedene bivše države. Krajem lipnja 2014. u glavnome gradu Dežele održano je obnovljeno međunarodno cjenjivanje vina, a početkom rujna i sajamska priredba.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa obnovljenom, 50 godina starom sajmu Vino Ljubljana središnje mjesto u dvorani imala je kuća za vino in pohištvo za vino Špenko, naširoko znana kao proizvođač drvenih ukrasnih kutija za butelje. Na štandu Špenka bilo je više raznih izlagača, od vinara do izdavača vinskih publikacija, među kojima se našao i MAM-VIN iz Zagreba, izdavač revije Svijet u čaši. Uz časopis pokazali smo i detalje iz nekih naših akcija, primjerice Zlatni vinarKuharevo vino. Vlasnik Dare Špenko bio je u punom elementu, s vinskom kraljicom!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠpenko je ugostio ne samo slovenske vinare nego i one iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Na slici s vinskom kraljicom su Davor Zdjelarević, koji je napustio imanje u Stupniku i osnovao novo poduzeće ZWS – Zdjelarević Wine Selection te prezentirao nova vina pod svojim prezimenom, zatim Nenad Vujošević s posjeda Bura iz Podgorice (lijepi vranac Plato 2011), kao i Dušan Jelić, bloger iz Beograda, koji je prezentirao vina Aleksandrović iz Oplenca u Šumadiji. Božidar Aleksandrović osvajač je jedne od šampionskih titula na ocjenjivanju Vino Ljubljana 2014 za vino Trijumf Gold 2012 (sauvignon 85 posto, bijeli pinot 10 i rajnski rizloing pet posto). I to vino bilo je na sajmu na kušanju!

U više navrata u prilozima na blogu www.suhiucasi.wordpress.com i u reviji Svijet u čaši  (www.svijetucasi.com ) uspoređivao sam taj pokušaj Gospodarskog razstavišče s onime Zagrebačkog velesajma, koji je htio oporaviti duboko posrnulu Vinovitu. Uspoređuju li se ljubljanski i zagrebački slučaj sada, moglo bi se reći da su Slovenci, barem s ovom, prvom obnovljenom priredbom, imali više uspjeha. Vidjet će se kako će stvari teći dalje.

 Daleko je izgled ovoga remakea od onoga nekadašnjeg vinskog sjaja na Razstavišču, kad su domaćim i međunarodnim izlagačima bile popunjene sve dvorane – ovaj put sajam se odvijao samo u dvorani A. Vrlo važno: degustacijske čaše bile su sada male, debela stakla i neugledne kao da su se birale za piknik u prirodi na livadi… Na to je bila velika zamjerka izlagača i publike. Zatim, posude za odlijevanje vina nedostajale su,  a problem je bio i s ledom za hlađenje butelja…,  međutim to je, ako ne u potpunosti a ono djelomice, u dva posljednja dana sajma ispravljeno, barem u prostoriji u kojoj su smješteni vinari. Budući da je zamijećeno da je puno manje posjetitelja nego kod vinara, koji su bili dosta nagurani u dvorani predviđenoj za njih, došlo i zadržavalo se u dvorani gdje su izlagali ponuđači hrane, očito je da je trebalo malo bolje napraviti raspored izlagača, uglavnom iz ovoga se može izvući pouka za sljedeću godinu.

Kao vrlo simpatično valja istaknuti unutar jednoga stila s drvenom građom konstruirane štandove. Ohrabruje odziv izlagača, ako ne, još, brojem (bilo ih je oko 200) a ono imenima, te odziv publike, bitno veći u prostoriji gdje je bilo vino nego u prostoriji  gdje su pod nazivom Festival Okusa predstavljani delikatese, restoranska i turistička ponuda, ali i stari automobili iz pedesetih godina i razni stari predmeti, mješovita roba unutar izložbe Nostaglija, pridodane sajmu Vino Ljubljana prigodno uz njegovu 50. godišnjicu,

Gospodarsko razstavišče zaigralo je na kartu mladih i priredilo program Mladi i vino kroz koji se, s jedne strane htjelo nove generacije više zainteresirati za vino edukacijom o tome kako vinu pristupati, kako ga degustirati, kako mu prepoznati vrijednosti u enološkom, hedonističkom i zdravstvenom smislu a i kako ga sljubljivati s jelom, te, s druge strane, ukazati na alkoholnu opasnost od prekomjerne konzumacije. Pod nazivom Žene i vino predstavile su se supruge i partnerice uspješnih slovenskih vinara koje su govorile o kulinarici i o svom viđenju konzumacije plemenite kapljice kao i o sljubljivanju Bakhova nektara s jelima, no i o važnoj ulozi što je mame, bake, kćeri imaju na obiteljskom posjedu, bilo izravno u produkciji vina, bilo u marketingu i plasmanu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa Festivalu okusa: štand Vuglec-brega iz Vugleca ponad Krapinskih Toplica bio je relativno dobro posjećen, a kako i ne bi kad je raspoloženi Boris Vuglec točio svoj pjenušac Baronium. Uz ljubljanske ljubitelje vina tu su se na kušanju našli i vinogradar i vinar s Bizeljskoga Janez Šekoranja, zatim Ivica Kovačević, predsjednik Udruge vinara Dalmacije i zastupnik kuće Jako-Vina s Brača (izlagao je na štandu Špenka, kao i obitelj Plenković), te enolog i proizvođač vina Leo Gracin Inače, od hrvatskih vinara na sajmu Vino Ljubljana nastupio je i Moreno Degrassi, a od proizvođača delicija tvrtka Zigante Tartufi

Sajam Vino Ljubljana bio je, inače, prodajnog karaktera, konkretno posjetitelji su uz ulaznicu dobivali po tri kupona, svaki za po jednu degustaciju, i ako su htjeli kušati još, nove bonove morali su platiti (slavenska duša bila je ipak iznad komercijalne: vinari su dali kušati vino i bez da traže kupon), k tome na sajmu se izravno od izlagača moglo kupiti vino za ponijeti kući, organizator je čak pokrivao trošak parkiranja onima koji su kupili barem po šest butelja a auto im se nalazio na parkiralištu Gospodarskog razstavišča! Organizator se još i dogovorio s lancem trgovina prehrambenom i mješovitom robom TUŠ da odmah nakon ocjenjivanja vina na posebnim policama izloži na ocjenjivanju Vino Ljubljana 2014 odličjima okićene butelje i ponudi ih po specijalnim popusnim cijenama. ♣

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAJožef Prus iz Krmačine u Beloj krajini, odmah ispod naše Vivodine, specijalist za visoke predikate posebice od Sauvignona i Muškata žutoga: bez predaha samo niže zlata i šampionske titule. Najnoviji su upravo s ocjenjivanja u Ljubljani (Vino) i u Gornjoj Radgoni (Agra). Kod njega se mogla kušati i vrlo lijepa frankovka, Inače, on ima i lijepi lovrijenac!  OLYMPUS DIGITAL CAMERAKonzorcij za kraški teran iz Sežane zauzeo je popriličnu izlagačku površinu. Na slici su Pupis, Milena Tavčar, Primož Štoka, Edvin Širca

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Njemačke predstaviti vino Argentine došao je Juan Manuel Höfferle, čiji je otac porijeklom iz Slovenije ali je dugo živio u Njemačkoj i tu se vjenčao s Argentinkom, otud neobične kombinacije imena i prezimena, zemlje gdje Höfferle mlađi živi i zemlje čija vina prezentira u njoj i drugdje u EU (uvoznik je argentinske kapljice u Njemačku), kao i zemlje za koju ga veže očevo porijeklo i u koju je sada došao izlagati. Moguće je da ga vidimo i na devetom Festivalu Zagreb Vino.com krajem studenoga 2014. u zagrebačkoj Esplanadi

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa ovome sajmu u Ljubljani posjetitelji su uz ulaznicu dobili po tri bona za degustaciju, ako su htjeli kušati još morali su dokupiti bonove. Ali komercijala nije i dotukla toplu slavensku dušu: ne samo da su vinari dali vino na kušanje i ako niste predočili bon, nego su, kao ovdje vinar Štoka, i pozivali / nagovarali na kušanje!

 ___________________________________________

Agra logic

ZANIMLJIVA TRŽNICA – SIR, SALAMA, MASLINE, ULJA, VINA…

Vrijedilo je doći u Gornju Radgonu, na međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra, ove godine 52. po redu. Na mjestu dodira četiriju država – Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske krajem kolovoza na ukupno 68.300 četvornih metara izložbene površine (23.000 u dvoranama i 27.000 vani, posebno su još 3000 m2  izložbene površine sa životinjama i 15.300 m2 nasada s uzorcima) susrelo se 1750 izlagača iz 29 zemalja. Predstavljeni su, kao i uvijek, vrhunski prehrambeni proizvodi, vina i druga pića, mehanizacija za vinogradarstvo i ostalu poljoprivredu, kao i za šumarstvo najuglednijih globalnih marki, oprema za prehrambenu industriju, vinarstvo, sjemenska roba, stočna hrana, sredstva za zaštitu bilja i životinja kao i razne domaće životinje namijenjene prehrani. Predviđeno je bilo više od 150 strukovnih skupova, poslovnih i društvenih događanja. Osobito zanimljiva za širu javnost bila je Tržnica Agra s ponudom raznovrsnih poljoprivrednih proizvoda, zatim Agrina kuhinja u kojoj su svakodnevno vrhunski chefovi prigotavljali svoje specijalitete, kao i degustacije vina, bogatije nego inače s obzirom da je ove godine međunarodno ocjenjivanje Vino Slovenija u sklopu sajma Agra slavilo 40. obljetnicu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATržnica Agra: bogatstvo sira

OLYMPUS DIGITAL CAMERALjeto – lijep izbor raznog povrća! OLYMPUS DIGITAL CAMERAS raznim vrstama salama iz Gorizije je stigla kuća Bernardis. Bile su tu salame od domaće i divlje svinje, jelena, magarca, salama s češnjakom, s crnim tartufom, a jedna i s dodatkom poznatog talijanskog vina barolo!

OLYMPUS DIGITAL CAMERATvrtka Gea prezentirala je desetak vrsta ulja – inka inchu, pa od buče hladno prešano, od prženih bučinih koštica, maslinovo ulje ekstra djevičansko blago i pikantno, ulje od lana, ulje od konoplje, oraha, repice, sezama, suncokreta… Vrlo zanimljiva ulja od lana i konoplje!

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAS juga Italije: desetak različitih tipova maslina, sušene rajčice te češnjak u marinadi!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERATalijani imaju pizzu, Slovenci prlešku gibanicu (slika), mi imamo peru, strepu, višku pogaču, ali svi najčešće jedemo – pizzu!

OLYMPUS DIGITAL CAMERASonja Erčulj, Puklavec Wineries: kakva uvjerljiva reklama za Furmint  i Sauvignon Gomila!

 Poseban dio posvećen je bio i pivi!

Iz Hrvatske su kao izlagači najavljeni Arosa Grande iz Sesvetskog Kraljevca, Čalopek strojarstvo te Udruga poduzetnika i obtnika  iz Nedelišća, OPG Sokić iz Cernika, Petrokemija Dioničko Dunja, PSC Ferenčak iz Križevaca, Tasali i Var iz Zagreba, kao suizlagač Sladorana dd. iz Županje. Prošle godine veliki štand imao je i Agrokor, ove godine odustao je od izlaganja…   ♣

suhi_2014_1 copy

 

Ekologija na djelu/VOĆE i POVRĆE PO MEĐIMURCU STEINERU

OLYMPUS DIGITAL CAMERADossier rajčica

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROTIV PLASTIKE NA TANJURU

Rajčica, paprika, još poneko povrće pa i voće kroz cijelu godinu?… E, pa to – osim ako vas ne smeta uvoz zaštitnim tretmanima debelo podvrgnutoga voća i povrća i ako vas ne brine odakle je ono porijeklom te ako ste spremni na domaću i stranu plasteničku plastiku na tanjuru – ne ide! Jednostavno stoga što voće i povrće ima tek u pojedinom mjesecu ili unutar par pojedinih mjeseci u godini svoju punu sezonu, onda kad prirodno najbolje dozrije i kad je najokusnije, kad se i može istinski uživati u njemu. Ali, koliko danas ljudi uopće mari što jede te što kada jede, bitno im je da svježa rajčica i paprika i jagoda dostupni u nas budu primjerice baš i u – siječnju!…

Intenzivni uzgoj voća i povrća posebice u konvencionalnim zatvorenim plastenicima, u nekim slučajevima čak i ne i na zemlji nego na vodi, i u gustom nasadu da se po jedinici površine ostvari veći prinos (a takav način zahtijeva i povećani broj zaštitnih prskanja!), omogućava dobivanje maltene svakoga ploda posvuda u tijeku cijele godine, a to, te genetski modificirani proizvodi na tanjur donosi upravo plastiku, kemiju, neprirodnost kao i arome i okuse što su surogat naspram onih u zdravo uzgojenome i u punoj prirodnoj sezonskoj zrelosti ubranome plodu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABernarda Orehovec, naša najpoznatija biodinamičarka, striktna sljedbenica Međimurca Rudolfa Steinera

Sezona rajčice nastupa ljeti, uz dosta sunca: rajčica s vrta biva najboljom – mirisna, sočna, slatka. Tako to bude kroz kolovoz pa u slučaju pogodnoga vremena i kroz rujan. Bez obzira na to što su veliki problem baš i za rajčicu ove godine skrojili meteo-uvjeti s puno kiše tako da su danak u količini i okusu oteli peronospora i pepelnica – ipak, znatno manje kod onih starih, tzv. starinskih sorata a dosta više kod novijih, modernih sorata – treba(lo je) u punoj sezoni tog povrća doći i vidjeti, omirisati i kušati rajčice i paprike – i to upravo od više tih starih sorata tako da su boje, oblici i okusi plodova dosta različiti – kod obitelji Orehovec na jedan od njena tri vrta, primjerice ovaj od oko jednog hektara kod Čakovca.

Bernarda i Josip Orehovec te njihovi unuci sljedbenici su koncepta biodinamičke poljoprivrede po kojemu se, nakon što se otisnuo iz rodnog Međimurja u Europu, na svjetskoj razini proslavio Rudolf Steiner. Orehovci, koji, kako čujem, tijesno surađuju s dr. Marijanom Joštom i njegovom suprugom Vesnom kao nositeljima projekta na stvaranju popisa raznih starih sorata a koji je od Hrvatske zatražila Europska Unija, uz rajčicu uzgajaju još i buče, kukuruz, grah, zelje, brokulu, cvjetaču, krastavac, jabuke – imaju je čak 100 različitih sorata, kruške – pedesetak sorata, višnje, šljive, kupine, maline.

OLYMPUS DIGITAL CAMERARaskoš paprike. Na biodinamičkom posjedu Orehovčevih mnogo je starih sorata toga povrća

Čakovčanka Bernarda Orehovec, koja uz to što je osobno 100 posto uključena u rad na zemlji a potom i u preradu ubranih plodova u polutrajne i trajne proizvode poput ukiseljenog povrća i poput raznih slanih i slatkih namaza te koja drži predavanja i podučava o biodinamičkoj poljoprivredi, i voditeljica je društva Duga plus za razvoj biodinamičkog gospodarenja. To Društvo broji oko 30 članova iz cijele Hrvatske. Bernarda se angažirala i u ustroju posebne biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, i nekolicini Roma na svom posjedu dala mogućnost da pod njenim strukovnim nadzorom uzgajaju povrće i voće. Orehovci su uključeni i u projekt Restoran Domaća hrana, vezan uz ugostiteljski objekt s ponudom jela na bazi ekološki uzgojenih namirnica i prerađevina od njih, koji bi se početkom listopada trebao otvoriti u Čakovcu. U sklopu toga objekta bila bi i prodavaonica svježih plodova te raznih prerađevina od povrća i voća iz biodinamičkog uzgoja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAImanje Orehovčevih: crveni grah!

OLYMPUS DIGITAL CAMERABernarda Orehovec uvelike se angažirala na osnutku biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, a nekima je omogućila i da, pod njenim nadzorom i uputama, uzgoj imaju na njenom posjedu

Pitam: ne strahuju li od neisplativosti, tj. da naš potrošač možda neće moći podnijeti cijenu povrća iz eko uzgoja koja je obično viša od one od konvencionalno dobivenog proizvoda, a Josip Orehovec veli da razumno formiranje te, više cijene nije problem, dakle sve dok je cijena nekog proizvoda uzgojenog biodinamičkim načinom od 50 do najviše 100 posto skuplja od proizvoda iz konvcencionalne produkcije. Problem su, upozorava, pohlepni pojedinci koji cijenu napuhnu 200 do i 300 posto… Orehovec, koji takvo pretjerano dizanje cijena smatra neopravdanim, napominje i to da četveročlana obitelj može u sustavu biodinamike vrlo solidno živjeti od jednog hektara terena, ali, dakako, s time da se –  jako puno i pažljivo radi.

Razgovorljiva gospođa Bernarda, sa 70 godina na plećima, većma se vani školovala za biodinamiku po Štajneru, a educirala se i educira se još konstantnim praćenjem strukovne literature i pohađanjem predavanja, seminara, naime dakako ovdje znanje treba obogaćivati stalno, pogotovu želi li se dobiti certifikat o eko-proizvodnji, te puca li se i na međunarodni certifikat o biodinamičkoj proizvodnji. Bernarda je 1998. godine položila tečaj za vinogradara/vinara ali ju je, iako ima obiteljski vinograd, ipak više zanimalo povrće i voće pa se posvetila njima. Od nedavno posjeduje svjedodžbu uzgajivača voća, povrća i cvijeća u zatvorenom prostoru. Problem je za Orehovce bilo to što kao mali obiteljski pogon zbog obilja posla koje treba na vrijeme obaviti na zemlji – imanju od ukupno 3,5 hektara, ali i oko pravovremene prerade ubranog voća i povrća, sebi nisu mogli dopustiiti tolika putovanja po vani i češća izbivanja, inače bi Orehovci danas bili nositelji certifikata Demeter.

Orehovec JosipJosip Orehovec veli da od jednoga hektara poljoprivredne kulture u biodinamičkom uzgoju može sasvim dobro živjeti četveročlana obitelj – uz uvjet da se na zemlji mnogo radi!

 BIODINAMIKA

Biodinamika – što je to?

Biodinamika je duhovno-etičko-ekološki pristup poljoprivredi, proizvodnji hrane i prehrani. Po prvi put u javnosti se ozbiljnije o njoj počelo govoriti u ranim dvadesetim godinama prošlog stoljeća, zahvaljujući dr. Rudolfu Steineru (1861-1925), kojega, rođenog u Međimurju, obično nazivaju austrijskim piscem, edukatorom i socijalnim aktivistom čija filozofija se naziva antropozofija. Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće uspješnih vrtova, farmi, vinograda i poljoprivrednih zahvata svih vrsta i veličina na svim kontinentima, u najrazličitijim ekološkim i ekonomskim okolnostima.

Poljoprivrednici okrenuti biodinamici nastoje na svojim farmama stvoriti skladan eko-sustav koji generira zdravu namirnicu i stvara plodnost što je više moguće od izvora unutar same farme, dakle bez odnosno uz minimum unošenja proizvoda sa strane u sustav. Preparati napravljeni od biljaka uzgajanih na imanju, raznih trava, zatim minerala rabe se da održe ili vrate poljoprivrednim kulturama vitalnu snagu, da povećaju prehrambenu vrijednost plodova kao i da poboljšaju okus namirnice. U svome radu biodinamičari određene postupke nastoje izvesti u skladu sa stanovitim utjecajima svemira na tlo te na život bilja i životinja.

Steiner_um_1905Rudolf Steiner, otac biodinamičke poljoprivrede

Biodinamičke inicijative nastoje spojiti tri elementa – ekološku, socijalnu i ekonomsku održivost.  Biodinamika je dakle ne samo holistički sustav u poljoprivredi nego i značajan pokret prema novom razmišljanju i postupcima u svim aspektima vezanim uz poljoprivredu i hranu, prehranu, ambijent.

U ranim dvadesetima prošlog stoljeća grupe poljoprivrednika zabrinutih zbog onečišćenja tla i sve izraženijih zdravstvenih problema biljaka i životinja potražili su savjete o tome što činiti od Rudolfa Steinera, koji je cijeli svoj život utrošio na istraživanje djelovanje raznih sila u prirodi. Biodinamička poljoprivreda začeta je nizom Steinerovih predavanja održanih 1924. na imanju Schloss Koberwitz, u Šleskoj, tada u Njemačkoj, riječ je o dvorcu Kobierzyce jugozapadno od Wroclawa u današnjoj Poljskoj.

Osnovna Steinerova teza je postojanje životne snage u poljoprivrednim kulturama i tlu, mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem biodinamički uzgojene hrane u organizam unosi svemirske sile koje su djelovale/djeluju na biljke i životinje. Inače, posredno, preko planeta, na Zemlju i na pojave na Zemlji utječu i zvijezde.

Steinerova filozofija priklanja se podržavanju tradicijskih starih i već na lokalnu mikroklimu i mikrookolnosti naviknutih i prilagođenih sorata odnosno pasmina, te plasmanu sezonski zrelih proizvoda, prvenstveno kroz lokalnu distribuciju. Steiner je propagirao uporabu, za gnojidbu, fermentiranog stajskog gnoja, a za zaštitu poljoprivrednih kultura od nametnika komposte od raznoga bilja, dakle pripravke izrađene isključivo od prirodnih materijala i na specifičan način. Upozoravajući da je hranjivost živežnih namirnica opadala, tvrdio je da je to zbog umjetnih mineralnih gnojiva i pesticida koji oduzimaju životnost bilju, stoga je bio žestoki protivnik umjetnog gnojiva i kemijskih preparata. Opisao je posebne načine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu svemirskog i hranidbenog. Rudolf Steiner na predavanju u dvorcu Kobierzyce dao je upute za izradu biodinamičkih pripravaka, koje su razvijali i primjenjivali najprije sami antropozofi, a kasnije i svi ostali.

220px-Rudolf_Steiner_Geburtshaus,Donji_Kraljevec,_CroatiaRodna kuća Rudolfa Steinera u međimurskom Donjem Kraljevcu

Iako se navedene snage i sile ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, biodinamička poljoprivreda je pozitivno prihvaćena u praksi kao poseban oblik ekološke poljoprivrede. Uskoro nakon tih predavanja u Koberwitzu osnovana je skupina pod nazivom Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje zacrtanih smjernica i načela. Savez Demeter, tj. udruga za praćenje uzgoja i izdavanje certifikata za farme i proizvode na kolosijeku biodinamike, osnovana je 1928. godine. Nekoliko godina nakon kobervickog tečaja biološko-dinamički pokret počeo se širiti i izvan Njemačke u ostale europske zemlje, i u ostatak svijeta.

Njemački antropozofi Maria Thun i Matthias K. Thun kroz čitavu su drugu polovicu dvadesetog stoljeća istraživali eko-načine te razvijali osnovne postavke biološko dinamičke poljoprivrede. Pokusno su obavljali sjetvu i sadnju u vremenskom skladu s kretanjima i pozicijama zvijezda u odnosu na planete, i uočili određene zakonitosti. Proučavali su hranjivost, okus te kakvoću hrane i nadgradili Steinerovu tvrdnju o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju rezultata dobivenih u tim proučavanjima svake su godine počeli objavljivati sjetveni/sadbeni kalendar, s raznim uputama za sve grane poljoprivrede.

Sredinom devedesetih prošlog stoljeća u Međimurju je djelovalo društvo za njegovanje biodinamičke poljoprivrede, koje je kasnije preraslo u udrugu za ekološku poljoprivredu i razvitak sela. U Čakovcu od 1. rujna 2001. godine djeluje Društvo za biodinamičko gospodarenje Čakovec, prvo biodinamičko društvo na području Hrvatske, a 2005. godine niknulo je još jedno. Jedan je centar osnovan 2008. godine u Donjem Kraljevcu, Steinerovu rodnome mjestu. Glavna aktivnost je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja Steinerovog djelovanja. Početkom 2011. godine registrirana je Udruga za istraživanje, promicanje i razvoj biodinamičke poljoprivrede…   ♣

Kod Bernarde OrehovecDelegacija iz Zagreba, na poljoprivrednom imanju Orehovčevih kod Čakovca: uz Bernardu i Josipa Orehovca te njihove unuku i unuka su Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, te njegov suradnik Marko Erdeljac

SuČ – Rujan / September 2014.

 

 grozdic manjigrozdic manji

Kamo na izlet kroz cijelu godinu/ HRVATSKA 365!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OVIH DANA DOSTA SE GOVORI(LO) O PROJEKTU KOJI SADA, PRED KRAJ LJETA 2014., PROMOVIRAJU NAJVIŠE HRVATSKE TURISTIČKE INSTITUCIJE, A RIJEČ JE O TOME DA SE NAPOKON u NAS KRENE OZBILJNO u PRODUŽENJE GOSTINJSKE SEZONE s PAR PROLJETNO-LJETNIH MJESECI i NA SVIH 12 MJESECI. U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM UDRUGOM G.E.T. REPORT, KOJA POPULARIZIRA TURIZAM u RURALNOME PROSTORU, EVO i PRIJEDLOGA ZA NEKOLIKO ODREDIŠTA ŠTO NE OVISE (PRVENSTVENO) o SUNČANJU i KUPANJU (NA JADRANU)

Vijesti se donekle razlikuju: najprije se čulo se da nam ova godina, zbog neuobičajeno slabog vremena, baš i neće u turističkome smislu biti tako dobra, pa ni na razini lanjske, kako se očekivalo a i nadalo s obzirom da je u nas baš kroz turizam viđen način da se ipak koliko-toliko popuni državna blagajna. Rečeno je da je, primjerice, podbacila i jedna Istra kao, već godinama, stjegonoša domaćeg turizma… U informaciji objavljenoj u medijima javnog obavještavanja odmah iza blagdana Velike Gospe kazano je pak da je od siječnja pa do početka kolovoza 2014. Hrvatsku posjetilo četiri posto turista više nego lani, te da se kolovoz u svojoj prvoj polovici u turizmu u nas pokazao jako dobrime. Već samo nekoliko dana poslije, uz napomenu da će brojke biti pouzdanije u rujnu kad se do kraja srede podaci o dosadašnjem tijeku sezone, ministar turizma Darko Lorencin navodi preko radija da će turistička godina 2014. ipak završiti dobro, posjet gostiju trebao bi biti podjednak ili možda minimalno manji nego lani, ali očekuje se porast prihoda za oko četiri posto…

Ministar LorencinMinistar Darko Lorencin optimist je glede i ove turističke sezone. Ipak, čini se da je odvijanje turizma u nas do kraja srpnja 2014. ubrzalo implementaciju projekta Ministarstva turizma RH Hrvatska 365 predviđenog da se s vremenom turistička sezona osjetno proširi na više mjeseci od onih par ljetnih

Kako će na kraju završiti, vidjet ćemo. Loše vrijeme – s puno kiše ove godine, barem je tako bilo do sredine kolovoza s time da je ipak prvi dio osmog mjeseca kišilo nešto rjeđe (makar, kad je kišilo nije bilo i manje žešće!) nego u prethodnim mjesecima – može se prihvatiti tek kao dio objašnjenja i, možda, opravdanja za eventualni slabiji domaći turistički uspjeh. Zar nam nedostaje – doduše, ne i svugdje! – rješenja za okolnosti koje u meteo-smislu turizmu ne idu u prilog? Zasigurno smo još uvijek malo previše skloni jako oslanjati se na sunce i more, a kao da nam manjka određenih solucija za goste kad sunce ljeti zakaže i organiziranih sadržaja za mjesece koji nisu ljetni.

Ne ne fali li nam, uvelike baš izravno na terenu, i prave profesionalnosti i poduzetnosti, inventivnosti u turizmu, moglo bi se reći i volje za malo više truda u mjesecima prije lipnja/srpnja i poslije kolovoza/rujna? Nije li nam se zbog mora i obilja sunca prijašnjih ljeta turizam, iako se mora priznati da je posljednjih godina znatno napredovao, ipak još uvijek tek događao? Unatoč, istina, boljim novijim rezultatima u turizmu od onih prije, u odnosu na ono što bi s obzirom na prirodni potencijal moglo i trebalo biti nije to to

Nismo li, iako to kao zemlja koja se toliko oslanja na turizam ne bismo smjeli biti, čak i ponešto bahati: znamo (u svakodnevnom govoru) omalovažavati goste jer slabo troše i jer donose sa sobom namirnice od svoje kuće (kao da to naši ne rade kad idu na skijanje u Austriju!), a ispalo je eto i to da je kao odgovor na žalbu konobaru na lošu uslugu moguće i biti odvežen iz ugostiteljskog objekta u bolnicu čak i s jače razbijenom glavom… Netko će reći: pojedinačno divljaštvo ne smije se i ne može uopćavati, međutim rezon za zabrinutost postoji jer se to dogodilo tamo gdje bi se to najmanje očekivalo – čovjek da ne povjeruje da se to zbilo u našem najturističkijem području Istri… U Dalmaciji pak malo misto smotrom ribarskih brodica sprječava uplovljavanje u svoju luku trajekta punog većma stranim gostima na putovanju s otoka na kopno, prosvjedujući tako protiv PRIVREMENOG pristaništa koje je tu određeno, a obrazloženje je da se – zbog te trajektne veze stvaraju povelike kolone automobila!… Naše turističko ponašanje u pravcu da je najbolje da nam gost ostavi svoj novac a da i ne dolazi očito još nije nestalo…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPiitamo li se, barem u dovoljnoj mjeri i na pravoj razini, zašto kao zemlja koja je najljepša na svijetu privlačimo uglavnom goste koji (ovdje) slabije troše i koji sa sobom donose namirnice iz svoje zemlje? Pitamo li se jesu li možda slabijoj potrošnji gostiju u nas ipak razlog, npr. u vanpansionskom segmentu, i naši politika cijena i, kao posljedica nebrige, slaboga truda pa i neznanja odnosno svog toga troje skupa, neučinkovitost u tome da nekom dobro oblikovanom ponudom gosta na fini način navedemo da potroši više pa da on usprkos tome što je iz džepa izvadio veću svotu novca bude i te kako zadovoljan? Razmišljamo li dovoljno i o tome da svatko kad ode na godišnji odmor voli tih desetak dana ili dva tjedna provesti u lijepom i uređenom ambijentu i u okolnostima koje zahvaljujući profesionalizmu – dobrom ustroju i ljubeznosti domaćina ne da ne potiču na gunđanje nego generiraju oduševljenje i pohvale?

Bez obzira na to što npr. Dubrovnik, koji nije prvenstveno destinacija kupanja i sunčanja nego je s adutima za cijelu turističku godinu, vrvi i što npr. paško Zrće, barem kako izgleda po izvještajima, bez problema ljeti okuplja goste željne zabave odasvud – ali to je tek ljeti a što je s Novaljom i Pagom prije i poslije? – mi, ma što god mislili o našim ljepotama i ma koliko se uzdali u naš slogan Mala zemlja za veliki odmor, jesmo li, barem zasad, društvo koje i doista hoće turističku aktivnost razviti u zadovoljavajućoj mjeri i u unutrašnjosti, zatim raširiti sezonu kroz cijelu godinu, te u svom turističkome prostoru dobiti veći broj IMUĆNIH, a to često znači i zahtjevnijih gostiju? Premali smo da bismo uspješno igrali na kartu masovnog turizma, te, istodobno, (lokalno) preNEorganizirani da bismo, unatoč uistinu prekrasnim ambijentima koje zaista posjedujemo, i ne samo za ponudu u ljetno vrijeme, dobili turističku elitu gostiju. Ovih dana i Dubrovčanin Niko Puljić, naš znani autotrkač koji sigurno može reći poneku po tome pitanju jer automobilizam, kao i tenis i jahaštvo, okuplja ipak bolje stojeće slojeve društva, na televizijskom ekranu pričao je o tome kako nemamo dovoljno prikladnih sadržaja za one s debljim do debelim novčanikom, posebno je spomenuo nautičare. Ne shvaćamo da kao mali, i s toliko ljepota, prirodnih i kulturnih raznolikosti, čemu samo valja pridodati odgovarajuće dodatne organizirane programe za turista, jednostavno moramo biti ne toliko trgovački centar, kakav smo manje-više sada, koliko BOUTIQUE, a zna se koji profil klijenata posjećuje boutique.

I bivša direktorica Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić, koja je prije dolaska na čelo HTZ neko vrijeme službovala kao šefica predstavništva HTZ u Londonu pa zasigurno ima dovoljan uvid u razmišljanja turista iz različitih slojeva društva u važnim emitivnim gospodarski inače dobro stojećim zemljama, izjavila je u jednom ovećem novinskom prilogu u nas da bismo se trebali jače orijentirati na bolje platežne goste….

Moguće je da smo, na žalost, nezreli za razinu boutiquea, dijelom i stoga što se u nas već od malih nogu naraštaji ne odgajaju (u vrtićima, školama, kod kuće…), barem ne u dovoljnoj mjeri odnosno na pravi način, da se – ne partijski i dogmatski nego iz uvjerenja, i srca prema domovini – ponose onime što su naše komparativne prednosti, da čuvaju okoliš i objekte a ne da ih oštećuju pa nerijetko i uništavaju, a dijelom stoga što aktualna gospodarska situacija bez svjetla na kraju tunela stvara na terenu mentalitet ušićari što više gdje možeš i čim prije dok možeš te prihvaćanje (relativne) jeftinoće kao referencijalne točke, a nikako mentalitet vezan uz dugoročno formiranje kvalitene ponude i mentalitet primjerenog zdravog odnosa kakvoća-cijena, kamo li mentalitet plati skupo bit ćeš i tretiran ekskluzivno, kao kralj. Kao da se ne vidi, ili se ne shvaća da kako sve tone, tako tone, dugoročno, općenito i motiviranost, pogotovu prema većim stvarima i finoći što daju moguće dobro naplativu dodanu vrijednost. Stoga i jesmo u situaciji da ljudi – oni koji imaju zaposlenje – nastoje tek odraditi najnosnovnije što treba ali većma baš ne i pobrinuti se da ponude neku dodanu vrijednost koju bi se kao ponudu moglo bez problema i gunđanja gosta naplatiti skuplje, a oni koji nemaju zaposlenje jednostavno kao da se navikavaju na to, i na sjedenje u kafiću satima s jednom kavom kao, uz mineralnu vodu, najjeftinijim pićem…

MORE ZA LJETO, ENO-GASTRO KROZ CIJELU GODINU

More i sunce veliki su magnet i moramo biti sretni zbog svojega zemljopisnog položaja, koji eto uključuje i mogućnost kupanja i sunčanja na Jadranu, ali koji uključuje i mogućnost boravka u planini kamo bi mnogi što ne podnose vrućinu ljeti rado pobjegli, a kamo bi, te padine, i zimi rado pohodili radi sportova na bijelome, lova…. Planine su stvorene za turizam i zimi, ali kod nas je zimski turizam nažalost, nerazvijen. Ruralni prostor u turizmu nije ni izbliza iskorišten koliko bi mogao biti. Sredinom ili krajem listopada završava turistička sezona na jadranskoj obali, poslije toga iole ozbiljne turističke ponude – pokoja iznimka ne čini pravilo! – gotovo da i nema. Je li moguće da kroz par ljetnih mjeseci na Jadranu od turizma zarađuju NA BIJELO (dakle ne još i na crno!) dovoljno odnosno i više nego dovoljno da nema osobite motivacije angažirati se jače i u ostalim mjesecima u godini?

Kroz cijelu godinu odlično može funkcionirati eno-gastro segment pogotovu ako je obogaćen i nekim rekreacijskim sadržajem. I naravno ako se stvar marketinški dobro obradi, odradi. Iako postoje objekti koji su privlačni i dobro posluju te poneki okupe i one vrlo dobre, platežno i te kako sposobne goste, ne bih se usudio tvrditi da je u nas – iako se stalno priča o našem vinu, našim vinskim cestama… – i taj eno-gastro dio dovoljno valoriziran…

______________________________________________

UZ VINO, i SIR! – Imamo i te kako turističkih atraktivnosti iz segmenta eno-gastronomije! Proizvoda koje kao visokokvalitetne prepoznaje i svijet.

Laguna sir srebroSirevi Laguna porečke Agrolagune osvojili su lijepa priznanja na ovogodišnjem The Nantwich Cheese Showu, velikoj smotri sireva u Engleskoj na kojoj je sudjelovalo 26 zemalja s ukupno 4455 proizvoda podijeljenih u 381 kategoriju, a u ocjenjivanju su sudjelovala 244 degustatora. Lagunin miješani sir u orahovom listu osvojio je zlato u kategoriji specijalnih sireva, Lagunin Grana Istriano u masulju od terana dobio je srebro u kategoriji sireva s dodacima, dok su posebna highly commended priznanja (visoka preporuka) dobili kravlji sir u pasti maslina i kravlji sir u tropu od terana.

OLYMPUS DIGITAL CAMERALagunin miješani sir u orahovom lišću, nagrađen zlatom, tvrdi je punomasni sir od mješavine kravljeg i ovčjeg mlijeka. Nakon 60 dana, zamata se orahovim lišćem. Miris je specifičan, aromatski ga odlikuje fina aroma oraha. Okus je pomalo slatkast, i oplemenjen blagom gorčinom dobivenom od doticaja s orahovim listom.

Srebrni Lagunin Grana Istriano iz terana punomasni je sir za rezanje, koji starenjem postaje ekstra-tvrdi sir za ribanje. Proizvodi se od pasteriziranog punomasnog kravljeg mlijeka. Sir se neko vrijeme drži potopljen u masulju Terana. Njegovo zrenje traje između 12 i 14 mjeseci. Prosječna težina koluta iznosi 11 kilograma. Agrolaguna inače ima i odličan Grana Istriano koji nije stavljan u trop (dolje).

Smisao  medalje je da je se i kapitalizira, jedan od načina može biti i kroz turizam i izvoz na kućnome pragu!

Prestižne nagrade za sireve Laguna rezultat su kontinuiranih ulaganja u proizvodnju sireva u Agrolaguni još od 2004. godine. Lani je otvoren proizvodno-turistički kompleks Stancija Spin u koji je investirano 35 milijuna kuna i gdje je zaposleno 40 osoba. Rekonstruirana je i modernizirana sirana i obnovljena zgrade stancije Špin, uređena je nova kušaonica i označena staza sira, za šetnju do pašnjaka koji okružuju objekte. Turist ovdje može provesti lijepe trenutke ne samo uživajući u siru i vinu, nego i rekreirajući se za zdravlje korisnim pješačenjem lijepim ambijentom… ■

__________________________________________________

Institucije koje se u nas bave turizmom i na najvišoj, državnoj razini uvidjele su nakon maltene svakodnevnih kiša ove godine da je vrag uzeo šalu i da ono o čemu se već duže priča a to je nužnost proširenja turističke sezone s dva ljetna mjeseca na znatno veće razdoblje, napokon ipak valja što prije početi doista realizirati. U prvome dijelu kolovoza 2014. objavljeni su planovi akcije u tom smislu nazvane Hrvatska/Croatia 365, u značenju da Lijepa naša treba turistički živjeti, kako bi rekli Međimurci, od vè do vè, dakle  od siječnja do prosinca.

Dobro je u kontekstu mogućih poboljšanja u domaćem turizmu istaknuti i nedavno predstavljeni projekt Kultura turizma koji je Turistička zajednica grada Zagreba pokrenula u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport, a kojim se mlade nastoji uključiti u sudjelovanje u programima zaštite okoliša i životne sredine, podizanja kvalitete življenja, očuvanja etnološkog, povijesnog i kulturnog nasljeđa, podizanja razine gostoljubivosti te stvaranja klime dobrodošlice, što bi dugoročno trebalo ostaviti pozitivnoga traga na zagrebačkom turizmu te gospodarskom razvoju grada Zagreba. Na ovaj način, sustavnom edukacijom učenika srednjih škola, Turistička zajednica grada Zagreba nastoji podići svijest o vlastitom gradu te upoznati mlade s turističkim, kulturnim i prirodnim potencijalima Zagreba. Samo, važno je da svi ti napori željenime rezultiraju na terenu, a ne da ostanu samo na tzv. akademskom nivou i u okvirima Zagreba.

Bilo je riječi već i prije o toj inicijativi Hrvatska 365, kao dijelu akcijskog plana razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, dobro je da vrh piramide hrvatskih turističkih djelatnika s njome sada nastoji i konkretno, operativno krenuti, međutim – tu akciju na državnoj razini moraju adekvatno, zainteresirano i bez fige u džepu pratiti lokalni turistički djelatnici, izravni ponuđači proizvoda i usluga na terenu. Koliko se moglo shvatiti iz vijesti obavljenih u medijima javnog informiranja, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica pomagali bi akterima u turističkoj privredi pojedinih naših područja propagandom – zasad su se, kaže se, u projekt uključile 22 destinacije, a lokalni ponuđači u turizmu morali bi se svaki u predjelu svojega odredišta pobrinuti za osmišljavanje atraktivne ponude prigodne ovisno o kraju i njegovim dobro njegovanim komparativnim prednostima te tekućem godišnjem dobu. Vidjet ćemo koliko će vremena morati proći da se stvari kako treba zaigraju, da turistički značajnije oživi kontinentalni dio zemlje i da naši jadranski, posebice dalmatinski hoteli, tj. najveća većina njih, ne zatvaraju svoja vrata početkom ili sredinom listopada, a da vlasnici apartmana na našemu Jadranu, poglavito na jugu, svoje smještajne jedinice u potpunosti obogate i opremom za grijanje te ih tako osposobe i za razdoblje u godini kad  vanjska temperatura više nije visoka.

AKTIVNOSTI G.E.T. REPORT-a

Kao dobar suport ovome što je nedavno predstavilo Ministarstvo turizma glede bitnog proširenja trajanja turističke sezone u nas svakako može biti udruga G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam) Report iz Zagreba sa svojim aktivnostima.

GET Silvija i TomislavGlavni u G.E.T. Reportu – Silvija Munda i Tomislav Stiplošek

G.E.T. Report, koji je svojim novinarskim prilozima prisutan i u medijima javnog informiranja a ima i svoj internetski portal te koji je sebi stavio u zadatak da promiče turističku ponudu u ruralnome prostoru, osnovao je nedavno Centar za promociju vinskoga turizma u kojemu je već bio domaćinom više prezentacija uglavnom manjih hrvatskih individualnih vinara iz raznih naših vinogorja, u više navrata organizirao je posjete turističkih i vinskih novinara različitim odredištima s poznatim proizvođačima vina i hrane, npr. maslinova ulja, tartufa, sira… koji su pokazali interes da se ugostiteljskim sadržajem i smještajem uključe i u turističku sferu, te su se i odgovarajuće registrirali.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMeđimurski vinogradski krajolik kod Željezne Gore ponad Štrigove: idealno za odmor očiju i duše… Meso z tiblice i pušipel za oporavak su tijela nakon šetnje ili vožnje biciklom

 G.E.T. Report inicirao je i priredio sredinom lipnja u Svetom Martinu na Muri Prvu G.E.T. konferenciju o vinskom turizmu, uz sudjelovanje Dijane Katice iz Hrvatskog farmera (Za koncept razvoja ruralnog turizma i njegovih posebnih oblika kao što je vinski turizam važna je turistička atrakcijska osnova, u ovome slučaju to su tradicijski kultura i enogastronomija. Ruralni odnosno vinski turizam posebnu brigu mora voditi o definiranju turističkog proizvoda, stvaranju dodatne ponude, povezivanju s tržištem, marketingu, te suradnji s turističkom industrijom radi ostvarenja mogućnosti proširene prodaje i marketinga proizvoda i usluga vinskog turizma i povećane promocije uz manje ulaganja), publicista i konzultanta Saše Špiranca iz poduzeća Vinart iz Zagreba (Gdje i kako vino nastaje i tko stoji iza njega osnovna su pitanja koja sebi postavlja svaki ljubitelj plemenite kapljice. Iskustva doživljena prigodom posjeta te kakvoća ponuđenih proizvoda bitni su čimbenici modernog vinskog turizma), Zoltana Györffyja, glavnog urednika vinske revije Pecsi Borozo iz Pečuha (Vino je jedan od motiva, možda i najvažniji, koji nas navodi na odlazak u neki kraj. Bez vina ili pak samo s vinom uspjeh ponuđača bit će osjetno manji. Hrvatska se razvija u turizmu sve bolje, ali, po mome, mogla bi ići većom brzinom i gledati da bude s većom dozom efikasnosti. Evo pažnje vrijedne informacije: prva vinska cesta u Mađarskoj, a bila je to Villany-Siklos, dakle uz samu granicu s Hrvatskom, nastala je 1994. Vinari i turistički djelatnici Villanyja zbili su redove i dobro se organizirali, godišnje već priređuju desetak vinskih festivala ali i niz drugih priredbi da bi se širio glas o kapljici ovoga kraja i o samome kraju. U vinogorju je više od 200 apartmana za turiste, tu su i dva obiteljska hotela sa četiri zvjezdice i jedan s tri zvjezdice, i eto Villany, selo s 3000 stanovnika, godišnje ostvari više od 30.000 turističkih noćenja, a vrlo je veliki broj gostiju koji dođu u jednodnevni posjet…), Rudija Grule, voditelja Ureda  Turističke zajednice Međimurske županije, Matjaža Pavlina, direktora turističke agencije Kompas iz Novog Mesta (Kako od prosječnoga vina napraviti dobar brend? Evo našeg primjera iz Dolenjske: organiziranim radom uspjeli smo od cvičeka napraviti najprodavanije vino u Sloveniji. Uz vino i lokalne specijalitete nudimo unikatni oblik smještaja, u zidanicama ili starim vinskim kućicama usred vinograda, u lijepo održavanom ruralnome ambijentu…), Dušana Jelića, menadžera društvenih mreža u Wines of Balkans (Kreirati marketing na sinergiji vinara i promotora regijskih vina, osmišljeno organizirano povezivati lokalno vino s ostalim komparativnim prednostima kraja u turistički proizvod, isticati, stalno isticati na globalnoj sceni svoje, autohtono)…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAS prve G.E.T.-konferencije o vinskom turizmu održane u hotelu Golfer u međimurskom mjestu Sveti Martin na Muri. Predavači su bili Dijana Katica iz Hrvatskog farmera, Saša Špiranec iz poduzeća za vinski marketing Vinart iz Zagreba i autor hrvatskog vinskog vodiča, Zoltan Györffy, glavni urednik vinske revije Pecsi Borozo iz Pečuha, Rudi Grula, voditelj Ureda Turističke zajednice Međimurske županije, Matjaž Pavlin, direktor turističke agencije Kompas iz Novog Mesta, Dušan Jelić, menadžer društvenih mreža u Wines of Balkans…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGET-ovci, koji su već apsolvirali i izbor vinskih kuća što su se najboljima pokazale u turističkom sektoru i koji su najzaslužnijima podijelili posebna priznanja za 2013., u nekoliko su navrata s turističkim porivom – bilo je to u Međimurju, na Pelješcu i na Korčuli, organizirali i rekreacijska natjecanja za ljubitelje ciklo-turizma.

Kao najnovije, nedavno je priređen izlet za grupu hrvatskih turističkih novinara na nekoliko odredišta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te u ludbreški kraj, turističke i izletničke destinacije koje mogu lijepo poslužiti kao cilj izleta i koje – ali svakako uz jači angažman lokalnih ponuđača! – mogu biti zanimljive tijekom cijele godine, ljepše će dakako biti ako vrijeme bude sunčano ali ovdje se ne traži ono sunce s plaže…

 Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se između Zagrebačke na zapadu, Koprivničko-križevačke na sjeveru, Virovitičko-podravske na sjevero-istoku i istoku, te Požeško-slavonske na jugu. Na sjeveru Županije pitomi su obronci Bilogore, a na jugu je Moslavačka gora, dok su zapadni obronci Papuka na jugoistoku.

 Županija obuhvaća 2647 četvornih kilometara. U pet gradova, od kojih su najznačajniji Bjelovar i Daruvar (ostala tri su Čazma, Garešnica i Grubišno Polje), te u 18 općina živi oko 133.000 stanovnika. Sjedište županije i glavno gospodarsko, kulturno i društveno županijsko središte Bjelovar smjestilo se na spoju doline Česme i južnih obronaka Bilogore. Kao gradska općina broji oko 42.000 stanovnika, a kao gradsko naselje oko 28.000. Na početku Bjelovar je bio sasma maleno naselje, a odlukom carice Marije Terezije iz 1756. postao je vojno uporište Križevačke i Đurđevačke granične pukovnije. Nije čudno što su se, tako, u neposrednom susjedstvu našli škola i – javna kuća!… Na to vrijeme nakon caričina dekreta i iz razdoblja razvoja grada podsjećaju brojni barokni i postbarokni spomenici graditeljstva, ali i turistička manifestacija Terezijana kojom svake godine Bjelovarci obilježavaju nastanak svojega grada, kaže Antun Turčić, direktor Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERABjelovarske gradske vizure: podsjetnik na barokOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bjelovar, u okolici kojega je oko mnogo šume s puno ribnjaka pa je taj dio idealan za lov i ribolov (visoka i niska divljač, patke…), znan je i kao grad rukometa, gulaša, i konja. U gradu je jedan hotel, ali smještaj se može naći i u 20 objekata privatnih pansiona te kod desetak iznajmljivača soba.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKaže se da je Bjelovar grad rukometa, gulaša i konja. To je u nas grad s najvećim brojem konja s obzirom na broj stanovnika. Ljubiteljica konja od malena, Romana Kerep, inače prije i natjecateljica u jahanju, početkom 2013. osnovala je kod Bjelovara konjički klub Furioso, sa šest konja, s ograđenim terenima za jahanje pored staja i s označenom stazom za tzv. daljinsko jahanje. Romana se bavi i dresurom: evo kako je naučila svojega konja da se duboko nakloni kad u posjet dođu VIP-gosti… OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAS bogate bjelovarske tržnice: kumica z bažuljom – trešnjevac po 30 kuna za kilogram, a jedna crna vrsta (zrna crna kao ugljen!) po 50 do 60 kuna. Objašnjenje kumice: taj crni bažul je lijek, dobro djeluje protiv šećera i protiv kolesterola!

________________________________________

BILOGORSKI VEDI – Vedi su bili začudna mitološka bića, uglavnom muškog roda, visokog rasta poput diva, i obrasli dlakom. Priča kaže da su nekad živjeli u šumama i da su imali i gradove na krčevinama. Bili su snažni, pratio ih je glas da su često i ljutiti, ali znali su pomagati ljudima u raznim teškim poslovima. Lako su čupali drveće, prenosili balvane, izvlačili kola sa zapregom zaglibila u blatu, sudjelovali u gradnji kuća. Seljaci bi im zauzvrat davali nešto hrane i tkanine za odjeću. Bilo je znano da su Vedi hodali u prnjama, pa kad su se seljani nekome htjeli narugati nerijetko bi rekli: Kak to hodiš okolo, zdrapan si kak Ved!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Navodno je svaka kuća u Podravini i u nekim dijelovima Bilogore imala svojega Veda. Pa se iz toga među stanovnicima Zrinskog Topolovca rodila i specifična molitva, koja otkriva ponešto o mentalitetu stanovništva: Daj bog da nam naš Ved pomogne, a na nam susedov ne naudi!

________________________________________

Bilogorsko-bjelovarska županija nastoji biti aktivna i na području vinogradarstva i proizvodnje vina. Po podacima ARCOD, u županiji djeluje 928 poljoprivrednih gospodarstava vezanih uz vinograd i vino. Većina proizvođača je sa samo do jednim hektarom vinograda. Proizvodnja vina bijelog vina desetak je puta veća od crnoga.

VINOTOČJE & IZLETIŠTE VINIA

U neposrednom susjedstvu Bjelovara, moglo bi se reći zapravo na rubnome dijelu grada, u Purićanima koji su od središta grada udaljeni oko pet kilometara, nalazi se lijepi objekt seoskog turizma Vinia, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Šapić. Vlasnici i voditelji su Saša Šapić, koji se inače bavi i plasmanom polietilenskih mreža što se rabe za zaštitu vinograda od leda, ptica, kukaca, divljači, i njegova supruga Tajana, inače zaposlena kao direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinia ŠapićOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Izletište i vinotočje Vinia stvoreno je na jednome starom imanju koje su Šapići kupili prije dosta godina, te ga lijepo preuredili u turističke svrhe. Posjed obuhvaća nekoliko starih gospodarskih zgrada što su nekad bile kuće za stanovanje, štala, kuća za oruđe, a sad su lijepi restoran sa zasebnim salonom za degustacije te s prostranom dvoranom za seminare, predavanja i skupove, pa igraonica za djecu sa zidovima oslikanim junacima iz crtića, prenoćište s nekoliko dvokrevetnih soba… Uskoro bi Šapići trebali otvoriti još jedan objekt s apartmanima i gostinjskim sobama. Uređeni su i prostrana ljetna terasa za restoranske goste i, kod igraonice, parkić za djecu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATajana i Saša Šapić u svom prostranom restoranu

Nekoliko minuta hoda odatle su ograđeni prostori za konje i staja za njih.  Kod Šapićevih se može jahati, a konje ponekad upregnu za kočiju koja kruži turističkom rutom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASaša Šapić u igri s konjima: Šapićevi ih imaju šest

Saša Šapić veli da su otvoreni cijelu godinu i da vrlo solidno rade, preko tjedna gosti su poslovnjaci, a vikendom obitelji s djecom. Objašnjava da su magnet za posjet domaća tradicijska jela, primjerice konkretno bilogorska peka koja obvezno zahtijeva četiri vrste mesa: janjetinu, svinjetinu, jaretinu i puretinu, zatim domaće vino, pa mir i tišina koji relaksiraju, mogućnost rekreacije jahanjem (Šapićevi imaju šest konja, a poduke u jahanju za početnike može dati Sašina i Tajanina 17-godišnja kćerka koja je već, pobijedivši na natjecanju Croatia Cup, osvojila titulu prvakinje Hrvatske u daljinskom jahanju), ali i kupanjem u novome bazenu, te ugodne cijene (Šapićeva butelja, kaže on, stoji 45 kuna…)

Šapić brine o 8,5 hektara pod trsjem, a brine o šest sorata: Graševini, Rizlingu rajnskome, Pinotu sivome, Pinotu crnome, Muškatu žutiome, Tramincu…

– Trsimo se privući što više, i to dobrih gostiju kako bismo sve to što proizvodimo uspješno plasirali na kućnome pragu. To je posebice važno danas kad su veliki problemi s naplatom, a ono što se plasira kod kuće naplati se odmah…

CONER – NAD i POD ZEMLJOM

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa relativno svježe otvorenoj Bilogorskoj vinskoj cesti uz Viniju postoje još dva objekta vinogradara i vinara koji primaju goste. To su vinarija Coner u Jabučeti/Kapeli, između Bjelovara, Đurđevca i Koprivnice, koja brine o sedam hektara vinograda, te Čačija, također sa sedam hektara pod trsjem.

 Vinarija Coner, u vlasništvu obitelji što, kako čujem, dolazi iz farmaceutske industrije, vizualno je interesantna kad joj se prilazi: sva je ukopana 20 metara u dubinu, u brijeg na kojemu su vinogradi. Tako je Coner istodobno i na istoj lokaciji – nad i pod zemljom! Tu bi se bogme moglo govoriti o izravnom slobodnome padu grožđa s trsa direktno u podrum!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrum Coner ukopan u brijeg, a iznad podruma su Conerovi vinogradiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ispred ulaza u novosagrađeni podrum i u zatvoreni moderno uređeni restoranski dio prostrana je ljetna terasa koja koja može primiti stotinjak uza stolove sjedećih gostiju. Glavni enolog Hrvoje Hrvojčec te enologinja praktikantica Natalija Horvat koja pohađa studij enologije na Visokoj školi za vinogradarstvo i vinarstvo u Požegi, kažu mi da Coneri na svojih sedam hektara uzgajaju Graševinu, Chardonnay, Manzoni, Sauvignon, Traminac, Muškat, Zweigelt, Merlot, Lovrijenac, Pinot crni. Uz mirna vina, kao nešto najnovije, rade i pjenušce. Poduzetni Coneri vlasnici su i lijepog hotela na otoku Pagu, i to uz samo more, i vlastiti pjenušac u vrućim ljetnim danima svakako će im baš i tamo na Pagu biti uspješnica.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnolog vinske kuće Coner Hrvoje Hrvojčec, buduća enologinja, zasad studentica, Natalija Horvat, te upravitelj Igor Prka

– Htjeli bismo na platou iznad podruma a uz vinograd u berbi organizirati, pokazno, početak prerade grožđa, tako da gosti mogu nešto i naučiti – veli Igor Prka, upravitelj objekta. Dobro rezoniranje: gosta, da bi ga se pridobilo i da bi ostao vjeran, dobro je i nastojati educirati…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAConerovi imaju jako dobru kuhinju, evo chefovih specijaliteta vezanih uz sir, te sada aktualnu papriku

Moglo bi se zaključiti da Conerima ide dobro, ali i da žele još bolje: u planu su gradnja smještajnih kapaciteta, najprije pet komfornih soba a, u nastavku, još najmanje tri, razmišlja se i o gradnji bungalova. Zalogaj je velik: želja je u konačnici uz vinograde imati i polivalentno sportsko igralište (DA! Dobro je gostima omogućiti i kretanje, rekreaciju na licu mjesta, a ne samo pozivati ih na sjedenje, jelo i piće. Mnogi objekti poljoprivrednih gospodarstava okrenuti i prihvatu turista mogli bi i trebali, radi obogaćenja ponude i žele li duže zadržati gosta, primjerice, postaviti na svom imanju barem jednu, do nekoliko tzv. visećih kuglana – to su one s uzdignutim 2,5 m do trimetarskim stupom u obliku obrnuto postavljenog slova L s  vrha kojega na dugoj špagi visi kugla, a kegli se postavljaju na tlu na mali plato uz taj stup, svaka takva kuglana zbog jednostavnosti ne bi trebala biti skupa, zauzima mali prostor a omogućuje većem broju osoba iz društva da igra, rekreira se i zabavi gibajući, a domaćinu može biti na korist to što se kod takvih zabava najčešće igra za piće, pa i za ručak odnosno večeru…). Pored sportskih terena za odrasle predviđeno je i igralište za djecu. A da bi i, uz muškarce i djecu, i žene došle na svoje misli su usmjerene i prema otvorenju fitness centr u sklopu cijeloga objekta.

ŽDRALOV GRAD i JULIJEV PARK

Evo nas sada, nakon bjelovarskoga dijela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, i u Dauvaru, gradu geografski suprotno smještenom u odnosu na Bjelovar. Dok je sjeverozapadni Bjelovar i kajkavski, dotle Daruvar, u dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije lociran jugoistočno, više naginje, logično zbog neposrednog susjedstva, Slavoniji. Lijepi gradić, osim po termalnoj vodi i lječilištu znan i po vinu, ali i po pivu, tamo je naime aktivna Daruvarska pivovara.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATermalni pak centar Daruvar (Ždralov Grad; daru=ždral, var =grad), smješten u dolini rijeke Ilove nadomak zapadnih obronaka Papuka, jedan je od najstarijih gradova i toplica u sjevernoj Hrvatskoj. U gradskom naselju je oko 9800 stanovnika, a gradska općina broji ih oko 13.200.

Daruvar, inače poznato sjedište i središte nekoliko nacionalnih manjina, osobito Čeha, ali tu su još i Mađari, ima nešto Talijana, Slovaka, Austrijanaca i Nijemaca  (nije li i taj moment za maksimalno iskoristiti i u turizmu?), danas ostvaruje – bez obzira na to koliko je on velik i koliki je u odnosu na potencijale – najveći turistički promet u središnjem dijelu sjeverne Hrvatske. Bazni aduti su akrotermalna voda za koju se zna već oko dva tisućljeća, i ljekovito blato (alkalične vode bogate magnezijem, kalcijem i hidrokarbonatom). Toplice su uz izvore termalne vode sagrađene još u vrijeme starih Rimljana, koji su im dali naziv Acquae Balissae. Nakon što su se osmanlijski osvajači kad im je pala moć morali povući, grad se renovira i 1765. dobiva ovaj naziv po kojemu ga  znamo danas.

Na prostoru Daruvara je, inače, bilo sjedište velikog vlastelinstva grofova Jankovića. Do danas su ostali sačuvani velebni Jankovićev barokni dvorac s poznatim vinskim podrumom, koji je i sada u funkciji – čuva vino vinarije Daruvar u sklopu Badela 1862, zatim župna crkva Sv.Trojstva i pravoslavna crkva. Zbog uređenosti i vrlo živoga turizma, Daruvar je dobio nagradu Zeleni cvijet 2004, 2005 i 2007. godine.

Osobita atrakcija je Julijev park, smješten je u strogom centru Daruvara. S nama nekolicinom vinskih i turističkih novinara iz Zagreba i Beograda su Lidija Premec iz Turističke zajednice grada Daruvara i Melita Bartoš iz tvrtke Daruvarske Toplice.

Najstarije poznati stanovnici ovoga područja bili su Iliri, tj. ilirsko pleme Jasa u četvrtom stoljeću prije Krista. Oni su i dobili naziv po toplim izvorima (grčki: Jasati = Topličani, posjednici izvora tople vode). Kasnije su ovo područje zaposjeli Rimljani i prvog stoljeća po Kristu osnovali su naselje s nazivom Aquae Balissae, što je otprilike značilo topla voda. Pouzdano se zna da su ovdje  izgradili kupalište upravo na mjestu gdje topla voda izvire na površinu. Antunove kupke i Ivanove kupke podignute su na rimskim temeljima. S obzirom da su Rimljani svoju bogatu tradiciju uređivanja privatnih i javnih zelenih površina donosili i u kolonije, može se sa sigurnošću reći i to da je u rimskom Daruvaru bilo rimskih vrtova.

U sedmom stoljeću na prostore današnjega grada Daruvara dolaze slavenska plemena, među njima i Hrvati, i na ostacima rimskih građevina grade svoje naselje Probaticu. Štovali su dugovječna stabla (hrast, lipu, jasen). Od 11. stoljeća cijelo područje pripada Križevačkoj županiji i Zagrebačkoj biskupiji. Tradicijsko liječenje toplom vodom nastavljeno je i u srednjem vijeku. Tri crkve Blažene Djevice Marije ukazuju na to da se topla voda i tada cijenila u liječenju ženske neplodnosti.

Navalom Turaka sredinom 16.stoljeća sva kupališta se nazivaju Ilidža, i pretpostavlja se da su imala i svoje cvjetne avlije-turske bašće. Nakon izgona Turaka područje pada pod upravu bečke dvorske komore, te ga kupuje Antun plemeniti Janković, koji 1772. postaje grof.

Izgradnjom prvih kupki u današnjem perivoju Jankovići su zacrtali osnovnu funkciju moderniga grada, a to je liječenje termalnom vodom. Nasljednici grofa Antuna Jankovića – njegov brat Ivan Janković, sin Ivana Jankovića Izidor Janković, te Izidorov sin Julije Janković (po njemu današnji perivoj u lječilištu nosi nosi naziv Julijev park) razvijali su lječilište i lječilišni turizam. Izgrađene su nove kupališne zgrade, kaptirani su još neki izvori tople vode, a oko kupališnih zgrada razvijen je blistav perivoj. Julije Janković 1879. perivoj prodaje Magdaleni Lechner, a njezini nasljednici su grofovska obitelj Turkory, koja perivoj brižno njeguje. Od 1918-1942. vlasnik kupališnog perivoja je Aleksandar Jovanović. Po završetku drugog svjetskog rata, 1946. kupalište i perivoj su nacionalizirani i dolaze u vlasništvo Kupališnog lječilišta Daruvar, današnji naziv mu je Daruvarske Toplice.

                Južni dio parka najstariji je i najvrjedniji dio perivoja. Prvi njegovi počeci sežu u davnu 1762. Središnji dio ovog dijela čini parter iza Centralne blatne kupke – niske gredice obrubljene šišanim živicama šimšira (Buxus sempervivens) ili kaline (Ligustrum ovaliofolium). Parter na zapadnoj strani Centralne blatne kupke zadržao je izgled s početka 20. stoljeća. Gredice su i dan-danas baroknog obilježja. Ovdje se nalaze i dva stabla stupolikog hrasta lužnjaka (Quercus robur fastigiata).

Centralna blatna kupka (građena 1909-1910, arhitekt Amadeo Carnelutti), impozantna  zgrada u maurskom stilu, s centralnom kupolom,  postala kroz niz godina simbol grada Daruvara zbog neobičnog i atraktivnog izgleda. Nekada je služila za kupanje u blatu i za fango umatanja. Temperatura vode u kupkama je 44 do 46°C. Danas se, inače, u termalnom kompleksu Daruvarskih Toplica liječe lokomotorni aparat, neplodnost, razne ozljede dobivene u sportskim nadmetanjima

Istočni dio ovog prostora preoblikovan je 2007. u parter, imitirajući izgled nekadašnjeg zapadnog dijela iz ranijh godina. Ovdje su cvjetne gredice razigranih linija s izdignutim središnjim dijelom, niske šišane živice, kuglaste forme. Unose svježinu i boju u ovaj dio.

Desno od zapadnog ulaza u park nalazi se romantičarska Švicarska vila, podignuta 1849. godine u vrijeme Julija Jankovića, kao ljetnikovac u švicarskom stilu, s drvenim trijemom. Trijem je obrastao penjačicom tekomom (Campsis radicans) i lozicom (Parthenocissus quinquefolia), koje ovoj građevini daju prepoznatljiv image.

Lijevo od zapadnog ulaza u park su javorolisna platana (Platanus acerifolia) starija od 150 godina, iz doba Julija Jankovića, te divlji kesten (Aesculus hippocastanum). Tu je i bijeli jasen (Fraxinus excelsior), vrlo star, i prekrasan primjerak.

Villa Arcadia sagrađena je po želji Julija Jankovića prije 1861. Ispred Vile Arcadia nalazi se ovalna gredica, uokvirena šišanom živicom kaline. Baroknih je karakteristika i u istom je obliku stotinjak i više godina. Ova je gredica jedna od čvrstih uporišnih stilskih točaka ovog perivoja od samog početka 20. stoljeća.

Južno od Vile Arcadie kod Ivanovoga vrela imponzantna je bijela lipa (Tilia argentea), veličanstveni primjerak svoje vrste. Nekoliko primjeraka bijelih lipa postoji lijevo od jugoistočnog, kolnog ulaza u perivoj, starosti su oko 100 godina. Tu se mogu vidjeti tise (Taxus baccata Dovastoniana), nekoliko primjeraka grmolike tise, danas inače vrlo rijetke a koja je bila pravi predstavnik stilskih vrtova 18. i 19.st.

Posebno privlači bazen sa skulpturom Kupačice, radom u bronci poznatog hrvatskog kipara Augusta Augustinčića…

Daruvar Augustincic Kupacica 1Čuveni Augustinčić: kupačica odnosno Tužna Maja odnosno Crna Afrodita

Lječilišni perivoj ukupne je površine 9,5 ha. Početak njegovog nastajanja smješta se u drugu polovinu 18. stoljeća. Perivoj je kombinacija baroka u pojedinim fazama historicizma, i engleskog pejzažnog stila. Današnji izgled perivoja koncepcijaki, stilski, a niti veličinom se nije mijenjao već 150 godina te stoga ima nesumnjivo veliku vrijednost. S obzirom na prisutnost stilskih značajki i njegovanost, to je najljepši perivoj u kontinentalnoj Hrvatskoj. Značenje mu je veliko jer je to najstariji lječilišni perivoj u kontinentalnoj Hrvatskoj, a možemo slobodno reći i u ovom dijelu Europe.

Daruvar Woborsky trsje i kulaVinograd i kušaonica Voborski s kamenom građevinom zvanom Vezmarova kula, mjesto odakle se pruža vrlo lijepi pogled na Daruvar

U daruvarskome kraju više je poljoprivrednih gospodarstava spremnih za prihvat gostiju – izletnika-namjernika. Jedno od njih – i najveće što se tiče proizvodnje grožđa i vina – je Vinarija Daruvar Badela 1862, s podrumom i kušaonicom u starom dvorcu grofa Jankovića (oko 160 hektara vinograda u Đulovcu i Donjem Daruvaru, vinarija-proizvodni pogon u Donjem Daruvaru), tu su, zatim, još npr. OPG Kovačević u vlasništvu kirurga i velikog vinoljupca dr. Vitomira Kovačevića (vino, domaća hrana, smještaj u apartmanima i dvokrevetnim sobama), pa Lotada Ota i Adele Lneniček (vinograd s dva hektara, otkup grožđa sa 6 ha, sorte Graševina, Chardonnay, Pinot sivi, Traminac mirisavi, vinski podrum, restoran), OPG Voborski (1,5 ha pod trsjem starim i do 80 godina, u središtu vinograda kamena građevina zvana Vezmarova kula s koje se pruža krasan pogled na Daruvar), kavana Queen, sirana Biogal (otkup mlijeka od 25 mljekara iz daruvarske okolice a koji imaju krave simentalke, svakodnevno sirana otkupljuje po oko 2000 litara kravljeg i 500 litara kozjeg mlijeka)…

LUDBREG SE DIČI – POŠTENJAKOM!

I na kraju – Ludbreg, gradić u Varaždnskoj županiji. Ludbreg i okolicu određuju položaji uz rijeke Dravu i Bednju, te Bilogorsko-topličko pobrđe. Grad je u blizini većih regijskih središta kao što su Varaždin, Koprivnica i Križevci.

Ludbreg, grad što ga je navodno osnovao vitez križar Lodbring i nad kojim bdiju dama sa zanimljivim životopisom Ludberga i sv. Florijan združujući četiri elementa vatru i vodu, zemlju i zrak, ima što pokazati – niz kulturno-povijesnih i sakaralnih objekata kao npr. dvorac Batthyany (stari grad), crkvu Sv. Trojstva i, pored nje, mozaik Centrum Mundi (po staroj legendi, s toga mjesta su u davnini opisani krugovi zemaljski i na njima su smještene europske metropole), stup sv. Trojstva, Kapelu svetog Križa, Zavjetnu kapelu Hrvatskog sabora, Kapelu Majke Božje, Fontanu-svjetionik Svijetu, etnografski postav Bakina i Dedekova hiža, rodnu kuću Mladena Kerstnera koji je oduševljavao s Gruntovčanima…

Ludbreg centar svijetaLudbreg se prema lokalnoj legendi smatra – središtem svijeta. Istina je da se više svjetskih gradova nalazi na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu (prvi krug VaraždinČakovecKoprivnica, drugi ZagrebMariborKaposvar, treći BečBudimpeštaTrst, itd). Na glavnom trgu u gradu nalazi se točka koja predstavlja središte svijetaLudbreg Centrum_mundi-Ludbreg

Ludbreg dvorac BatthyanySpomenici i znamenitosti: Dvorac Batthyany u Ludbregu

Najveća znamenitost Ludbrega je barokni dvorac Batthyany, u kojemu je smještena radionica Hrvatskog restauratorskog zavoda. Dvorac je nastao pregradnjom starijeg srednjovjekovnog dvorca za grofa Ludovika Batthyanyja sredinom 18. stoljeća (1745-1753.) u reprezentativnu baroknu rezidenciju. U dvorcu se nalazi kapela sv. Križa gdje se 1411. godine dogodila čudesna pojava Presvete Krvi Isusove, radi čega je papa Leon X., 1513. godine izdao bulu i proglasio Ludbreg svetištem. Kapela je 1753. oslikana zidnim slikama koje je radio slikar Michael Peck iz Kaniže. Uz dvorac se nalaze dvije gospodarske zgrade. U zapadnoj je Sala Terrena, odnosno stan gradskog suca, također oslikan baroknim freskama.

Župna crkva Presvetog Trojstva najznačajnija je sakralna građevina u Ludbregu. Spominje se još od 1334. Godine. Današnja je sagrađena u baroknom razdoblju. Oslikana je freskama slikara Mirka Račkog. U crkvi se od 16. stoljeća (1513. g.) čuva Relikvija Predragocijene Krvi Isusove. Ampulica sa Predragocjenom Krvi Isusovom koja je nastala na čudesan način za vrijeme pretvorbe tijekom mise čuva se u pokaznici izrađenoj 1721. godine. Oko crkve se pruža slikoviti cinktor, tj. barokni trijem sa stupovima.

Ludbreg Bohnec 4Središte Ludbrega, kuća u vlasništvu sirarske obitelji Bohnec

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU sirani Antun Bohnec u Ludbregu vlasnik i tehnolog Bohnec predstavlja svoje sireve, ali i vino, naime bavi se i proizvodnjom kapljice. Izvan Ludbrega posjeduje i lijepi prostrani restoranOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Od sakralnih zdanja, u Ludbregu je i mala barokna kapela Žalosne Gospe, podignuta uz obalu rijeke Bednje 1765. godine. U novije je vrijeme izgrađeno Svetište Predragocjene Krvi Kristove. Svetište je podignuto radi ispunjenja davnog zavjeta iz 1739. godine, a sastoji se od zavjetne kapele Hrvatskog sabora i postaja Križnog puta, čineći izložbu mozaika od murano stakla na otvorenom.Nikakvih pisanih dokumenata nema, ali predaja govori da se samo godinu dana nakon posvete župne crkve u kapelici dvorca Batthyany 1411. zbio nesvakidašnji događaj. Za vrijeme bogoslužja, svećeniku koji je sumnjajući u istinitost riječi Pretvorbe Ovo je tijelo moje i Ovo je moja krv…. u kaležu je nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv. Zaprepašten i silno preplašen, svećenik je brzo završio svetu misu…. Tekućinu iz kaleža staviio je u staklenu posudicu, skrio, i o događaju šutio do kraja života. Tek na samrti javno je priznao što se dogodilo i ampulu s tekućinom predao na čuvanje svojoj subraći svećenicima u župnoj crkvi sv. Trojstva. Glas o tome događaju brzo se pronio cijelim krajem. Narod je u sve većem broju počeo dolaziti u Ludbreg. Svi su željeli vidjeti taj opipljivi i svima vidljivi znak Božje prisutnosti u maloj staklenoj posudici. Predaja govori da su se od toga vremena u Ludbregu počela događati čudesna ozdravljenja na zagovor Presvetoj Krvi.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Bakine i Dedekove hiže: krasne domaće rukotvorine, koje su i na prodaji, te bebe i različite druge igračke očeva i mama, djedova i baka darovane u muzej Bakina i Dedekova hiža, da se vidi čime su se oni igraliLudbreg Bakina kuca igracke 1

 Ludbreški kraj u novije vrijeme nastoji se nametnuti kroz turizam, dijelom vjerski, ali dobrim dijelom i vinski. Lokalni proizvođači vina koji tržišno ozbiljnije gledaju na posao udružilo se u udrugu Poštenjak i nastoji promovirati Vinsku cestu Poštenjaka.

A Poštenjak je – vino! Poštenjak kao naziv za vino u Lijepoj našoj? Ima li taj naziv smisla? Da, kažu lokalni proizvođači plemenite kapljice, htjelo se skrenuti pažnju na to da se to ludbreško vino radi poštenim načinom i da je ono stoga vino bez zloće….

Marketing uči da je, želi li se polučiti uspjeh s proizvodom ili uslugom, nužno biti drukčiji od drugih, poseban, intrigantan, da treba maksimalno istaknuti vrijednosti onoga domaćega, vlastitoga. Pa su – u državi koja se inače doista posljednjih desetljeća pokazala kao oličenje poštenja – Ludbrežani unutar svojega vinogorja odlučili ustanoviti Vinsku cestu Poštenjaka! Na primjedbu da naziv Poštenjak kao naziv vina ne djeluje u marketinškome smislu kao najspretniji izbor odgovaraju da su inspiraciju našli u naivnom poštenjačini i dobričini (te redovito u materijalnom smislu gubitniku!) Dudeku, glavnom liku Kerstnerove tv-serije Gruntovčani koju upravo sada ponovno, reprizno gledamo na programu hrvatske televizije. Odabir naziva iz vlastitoga kraja za proizvod vlastitoga kraja treba poštovati. Poštenjakom su vinogradari i vinari Ludbrega krstili svoju mješavinu nekoliko sorata, konkretno Graševine u najvećem opsegu (do 70 posto) pa Chardonnaya i Pinota bijeloga odnosno Pinota sivoga, za koju su se odlučili da im bude glavni brend. Otud i Ludbreška vinska cesta Poštenjaka, vina bez zloće.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinogradar i vinar Kežman sa kćerkom Brankicom. Goste dočekuju s ovim lijepim cvijetnim aranžmanom. Nude domaće nareske i vlastito vino

Nakon šest kušanih uzoraka Poštenjaka mogu kazati da se vino lijepo pije i zaista stvara veselje, međutim bojazan je da u materijalnom smislu ne prođe slično kao što je prolazio Dudek. Bilo bi to šteta, jer od Poštenjaka sad kad je organizirana i udruga i kad je otvorena vinska cesta očekuje se da bude i nešto puno više od vina bez zloće, tj. da bude baza za gospodarski razvoj ne samo pojedinca nego i cijeloga kraja.

_______________________________________________

POŠTENJAK – Vino Poštenjak, koje bi s obzirom na kakvoću sorata, na vinograde podignute ne u ravnici nego na kosinama brežuljaka a i s obzirom na promjenu klime u smislu više svjetlosti i sunca te povećanja prosječne godišnje temperature, moglo biti i vrlo, vrlo kompleksno i ozbiljno, zasad je ne baš komplicirano i u laganijoj je, lepršavoj varijanti, s umjerenim do nižim alkoholom i s lijepom svježinom, vitka tijela, prikladno za – ljetne dane. Iako je takav tip vina i te kako potreban u ponudi, posebice u vrućim ljetnim mjesecima, on ne postiže značajnu cijenu za butelju, a niti ne donosi neku osobitu reklamu kraju u kojemu se rađa. Teško da u nekom vinorodnom području marketing kraja koji se glavninom bazira na vinu što je tek pitko a jednostavnije završi uspješnim ishodom, naime takvo vino, iako može zbog pitkosti (lokalno) biti šire traženo, ne podnosi visoku cijenu i nije podloga za kvalitetnu promidžbu zato što po tipu nije bitno drukčije od mnogih vina niza drugih vinogorja…. Problem Poštenjaka je zacijelo i sadašnja mala produkcija. Ludbreški vinogradari/vinari mogu, doduše, osobno biti zadovoljni tipom vina koji sada rade zato što je proizvodnja svakog (O)PG-a mala i svaki proizvođač vino vjerojatno uspije plasirati kroz godinu, ali teško je zamisliti da ovakav tip vina može biti i značajniji magnet za privlačenje gostiju iz drugih krajeva koji bi vinogradarima/vinarima i gradu došli ostaviti nešto (više) novca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinogradar i vinar Nikola Makar i njegova obitelj imaju vrlo lijepu i prostranu kušaonicu. Nude i topla jela

Ne znači da za Poštenjaka nema zadovoljavajućeg rješenja: mogao bi se, dakako sve apsolutno po odredbama pravilnika udruge ludbreških vinogradara i vinara koji bi se prethodno morali dobro upoznati kako su svoje brendove stvorili u jakim europskim vinogorjima, proizvoditi u tri varijante: u ovoj lepršavoj ljetnoj, u kojoj se nudi sada, zatim kao pjenušac dobiven klasičnom metodom od ove sadašnje ljetne verzije kao baznoga vina, te kao vrlo elaborirano ozbiljno, u drvu na finom talogu (kvascu) dozrijevana kapljica inače dobivena od nešto kasnije ubranoga grožđa s trsova na najboljim pozicijama i priređenih za dosta niži prinos od ovoga sada. Samo, tada bi se proizvodnja grožđa (ne prinosi!) pa onda i vina morala količinski povećati. Pjenušac, te dovoljno dugo u bačvi njegovano vino bili bi nadgradnja, ekskluziva, i velika potpora nekom budućem dobro osmišljenom marketingu ludbreške kapljice. Kad se, i ako se, malo jače pročuje za specifičnu kakvoću butelje, postoje dobri izgledi da se za tu špicu dostigne i višestruko veća cijena u odnosu na cijenu ovog sadašnjeg Poštenjaka. A što je za društvenu zajednicu te onda opet i za pojedince važno – od Poštenjaka kao svojevrsne lokomotive korist bi s obzirom na pojačani dolazak gostiju, uz vinare, imali i lokalni proizvođači delikatesa, ugostitelji, holtelijeri, ponuđači suvenira… ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERALudbreški vinogradi

________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPredsjednica udruge Poštenjak Sanja Stručić sa suprugom Tomislavom. U svojoj kušaonici uz vino nude domaće nareske ali i topla jelaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Inače, za nedavnog boravka u Ludbregu i posjeta tamošnjim vinogradarima i vinarima čuo sam da uz udrugu Poštenjak postoji i udruga Trs, u kojoj je dvadesetak članova, dok ih je u udruzi Poštenjak (zasad) samo šestoro. Predsjednica je Sanja Stručić, koja sa suprugom Tomislavom vodi obiteljsko gospodarstvo Stručić. Nakon posjeta dojam je da se zapravo samo tih šestoro nastoje ozbiljnije baviti vinom. Problem je to što ih je barem zasad malo, šestero, ali i to što su sve vrlo mali proizvođači, tek sa po nekoliko tisuća trsova. Ozbiljna profesionalna proizvodnja, formiranje ponude u segment vina te turizma baziranoga na vinu i lokalnim specijalitetima zahtijevaju široke horizonte vinara, čvrstu opredijeljenost i ustrajnost, ulaganje u vinograd, podrum, vrijeme dozrijevanja vina, ambijent za prihvat gosta, marketing. A s malom produkcijom možda čak i bez neke veće ambicije odnosno objektivnom mogućnosti za širenjem, k tome i produkcijom vina koja zasad nemaju i dodanu vrijednost i stanovitu ekskluzivnost da bi se o njima počelo šire pričati što bi nesumnjivo dovelo na imanje nove kupce i goste, teško je ići ukorak s povećanim troškovima i bitno napredovati, bez obzira na to što postoji volja grada, općine i županije da pomogne promidžbom potporama pa i drukčije, financijski.

Ali je dobro da i takvi manji podrumi s čistim i urednim vinom i s obiteljskom atmosferom postoje, uz to što to svakako ima svoju čar kojoj se mogu prepustiti lokalni stanovnici, to valja gledati kao polazište za nešto više u neka druga, dolazeća nadamo se bolja ekonomska vremena…  ♣

__________________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERADIVOVSKI SVETI VINKO– Slavonci su u nas nekako najglasniji kad se govori o svetom Vinku! Ali sveti Vinko ipak nije najveći, i najteži, najimpozantniji u Slavoniji. Evo me, na drugoj trećini godišnjeg vremenskoga puta od svetog Vinka do svetog Martina, kod svetog Vinka na ludbreškom brijegu Sigečak, u impresivnome izdanju i okrenutoga prema obližnjoj Mađarskoj (udaljenoj cca 20 km). Izgledom lica i držanjem odaje blagost, ali istodobno kompletnom pojavnošću ulijeva i te kako respekt. Ovaj sveti Vinko, otkriven 2011. godine, visok je 7,40 metara ali njegovoj kompletnosti treba pribrojiti i sedam metara visoko postolje i, makar se ne vidi, otprilike jednako toliko dugačak temelj  ukopan u zemlju da ga sigurno drži. Težak je osam tona. U njega je, čujem, ugrađeno oko 100 tona materijala, a trošak izrade i postavljanja iznosio je oko 340.000 kuna. Ovo je navodno najveći spomenik svetome Vinku na svijetu a i najveći je kip u Hrvatskoj, nešto manja od njega, sa 7,15 metara, skulptura je Isusa u crkvi Dobrog pastira u Varaždinu.

Vinogradar i vinar Zvonko Kirić, koji je se dosta angažirao oko postavjanja divovskog kipa sv. Vinka na ludbreškom brijegu Sigečak gdje i sam ima vinograd

Postavljanje kipa potaknuli su vinogradari i vinari Ludbrega okupljeni u udrugu Trs i udrugu Ludbreška vinska  cesta.

___________________________________________________

SuČ – Kolovoz / August 2014

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU 145

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 JUBILEJI OD 45 GODINA – Aktualno, i nešto u nogometnom kontekstu, cveba uz Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu 2014: dvojica nekadašnjih ljubljanskih vratara, danas u različitim profesijama i podalje od vratiju, obojica s jubilejem od 45 godina! Čestitke!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Jedan od te dvojice vratara, ali ne običnih vratara nego nogometnih golmana, Tone Fornezzi Tof, novinar je u Ljubljani, a drugi, Janez Istenič, proizvođač je pjenušaca na Bizeljskom kod našeg Klanjca.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Brazil world cup logo

OLYMPUS DIGITAL CAMERATof ove godine obilježava četiri i pol desetljeća redovitog objavljivanja kolumne u časopisu Nedeljski Dnevnik, a Istenič pak 45 godina od svojeg prvog pjenušca. Sreo sam ih obojicu u Ljubljani na 56. međunarodnom ocjenjivanju vina za sajam Vino 2014. Istenič je bio predsjednik jednog od žirija, a sa svojom Belom peninom Prestige 2008 extra brut našao se u najužoj konkurenciji u doigravanju i u borbi za šampiona u grupi pjenušaca, završio je kao vice-šampion. Tof je pak došao skupiti material za budući napis…

Inače, ima u nogometnome svijetu u okruženju i jedna sportska zvijezda koja je povezana s vinom, i to, barem što se tiče šire javnosti, od nedavno: Robert Prosinečki. Dok je golman Istenič već godinama na braniku pjenušca visoke kategorije, dotle eto napadač Prosinečki u svijet vina sada poslovno ulazi tako da za Kutjevo d.d. propagira – gemišt! Sličnost: mjehurići; razlika: golema! S Prosinečkim se pak ovih dana viđala cijela nacija: s brojnih postera nagovarao je na gemišt od kutjevačke graševine, a u tv-studiju komentirao je nogomet iz Brazila…

Što se tiče našeg sudjelovanja na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014: ionako nije bio za slavlje sa šampusom, a uz gemišt, pogotovu u jakoj ljetnoj vrućini, lako će ga se zaboraviti…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANAPRIJED, ZELINA! – Da, naprijed Zelina! Već je vrijeme da se taj vinogradarski kraj u Zagrebačkom prigorju jače uzdigne na vinskoj karti Hrvatske.

Lijepi pitomi brežuljci posuti vinogradima (krajolik vrlo ugodan za oko), ponajbolje svjetske sorte kao Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi a u posljednje vrijeme i Pinot crni, pa Rizling rajnski, Sauvignon, tu su i Manzoni a i Syrah, u kontekstu vlastite posebnosti igra se na kartu Kraljevine. Za nju je napravljena i klonska selekcija tako da se tržištu loznih cijepova nude izdvojeni klonovi dokazano veće kakvoće, pa da se u kvalitativnom smislu podigne vrijednost i cijelog vinograda. Kod nekoliko zelinskih vinogradara posađeno je nekih 16 izdvojenih boljih klonova i to bi trebali biti i matični vinogradi iz kojih bi se uzimale plemke za cijepove za nove nasade. Stvar se u ovome segmentu ne odvija brzo i, kako čujem, prva za šire tržište proizvedena vina od tih novih klonova Kraljevine mogla bi se na tržištu očekivati za nekih pet do šest godina. Jedan od tih vinograda s novim klonovima nalazi se i kod Željka Kosa iz Hrnjanca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKos dvoristeZasad se iz zelinskoga kraja nekako najjače svojim vinom istaknula obitelj Jarec-Kure, a sve više, zahvaljujući mladim snagama prvenstveno kćerki Ivani, iz samozatajnosti izlazi i obitelj Puhelek Purek. U najnovije vrijeme medalje visokoga sjaja na raznim ocjenjivanjima vina skupljaju i obitelj Kos-Jurišić iz Nespeša, te obitelj spomenutoga Željka Kosa. Željko Kos, k tome, trsi se glede svojih vina napraviti i jači iskorak u vizualnome smislu, dobro po pitanju etiketa surađuje sa zagrebačkim dizajnerskim studijem Cuculić a i dosta je pedantan u naljepljivanju etikete i postavljanju ukrasne kapice na bocu. Upravo zlatna medalja za Kraljevinu 2013 na ovogodišnjem ocjenjivanju vina u sklopu Izložbe vina kontinentalne Hrvatske  u Svetom Ivanu Zelina, te zlato i šampionska titula u kategoriji obojenih vina za Pinot crni rosé 2013 osvojena na ocjenjivanju vina Zagrebačke županije 2014., kao i nove etikete za bijeli te ružičasti pjenušac Anita bili su povod susreta s Kosovima. I to na njihovu gospodarstvu u Hrnjancu, s vrlo lijepo, poput parka uređenim dvorištem idealnime da se tu nakon (domaćeg) ručka – što ga Kosovi mogu ponuditi – provede (pro)ljetno do (rano)jesensko popodne i s djecom, naime u dvorištu-parkiću postavljene su ljuljačke tako da dok odrasli uživaju u hrani i vinu i mališani imaju odgovarajuću zanimaciju. Dvorište Kosovih inače izvrsno može poslužiti i za grupne (prodajne) prezentacije, na neki način mini-festivale zelinskih vinara (u udruzi Kraljevina Zelina sada ih je 12, broj taman dobar za ovaj prostor) na način da svaki za svojim stolićem nudi na kušanje vino a između tih vinskih postaja da se postave i one na kojima bi se dalo nešto lokalno tipično za prigristi, npr. tradicijski kolač pera iz kuhinja vinara koji bi sudjelovali s vinom, odnosno specijaliteti iz mesnica i mljekarna proizvodi kojih spadaju i u već afirmirane robne marke Zagrebačke županije (Kudelić, Dragec  ). Na slikama: u kušaonici Kosovih su Željko Kos, supruga mu Anita, koja se iskazala kuhinjom, te kćerka, i sin Karlo, butelje posebice aktualne sada, ljeti, te kao i prizor dvorišta obitelji Kos s ljuljačkama, penjalicom i toboganom  za djecu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAPOPE K’O ZMAJ! – Nekad carinik na graničnom prijelazu izmedju Slovenije i Italije u Sežani, kraški zet crnogorskih korijena Svetozar Raspopovič Pope pravi je zmaj, zato je i došao u Ljubljanu koja nosi amblem zmaja. Posluje k’o zmaj u svom restoranu As – a kako bi ga drukčije nazvao?! – u središtu grada, i u restoranu na platou lijepo obnovljenog i turistički prepunog Starog Grada, također simbola Ljubljane. Sjajna atmosfera u Asu, puno mladeži, dok su mladi vani na koncertu ritam i bluesa, dotle u dijelu restorana za šankom Pope i njegovi prijatelji dr. Igor Čuček, kirurg, i Zoran Damjanić zadovoljno tamane ćevape i zalijevaju ih Raspopovičevom Malvazijom 2010 Amfora, rađenom dakako uz višemjesečnu maceraciju u amfori. Damjanić je, kako čujem, bio prvi koji se pobrinuo da gruzijske amfore stignu u regiju, a i vodio je Popea u Gruziju, da se upozna s tamošnjim maceriranim vinima…

ŠTO ŽENE ŽELE?  –  Što žene žele? A što – ne žele?! Ovdje je, konkretno, riječ o vinu. Udruga žena u vinu WoW već treću godinu za redom uspješno organizira akciju Što žene žele, s namjerom da se pokažu preferencije pripadnica nježnog spola glede plemenite kapljice. Nedavno su objavljeni rezultati svojevrsnog ženskog izbora najboljih vina koja su wowice kušale u 2013. Pobjednici su birani u četiri kategorije – bijela, ružičasta i crna suha vina i vina s ostatkom neprovrela sladora. Trojka kušačica – Mirella Miki Šušak-Cvetković, Jelena Šimić-Valentić i Tatjana Štrbac-Bambulović te predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija objavile su najnovije prvake:WOW coronica i sanja muzaferija1

U kategoriji bijelog vina slavila je obitelj Benvenuti s Malvazijom 2012, u kategoriji ružičastog vina Geržinić s Roséom 2012, u kategoriji crvenog vina Moreno Coronica s Teranom 2011 (trijumf, dakle, Istre!), a u kategoriji slatkog/desertnog/s ostatkom šećera/ledena berba gospodarstvo Petrač s Cabernet Sauvignonom ledenom berbom. Svi su oni dobili trofej WoW, međutim tu stvar ne staje, naime proglašava se i ukupni pobjednik, koji dobiva i što-šta više, uz WOW GRAND PRIX još i studijsko putovanje u neku vinorodnu državu. Najviše se veselio Moreno Coronica (na slici majstora Julija Frangena sa Sanjom Muzaferijom), koji će u režiji WOW-a putovati u Španjolsku, Moreno veli da bi vrlo rado posjetio Rioju. Inače, prve godine, 2012., Gianfranco Kozlović je zahvaljujući malvaziji Santa Lucia putovao u Bordeaux, a 2013. Saša Senjković je zahvaljujući ružičastoj Spoži obišao Champagnu…

Coronica, koji, eto, trijumfira s baznim teranom a ne sa svojom perjanicom Gran Teranom, kaže da ga ne čudi što se njegov Teran 2011 toliko svidio, naime upravo za 2011. veli mi kako je smatra najboljim godištem za crno vino otkako se on bavi vinogradarstvom i podrumarstvom. Kao svoju novu senzaciju najavljuje Gran Malvaziju iz 2013, koja bi na tržište trebala ići za nešto više od godinu dana, a koja je, objašnjava, ponešto drukčija od njegovih dosadašnjih Gran Malvazija, naime grožđe je brao u redovnom terminu a ne kasnije, a barrique je zamijenio tonneauxom, bačvicom veće zapremnine, tako da vino dobije na svježini a izgubi na jačini drva.

Vrbnik 1POPI’ i POJEDI u VRBNIKU! – Ljeto, sunce, more, šurlice, riba, žlahtina! Odmor na plaži, ali i u konobi ili na terasi, za stolom. Vrbniče nad morem… Bravo! Oprez i na plaži ali i za stolom, preporučuje se kombinacija plaže ujutro te u kasnije popodne kad sunce nije tako jako, a između dvaju odlazaka na plažu  ostaje – stol u hladovini. Bolje pržena riba, nego ispržena koža… Ipak, oprez i za stolom, da se kao rezultat prejake brige od gubitka tekućine ne završi – pod stolom.

Iz Vrbnika na otoku Krku po četvrti put pozvali su na Popi’ i pojedi, a riječ je o više eno-gastro događanja kroz punu sezonu godišnjih odmora. Tim događanjima, uz pripadajuće običaje te lokalne folklorne i muzičke izraze, nastoje se promovirati lokalne vrijednosti u proizvodnji i pripremi hrane i proizvoda od vinove loze.

Popi’ i pojedi! čine tri temeljna programa raspoređena u turističkim vikendima tijekom srpnja i kolovoza, kaže mi Sanja Polonijo iz Turističke zajednice Vrbnika. To su, početkom srpnja, Festival žlahtine, Dani otvorenih podruma i obilježavanje tradicijskog blagdana Razgona; obilazak podruma moguć je i vinskim vlakićem koji polazi prema vinarima svakog punog sata s Trga Sv. Ivana u centru.

Vrbnik ZlahtinaRazgon je pastirski običaj iz davnina a program posvećen njemu održava se prve nedjelje po blagdanu Sv. Petra i Pavla. Razgon obilježava završetak perioda mužnje ovaca i njihovo puštanje na slobodnu ispašu. Tom prigodom za posjetitelje i goste organiziraju se radionica filcanja vune i mali sajam autohtonih proizvoda. Na brojnim izložbeno prodajnim štandovima mogu se kušati i kupiti sir, maslinovo ulje, med, smokve, eko-sirupi, pekmezi, tjestenina, suhomesnati proizvodi te prirodna kozmetika i upotrebni predmeti od vune, crijepova, drva i keramike. U večernjim satima nastupaju članovi vrbničkog folklornog društva i drugi estradni umjetnici.

Dani šurlica ističu ručno pripremljenu autohtonu tjesteninu. Tijekom cijelog tjedna šurlice uz veliki broj različitih umaka i priloga nude se po prigodnim cijenama u svim vrbničkim restoranima i konobama. Prvog i zadnjeg dana manifestacije degustacija šurlica i vina vrbničkih vinara organizira se uz prigodan kulturno-glazbeni program, prezentaciju izrade šurlica te prigodan sajam autohtonih proizvoda i suvenira. Za kraj kolovoza, konkretno za 29. i 30. kolovoza, ostavljena je manifestacija Dani vina otoka Krka. Ona se kontinuirano odvija od 2004. Godine. Karakteriziraju je odlična ponuda lokalnih vina ali i ponuda kapljice od vinara  iz drugih, gostujućih hrvatskih županija. Degustacije prate strukovna predavanja za vinogradare i raznovrstan kulturno-zabavni program.

Pa onda – Popi’ i pojedi na Vrbniku!

6 Boban HMM, BI LI SAD BILO VEC DOSTAU DRUŠTVU MARKIZA – Vani +35 ̊C, a unutra u skloništu lijepo, svježe, veselju nema kraja pri pogledu na kiblu u kojoj se nešto hladi, a to nešto je pjenušac Bouvet Ladubay Zero extra brut porijeklom iz francuske doline Loire, maloprodajnom cijenom osjetno jeftiniji od šampanjaca, a jeftiniji, u nas, i od ponajboljih hrvatskih pjenušaca. Lijek! Ali, nije na povlaštenoj listi HZZO-a…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMjesto događanja: zagrebačka vinoteka Vivat Fina Vina. U nastavku, nakon osvježenja i povratka u život, moralo se ipak ići i na blago zagrijavanje, da na izlasku iz skloništa van ne bude prenagla i za organizam kobno stresna promjena temperature. Sa svježega na tropski vruće. Stigle su, kao glavne zvijezde, etikete toskanske braće markiza Piera i Lodovica Antinorija – Chianti classico Villa Antinori, Chianti Classico Marchese Antinori Tenuta Tignanello, a onda se vlasnik vinoteke Boris Ivančić odlučio ponuditi i Cont’Ugo 2011 Merlot markiz’Pierova podruma Guado al Tasso iz Bolgherija, pa čak, potom, i jedan od prvih superoskanaca – Tignanello, iz 2011 i iz oblasti Chianti Classica, da bi veliko finale ukrasio Pino di Biserno 2006, tzv. drugo vino od markiza Lodovica Antinorija iz oblasti Bolgheri…

Neobično: iako je prezime Antinori, ovdje doduše skriveno iza Tenuta di Biserno, iako je riječ o Toscani i Bolgheriju, i iako su sorte bordoški čuvene, iako je 2006. u Toscani bila izvrsna godina, ovo vino, koje se upravo i sada, osam godina nakon berbe, pokazalo doista izvrsnime, teško nalazi kupca. Ivančić, kod kojega je na polici već duže vrijeme, primijećuje da, za razliku od kapljice markiza Piera Antinorija, koja je i skuplja (Tignanello) a dobro ide, ono nikako da krene u prodaji…

To je jedan od primjera kako tržište funkcionira kod nas. Valjda dosta govori o nama: ne samo da se ovdje luduje za najmlađim mogućim vinom (ispast će po tome trendu da će se uskoro tražiti embrij, tj. vino još i prije vina), nego i o tome da mnogi ovdje koji imaju dovoljno novaca da sebi mogu priuštiti vrlo skupu kapljicu ne gledaju vino kroz prizmu kakvoće, kompleksnosti, posebnosti, nego više kroz prizmu mondenosti. Nakon što u društvu pokažu da sebi mogu priuštiti jako dobre i skupe stvari – slijedi povratak na gemišt…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEKSTRA DJEVIČANSKI ČIPS! – Postoji i to: ekstra-djevičanski čips! San Nicasio. Extra virgin potato chips, patatas fritas elaboradas exclusivamente con aceite de oliva virgen extra y sal rosa del Himalaya. Tanke ploškice krumpiravpržene na ekstra-djevičanskom maslinovome ulju i začinjene ružičastom soli s Himalaje! Pakira se u Cordobi u Španjolskoj. Ima ga i na hrvatskom tržištu. Naravno, ovaj čips potpuno je – zdrav!…

mr.sc. Martina BienenfeldNOVA DIREKTORICA TZGZ – Nova direktorica Turističke zajednice grada Zagreba je mr.sc. Martina Bienenfeld. Na tu je poziciju došla s mjesta voditeljice Odjela za turizam pri Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, tijela koje obavlja poslove provedbe strategije razvoja turizma, izrade planova, predlaganja mjera poticanja investicijskih aktivnosti u turizmu. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je stekla stručni naziv diplomiranog romanista i informatologa (smjer muzeologija), a 2004. godine završava poslijediplomski znanstveni studiji, smjer Međunarodni turizam u nacionalnoj ekonomiji na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te stiče akademski stupanj magistra društvenih znanosti. Cijeli svoj profesionalni put, gđa Bienenfeld je gradila kroz poslove usko povezane s turizmom.

Posljednjih osam godina Turistički ured Turističke zajednice grada Zagreba vodila je dr.sc. Amelia Tomašević, koja je otišla u mirovinu ali koja će, čujemo, kao nezaobilazna znanstvena i stručna vertikala turističkog razvoja grada, ostati i dalje aktivna u turističkom području na dobrobit grada Zagreba.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGRADSKA DVORIŠČA NEKAD i SAD – U neko daleko ali sjećanju još dostupno vrijeme dvorišta u zgradama u središtima gradova bila su igraonice za djecu, tu smo se kao klinci svakodnevno družili, špekulali ili pikulali, igrali lovice, skrivača, škole – na kredom nacrtanim pravokutnicima kojima je trebalo skakutati na jednoij nozi, pucali prve loptice u badmingtonu i u stolnom tenisu, vozali se drvenim romobilima, pokušavali prve vožnje na biciklu, rolama (rolšue = koturaljke), tu smo jeli kruh i mast (kruh namazan domaćom svinjskom mašću), netko sa solju pa i češnjakom, a netko sa šećerom… Danas dvorišta u zgradama u središtima grada više nisu ono, bilo da su se pretvorila u parkirališta automobila stanara ili tvrtki, bilo da se nešto izgradilo u njima pa im je oduzelo prostor gdje bi se djeca poigrala, bilo da su ona u ingerenciji i vlasništvu institucija pa djeca iz tog razloga radi svoje igre više nemaju pristupa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERADvorisca Crkva sv Marko Gornji gradU zagrebačkom Gornjem gradu dvorišta su postala – igraonice za odrasle. Mjesto susreta, mjesto svojevrsne igre, također i svojevrsne učionice, blagovaonice. Nema doduše cike, lovice, skrivača, badmingtona, pingića, malog nogača, nema kruha-masti, ali ima užitka u ambijentu građevina koje su stilom u skladu s nastavkom na srednjevjekovnu arhitekturu, u ambijentu zelenila i cvijeća, uz živu glazbu, te uz mogućnost učenja o povijesti grada i legendama pa i specifičnostima svakoga dvorišta preko informativnih ploča i prospekata pa možda i kroz planirane organizirane obilaske dvorišta, kao i uz mogućnost ponekog tradicijskog zalogaja – zasad špek, luk, domaći sir i vrhnje, paprika, paradajz (Dolac nije daleko!), a baš bi se moglo ići još i na kruh i domaću svinjsku mast.. Kaj se pak tiče pijače, pa Zagreb je nekad imel dost svojih vinograda, jedan je bil i na strmini kojom od Ilice do Gornjega grada vozi Uspinjača, danas bi u ponudi logična bila kapljica sa Zagrebačke vinske ceste….

U srpnju su se kroz projekt dvorišta/svako ima svoju priču za javnost na desetak dana (valjda će iduće godine biti kroz cijelo ljeto!) otvorila zagrebačka gornjogradska dvorišta – palača Balbi u Demetrovoj 11 (Staroslavenski institut, osobito aktivan u proučavanju glagoljice, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu), palača Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 (Državni arhiv, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba), Atelier Meštrović u Mletačkoj 8 (zbirka slavnog kipara, obiteljska kuća koju je Ivan Meštrović zajedno s umjetninama, fotografijama, arhivom i raznim osobnim stvarima darovao Hrvatskoj), Privatno dvorište u Opatičkoj 19 (kuća u kojoj je rođen hrvatski skladatelj i violončelist Rudolf Matz i u kojoj je živjela Hedviga Ban, velika ljubav Vatroslava Lisinskoga, autora prve hrvatske opera Ljubav i zloba… ). Dvorišta su za javnost radila od 18 do 24 sata, ulaznica je bila besplatna, konzumacija hrane i pića plaćala se. Maštovito obogaćenje turističke ponude u gradu. Na slikama: prizor iz Dvorišta, te direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld, kao i prekrasna crkva sv. Marka na Markovu trgu.

Vallis aurea Zgb pivnicaVALLIS AUREA – PIVNICA! – Onima koji znaju što je nekad bio lokal Vallis Aurea u uličici što od zagrebačke Ilice vodi do Uspinjače, te osobito Kutjevčanima, a vjerojatno i ostalim žiteljima Zlatne doline, kosa na glavi, pretpostavljam, sad se diže uz ovaj prizor: Vallis aurea, nekad kultno sastajalište Zagrepčana zrelije dobi uglavnom danju a mladeži (mahom studenata) uvečer, mjesto gdje se ciljano išlo na kutjevačku graševinu pa i na dva u osam postalo je – PIVNICOM. Pivnica Vallis aurea! Laško!

Nemam ništa protiv piva i pivnica, ali pivo, za razliku od Bakhova nektara, nije sinonim za Zlatnu dolinu.

Ovaj simpatičan lokalčić bio je u Zagrebu u neko prijašnje vrijeme maltene konzulat kutjevačkih proizvoda za u čašu i za na tanjur… Pa zar stvarno nije bilo šanse i volje vinara, proizvođača sira, kulina, kulinovih seka, bučinoga ulja iz Zlatne doline da taj prostor sačuvaju a onda i unaprijede kao promidžbenu pozornicu za svoje proizvode i svoje običaje u hrvatskoj metropoli?   Sic transit gloria mundi… rekli bi stari Rimljani slavonskoga porijekla i napili se – malvazije…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERADOŽIVJETI STOTU! – Da, još malo, i Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu doživjet će – stotu!  Ove godine napunio je 95 godina. Iskrene čestitke!

Nastavna i znanstvena aktivnost iz vinogradarstva i vinarstva počela se odvijati na tadašnjem Gospodarsko-šumarskom fakultetu već njegovim osnutkom, a u okviru onda utemeljene Stolice ili Katedre za vinogradarstvo i voćarstvo – kaže prof. dr. sc. Edi Maletić (na slici), aktualni predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agrofaksa. – U lipnju ove godine navršilo se i 75 godina otkako je zagrebački Agronomski fakultet došao u posjed pokušališta Jazbina, koje od onda služi kao poligon za znanstvene, nastavne i strukovne potrebe. Prvi dio proslave bio je dakako akademski: promocija monografije o Zavodu i prisjećanje na proteklo vrijeme te na osobe koje su obilježile rad Zavoda, ali i prezentacija najnovijih znanstvenih aktivnosti, drugi dio bio je dakako domijenak.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASTRANI JEZICI – Uh, što volimo koristiti se stranim jezicima. Malo manje ih znamo… Prizor iz prolaza ispod Ciboninog tornja u Zagrebu.

Iz poraza u poraz do konacne pobjedeGRAFIT KOJI, u AKTUALNOJ HRVATSKOJ, NADMAŠUJE GRAFIT – Snimljeno u dane Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu na fasadi jedne zagrebačke kuće: Iz poraza u poraz do konačne pobjede!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERASTINGOVA MJESEČEVA SESTRA, EKO EKO i BIODINAMIKA – Tamno sivi do crni oblaci, tako česti u Zagrebu ovoga ljeta, nadvijaju se zagrebačkim nebom. Vjetar najednom počinje fijukati. U posljednji trenutak ukazuje se spas! Ulijećem razbarušene kose i s ponešto krupnih kapi kiše po leđima i ramenima u posljednji trenutak u vinoteku Vivatina u zagrebačkom Boćarskom domu. I, grozno nevrijeme najednom se pretvara u – vrijeme!

U Vivatini je čekao slavni rocker Sting sa svojom Mjesečevom sestrom. Sister Moon 2010 čine Sangiovese, Merlot, 10 % Cabernet sauvignona! Sister Moon u skladu je sa Stingovim opredjeljejem za biodinamiku, koja uključuje i obavljanje određenih radova na zemlji i u podrumu u točno određenim Mjesečevim mijenama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinoteka Vivatina počela je uvoziti vina koja Sting, osviješten i duboko na eko-kolosijeku, proizvodi na svom poljoprivrednom posjedu Il Palagio u Toscani. Uz vina tu su npr. žitarice, voće, povrće, voćni namazi, maslinovo ulje… Sting je imanje il Palagio kupio krajem prošlog stoljeća, i tamo je uredio i studio za snimanje. Kapljica When we Dance 2012 je od Sangiovesea, Canaiola i Colorina, a Casino delle Vie 2010 od Sangiovesea, Cabernet sauvignona, Cabernet franca, Merlota.

Bilo je tamo i delikatesa…

Četiri poduzetnice, suvlasnice Vivatine – Nina Schmidt, Tanja Hrenar, Ljiljana Režek i Milka Damijanić odlučile su pružiti posebnu podršku proizvođačima vina i delikatesa koji su na eko-kolosijeku Od stranih vinara na policama Vivatine proizvode imaju Alois Lageder i Perlage (Prosecco) iz Italije, španjolska Roda, Rivendel iz Južne Afrike i, od nedavno, Sting.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVivatina, koja nudi veliki izbor delikatesa, primjerice maslinovo i bučino ulje, ulje od lana, ulje od konoplje, sir, salame, namaze, utemeljila je Klaster Natura i pokrenula je svoju liniju eko-proizvoda pod nazivom Wauuu (nije Wow!). Pod posebno dizajniranom etiketom s objašnjenjima na tri jezika predstavlja uratke hrvatskih eko-proizvođača – jabučni ocat  (jabučni ocat i sa češnjakom, pa i s bosiljkom), bučine sjemenke, cvijet soli, začine kao majčina dušica, bosiljak, potom slasticu smokvenjak, džemove od jabuke i cimeta, jabuke i lavande. U pripremi Klaster Natura su maslinovo ulje, bučino ulje, med, kulen, sir…

OLYMPUS DIGITAL CAMERABLAŽEN MEĐU ŽENAMA…Zdravko Ilija Jakobović, Vina Jakob, blažen među ženama! Uz njega su supruga Pavica, neprikosnovena u kuhinji (blaženi Jakobov smješak prije otud nego zbog blizine odjednom toliko pripadnica nježnoga spola s dva kontinenta!), zatim enologinja Ivona Đipalo iz zagrebačkog Vinolaba koja svojski pomaže u proizvodnji plemenite kapljice, te Sudanka Suhair Ibrahim, majstorica za marketing, sada Zagrepčanka, inače uposlena kao jedna od direktorica u EPH-u. Jakobović se pripremio za novo punjenje Jakoba s vinom od Cabernet sauvignona, Cabernet franca i Merlota, a crnjak od Sayraha će izdati odvojeno. Vina bi trebala izaći tek za pola godine, vjerojatno će im pretpremijera biti na 9. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 28. i 29. studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Josipovic Cattunar ATPNAJBOLJA VINA UMAŠKOG ATP-a – ATP u Umagu je ne samo renomirani teniski turnir ljeti, nego i izlog visoke eno-gastronomije. Kao pratnja sportu kulinarski su programi i degustacije plemenite kapljice pod vodstvom pripadnika Hrvatskog sommelier kluba, osnovanoga u Zagrebu a sjedište kojega je posljednjih nekoliko godina u Istri. HSK je na degustacijama bilježio interes posjetitelja teniskoga turinira za vina, i za proizvođače kapljice koja je ocijenjena najvišim ocjenama i koja se najviše tražila predvidio nagrade. Ukupnom pobjedniku nagradu je uručio predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović.

U tijeku šest dana turnira degustacijama u organozaciji HSK-a pristupilo je oko 200 ljubitelja Bakhova nektara, i vina ocjenjivala naslijepo. Svakog dana nudilo se vino jedne od grupa, tj. mlade i odležane malvazije, roséi, mladi i odležani terani, muškati, ukupno je u ponudi bilo 18 vina od sorata tipičnih za Istru. Najbolje ocjene dobili su rosé od Veralde, mlada malvazije Franca Cattunara, odležana malvazija Bruna Trapana, mladi teran od Kozlovića i odležani teran od Franca Armana, u kategoriji muškata najviše uspjeha imao je onaj od Rina Prelca. Najveći postotak glasova, 72% posto, dobio je Franco Cattunar za mladu malvaziju i time zaslužio titulu ovogodišnjeg pobjednika. Na slici je s predsjednikom Josipovićem kad mu je uručivao nagradu.

Sanja Doležal _ ambasadorica Terma Tuhelj za 2014.SANJA AMBASADORICA – Počela je kao samostalna pjevačica, a onda postala vokalistica popularne pop-grupe Novi fosili, da bi se prometnula u tv-voditeljicu, kao najnovije je i – ambasadorica. Sanja Doležal ambasadorica je, za 2014., Termi Tuhelj u Tuheljskim Toplicama. Ona i nekadašnji naš državni reprezentativac u plivanju Gordan Kožulj.

Terme Tuhelj grade camping-resort sa 150 parcela, započele su suradnju s velikim wellness majstorom Peđom Filipovićem, a i Terme Tuhelj i Terme Olimia uvele su nekoliko novih wellness tretmana, pri čemu bitnu prekretnicu čini vitalna hrana – novi koncept zdrave prehrane, označen od sada simbolom jabuke u ugostiteljskim objektima

Lijepo je znati da postoji mjesto gdje se čovjek može u potpunosti opustiti, a Terme Tuhelj su jedna od takvih destinacija, izjavila je nova amasadorica Terma Tuhelj Sanja Doležal. Moja djeca su oduševljena bazenima i dnevnom zabavom, a ja se ipak više volim povući u prostorije wellnessa i isprobavati nešto što nemaju svi, masaže tibetanskim zdjelama, posebne masaže stopala nakon koje se osjećaš kao da hodaš po oblacima, zatim isprobavati vitalnu hranu itd. Veoma je hrabro krenuti u smjeru u kojem se razvijaju Terme Tuhelj. U jednom novom konceptu gdje se vidi da se ne žudi samo za masovnošću nego se u potpunosti posvećuje gostu i omogućava mu da se osjeća drukčije!, rekla je Doležal.

Tuhelj Dolezal Kozulj Pocivalsek Ivana KolarNakon što sam se prestao aktivno baviti plivanjem i ušao u svijet poslovnih ljudi, shvatio sam da nije sve u cjelodnevnim sastancima koji se vrlo često odvijaju u zagušljivim dvoranama. Sretan sam što su Terme Tuhelj postale mjesto sretanja poslovnih ljudi gdje u jednom neformalnom okruženju mogu razmijeniti iskustva, naučiti nešto novo i, što je bitno, opustiti se, kazao je Kožulj.

Krenuli smo u jednom potpuno novom smjeru, s težinjom da se naši gosti osjećaju sretnije. Želimo postati mjesto gdje će se  goste učiti pozitivnim navikama što će ih moći primijeniti kod kuće, uvijek znajući da postoji destinacija gdje se mogu vratiti i naučiti još nešto novo, veli Ivana Kolar,  direktorica Terma Tuhelj.

Osluškivanjem potreba gostiju kao i slijedeći selfness-pristup uveden je koncept vitalne prehrane u kojemu se 30 posto hrane priprema s posebnom pažnjom te s pravilnom kombinacijom nutritivnih elemenata.

Metvica, poznat i popularan začin, zasađena je u wellness-vrtu te je slučajnim odabirom postala biljka vodilja Terma Tuhelj. Svojim čudotvornim svojstvima u potpunosti se poistovjetila s konceptom Terma Tuhelj koji pomaže gostu da pronađe svoj mir, uči o pozitivnim navikama i mijenja sebe, svoj način života i svoje poglede na kaotičnu svakodnevicu. Menta se proteže kroz sve odjele Terma Tuhelj. Na ulasku u sobu, na jastuku goste čeka miris mente i mali poklončić, sapun od mente s porukom. U Terra lounge i Infinity baru gostima je na raspolaganju čaj od mente uz koju se gostu poklanja poruka. U hotelskom restoranu Lati, gosti mogu isprobati mentu u kombinaciji s gizom, a u SPAeVITA centru i Svijetu sauna mogu doživjeti pravi wellness doživljaj isprobajući masažu s mentom ili peeling.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJOOBLES i JOBLESS – Joobles i Jobless, dvije riječi od kojih je je ova druga nastala malom izmjenom u poduplanim slovima, nekako podjednako se čitaju, ali imaju vrlo različito značenje. Joobles je osvježavajući napitak rađen od pjenušca aromatiziranoga ličijem ili bazgom, preporučuje ga se kao odlično ljetno osvježenje. Proizveo ga je podrum P&F Wineries iz Ormoža, dijelom i za nizozemsko tržište. Cijena bočici od dva decilitra je oko 1,5 euro.  Jobless je pak duhovita izvedenica od Joobles, a znači – bez posla, nezaposlen. S obzirom na situaciju upravo s nezaposlenošću u Europi, češće se čuje džobles u kontekstu pjenušca za nezaposlene! Mala bočica s mjehurićima, niska cijena, a tržište (jobless = nezaposleni) – ogromno. Svakim danom sve veće…

VINSKI VITEZOVI 2014HRVATSKI VINSKI VITEZOVI – Bože, čuvaj Hrvatsku!…                                                    

                                                                                                         Kolovoz/August 2014

Agra 2014/ ZBOG NESMOTRENOSTI HRVATSKOJ IZMAKNULA JEDNA OD TITULA ŠAMPIONA!

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA40. ocjenjivanje Vino Slovenija, 52. Agra 2014 Gornja RadgonaAgra Radgona

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

RAZLOG: PROIZVOĐAČ JE VINO ZA OCJENJIVANJE PRIJAVIO u KATEGORIJI AROMATIČNOG POLUSLATKOGA U KOJOJ ZBOG PREVELIKOG SADRŽAJA NEPROVRELOG SLADORA UZORAK ŠTO, ZAPRAVO, SPADA u GRUPU AROMATIČNOG SLATKOGA, NIJE SMIO BITI! S OBZIROM DA SE TOLIKO ŽELIMO PROBITI NA VANJSKIM TRŽIŠTIMA, TAKVE STVARI NE BISMO SEBI TREBALI DOZVOLITI!

Gornja Radgona, na samoj granici Slovenije s Austrijom (niste je valjda zaboravili, pa tamo na onaj kraj, konkretno u susjedni Bad Ratkersburg, išli smo vrlo često u šoping!) ove godine bilježi 52. sajam poljoprivrede i prehrane Agra i 40. jubilarno ocjenjivanje vina pod nazivom Vino Slovenija. Ocjenjivanje je bilo krajem srpnja, a sajam je, po tradiciji, uvijek krajem kolovoza.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa svečanosti upriličenoj u povodu 40 godina radgonskog vinskog ocjenjivanja: glavni direktor Pomurskog sajma Janez Erjavec sa svojom desnom rukom Matejom Jaklič te s aktualnom vinskom kraljicom Slovenije (izbor vinske kraljice projekt je Pomurskog sajma!), s druge njegove strane je enologinja i degustatorica Cvetka Sakelšek

Skupljeno je gotovo 500 uzoraka (467 vina današnje konvencionalne produkcije i 25 bio-vina) iz šest zemalja, dakako najviše ih je bilo iz Slovenije (362), a 27, od 12 proizvođača, stiglo je iz Hrvatske. Ostale zemlje sudionice: Austrija (46 uzoraka), Češka (16), Makedonija (11) i Slovačka (5). Pod predsjedanjem Mojmora Wondre kao vrhovnog zapovjednika radile su četiri komisije sa po pet članova i svaka sa svojim predsjednikom. Iz Hrvatske sam ove godine predstavnik u žiriju – komisija B, predsjednik: enolog Miran Vodopivec s Krasa – bio samo ja.

Pragovi za medalje ostali su ovdje još oni stari naši klasični koji, po meni, omogućuju da (i) do (visokih) odličja dođu i oni koji su uložili truda i napora manje, a eventualno tehnikom i drugim pomagalima kao nadomjestkom umješno se koristili više. Prag za veliko zlato postavljen je na 90/100 bodova, zlato se dodjeljivalo već za 85, srebro za 80 bodova, a bronca za 75/100. Kod posebnih grupa kao što su cviček ptp, belokranjec, metliška črnina te bizeljčan bijeli i crveni, pragovi su bili i niži, konkretno za cviček se srebro moglo dobiti već sa 70 bodova a zlato za 75 a veliko zlato za 80 bodova, dok je kod ostalih iz ove grupe 75/100 značilo srebro, 80 zlato a 85 veliko zlato. Dakle, zlato, koje shvaćam kao referencijalnu točku, nije za sve bilo istoga sjaja!

OLYMPUS DIGITAL CAMERANazočni na proslavi 40. godišnjice Vina Slovenije bili su, uz brojnie sadašnje, i prijašnji degustatori. Na slici su Tadeja Vodovnik, Ernest Novak, Mojmir Wondra, Venera Gelebesheva, Iztok Klenar, Miran Vodopivec, Uroš Bolčina, Jože Protner, Dušan Brejc, Alojz Filipič, Darinko Ribolica, Jani Gönc, Boris Beloglavec…

U velikom finalu, po principu doigravanja birali su se šampioni po kategorijama. Kandidati za šampione bili su uzorci s najviše osvojenih bodova u svojoj kategoriji međutim s time da su istodobno morali imati osvojenih bodova barem za zlatnu medalju.

Kategorije u kojima su se tražili prvaci: pjenušci, suha bijela mirna vina od nearomatičnih sorata, suha bijela mirna vina od aromatičnih sorata, poluslatka vina od aromatičnih sorata, slatka vina od nearomatičnih sorata, teran ptp, crvena mlada vina (iz godišta 2013, 2012, 2011; kod nas se na ocjenjivanjima pod mladim vinom na žalost razumijeva samo ono iz posljednje berbe, dakle ono iz 2013.), te starija crvena vina (kapljica iz berbi 2010. i iz ranijih godišta). Predviđene su bile i posebne nagrade za najbolji cviček ptp, najbolji belokranjec, metlišku črninu te bizeljčan bijeli i crveni.

Podijeljeno je 11 šampionskih titula, osam velikih zlata, 85 zlata i 267 srebra, te u grupi bio-vina, u kojoj je Hrvatska imala jedan uzorak, jedna šampionska titula, šest zlata i 13 srebra. Kao što sam rekao, gotovo svatko dobio je nešto. Hrvatska se izborila za jedno veliko zlato, osvajač je obitelj Štritof Šokac iz Dubravice, zatim za sedam zlata (proizvođači: Mlinarić iz Jalšovca kod Štrigove za tri svoje kasne berbe, Đurinski iz Kupljenovoga za dvije svoje izborne berbe traminca – 2013 i 2011, Željko Gašparinčić iz Šenkovca za Graševinu 2011 izbor bobica, Vlado Župančić iz Samobora za Plemenitaš 2013), i 17 srebra.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPredsjednik žirija A i predsjednik cijeloga ocjenjivanja Mojmir Wondra (uz zastavicu je), s tajnikom ocjenjivanja Ernestom Novakom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri B: pored predsjednika Mirana Friderika Vodopivca su Boštjan Zidar (Vinakoper), Uroš Bolčina (Vipava), Darja Zemljič (novinarka), Darinko Ribolica (VK Brda Goriška Brda) i Željko Suhadolnik (Svijet u čaši)

Službeni rezultati nisu išli u javnost dok za sva vina-kandidate za šampiona nisu obavljene i laboratorijske analize, da se vidi odgovaraju li onome kako su deklarirana za ocjenjivanje.

Imali smo razloga nadati se i ove godine osobito lijepom uspjehu Hrvatske, naime kao jedan od najozbiljnijih kandidata za šampiona 2014. u kategoriji poluslatkih vina ozbiljno se nametnuo Traminac 2011 izborne berbe Stjepana Đurinskog, proizvođača iz Kupljenova, koji je, inače, lani na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni sa svojim Tramincem 2012 ledenom berbom osvojio veliku zlatnu medalju i bio pravo otkriće na ocjenjivanju Vino Slovenija u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine Đurinski je imao priliku dobiti još značajnije čestitke. ALI, – OPET NAŠA POSLA!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAProšle godine Stjepanu Đurinskome čestitao je na velikoj zlatnoj medalji glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Ove godine Đurinski je (i Hrvatska!) mogao, da je sve bilo ispravno, dobiti čestitku i za šampionski naslov…

Đurinski je, s obzirom na ono što je mogao dobiti, primio ove godine tek čestitku! Na laboratorijskoj analizi Hrvatska je pala na ispitu: vino Traminac 2011 izborne berbe od Đurinskoga imalo je, naime, mnogo više neprovreloga sladora od onoga propisanog za kategoriju poluslatkoga, dakle zapravo nije smjelo biti prijavljeno u grupi poluslatkih vina (nelojalna konkurencija) nego je moralo biti u grupi aromatičnih SLATKIH. Đurinski je zbog svoje nesmotrenosti mogao izgubiti i medalju, ali koliko čujem od organizatora nije se razmišljalo o diskvalifikaciji. Vino je inače jako dobro ocijenjeno, s nešto više od 87 bodova. Površnost, nespretnost ili kalkulacija, ma što bilo, nije se, eto, isplatila, i umjesto puno slatkoga ostaje stanovita gorčina! S obzirom da se tako silno želimo probiti na vanjska tržišta, takve gafove ne bismo sebi smjeli dopustiti!

Evo, i šampiona, po skupinama:

Suho nearomatično bijelo vino: Zwick 2011 Reserve – Weingut Felberjörgl, Austrija ⦁ slatko nearomatično bijelo: Pullus chardonnay izbor prosušenih bobica – Ptujska kletsuho crveno vino do tri godine starosti: Merlot 2011 – Posestvo Ferjančič, Planina, te QV 2011 rdeča zvrst – Colja Vino, Coljava ⦁ suho crveno starije od tri godine: Sara 2005 zvrst – Boris Lisjak, Dutovlje ⦁ teran ptp: Izbrani teran ptp 2013 – Dimitrij Macarol iz Križa ⦁ bijelo aromatično suho: Sauvignon 2013 – Rodinne Vynarstvi Pavel Binder iz Češke ⦁ bijelo aromatično poluslatko: Traminec 2013 – P&F Wineries iz Ormoža ⦁ bijelo aromatično slatko: Rumeni (žuti) muškat 2006 izbor prosušenih bobica – Jožef Prus, Krmačina, Bela krajina (nakon dva šampionska naslova nedavno na ocjenjivanju u Ljubljani evo za Prusa još jedna titula prvaka!) ⦁ pjenušci: Zlata radgonska penina 2009 – Radgonske gorice Gornja Radgona ⦁ likerska vina: Pullus renski rizling 2009 od sušenoga grožđa – Ptujska klet, Ptuj ⦁ bio-vina: Meletin sauvignon 2013 – Landesweingut und Weinbauschule Silberberg, Austrija.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMeđusobne čestitke za šampionske titule: Klavdija Topolovec, enologinja Radgonskih gorica, i Bojan Kobal, enolog Ptujske kleti

SPECIJALIZACIJA

Agra Radgona VZLMNakon vrlo profesionalno odrađenoga ocjenjivanja navrle su mi misli o vrednovanjima ovoga tipa, naime od početka godine pa do kraja srpnja 2014. i osobno sam bio sudionik većega broja njih, kod kuće i u inozemstvu, s time da je poziva došlo i više ali kako su se neki termini podudarali nisam se, logično, mogao odazvati i na sve. Danas je, u svakome slučaju, ocjenjivanja vina vrlo, vrlo mnogo. Neka su iznimno uspješna i okupe i po nekoliko tisuća vina – i 8000 i više etiketa, neka se pak koprcaju u tek kojoj stotini vina. Bitno je čemu i kome neko ocjenjivanje služi i kako se koje ocjenjivanje percepira u javnosti.

Nakon što su se na međunarodnome planu isprofilirala opća ocjenjivanja, dakle svih tipova vina i iz svih krajeva svijeta, konkretno Decanter World Wide Award, International Wine Challenge, Concours Mondial de Bruxelles, Mundus Vini, pa i Vinalies internationales…, poduzetni organizatori na raznim stranama shvatili su da je nastupilo vrijeme specijaliziranih vrednovanja, znači po pojedinoj sorti, ili nekom tipu vina, ili po vinima neke određene regije. Pa tako eto imamo ocjenjivanje Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscats du Monde u Francuskoj, Sauvignon du Monde koji svake godine mijenja mjesto pa i državu održavanja, Portugieser du Monde u Pečuhu, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Vinistru s naglaskom na Malvaziju u Poreču, pa Effervescents (pjenušci) du Monde u Francuskoj, Alliances du Monde – International Wine & Barrel Competition (samo vina koja su njegovana u drvenim bačvama), također u Francuskoj. Sva ta – opća i specijalizirana – ocjenjivanja koja sam spomenuo povezuje to da je na njima dosta visoki postotak degustatora iz niza raznih zemalja, a ova specijalizirana ocjenjivanja fokusirana na neku temu povezuje i to da ih se na neki način može smatrati svojevrsnim svjetskim prvenstvima u tim vinskim kategorijama koje su im okosnice. Kvalifikacija svjetsko prvenstvo u startu daje vrlo solidnu tržišnu vrijednost osvojenoj medalji, i proizvođačima iz niza zemalja takva ocjenjivanja stoga mogu biti privlačna. No, da bi medalja imala i punu tržišnu vrijednost, organizator mora ne samo okupiti vrsne degustatore, nego i marketinškim alatima pobrinuti se da se o ocjenjivanju (dobro) naširoko priča u javnosti, posebice na značajnim svjetskim tržištima vinom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri D: Danilo Steyer, Mihaela Kopše Krsnik, Mitja Herga i predsjednik Iztok Klenar

Kad govorimo o ocjenjivanjima po sortama, to u nas kao poseban dio ukupnog vrednovanja ima Vinistra vezano uz Malvaziju istarsku. Kad govorimo o sortama reći ću i to da se kod nas nešto pokušava s Graševinom, u Kutjevu, ali na žalost to, barem zasad, iako su ambicije pojedinaca iz organizacijske ekipe velike, ostaje na lokalnom nivou i na malom opsegu. Ideja Moslavaca da u Kutini priređuju ocjenjivanje samo vina od autohtonih sorata dobra je, ali rezultat je blijed, naime i tu priča ostaje previše u lokalnome krugu i nezapažena, čak i kod nas u Hrvatskoj. Izložba i ocjenjivanje vina sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, kojima je zadatak bio propagirati vina upravo dijela Lijepe naše što obuhvaća Zelinsko i Jaskansko prigorje kod Zagreba, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Podravinu i kalnički kraj te Moslavinu, dakle kapljicu jedne od četiriju vinogradarsko-vinskih regija po novom nazvane Bregovitom Hrvatskom, nakon dugo godina sjeverozapadne tradicije pretvoreni su u Izložbu i ocjenjivanje vina kontinentalne Hrvatske!… Ocjenjivanje vina u Splitu, u sklopu sajma Gast, umjesto da bude poligon za promociju vina Dalmacije, također je opće ocjenjivanje i također s dosta blijedim odjekom. Sabatina je mogla, a i morala bi biti, idealna za promidžbu dalmatinskoga vina, samo u njenu konceptu i ustroju uz godišnje druženje dalmatinskih vinara, kako se manifestacija propagira, morali bi biti jače prisutni poslovna dimenzija i internacionaliziranost…

Sva ova netom spomenuta naša hrvatska ocjenjivanja povezuje to što su degustatori svi ili 98 do 99 posto iz Hrvatske, a dobar dio od tih su iz lokalnih sredina. Sommelieri, izabrani (u smislu educiranosti o vinu) vinski trgovci i vinski novinari koji imaju utjecaj na tržište – proskribirani su.

Kao vrlo svijetlu točku kod nas vidim, dakako ako se stvar nastavi u pravcu u kojemu se krenulo, Dubrovnik FestiWine, koji je odlučio usredotočiti se SAMO NA VINA DUBROVAČKO-NERETVANSKE županije. ISPRAVNO – želja u prvi plan staviti kapljicu vlastitoga područja! Dubrovnik FestiWine, ocjenjivanje vina i vinski festival, po prvi je put održan ovog proljeća, i okupio je 15 degustatora od kojih nijedan nije bio lokalni, a većinu, na čelu s predsjednikom, činili su inozemci, i to iz Slovenije, Srbije, Nizozemske, Švedske, Francuske, Velike Britanije, Grčke, Austrije, iz Hrvatske nas je bila nekolicina iz Zagreba. K tome, članovi komisije bili su ne samo enolozi nego i vinski trgovci, sommelieri, novinari. Razmišljanje organizatora odlično: nastojati se pokazati pred svijetom sa svojime, vidjeti kako vina Dubrovačko-neretvanske županije doživljavaju relevantne osobe s razvijenih i jakih tržišta vinom, interesantnima i za nas, osobe koje imaju i utjecaj na tim tržištima, osobe čije primjedbe na vino mogu biti i te kako korisne kao savjeti za županijske vinare, svakako željne plasmana, količinski a s vremenom i po boljoj cijeni, kroz klasičan izvoz.

Kakve, sad, veze sve to ima s ocjenjivanjem Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni? Pa, ocjenjivanje Vino Slovenija bilo je sve do nedavno ograničeno na slovenska vina, uostalom i sam naziv to sugerira. Unatrag nekoliko godina, nakon što se bilo prekinulo ocjenjivanje vina Vino Ljubljana, Pomurski sejem kao organizator sajma poljoprivrede i prehrane Agra i kao organizator ocjenjivanja Vino Slovenija, otvorio se i prema uzorcima iz inozemstva. Sad kad je Vino Ljubljana obnovljeno i prvo novo ocjenjivanje odigralo se krajem lipnja u glavnom gradu Dežele, Vino Slovenija moglo bi eto vratiti se potpuno na kartu vina svoje zemlje, međutim na način i da poštuje i cjelovitost regija koje se mogu protezati i s druge strane državne granice te koje u tom pograničnome dijelu u objema državama unatoč administrativnoj podjeli imaju jednaka ili vrlo vrlo slična obilježja (krajolik, klima, uzgajane sorte, stilovi vina, navike u prehrani, eno-gastronomiji…). Zorni primjer je Štajerska, koja postoji u Austriji i Sloveniji. Tu su na svoj način i Pomurje, Prekmurje i naše Međimurje, u primorskome dijelu postoje Slovenska i Hrvatska Istra, te sežanski Kras i tršćanski Carso, Goriška brda i Collio, tako da bi se uz vina Dežele na ocjenjivanju mogli naći i uzorci iz austrijske Južne Štajerske, iz našeg Međimurja, iz hrvatskoga dijela Istre, s tršćanskoga Krasa i s Collija. U ovome kontekstu, u Radgonu na Vina Slovenija ne bi više spadala kapljica  iz udaljenih Makedonije, Češke, Slovačke…

Bilo bi dobro i za Vino Slovenija, koje kako sam vidio, ima razumijevanja za vinske novinare kao degustatore, da pozove, kao što su učinili Dubrovčani (oni su za predsjednika ocjenjivanja postavili glavnog enologa Ptujske kleti Bojana Kobala), i više degustatora iz više stranih zemalja (sad nas je u Radgoni bilo četvoro, iz Austrije, Češke, Makedonije i eto ja iz Hrvatske) interesantnih kao tržišta, od petero članova komisije barem dva člana mogli/morali bi biti inozemci. Naravno, za oko 500 uzoraka dovoljne su četiri komisije, ali lani je u Radgoni bilo oko 1000 vina za ocjenu, nade su da bi možda već iduće godine bio povratak na tisućicu, pa u tom slučaju formiranje još koje komisije ima opravdanje…

HRVATSKO-SLOVENSKI MEDITERANEO ZA – POLJSKU!

U Gornjoj Radgoni vezano uz Agru uvijek se nadje štošta zanimljivoga. Tako eto slovenski enolog Zdravko Mastnak, znan inače kao proizvođač cvičeka ali još i poznatiji kao proizvođač pjenušaca, skače od veselja, najradije bi bio – da pokaže kako je, što se kaže, na konju – skočio na ovog zanimljivog od starih panjeva vinove loze vrlo vješto napravljenoga konja izloženog na sajmištu Pomurskog sejma, međutim, dakako, nije to učinio, svjestan da bi ga i sasvim laganim usponom na nj, a kamo li ne i skokom, začas skršio, što bi rezultiralo doista velikom štetom…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZdravko Mastnak (lijevo na slici), s Janezom Valdhuberom, ispred zanimljive umjetničke izvedbe konja napravljenog od starih vinovih loza

Mastnak, koji je dio odmora proveo u Svetoj Nedjelji na Hvaru u već tradicijskom njegovu ljetnom posjetu Zlatanu Plenkoviću, i koji se već okušao kao eno-konzultant posebice oko pjenušavog vina u više hrvatskih i bosansko-hercegovačkih te crnogorskih vinarija, ponovno je, eto, ušao u hrvatski zagrljaj, naime kuća Orbico, koja je upravo stekla većinski paket dionica (70 posto) u dioničkom društvu Navo Polska Grupa Dystrybucyjna iz Varšave i postala najvećim distributerom roba za široku potrošnju u Europi, predvidjela ga je kao sudionika u njenom projektu Mediteraneo, robne marke različitih proizvoda iz hrvatskih i slovenskih pogona a koji bi se pod tim nazivom plasirali u Poljskoj, tržištu s, kako veli Branko Roglić, vlasnik Orbica, oko 40 milijuna potrošača. Zasad se zna da bi u vinskom segmentu iz Hrvatske išao dingač, a iz Slovenije Mastnakovi pjenušci. Najavljuje se i distribucija ribljih konzervi i čokolada iz Lijepe naše, te kreacija Pivovarne Laško i sokova od Fructala iz Slovenije. Orbico, kako čujem, posluje u 17 zemalja od Baltika do Crnoga i Jadranskoga mora a izgledi su da do kraja ovoga ljeta uđe i u Ujedinjene Arapske Emirate, pa bi se Mediteraneo-program mogao u distribuciji proširiti i na sve te države, a, s druge strane, neki proizvodi iz tih zemalja mogli bi naći put do hrvatskog tržišta.

VINARI NOGOMETAŠI

U ocjenjivanju Vino Slovenija, ali i na popisu izlagača sa svojim uzorcima na štandu udruge obiteljskih vinskih gospodarstava Slovenije na Agri 2014 zabilježen je Danilo Steyer iz Plitvice (Plitvice eto imaju i Slovenci!) kod Gormje Radgone, jedan od ponajboljih individualnih privatnih vinogradara/vinara slovenske Štajerske, njegova vinska kuća Steyer slovi kao Hiža dišećega traminca ili Gewürtztraminera. Danilo proizvodi traminac u nekoliko kategorija, kao suh, polusuh, polusladak, predikatni, Exclusive dozrijevan na finom talogu u bačv(ic)ama, te kao pjenušac rađen klasičnom šampanjskom metodom.

Steyer upravo u Plitvicama dovršava novi podrum, površine 1500 četvornih metara. Taj novi i od dosadašnjeg osjetno veći i moderniji podrumski prostor pruža i više izgleda za još bolju kapljicu. Kompleks treba proraditi do ove berbe, tako da bi primarna prerada grožđa iz 2014. svakako bila tu. Inače povelik dio objekta predviđen je za prijem poslovnih partnera i gostiju na degustaciju, a bit će tamo u dogledno vrijeme i koji apartman za prespavati…

OLYMPUS DIGITAL CAMERADanilo Steyer, Hiža dišečega traminca

Danilo je za trajanja Agre uvijek osobito zauzet sa Salonom traminca u mjestu Negova kod Gornje Radgone. Festival je inače startao 2010. i izdanje 2014. je jubilarno, peto, međunarodnog je karaktera i okuplja bojne proizvođače vina od te cijenjene aromatične sorte i dakako brojne ljubitelje tih vina. Uz tramince, na kušanju se uvijek nude i specijaliteti koji se lijepo sljubljuju uz traminac.

Ali, Danilo je i dobar nogometaš, i ne samo da igra za vinsku nogometnu reprezentaciju Slovenije, nego je i njen aktualni predsjednik. Već odavna, svaki put kad se sretnemo, pita me ima li kakve šanse da Hrvatska također osnuje svoju vinsku nogometnu reprezentaciju i da se prijavi za međunarodno takmičenje, svaka utakmica a pogotovu kad je riječ o europskom prvenstvu ne samo da je zgodna za upoznavanje i druženje s vinarima iz drugih krajeva i zemalja nego je i dobra prigoda za (internacionalnu) promidžbu vina svoje zemlje i vlastitoga vina. Čudno je, doista, što Hrvatska, s obzirom da u vinskim krugovima ima pojedince koji su se istaknuli u profesionalnom nogometnome svijetu (Mohor, Adžić, Butina…) i pogotovu stoga što Hrvati sve najbolje znaju o nogometu i vinu, nema vinsku reprezentaciju, možda bi nam s vinskom nogometnom reprezentacijom na sportskome planu priredila više veselja nego što je napravila klasična reprezentativna momčad…

Naši zapadni susjedi Slovenci vinari-nogometaši do sada su, inače, hvali se Steyer, bili dva puta europski prvaci, a eto ove godine, kad su prvenstvo organizirali Švicarci, osvojili su četvrto mjesto, šampionima su postali Nijemci, kao i u Brazilu…

OD MAČKOVCA DO MAČKOVCI

Ima i još! Kad već gledamo na prostor Međimurja, Pomurja i Prekmurja, na pamet padaju ne samo dobra vina nego i dobro bučino ulje, dobra hrana. Odlučili ste počastiti se odličnim domaćim specijalitetima i njima prirodanime  dostojnim vinom? U glavi vam je, vjerujem – Mačkovec!

Ali nije stvar baš tako jednostavna, naime, ovo o čemu govorim je ne u jednome Mačkovcu! DVA su, ne predaleko jedan od drugoga, u eno-gastro smislu interesantna Mačkovca – jedan je u Međimurju, nedaleko od Čakovca u pravcu Lendave (Mačkovec), a drugi je kod Murske Sobote u Prekmurju u Sloveniji (Mačkovci). Vrijedi se potruditi obići ih obadva!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMala hiža u Mačkovcu i, dolje, vlasnik i chef Branimir Tomašić u kuhinji sa svojim kuharomMala hiza Tomasic

 Restoran Mala hiža u međimurskom Mačkovcu uvjerljiva je postaja vezana uz jelo. Objekt Branimira Tomašića uvršten je, u ovogodišnjem izboru najboljih hrvatskih restorana, među prvih deset! Treba li bolje preporuke?! Mala hiža ima dosta gostiju i iz Slovenije, ali i iz Austrije, što je sjajno, naši susjedi otkrili su vrijednosti na tanjuru u kreaciji Tomašića i njegove ekipe, međutim nisam siguran da hrvatski ljubitelji plemenite kapljice, jednako tako kao Slovenci u Malu hižu, hodočaste u prekmurski Mačkovec da otkriju bisere što ih kreira Uroš Valcl, enolog i upravitelj vinske kuće Marof, te da otkriju i prekmursko bučino ulje. Pa, zašto ne spojiti dva Mačkovca?!

Preporučujem posjet Marofu, jer podrumski kompleks, lociran uz vinograde, moderan je i lijep, a Valcl, inače s diplomom Agronomskog fakulteta u Mariboru, u kreaciji vina uspješno inovativan ali istodobno i na kolosijeku tradicije, prirodnosti.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrum Marof, i, ispred, u lijepo uređenom okolišu,Uroš Valcl, koji se tu uposlio da bude vinogradar i enolog, a postao je još i upraviteljem

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača odmah pored podruma Marof, za prijem VIP-gostiju

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarof: iako se tako čini, nije interijer neke moderne crkve s oltarom, ali svojevsni oltar je svakako prisutan! Jednostavno, vrlo moderno uređena, elegantna kušaonica i, dolje, Uros Valcl u njoj, s vinimaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pristup u vinogradu i podrumu je, tvrdi Valcl, s eko-predznakom (zasad integrirana produkcija, ide se prema biodinamici), prinos je nizak (0,50 kg po trsu), kvasci vlastiti, igra se na dovoljno vremena a ne na žurbu i dodavane enzime koji po želji ubrzavaju procese. Vina savršeno čista, privlačna, od onog baznoga (mješavina svih bijelih sorata u nasadu, za ljubitelje količine a i gemišta), preko interesantne linije classic (mješavine Beli križ od 50 posto graševine iz inoksa, te 30 posto chardonnaya i 20 posto sauvignona koji su više mjeseci ležali na finom talogu tj. kvascu, pa Chardonnaya 2012 i Sauvignona 2012 koji su dozrijevali u drvu i proboravili po devet mjeseci na finom talogu), do špica označenih kao Breg, od grožđa s najboljih pozicija (cru) s time da se 40 posto grožđa Sauvignona ostavlja na maceraciji 12 mjeseci, nakon vrenja i maceracije sva vina odleže do devet mjeseci na finom talogu s kvascem.

Dojmljiv je, posebice i jer je s posve sjevernoga dijela Slovenije, Zweigelt 2011, iako još premlad. U pripremi za izlazak su – kušao sam ih iz bačava i bačvica – obećavajući frankovka, merlot i cabernet sauvignon…  Čudite se tolikim crnim vinima iz sjevernoga dijela Slovenije, k tome i da su ta vina za jaču pohvalu?

Mačkovci, gdje je vinograd s crnim sortama (95 posto) i gdje je i podrum Marof, jedan je – objašnjava mi Valcl, inače rodom iz Maribora i s obiteljskim vinogradom gotovo uz austrijsku granicu a u Marofu uposlen na prijedlog nekadašnjeg glavnog enologa Austrijanca Ericha Krutzlera – od najosunčanijih i najtoplijih te najsušnijih predjela Slovenije, sa, čujem, više od 200 sunčanih dana i s od 250 do jedva 400 mm oborina! Tlo je s oko dva površinska metra ilovače a na podlozi vulkanskog porijekla, klima je panonska s vrućim ljetom i toplom jeseni, ali i s utjecajem svježeg alpskog zraka koji sprječava vrućinu opasnu da sprži ili skuha grožđe. Drugi vinograd Marofa je u Bodoncima gdje je tlo od crvenog škriljevca i silexa, te gdje su posađene mahom bijele sorte. Marof inače brine o 40 hektara vinograda sa 140.000 loza, sortiment se sastoji od Graševine, Chardonnaya, Sauvignona, Silvanca zelenoga, Sauvignona Rizlinga rajnskog, Frankovke, Zweigelta, Merlota i Cabernet sauvignona.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinograd u Mačkovcima

Marof krije dragulj što tek treba izaći, a riječ je o maceriranome vinu koje uvrštavaju u tzv. narančastu kapljicu. Besprijekoran je i vrlo uvjerljiv (čist k’o sunce, neopterećen notama drveta) godinu dana macerirani prvijenac chardonnay, još uvijek – evo već drugu godinu – u bačvi tonneau (500-700 l), s izgledima da prve butelje izađu iz podruma tek iza Nove godine (2015.). Kušao sam i macerirani Rizling rajnski, također tek u pripremi za izlazak. Ni dugačka maceracija ni dozrijevanje u drvetu nisu mu pokrili sortnost. Rekao bih da bi neki proizvođači koji su se upustili u proizvodnju maceriranih, narančastih vina mogli dosta toga pokupiti upravo od Uroša Valcla, naime njegova macerirana vina koja sam imao prilike kušati ne samo da su besprijekorno čista nego, iako borave dugo u bačvi, neprekrivena drvom odaju i arome maceracije i arome dovoljno prepoznatljive za sortu. Zacijelo je to rezultat selekcije grožđa i strukture sirovine namijenjene maceraciji i dugom sazrijevanju za špic-proizvod, apotekarske higijene u podrumu, kao i umijeća u izboru bačve (proizvođač, paljenost…).

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUroš Valcl uz konusne velike bačve…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA …tonneaux…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA… barrique

OLYMPUS DIGITAL CAMERABučino ulje tvrtke Panvita, kojoj pripada i podrum Marof

Mala hiža i Marof, oboje iz Mačkovca ali svaki iz svojega, mogli bi baš ostvariti kakvu zgodnu eno-gastro-rekreativnu suradnju s kombinacijama specijaliteta na tanjuru Male hiže i specijaliteta u čaši od Marofa, s razmjenom turista, teniskim turnirom za gurmane (igralište postoji kod Male hiže), jednom godišnje, ljeti, biciklističkom turom od Mačkovca do Mačkovci s nagradama u obliku ručka ili večere odnosno paketa vinskih butelja, bučinoga ulja… Zašto ne i, npr., organizirati na toj relaciji obiteljski auto-reli, a za one koji vole pojesti i popiti malo više – zašto ne i uspostaviti prigodnu liniju turističkog vlakića ili prostranog turističkog kabrio-busa od Mačkovca H do Mačkovca Slo s (kostimiranim) turističkim vodičem, duetom ili trijom glazbenika s tradicijskim instrumentima i tradicijskom glazbom, domaćim prigriskom i čašom vina tijekom vožnje… Na kraju balade i u Maloj hiži i u Marofu – prolazak kroz prodavaonicu butelja, konfekcioniranih domaćih specijaliteta (meso z tünjke, tipične kobasice, salame, bučino ulje, prekmurska odnosno međimurka gibanica, vino…). Ne smetnimo s uma da su, s obzirom na blizinu, osnovni potencijalni gosti državljani četiriju zemalja – Hrvati, Slovenci, Austrijanci i Mađari…   ♣ 

 ________________________________

OCJENJIVANJA MLJEKARSKIH i MESARSKIH PROIZVODA, SOKOVA – Po tradiciji, u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni ocjenjuju se mlijeko, meso, mljekarski i mesarski proizvodi, te bezalkoholni napici, voćni sokovi.

Evo kako su ove godine prošli hrvatski proizvođači I proizvodi u kategoriji vezanoj uz MLIJEKO:

Belje d.d. – šampion s ABC svježim krem-sirom classic i s ABC svježim krem-sirom Mediteran; velika zlatna medalja za ABC svježi krem-sir Vlasac

Koka d.d. Varaždin – velika zlatna medalja za panirani edamec zamrznuto, i za panirani camembert, zamrznut.

Mini mljekara – Veronika d.o.o. – veliko zlato za zagorski svježi sir, zatim za maslac zagorski Veronika, i za sirutku; zlatna medalja za polutvrdi masni sir Jura; srebrna medalja za kiselo vrhnje 30 % m.m. i srebro za domaći taborgradski sir

Vindija d.d. – šampion za mliječni puding od čokolade, pa za mliječni puding od vanilije, te za fetacu – meki masni sir od kozjeg mlijeka u salamuri; veliko zlato za Vivis svježi krem-sir šunka; Vindino sirni desert jagoda, banana; Vindino mliječni desert lješnjak čokolada; mliječni puding sa šlagom čokolada; mliječni puding sa šlagom vanilija; Vivis svježi krem-sir natur; UHT popy shake vanilija; UHT kozje mlijeko; UHT ledena kava; puding Choko–Loco; Caprofresh – svježi sir od kozjeg mlijeka; Ovidur – tvrdi sir od ovčjeg mlijeka. Zlatna medalja za Bovidur – tvrdi sir od kravljeg mlijeka; UHT Čokoladno mlijeko; Caprodur – tvrdi sir od kozjeg mlijeka; brončana medalja za Bovizolu – meki masni sir s plemenitom plijesni.

MESO

Koka d.d. Varaždinzlatna medalja za Gaveline rolice sa slaninom; posebno priznanje sajma Agra za proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla: Cekin pileća jetrena pašteta

BEZALKOHOL, SOKOVI

Dalmacijavino d.d. u stečajusrebrna medalja za Pipi limunadu 0,25 l

Vindija d.d. Prehrambena industrijavelika zlatna medalja za Multi A+C+E 2 l; zlatna medalja za Nektar jabuka 2 l, GI Control crni ribiz – jabuka 1,75 l PET; srebrna medalja za Vindi Iso sport limun – grejp 1,75 l PET ■

                     SuČ – Kolovoz / August 2014

BUYING GUIDE 145/2014

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

Suhi u casi logo

PUTOKAZ U KUPNJI

Od/since: 1994.

KOLOVOZ – 2014. – AUGUST

Vinske zvijezde logo

Sveta Nedjelja Hvar PlenkiHvar, vinogradi ponad Svete Nedjelje

HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • ITALIJA – ITALIA • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

CH›Šampion/Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣  Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,8 – 19,4 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 86 – 90 (17,00 – 18,7 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣  – 82 – 85 (16,1 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.

  ♣  – 7581 (14,5 – 16,0 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws, acceptable for everyday use

ispod/under 75 (ili: 14,5 / 2,0) = Niže do nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

___________________________

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €)  • M = medium (40-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

___________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA Zastava Hrvatska CROATIA

DALMACIJA / DALMATIA

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) POŠIP 2012PZ POŠIP

KORČULA, Čara, vrhunsko s k.p.,14,2 vol %

Miris zreo, pun, alkohol malo pecka. Fino, toplo južno vino   trošiti sada, uz jelo, recimo, uz jadranske lignje sa žara; 12° C    

 Vinske zvjezdice - 1♣  (L) SAUVIGNON 2013 – GRABOVAC

IMOTSKI, Sauvignon bijeli, 13,5 vol %

Sortno raspoznatljivo, toplo, robusno, rustikalno trošiti sada, uz jelo; 12° C

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKušanje u zagrebačkom restoranu Vinodol: Fréderic Frapaise iz Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj, Ivan Srpek Bornstein, Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Mario Meštrović, sommelier i djelatnik u restoranu Mon Ami u Velikoj Gorici, Ivo Kozarčanin Bakhov sin, sommelijerka Jelena Šimić Valentić, i Željko Suhadolnik. Vina je točio Damir Tomićvinodol oglas novi1

Vinske zvjezdice - 1♣  (LROSÉ 2013 – KORTA KATARINA

PELJEŠAC, 12,0 vol %

Korektno vino voćnih mirisa, umireno, malo ravno, donekle i mlitavo. prešlo je zenit  potrošiti sada; 10° C    

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (L) SYRAH 2013 – GRABOVAC

IMOTSKI, Syrah, 13,5 vol %

Živo, pitko mlado crveno vino mekih tanina, skladno   trošiti sada, uz jelo; 17° C

 ______________________________________________

Vina za ovo ocjenjivanje u VINODOLU u Zagrebu u organizaciji Vinskog kluba AK&S ili VI&S dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

BORNSTEIN, MIVA, PZ DROPI, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VIVATINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo!

_____________________________________________

 ISTRA i KVARNER / ISTRIA & QUARNARO

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) ŽLAHTINA 2013 – Ivan KATUNAR

KRK, Vrbnik, Žlahtina, 12,0 vol %

Voćni miris, lijepo zaobljeno, svježe, fine kiseline, lagano, ljetno vino za svakodnevno pijuckanje  trošiti sada; 10° Claguna histria

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) ROSÉ 2013 – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA, Poreč, Cabernet sauvignon, 12,0 vol %

Svježe, dotjerano, ugodno, s voćnim mirisom, pravo ljetno vino. Dobro ohlađeno, sjajno za pijuckanje osvježenja  trošiti sada; 10° C    

BREGOVITI SJEVEROZAPAD / NORTH-WESTERN UPLANDS

 ♣ ♣  (M -L) GRAŠEVINA 2012 – STRUČIĆ

LUDBREG, Graševina, vrhunsko s k.z.p., suho, 14,3 vol %

Zrelo, vrlo toplo, umireno, no i s dovoljno živosti, u suglasju sa sortom – godištem berbe, u špici koja može još trajati. Upućuje na voćnost (zrelo bijelo voće), floralno, med/dodir. Zaobljeno, sugerira slast – slankasto – s relativno dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, gorkastog grijućeg završetka  trošiti sada, uz jelo; 12° C

 ♣ ♣   (M) RAJNSKI RIZLING 2012 – STRUČIĆ

LUDBREG, Rizling rajnski, kvalitetno s k.z.p., polusuho, 12,3 vol%

Zrelo, skladno, dotjerano, razvijeno, dopadljivo, lako se pije. Prelazi/prešlo zenit. Upućuje na voćnost, floralno, osjet je i petroleja. Lijepo zaobljeno, slatkasto, s relativno dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro – vitko, slatkastog srednje dugačkog završetka  trošiti sada; 10° C

9x5 CLASSIC 2♣ ♣   (M) TRAMINAC 2013 – KURIJA NESPEŠ/Badel 1862

PRIGORJE-BILOGORA, Nespeš, Sveti Ivan Zelina, Traminac, kvalitetno s k.p., suho, 13,5 vol %

Skladno, toplo, dopadljivo,uredno, nekomplicirano, u suglasju sa: sortom, godištem berbe, dobi, lako se pije.

Zelenkasto-žućkasto, upućuje na floralno, voćnost. Zaobljeno, donekle sugerira slast, tijelom & strukturom dobro, srednje dugačkog završetka trošiti sada; 12 ° C

 ♣ ♣  (S -M) ZELENI SILVANAC 2013 – KURIJA NESPEŠ/Badel 1862   

PRIGORJE-BILOGORA, Nespeš, Sveti Ivan Zelina, Silvanac zeleni, kvalitetno s k.z.p., 12,0 vol %, 0,75  ℓ

Svježe, dopadljivo, u suglasju sa: godištem berbe, dobi, lako se pije (i na dužu stazu), ljetno vino, u špici. Slamnato-žuto, svijetlo, na nosu diskretno, upućuje na voćnost, floralno, vegetalno. Slankasto, sa pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vitko, svježeg završetka  trošiti sada; 10° C

 ♣ (♣)  (S -M) CHARDONNAY 2013 – KURIJA NESPEŠ/Badel 1862   

PRIGORJE-BILOGORA, Nespeš, Sveti Ivan Zelina, Chardonnay, kvalitetno s k.z.p., suho, 12,5 vol %, 0,75  ℓ, boca: visoka vitka

Nekomplicirano, u suglasju sa: tipologijom – sortom, u špici. Slamnato-žuto, diskretno upućuje na voćnost, zaobljeno, tijelom & strukturom dobro, gorkastog završetka   trošiti sada; 10° C

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (L) SIVI PINOT 2012 – KURTALJ

PLEŠIVICA-OKIĆ, Pinot sivi, 13,5 vol %

Mirisi meda, karamela, marelice. Zaokruženo, meko, podatno, toplo vino, sa stanovitom slašću koju međutim u dovoljnoj mjeri ne prati kiselost, umireno, pomalo u padu 12° C PZ DropiVinske zvjezdice - 3   

♣ ♣ ♣  (XL) CRNI PINOT 2012 – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ, Pinot crni, 13,0 vol %

Kompleksno, dinamično, posve u suglasju sa sortom, fino miriše po crnom bobičastom voću, blago i po začinima, meko i podatno, harmonično, elegantno. Za jela od pernate divljači trošiti sada, ili još pričekati; 17° C    

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣   (XXL) AMFORA 2008 – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ, Chardonnay 50 % & razne tradicijske sorte starih loza 50 %, 13,2 vol %

Iz kategorije tzv. narančastih vina. Zanimljivo, drukčije, posebno, kompleksno, moćno, tanini još uočljivi, utjecaj bačve zamjetan, iako je od berbe prošlo šest godina vino nije ostarjelo. Bogato, grije. Neki koji nisu naviknuli na takva bijela vina i kojima takvo sjedne teže, prije nego li ga eventualno odbace neka ga pokušaju shvatiti kao proizvod drukčije tehnologije, i prihvatiti kao vino koje nije za puko pijuckanje nego za uz dobru prikladnu hranu ili za trenutke meditacije, moguće i uz kakvu dobru cigaru   trošiti, bez žurbe; 14° C    

OLYMPUS DIGITAL CAMERApjenušci

Vinske zvjezdice - 4OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

 

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) TOMAC CLASSIC brut nature – TOMAC   

PLEŠIVICA-OKIĆ, kosina, Chardonnay, tradicijske sorte Plešivice, brut nature, 0,75 ℓ, OPREMA, DESIGN: elegantno

Kompleksno, sadržajno, ozbiljno, skladno, svježe, s puno živosti. Miris brioša, okus bogat, elegantan i profinjen, dugo traje. Moćan pjenušac, ima potencijal i za odležavanje. ■  za fina jela od bijele ribe, plodova mora ili bijeloga mesa, odnosno za trenutke meditacije, osobito sada u kasnim ljetnim večerima; 8° COglas_Tomacoglas

SLAVONIJA i PODUNAVLJE / SLAVONIA & DANUBE REGION

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2012 Turković – KUTJEVO d.d.

KUTJEVO, Graševina, 13,7 vol %

Miris pun zrelog voća. Uvjerljivo, zrelo, uravnoteženo vino, puna su ga usta  trošiti najbolje uz hranu; 12-13° C

♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2013 Vidim Podgorje – KRAUTHAKER

KUTJEVO, Vidim/Podgorje, Graševina, vrhunsko s k.z.p., suho, 13,0 vol %

Skladno, dotjerano, s dosta živosti, u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi, lijepo se pije, u špici (koja može trajati). Upućuje na voćnost, floralno, sugerira slast, kiselost jako dobro prati, svježeg solidno dugačkog završetka. ■  trošiti sada, najbolje uz hranu; 12° C

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIzlog, među ostalime, kutjevačkih graševina: Kutjevo d.d., Enjingi, Krauthaker, Adžić

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2013 Mitrovac – KRAUTHAKER

KUTJEVO, Mitrovac, Graševina, 13,5 vol %

Voćno, sadržajno, svježe, dopadljivo, veselo vino. Malo mu je nedostajalo do tri zvjezdice. Okus sugerira slast, malkice jače nego što bi to trebalo trošiti sada, uz hranu; 12° C

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2012 – ENJINGI

KUTJEVO, Graševina, 13,6 vol %

Kompleksan miris, dosta u pravcu bijelgo voća, vino dobre strukture, zrelo, alkohol malo pecka trošiti sada, najbolje uz (jaču) hranu; 12° C    

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2013 vrhunsko – KUTJEVO d.d.

KUTJEVO, Graševina, 13,5 vol %

Uredno, jednostavno vino tanjeg tijela, miris lagan, po bijelom voću, okus kiselkast   trošiti sada, prikladno uz paprikaš; 12° C 

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (S) GRAŠEVINA 2013 kvalitetno – ILOČKI PODRUMI

SRIJEM, Ilok, Graševina, 12,2 vol %

Privlačno na nosu, prerazvijeno i kao da pokazuje prve znakove umora, ali ugodno u ustima  trošiti sada; 10° Csuc117_01do51_02n-print.qxp    

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M-L) CHARDONNAY 2011 – GALIĆ

KUTJEVO, Chardonnay, 13,8 vol %

Kompleksno, toplo. Miris još pod jačim utjecajem drvene bačvice. Okus svjež, s dobrom kiselošću, vrlo dobroga tijela, dosta dugačkog završetka, pokušati ga još malo pričekati trošiti najbolje uz hranu; 13° C 

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (M) PINOT SIVI 2013 – KRAUTHAKER

KUTJEVO, Pinot sivi, 14,0 vol %

Vrlo dobro, uravnoteženo vino voćnih mirisa, na kolosijeku sorte, toplo, čvrste strukture, živahno u ustima trošiti sada, najbolje uz hranu, ili se još malo strpiti; 12° C 

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) SAUVIGNON 2013 Vidim – KRAUTHAKER

KUTJEVO, Vidim, Sauvignon bijeli, 13,0 vol %

Sadržajno, dinamično, fino vino, jako dobro prepoznaje se sorta, s dosta je voćnosti i cvijetnoga, miris nije napadan i agresivan kao što zna biti kod modernih sauvignona. Okus dugo traje trošiti sada, uz hranu, npr. bijelu ribu s gradela s puno povrća, ili se još strpiti neko vrijeme; 12° C

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) MAXIMO BIANCO 2011 – KUTJEVO d.d.,

KUTJEVO, mješavina bijelih sorata, 13,0 vol %

Arome dunje, ruže, muškata. Toplo, mekano, medasto, puno i zrelo vino.   trošiti sada; 12° C 

 Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) ROSÉ 2013 – KUTJEVO d.d.

KUTJEVO, 13,5 vol %  

Harmonično, aromatski suzdržano, korektno, djeluje dosta robusno  trošiti sada; 12° C 

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) FRANKOVKA 2013 Rosé – ILOČKI PODRUMI

SRIJEM, Ilok, Frankovka, 12,5 vol %

Jagoda dominira i u nosu i u ustima. Meko, svježe, solidnog tijela   trošiti sada; 10° C 

Vinske zvjezdice - 1♣  (M) ROSALIA 2013 – IURIS

ERDUT, 10,5 vol  % 

Voćan, svjež, jednostavan rosé vitka tijela, lako se pije, prikladno ohlađen bit će dobro osvježavajuće ljetno piće  trošiti sada; 8 – 10° C

 Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (L) MERLOT 2011 – KRAUTHAKER

KUTJEVO, Merlot, 14,5 vol %

Snažno, dotjerano vino, sadržajno i ozbiljno, finog mirisa kupine i borovnice, zrelo, živahno. Za preporuku trošiti sada, ili još pričekati, piti uz hranu, npr. steak; 18° C

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (M) MAXIMO NERO 2009 – KUTJEVO d.d.

KUTJEVO, mješavina crnih sorata, 13,0 vol %

Mirisi šumskog voća, dobro zaobljeno   za piti sada; 16 -1 7° C

_____________________________________________

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA VINO i KULTURU STOLASvijet u casi logoOD MARTINJA 1992. – VEĆ GOTOVO PUNE 22 GODINE S VAMA!

________________________________________ 

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! z Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_________________________________________

AUSTRIJAZastava Austrija  ÖSTERREICH

KAMPTAL

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) GRÜNER VELTLINER 2012 – SCHLOSS GOBELSBURG

KAMPTAL, Veltlinac zeleni, 12,5 vol %

Miriše po bijelom voću, svježe, živo, mineralno, mekano, vitko  trošiti sada; 10-12° C 

 ITALIJAZastava Italija  ITALIA

ALTO ADIGE/SÜD TIROL

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2012 – Alois LAGEDER

ALTO ADIGE/JUŽNI TIROL, Sauvignon blanc, 13,5 vol %

Puno, sadržajno, kompleksno, dotjerano, s dosta živosti, lijepo se pije. Nos nježan, diskretan, odaje voćnost, floralno i mineralno, u ustima blago sugerira slast, slankasto je, s kvalitetno pratećom kiselosti, svježeg završetka trošiti sada, ili se još malo strpiti, piti uz jelo, npr. dobru bijelu ribu; 12° C 

PIJEMONT

barbaresco

♣ ♣ ♣  (XXL) BARBARESCO 2011 – PRUNOTTO

ALBA, Nebbiolo, Barbaresco d.o.c.g., suho, 13,5 vol%

Skladno, dotjerano, tehnički sjajno odrađeno, toplo, lijepo za piti, čak već i prepitko za nebbiolo i za dob vina. U suglasju je sa: terroireom – tipologijom – sortom. Upućuje na herbalno ali diskretno, zatim i floralno, zaobljeno je i mekano, nedostaje mu neka intrigantnost koju zna pružiti sorta Nebbiolo s boljih pozicija među kojima su i one u apelaciji Barbaresco. Slankasto, sa dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro ■  trošiti sada, uz jelo; 17 – 18° C

 TOSCANA

Bolgheri

♣ ♣  (L) VERMENTINO 2013 Camillo – GUADO AL TASSO/Marchesi Antinori

BOLGHERI, Vermentino, Bolgheri bianco doc, 13,0 vol %

Vino za svaki dan. Tehnički vrlo dobro odrađeno, ima stanovitu kompleksnost, Skladno, dotjerano, na nosu malo suzdržano, u ustima ostavlja jači dojam, lijepo je zaobljeno, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, srednje dugačkog završetka   trošiti sada; 10 – 12° CVivat fina vina novo

 ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) CONT’UGO 2011 – GUADO AL TASSO/Marchesi Antinori

BOLGHERI, Merlot, dozrijevanje: 14 mjeseci, barrique (225 ℓ), u boci, prije izlaska: 10 mjeseci, Bolgheri d.o.c., suho, 14,0 vol %

Dopadljivo na prvu loptu ali i kompleksno, sadržajno, dosta bogato – gusto, s karakterom, ozbiljno, za meditaciju. U špici koja može trajati, moguće i još u usponu. Upućuje na mineralno, voćnost, izraženu vrlo dobro. Utjecaji bačvice iskazani su s mjerom – jako dobro uklopljeni. Zaobljeno – glatko – donekle kremasto, sugerira slast, slano, tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog grijućeg završetka trošiti sada, uz jelo, ili se još malo strpiti; 18° C

Igt

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) Il PINO di BISERNO 2006 – TENUTA di BISERNO/Lodovico Antinori

BOLGHERI, Cabernet franc 35 %, Cabernet sauvignon 32 %, Merlot 25 %, Petit verdot 8 %, dozrijevanje u drvu, Toscana i.g.t., suho, 14,5 vol %

Dojmljivo, kompleksno, sadržajno, bogato – široko, s karakterom, ozbiljno, za trenutke meditacije, zrelo, skladno, dotjerano, elegantno – profinjeno. S tercijarnim bouquetom. U suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi, lijepo se pije. U znaku otmjenog starenja, zacijelo još može izdržati u ovoj kondiciji. Upućuje na mineralno, voćnost, izraženu još uvijek vrlo dobro, floralno, začinske nijanse, i od utjecaja bačvice – odlično uklopljeno, tu su i osjet čokolade i kave, poljubac. Baršunasto, slankasto, tijelom & strukturom potentno, dugačkog završetka ■  trošiti, uz hranu ili u trenucima meditacije; 18° CAntinori Pino di Biserno

 ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) TIGNANELLO 2011 – TENUTA TIGNANELLO/Marchesi Antinori

CHIANTI CLASSICO, Sangiovese, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, posebna selekcija grožđa, dozrijevanje 12 mjeseci, barrique (225 ℓ), u boci, prije izlaska: 12 mjeseci, Toscana  i.g.t., 14,5 vol %

Vrlo kompleksno, sadržajno, bogato – široko, s karakterom / autorski rad, ozbiljno. Skladno, elegantno – profinjeno, toplo, dinamično, u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi, čaša naprosto vuče čašu, u usponu  trošiti, uz hranu, ili se još strpjeti, ovo je vino i za trenutke meditacije;. 18° C

 Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXL) CASINO delle VIE 2010 – Il PALAGIO/Sting

Figline Valdarno, Sangiovese, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, malo Merlota, pristup u trsju biodinamski, dozrijevanje: 12 mjeseci – barrique (225 ℓ drvo rabljeno), u boci, prije izlaska 6 mjeseci, Toscana i.g.t., 13,5 vol %

Kompleksno, dotjerano, dinamično i puno vino, zavodljiva mirisa crvenog voća, dobro ukomponiranih utjecaja bačvice, smirenih tanina trošiti sada, uz hranu – meso sa žara, pirjana tamna mesa, ili pričekati; 18° C 

♣ ♣ (M) SANTA CRISTINA 2011 Le Maestrelle – MARCHESI ANTINORI

Sangiovese 60 %, Merlot, Syrah, Toscana i.g.t., 13,5 vol %

Dotjerano, toplo, dopadljivo, lijepo se pije, upućuje na voćnost, začinske nijanse, i od utjecaje bačvice, iskazano s mjerom. Zaobljeno, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, srednje dugačkog završetka ■  trošiti sada, uz hranu; 16-17° C

Chianti classico docg

♣ ♣ ♣  (XL) VILLA ANTINORI CHIANTI CLASSICO 2011 riserva – MARCHESI ANTINORI

CHIANTI CLASSICO, Sangiovese 90 %, Merlot, Cabernet sauvignon, Chianti Classico d.o.c.g., suho, 14,0 vol %

Kompleksno, sadržajno, bogato, skladno, dotjerano, dinamično, u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama (Sangiovese se dobro osjeti) – godištem berbe – dobi, lijepo se pije, u usponu. Upućuje na mineralno, voćnost, začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom – dobro uklopljeno ali s vremenom bi moglo postatati i bolje inkorporirano, osjet začinskog bilja (metvice), čokolade. Zaobljeno, slankasto, tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog završetka trošiti sada, uz hranu, ili još pričekati; 18° C

♣ ♣ ♣  (L -XL) CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Il Picchio – CASTELLO di QUERCETO   

CHIANTI CLASSICO, Dudda, kosina, Sangiovese, Chianti classico d.o.c.g. suho, 13,5 vol %, 0,75  ℓ

Kompleksno, s karakterom, ozbiljno, skladno, toplo, s dosta živosti, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, dobi, lijepo se pije, u špici (koja može trajati). Rubinsko-granatno, tamno. Na nosu razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost, začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno, nit hlapljive kiselosti, prihvatljivo. U ustima zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, fino gorkastog dosta dugačkog grijućeg završetka trošiti sada uz hranu, eventualno se još strpiti; 18° CVivatina EPP

♣ ♣ (♣) (L) WHEN WE DANCE 2012 – TENUTA il PALAGIO/Sting

CHIANTI, Figline Valdarno, nadmorska visina: 330 m • Sangiovese većinom, te Canaiolo, Colorino, inoks, u boci, prije izlaska: 3 mjeseca, d.o.c.g., suho, 13,0 vol %

Lijepo pitko, za uz svakodnevni obrok, zrelo, skladno, dotjerano, s dosta živosti, u suglasju sa: terroireom – sortama. U špici. Upućuje na voćnost, izraženu dobro, zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, srednje dugačkog završetka trošiti sada; 16-17° C

 VENETO

OLYMPUS DIGITAL CAMERApjenušci / bollicine

Vinske zvjezdice - 2♣ ♣  (L) PROSECCO di VALDOBBIADENE extra dry – TENUTA SANTA ANNA

VALDOBBIADENE, 11,5 vol %

Miriše po breskvi i marelici. Okus osvježavajuć, ali ravan, jednostavan, kratak   8° C

Vinske zvjezdice - 1♣  (L) PROSECCO PERLAGE brut – CANAH

VALDOBBIADENE, 11,5 vol %

Miris po bijelom voću. Jednostavan, čist, nježan, veseo okus, slatkasto   8° C 

Vinske zvjezdice - 1♣  (M) PROSECCO di VALDOBBIADENE brut – FRATTINA

VALDOBBIADENE, 11,5 vol %                                                                                                                                 

Jednostavno, neobvezno vino, voćnih mirisa – jabuka, vinogradarska breskva   8° CBornstein EPP 

 NOVI ZELAND  Zastava Novi ZelandNEW ZEALAND

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (M) SAUVIGNON BLANC 2013 – BABICH

MARLBOROUGH, Sauvignon blanc, 13,0 vol %

Kompleksno, s notom vegetalnoga, miriše po sijenu i zelenoj paprici. Zaobljeno, skladno, svježe, s dobro pratećom kiselosti, ugodno. Dama iz žirija preporučuje ga damama    trošiti sada; 12° C

 SLOVENIJA  Zastava SlovenijaSLOVENIA

DOLENJSKA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

pjenušci/penine

♣ ♣ ♣  (XL) PRESTIGE 2008 extra brut bela penina – ISTENIČ

BIZELJSKO-SREMIČ, kosina, Chardonnay 60 %, Pinot crni, na kvascu: 48 mjeseci, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci), extra brut, 13,0 vol %, ostatak sladora: 5  g/ℓ

Zrelo, dotjerano, živo, kompleksno, lijepo se pije. S veselim trajnim perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: egzotično), floralno, mirodije, blagi osjet prženog kruha, slatkog korijena (dodir), dojam je i banane. Sugerira slast. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkastog svježeg dosta dugog završetka  8-10° C

♣ ♣  (L) No 1 CUVÉE SPÉCIALE brut – ISTENIČ

BIZELJSKO-SREMIČ, kosina, Chardonnay 70 %, Plavec žuti, Graševina, Pinot bijeli i Pinot sivi, berba: 2011, randman: 50 %, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci), dvije godine na kvascu, brut • 12,5 vol% • ukupna kiselost: 7,8 g/ℓ • ostatak sladora: 10 g/ℓ

Skladno, dotjerano, svježe, dopadljivo, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima, upućuje na voćnost, izraženu dobro, u ustima sladi, sa kvalitetno je pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro ■  8° C

ŠTAJERSKA

♣ ♣ ♣  (M -L) SAUVIGNON 2012 – STEYER

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, GORNJA RADGONA, kosina, Sauvignon bijeli, kakovostno zgp,, 13,0 vol %, zatvarač na navoj

Zrelo, skladno, dotjerano, toplo, svježe i dinamično, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi, lijepo se pije. U špici, koja može trajati. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: zeleno – bijelo – koštićavo – egzotično), floralno. Zaobljeno, sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, dosta dugačkog završetka trošiti uz hranu; 12°C

 ♣ ♣ ♣ (M -L) SAUVIGNON 2013 – STEYER

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, GORNJA RADGONA, kosina, Sauvignon bijeli, kakovostno zgp, suho, 12,5 vol %, zatvarač na navoj

Svježe, dinamično, malo pikantno, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi • lijepo se pije • u usponu. Na nosu jače iskazano, upućuje na mineralno, voćnost (voće: zeleno – bijelo – koštićavo – egzotično – svježe), floralno, vegetalno (malo na zelenu papriku). U ustima sugerira slast – slankasto, sa intenzivnijom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do (vrlo) dobro • svježeg završetka trošiti sada, uz hranu, ili, bolje, još malo čekati; 12 ° C

Steyer a♣ ♣ ♣  (M-L) DIŠEĆI TRAMINEC 2013 – STEYER Hiža dišečega traminca

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, GORNJA RADGONA, kosina, Traminac mirisavi /Gewürtztraminer, kakovostno zgp, suho, 13,5 vol %, 0,75 ℓ, boca: normalna, model, tip: bordeaux, zatvarač na navoj

Sadržajno, dosta bogato, zrelo, skladno, dotjerano, toplo, s dosta živosti, dopadljivo, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, lijepo se pije. Živahno, bistro, slamnato-žuto prema zlaćanome, na nosu lijepo iskazano, upućuje, klasično, na voćnost (voće: bijelo – zrelo), floralno (ružine latice), med (dodir), mirodije (klinčić, poljubac…). Zaobljeno, sugerira slast – slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg srednje dugačkog grijućeg završetka trošiti, uz hranu, ili još pričekati; 12° C

♣ ♣ (♣)  (L-XL) DIŠEĆI TRAMINEC 2013 – STEYER Hiža dišečega traminca   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, kosina, Traminac mirisavi/Gewürtztraminer, kakovostno zgp, poluslatko, 13,0 vol %, 0,75  ℓ, ZATVARAČ: na navoj

Ozbiljno, vrlo toplo, dosta robusno, s primarnim aromama, u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom, dobi, u špici, koja može trajati. Upućuje na voćnost, (voće: u/kuhano), floralno, med, u ustima zaobljeno, slatkasto, tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkastog grijućeg završetka trošiti sada, uz plemenite sireve, kolač, no možda je bolje ipak strpiti se i pričekati još neko vrijeme; 12° C

♣ ♣  (L -XL) DIŠEĆI TRAMINEC 2013 – STEYER Hiža dišečega traminca

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, kosina, Traminac mirisavi/Gewürtztraminer, kakovostno zgp, polusuho, 13,5 vol %,

Muško, dosta robusno, malo rustikalno, čisto, vrlo toplo – alkohol malo peče, s dosta živosti, u suglasju sa: terroireom, tipologijom – sortom, dobi, u špici  koja može trajati. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost (voće: bijelo, u/kuhano), floralno (ruža), med (dodir). U ustima zaobljeno, sugerira slast. Tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkastog, ugodno gorkastog dosta dugog grijućeg završetka ä trošiti sada, uz hranu (pirjana bijela mesa, jela egzotične kuhinje, aromatični sirevi), ili se još strpiti; 12° C

 ♣ ♣  (M -L) CHARDONNAY 2013 – STEYER

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, Chardonnay, kakovostno zgp, suho, 12,5 vol %,  0,75  ℓ, boca: normalna model, tip: bordeaux, zatvarač na navoj

Skladno, dotjerano, svježe, prikladno za tople dane, s primarnim aromama, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi, lijepo se pije. Upućuje na voćnost (voće: zeleno, bijelo, koštićavo, svježe), na vegetalno, diskretno, i na osjet kruha. Tijelom & strukturom dobro, svježeg srednje dugačkog završetka ■  12° C

♣ ♣ (M -L) RENSKI RIZLING 2011 – STEYER

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, Rizling rajnski, kakovostno zgp, suho, 13,0 vol %, 0,75  ℓ, boca: normalna, model, tip: bordeaux, zatvarač na navoj

VINO je zanimljivo, kompleksno, umireno, ali još s dovoljno živosti, s tercijarnim bouquetom, u suglasju sa: sortom, prešlo zenit. Zelenkasto-žućkasto, na nosu dosta intenzivno, malo prerazvijeno, upućuje na nijanse petroleja, pokazuje i voćnost, keks. U ustima zaobljeno, sa dobrom kiselosti, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, srednje dugačkog završetka trošiti sada (odličan kao aperitiv) 12° C

♣ ♣ ♣ (XL) ZWEIGELT 2011 – MAROF

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, PREKMURJE vinograd na kosini, Zweigelt, kakovostno zgp, suho, 14,0 vol %, 0,75 ℓ, boca: normalna model, tip: bourgogne, čep pluteni, ozbiljan, oprema dizajn: vrlo elegantno

Dojmljivo posebice u kontekstu crnjaka sa samog sjevera Slovenije, konkretno, kompleksno, sadržajno, bogato i široko, ozbiljno, vrlo toplo, dinamično, u suglasju sa: tipologijom, sortom, godištem berbe. Još premlado, u usponu je, trebalo bi ga pričekati. Rubinsko – jedva zamjetan granatni odsjaj, tamno – neprobojno, na nosu diskretno, upućuje na mineralno, pa voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/plavo, koštićavo/višnja, bobičasto), začinske nijanse i od utjecaja bačvice, s mjerom – vrlo dobro su uklopljene, herbalno (diskretno), osjet čokolade/kave. S dozom kremoznosti ali i sa zamjetnim međutim ne i grubim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, retronazalno: višnja. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugog grijućeg završetka ako ga se troši sada, najbolje je da to bude uz prikladnu jaču hranu (tamno meso s roštilja, pirjano meso, divljač… zreli tvrđi sir…), međutim isplati se biti strpljiv i još neko vrijeme pustiti ga da odleži u butelji; velika čaša, 18° C

 ♣ ♣ (♣)  (L)  2 CUVÉE 2011 – STEYER

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, kosina, Zweigelt 60 %, Pinot noir, kakovostno zgp, suho, 13,0 vol %, 0,75 ℓ, boca: normalna, model, tip: bordeaux, zatvarač na navoj

Kompleksno, skladno, dotjerano, s dosta živosti, lijepo se pije – i na dužu stazu • u špici koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko, probojno, mirisom upućuje na mineralno, voćnost, herbalno/diskretno. U ustima lijepo zaobljeno, slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, ugodno gorkastog relativno dugog završetka 15° C

 ♣ ♣ (♣)  (L -XL) STEYER MARK CUVÉE 2009 – STEYER

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, kakovostno zgp, 14,0 vol %,  0,75 ℓ, boca model, tip: bordeaux. Čep: pluteni. Oprema i dizajn: elegantno

Kompleksno, zrelo, skladno, s tercijarnim bouquetom, u ustima donekle umireno. U špici. Rubinsko s granatnom nijansom, na nosu izraženo vrlo diskretno, upućuje na mineralno, voćnost, Lijepo zaobljeno, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, relativno dugog grijućeg završetka trošiti sada, uz hranu; 16 – 18° C

______________________________________________

Agra RadgonaGORNJA RADGONA, 23-28.08. 2014Vin Del 22.10 Maribor                                                                              

MARIBOR, Habakuk, 22.10.2014

_______________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERApjenušci/ penine

♣ ♣  (L -XL) STEYER VANEJA DIŠEĆA PENINA – STEYER Hiža dišečega traminca

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, kakovostno zgp, suho, 12,5 vol%, 0,75 ℓ, oprema, dizajn: malo nemarno, etiketa nečitka

Dopadljivo, izgledom živahno, zelenkasto-žućkasto, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima. Na nosu dobro iskazano, upućuje na voćnost, floralno, donekle i na mirodije, sugerira slast, tijelom & strukturom dobro, slatkastog, završetka  8° C

 

ŠPANJOLSKAZastava Spanjolska  ESPAÑA

♣ ♣  (S-M) INFINITUS ROSÉ 2013 – COSECHEROS y CRIADORES

CASTILLA, 12,5 vol %

Intenzivan miris maline, korektno, obično vino, ne ostavlja poseban dojam. Pitko je, ali to nije privlačan lagani ljetni rose   trošiti sada; 8-10° C

_______________________________________

kušano još… / tasted too              •              veterani dostojni štovanja /enjoyable & impressive oldies

Plenki grand cruZLATAN PLAVAC 2002 Grand cru – ZLATAN OTOK (Plenković) Brolio b

HVAR, SVETA NEDJELJA ■ Plavac mali, vrhunsko s kzp, suho, 15,0 vol% (kušano/tasted: lipnja/June 2014)

 

CASTELLO di BROLIO CHIANTI CLASSICO 2000 – BARONE RICASOLI TOSCANA, CHIANTI CLASSICO, Gaiole in Chianti ■ Sangiovese, Cabernet sauvignon, Chianti classico docg, suho, 13,5 vol % (kušano/tasted: srpnja/July 2014)

_______________________________________

suhi_2014_1 copy

 

VINSKIM PUTIMA, i PONEKOM KRIVINOM DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

  Zagreb Vino.comPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

GRUPA INOZEMNIH i NEKOLICINA HRVATSKIH VINSKIH PISACA KAO GOSTI FESTIVALA VINA i KULINARIKE ZAGREB VINO.COM OBIŠLI SU KONAVLE, DUBROVNIK, PELJEŠAC, KORČULU, KOMARNU TE ŠIBENSKI KRAJ. NEPOSREDNO UOČI OVOGODIŠNJEG FESTIVALA, KRAJEM STUDENOGA, PUTOVANJE ZA NOVINARE PRIPREMA SE u SPLIT, NA BRAČ, HVAR i u IMOTSKI

Čini se kao da je još dosta daleko, ali – to je privid: vrijeme leti, i začas će nam stići deveti medjunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, uvijek posljednjeg petka i subote u studenome, konkretno ove godine na rasporedu 28. i 29. studenoga. Pripreme su u punom jeku, ali osnivač i direktor Ivan Dropuljić još ne želi o detaljima. Najavljuje tek, kao nešto što je već defnirano, novu turneju inozemnih vinskih novinara Dalmacijom, i to vinorodnim područjima na Braču, Hvaru, oko Imotskoga… U odnosu na dosadašnje turneje Zagreb Vino.com-a hrvatskim vinorodnim područjima – a posjetilo se Slavoniju i Podunavlje, pa Istru, Hrvatsko zagorje, Međimurje i Moslavinu, te, eto, Dubrovačko-neretvansku županiju – ove godine bilježi se najveći interes stranih vinskih pisaca za putovanje s ciljem otkrivanja vinske Lijepe naše. Želju da pođu upravo na Brač, Hvar i Imotski izrazilo je oko 20 vinskih pisaca iz više zemalja interesantnih nam kao tržišta za vino, konkretno iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Danske, Poljske, Rusije, Švicarske, Finske, Mađarske, Slovenije, Srbije, Makedonije…

OLYMPUS DIGITAL CAMERADubrovački podrum ponudio je na kušanje vrhunsku Malvasiju iz 2012, pa Parac 2011 od caberneta, merlota i plavca, zatim Merlotinu 2009, plavac Plausus 2009, cabernet sauvignon Trajectum iz 2007. Na strane novinare vina su ostavila vrlo dobar dojam

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Grudama su se, uz Dubrovački podrum, prezentirali Konavljani Andro Crvik, Pero Đurić Marinović, Ivo Miljas, Mato Struić, Božo Metković, enolozi Petar Crvik i Zvonko Miljas. Vina inače konstantno prati Ivanka Čelar, predstojnica Zavoda za južne kulture i maslinarstvo sa sjedištem u Dubrovniku. Božo Metković iz mjesta Molunat rado će se pohvaliti da je najjužniji vinogradar i vinar u Lijepoj našoj. Predstavio se s vrlo lijepom Malvasijom 2012. Nikša Bratoš, koji obrađuje četiri hektara vinograda s 13.000 loza, došao je s laganom maraštinom, zatim s malvasijom te s crnim vinom Ana 2010 od merlota, cabernet franca i syraha. Proizvođač Pero Đurić Marinović, koji obrađuje šest hektara vinograda i proizvede godišnje nekih 70.000 boca, stigao je s Malvasijom 2011, zatim s Crljenkom 2010 iz barriquea i Crnljenkom 2010 bez barriquea, kao i s Merlotom 2012

Kao svojevrsni uvod u  ovogodišnju priredbu u Esplanadi, evo zapisa s prošle turneje stranih novinara u režiji Zagreb Vino.coma a unutar Dubrovačko-neretvanske županije, kad su posjećeni Konavle, Dubrovnik, Mali Ston, Kuna Pelješka, Potomje, Orebić, Korčula, Komarna, te kad smo se izvan Dubrovačko-neretvanske županije, tj. na odlasku te u povratku za Zagreb, radi boljeg upoznavanja s vinima šibenskog, primoštenskoga i skradinskoga kraja, zaustavili u Brodarici i u Šibeniku.

Prvi susret s dubrovačko-neretvanskim proizvođačima vina bio je u Grudama u lijepim prostorima Dubrovačkih podruma gdje se okupilo nekih desetak vinara, uključujući domaćina. Vremena je bilo premalo za obilazak svakog proizvođača posebno, stoga je kušanje vina svih tržišno relevantnih konavoskih vinara priređeno na jednome, u logističkome smislu najprikladnome mjestu. Božo Martinović, u svojstvu direktora Dubrovačkih podruma, i Andro Crvik, u svojstvu vinogradara, vinara i predsjednika vinarske udruge, poželjeli su dobrodošlicu, i kušanje je moglo početi.

Konavoski vinogradari/vinari, inače, ostavili su dojam dosta dobro organiziranih, naime u realizacijskom smislu dočeka i prihvata gostiju te degustacije sve je štimalo, što se veli, u nulu.

U ponudi su, na kušanju, dominirale malvasije, od sorte Malvasija dubrovačka. Uočljiv je bio priklon modernom pristupu proizvodnji – vina su bila s puno svježine, žive boje, većina njih lijepo aromatična. Tijelom i strukturom ne predebela, nabildana. Vinari su, kazali su, radi toga da ne dobiju previsoke alkohole u (suhome) vinu, brali nešto ranije, međutim neki su trgali očito ipak i malo prerano a zasigurno su i dopustili veći prinos, moguće je i da su kod prešanja malo jače stisnuli, pa su njihova vina bila nešto tanja, malo i zelena, a na završetku i blago opora. Zamijećeno je i to da malo konavoskih vinara, može se reći neznatan broj, pokazuje volju da ostvari ambiciozniji eno-uradak, koji bi se u Dubrovniku, kao turističkome centru par excellence, iznimno popularnome u cijelome svijetu pa je logična pretpostavka da ga posjećuje i veći broj imućnijih gostiju, zacijelo mogao plasirati i po višoj cijeni. Takvi uradci svom vinogradarsko-vinarskome kraju i svojim podrumima samo podižu reputaciju, što je i te kako korisno za buduću (količinski i cjenovno) prodaju, i ne samo vina….

Što se tiče crnih konavoskih vina, poveznica im je strukturno vitkije vino od crnjaka očekivanog na jugu i u usporedbi, primjerice, s crnom kapljicom susjednog Pelješca. Stil je većma podjednak, dosta je crnih vina njegovano i do 18 mjeseci u barriqueu, koji se u organoleptici nije pokazao baš jako agresivnime, ali ipak – ponešto vanilije i paljenoga te, manje-više, korektnog drva zasjenjuju voćnost i lokalni identitet i identitet sorte. Moguće je da se utjecaj bačvice pokazuje jače i stoga što su i tu prinosi nešto veći nego što bi trebali biti, a bačvice i ne najprikladnije paljene, pa vino nema dovoljno snage oduprijeti se. Alkoholi jesu do 14 vol %, ali meso nije pratilo dovoljno.

Uz plavce, u ponudi su bili i crljenci/zinfandeli, iz bačvice i neki bez bačvice. Ljepši mirisi i zamjetno sortno obilježje onih bez bačvice, međutim u njima je još i više nedostajalo tijela. Na nekoliko punktova bilo je i vina od Cabernet sauvignona i Merlota. Najbolje uzorke od Plavca maloga te od spomenutih bordoških sorata pratila je maloprodajna cijena od 20 eura za butelju, što je ipak zericu previsoko, no ako ih ponuđači uspijevaju u zadovoljavajućem opsegu plasirati, onda ne treba gubiti vrijeme na diskusiju oko te cijene.

Konavle CrvikAndro Crvik veli da je u posljednjih pet do šest godina najbolje godište za vino, posebice crno, u konavoskome kraju bila 2011. Posljednji dio vegetativnog ciklusa vinove loze – kolovoz te rujan i općenito jesen bili su odlični za dozrijevanje, grožđe je berbu dočekalo vrlo zdravo. Dokaz vrlo dobroga godišta je svakako Crvikov plavac Pomet 2011, rađen i uz brižnu selekciju grožđa

TKO VOLI KOGA A TKO NE VOLI…           

Eto nas, nakon  organiziranog i stručno vođeng obilaska Dubrovnika, čemu možemo zahvaliti Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske žušpanije, TZ Dubrovnika i Andru Crviku, na Pelješcu. Na Pelješcu nije bilo nimalo lako uglazbiti program boravka i susrete novinara s lokalnim proizvođačima vina. Veliki je problem neorganiziranost lokalnih vinara. Postoji, doduše, udruga vinogradara i vinara na županijskoj razini, međutim ona očito funkcionira slabo, možda je bolje reći – nikako. Nema osobe koja bi kvalitetno informirala i animirala vinare za zajedničke akcije na dobrobit i njih samih i cijeloga kraja. Nezgoda je i u tome što pojedini vinari nisu među sobom dobri, i ne druže se, neskloni su udruživanju makar bila riječ o interesnoj udruzi, dakle na moguću korist svim članovima. U situacijama kao što je bila ova naša, sa stranim i domaćim novinarima u posjetu Pelješcu, kad nije bilo moguće posjećivati podrume pojedinačno (preveliki broj vinara a premalo vremena), nego je bilo nužno uspostaviti punktove susreta s lokalnim proizvođačima u ambijentima koji odgovaraju logistički (dovoljno velika kušaonica, prikladne čaše i njihov dovoljan broj, spremnost vlasnika da bude domaćin degustacije…), dolazi do toga da neki vinari jednostavno ili ne žele da, ako bi skupna degustacija bila kod njih, prisutni budu i vinari s kojima se ne druže, odnosno da neki vinari ne žele doći na mjesto gdje bi bili nazočni neki drugi vinari s kojima se nemaju rado (prostora da se smjeste za neki dovoljno udaljeni stol od rivala kojega ne vole uvijek se može naći!).

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU restoranu Koruna u Malom Stonu: vina su podastrli Željko Ledinić, Miho Rozić, Mato Vlašić i PZ Stoviš kojega je predstavljao Frano Vlašić. Očekivali su se i Frano Miloš i Vukas, ali nisu se pojavili. Ugodno je s vinom – nazvanim Prapratno 2011 s crvenom etiketom te, skupljime, Prapratnom 2011 s bijelom etiketom – iznenadio manje znani Mato Vlašić (na slici je desno, iz profila). Frano Vlašić iz PZ Stoviš, proizvođačem Plavca Mili, rekao nam je da PZ Stoviš broji 120 članova i da ukupno gospodari sa 100 hektara vinograda. Frano se nada da će uskoro, zahvaljujući suradnji s Agrokorom, u Prapratnome za PZ Stoviš niknuti nova moderna vinarija. Miho Rozić skrenuo je pažnju i na turistički dio svoje djelatnosti – apartmane Mili

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Malome Stonu ne kušati kamenice bio bi grijeh. Za pladanj kamenica pobrinuo se vinar te uzgajivač kamenica Željko Ledinić

Uz dosta muke ipak je došlo do nekog dogovora. Na Pelješcu punktovi susreta bili su restoran Koruna Svete Pejića (Pejić je inače i vlasnik Stonske solane!) u Malome Stonu, nova vinarija Saints Hills Ernesta Tolja (sasvim kratko zaustavljanje), obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Antunović mesara Josipa Antunovića u Kuni, zatim vinarija Madirazza Ante i Tončija Madirazze u Potomju, i lijepi objekt Korta Katarina Amerikanca Leeja Andersona u Orebiću.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU mjestu Zagrude otvoren je novi veleban podrum Saints Hills Ernesta Tolja. Na šest je nivoa, a površine 2400 četvornih metara. Saints Hills na Pelješcu, na poziciji Dingač, ima 10, a na kopnu, u vinogorju Komarna, 16 hektara vinograda. Direktor podruma Rafael Marić i Iva Market, zadužena dakako za marketing, pokazali su nam unutrašnjost. Na slici su i betonski konusni kontejneri i drvene zatvorene kace od po 30 hektolitara zapremnine. Saints Hills na Pelješcu ima i više velikh bazena od cementaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

  Na Pelješcu postoji, čuo sam, oko 40 ozbiljnih proizvođača vina, s količinama od barem 2000 litara pa naviše, neshvatljivo je da se od njih toliko ukupno nije odazvalo ni 20. Grupa uglednih vinskih novinara iz niza zemalja Europske Unije koje su ne samo za nas zanimljivo tržište za vino nego i koje su i snažna emitivna tržišta u segmentu turizma, te novinari iz Slovenije, Srbije i Hrvatske dovedeni pelješkim vinarima na kućni prag i bez njihovih troškova – a pelješki vinari ne osjećaju potrebu za sebe i obvezu za svoj kraj da se pojave i prezentiraju se.

Kad se ide na ovakvo putovanje intencija je Zagreb Vino.coma uvijek omogućiti svim tržišno značajnim proizvođačima nekoga područja da pokažu svoje uratke. Osobni pozivi e-mailom i telefonom išli su od organizatora festivala prema proizvođačima za koje se znalo i kontakti kojih su u aktualnom vinskom vodiču Vinski putevi: vodič kroz vina i vinarije Hrvatske. Neki vinari koji su obećali doći ipak se nisu pojavili. Pelješani su u ovome segmentu razočarali, i ne mislim da ima smisla tima koji nisu došli iskoristiti mogućnost dobre međunarodne prezentacije njih samih i teritorija na kojemu djeluju da društvo ubuduće daje ikakvu potporu.

Packa, osim za nekoliko iznimki, i onim proizvođačima koji su došli a nisu sa sobom donijeli nikakav promidžbeni material, packa i vlasniku jednog degustacijskog punkta koji je sebe smjestio u udobni i ugodni zatvoreni prostor a istodobno svojih nekoliko kolega po dosta lošem vremenu ostavio na nemilost jakog vjetra na vanjskome prostoru koji je, istina, bio natkrit i sprječavao je oborine odozgor, ali gdje se nije moglo skloniti od neugodnog hladnog puhanja.

Večer u objektu Korta Katarine u Orebiću svojim je sjajem sve popravila. Uz domaćina, tu su se pokazale još dvije vinske kuće s američkom vezom: vinarija Grgić, te Bura-Mrgudić-Benmosche. Lijepa prezentacija, fina večera, dobro društvo i izvrsno raspoloženje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU zanimljivom ugođaju, po domaće i ugodno rustikalno, kod Antunovića u Kuni. Tu je bio vrlo okusan domaći ručak. Tko i nije bio gladan uz pogled na toliko visećih pršuta ogladnio je! Vlasnica osobno pekla je janjca. OPG Antunović, inače, uzgaja magarce, ovce i koze, i nudi razgled farme, što je osobito zanimljivo za djecuOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAKušala su se a onda i uz jelo pila vina Rukatac 2012 te Postup 2011 od Mate i Domagoja Antunovića, kao i Plavac Tajano i Dingač 2009 od Vedrana Kiridžije. Domagoj Antunović i Vedran Kiridžija na slici su s novinarkom Anom Alkhamis iz Osijeka i novinarem Dušanom Jelićem iz Beograda

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPotomje: podrum i kušaonica Ante i Tončija Madirazze

OLYMPUS DIGITAL CAMERAObitelj Madirazza obrađuje pet hektara vinograda. Ante Madirazza je stari vinski lav, vino je bogme jako dobro dotjerao. Kušali su se Pošip 2011 Garbinada, Grk 2012 Heracles, Dingač 2011 Tramontana, Dingač 2010 i Dingač 2010 Nobile, od posebno probranog grožđa, Nobilea je napravljena sasvim mala serija od 1000 litara. Madirazze dosta paze i na izgled proizvoda, etikete su modernog dizajna, vina ukrašena zvučnim nazivima riječima u domaćoj uporabi ali i s internacionalnm zvukom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Potomja su se prezentirali Niko Jurice Violić, koji njeguje 17.000 loza na Dingaču, Pavo Miličić koji je na kušanje donio – malbec (?!), PZ Dingač čiji je enolog Ante Mandić nudio Postup 2008 i Dingač 2008, Boris Violić, brat od Mate Violića Matuška s lijepim Dingačem 2011,te Baldo Kangjera s Postupom 2010. Kangjera inače proizvede oko 12.000 butelja. Na slici su trojica Violića – Boris, Matuško i Niko Jurice.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKako je do sljedećeg termina za kušanje nepredviđeno ostalo malo vremena, pošlo se na tren na osvježenje pjenušcem u susjedstvo, kod Mate Violića Matuška (na slici je sa suprugom), koji je pokazao novi dio svojega podruma – tunel površine 1500 četvornih metara i s 800 barriquea. Matuško radi bijeli pjenušac od pošipa i chardonnaya, a ružičasti uglavnom od plavcaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERANa svjetskoj razini kod Korta Katarine. Vina je predstavila i osobno točila enologinja Nika Silić Maroević. Za stolom su novinari Cristina Alcala iz Španjolske, Thomas Vaterlaus iz Švicarske, Gerhard Eichelmann iz Njemačke i Morten Bundgaard iz Danske. Krešo Vučković ispred vinarije Grgić, u društvu s Oksanom Krapivko iz Sankt Petersburga, Anom Alkhamis iz Osijeka i Dušanom Jelićem iz BeogradaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarija Mrgudić sa sobom je donijela tradicijski kolač Dubrovačke Republike – mantalu, koja se radi od ugušćenog mošta uz dodatak mirodija, griza, badema i oraha, a ukrašava se lovorovim listom

 CRNI OTOK, BIJELA VINA

Nekako oko ponoći pošli smo, zadnjim trajektom toga dana, iz Orebića na Korčulu. Korkyra nigra – crni otok, bijela vina.

Iz praktičnih razloga prvo naše razmišljanje bilo je da se noći u Orebiću, ali…  Od sredine listopada, dakle kad je po nekom našem shvaćanju turistička sezona za tu godinu završena, u Orebiću i na Pelješcu nemoguće je naći hotel koji radi, i koji bi mogao primiti dvadesetak gostiju na noćenje u jednokrevetnoj sobi. I na otoku Korčuli, četvrt sata trajektom udaljenome od Orebića, maltene ista stvar: hoteli, pa i čuveni Marko Polo u Korčuli, uglavnom zatvoreni su bili poslije sredine listopada. Neki na koje smo ipak računali ove godine nalazili su u fazi preuređenja. Na jedvite jade zadovoljavajući  smještaj nađen je u hotelu Korčula u Korčuli, u samome središtu grada.

Pelješac i Korčula, tik uz taj famozni Dubrovnik, turistički kraj koji bi, jednostavno – jer nije nužno da ponuda počiva tek na suncu i moru – trebao biti aktivan preko cijele godine, demonstrirao je uskogrudnost prema turistu. Skeptični lokalni stanovnici reći će: tko će ovamo doći zimi? A trebali bi shvatiti da za takve destinacije interesa može biti upravo jer su one u stanju pružiti nešto drugo, i znatno vrijednije od trivijalnih kupanja i sunčanja. Domaćini bi morali shvatiti/prihvatiti da je, ako se zasad zanimanje za dolaskom u dovoljnoj mjeri i ne pokazuje, to zasigurno i stoga što se lokalni ponuđači ne ističu dovoljno spremnima u ponudi smještaja I organiziranih atraktivnih sadržaja i u mjesecima od sredine listopada do sredine ožujka. Stalno govorimo o nužnosti proširenja turističke sezone s dva do tri ljetna mjeseca na gotovo cijelu godinu, ali se zacijelo premalo radi na osmišljavanju sadržaja za period prije i nakon tzv. glavne (kupačke) sezone. Znači li to da mještani na Pelješcu i Korčuli zarade preko ljeta i više nego dovoljno da sebi mogu priuštiti  zimski turistički san?

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAKorčula: gradska kula

 Ponude godišnjem dobu prikladnih zanimljivih programa i, naravno, mogućnost komfornog smještaja treba biti i nakon ljeta. More je magnet, ono, znači, da ponovim, ne samo izležavanje na plaži, nego i što-šta drugo. Nekome je (uglavnom sa sjevera) iz ugođajnih i zdravstvenih razloga dovoljno već to što će provesti nekoliko dana na obali i na morskome zraku, ali u te dane ipak nije voljan i dosađivati se, nego traži prikladnu razbibrigu kroz atraktivne, animirajuće sadržaje vezane uz lokalnu povijest (stare građevine, utvrde, dvorci, palače, sakralni objekti/uz Dubrovnik, tu su zidine Stona, grad Kočula…), prirodni ambijent (strmine Dingača, Postup, pjeskoviti vinogradi grka u Lumbardi…), eno-gastronomiju (riba, te malostonske školjke, divljač na Pelješcu, dingač, postup, Stonska solana, maslinovo ulje, cijenjeni vinari poput internacionalno znanoga i cijenjenoga Grgića, pa Korte Katarine koja ima krasan objekt u Orebiću, Bure-Mrgudića, Kiridžije, pa i Saints Hillsa koji je upravo otvorio posjeta i te kako vrijedan podrumski kompleks, na Korčuli su pak Cebalo, Bire sa sjajnim objektom vezanim uz proizvodnju vina i ruralni turizam, pa Krajančić, Toreta, PZ Pošip iz Čare…), narodne običaje, kulturu i umjetnost (folklorne priredbe – otvorena vrata kuća starih kapetana u Orebiću, moreška na Korčuli, koncerti, likovne izložbe…).

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMaja Cebalo u vinogradu Grka u Lumbardi. Sloj pijeska, ispod kojega je ilovača, dubok je i do 20 metara!

 Nakon kratkog i sadržajnog razgleda grada Korčule u pratnji Hane Turudić, direktorice TZ Grada Korčule put nas je vodio u Lumbardu, u carstvo grka: vodič nam je ovdje Maja Cebalo, supruga tamošnjeg proizvođača grka Branka Cebala. Prava majstorica u prezentaciji teritorija, odlična i u engleskome. Odmah ukazuje na grčke korijene i govori o Psefizmi, parlamentarnoj odluci o osnutku naselja od strane drevnih Grka i o tome kako vladati na toj zemlji. Poslije starih Grka ovamo su došli Rimljani, koji su nastavili s uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina. Lumbarda nije, inače, tipično selo, nego je sastavljena od sedam naselja. Tamo bi, kad bi se trsje vratilo na kosine na kojima je bilo nekad, moglo biti oko 100 hektara vinograda. Od tih potencijalnih 100 hektara danas postoji 20 ha vinograda.

U Lumbardi je ukupno oko 35 hektara pjeskovitog terena gdje bi se mogao saditi Grk, a posađeno je eto nešto više od polovice te površine, zasađene parcele su uz more. Ljeti je tamo danju vruće, ali noću osvježava vjetrić tako da je zamjetna razlika u temperaturi između dana i noći, što svakako pogoduje lozi i dobrom dozrijevanju grožđa.

Grk zauzima 70 posto, a ostalih 30 posto otpada na Plavac mali. Vinogradi su na gotovo i do 20 metara debelom gornjem sloju od pijeska, ispod kojega je ilovača. Korijenje loze duboko se ukopava, sve do ilovače, u kojoj i za ljetnih suša ima dovoljno vlage da korijen iz tla može crpiti hranu. To i objašnjava lijepu svježinu u vinu. Čujem da vino od Grka zna imati i do 7 g/l ukupne kiselosti. Inače, kod grka, za kiselost izraženiju od očekivanoga zaslužan je problem te sorte vezan uz oplodnju, naime događa se da se zbog slabije oplodnje u grozdu uz normalno razvijene bobice nađu i one manje, bez koštice i s jačom kiselosti. Inače upravo zbog problema Grka s oplodnjom uz tu sortu uvijek mora biti posađena i neka druga, u ovome slučaju kavalir je Plavac mali.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUlaz na agroturizam Bire, Frane Miline. Građevine od kamena i u starinskome stilu, interijer uređen također tradicijski. Bire ima tri hektara vinograda s 20.000 loza. Proizvodi i pršut, kozji sir, usoljava srdele, ima masline, Milinina supruga Višnja pravi džemove i slatko od sezonskoga voća i sve se to nudi gostima na gospodarstvu Bire

Kad je već tako da je grk iz Lumbarde fenomen, jedini na svijetu, kako rado ističu lumbarajski proizvođači i na čemu i baziraju svoju promidžbu, zašto se onda ne zasadi i cijela raspoloživa pjeskovita površina na području Lumbarde? Sa 35 hektara ne bi trebala biti neka prevelika produkcija za povoljan plasman, pogotovu na kućnome pragu u kraju ljeti vrlo aktivnome u turizmu. Jedinstveni grk može i te kako puno značiti u unaprjeđenju lokalne turističke ponude…  Lokalni vinogradari i vinari vele da očekuju značajnu pomoć od lokalne vlasti.

U Lumbardi je sada, čujemo, osam robnih proizvođača grka, a proizvodnja se kreće ukupno oko 20.000 litara godišnje. Najpoznatiji su i najznačajniji Branko Cebalo i Frano Milina Bire. Svi su se međutim udružili u Udrugu vinari Lumbarde i sad, kaže Bire, izrađuju pravilnik o ponašanju u vinogradu i podrumu te u komercijalizaciji vina.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAFrano Milina Bire i Branimir Cebalo s novinarima Mortenom Bungaardom i Rusom Vladimirom Tsapelikom. Cebalo posjeduje hektar vinograda i proizvede oko 3000 butelja grka. Kaže da za svaku butelju grka treba grožđe s dva trsa

Degustacija vina Branka Cebala i Frane Miline Birea bila je na sjajno organiziranome obiteljskom poljoprivrednom ali i turističkom gospodarstvu Bire.

U Smokvici i kušaonici tamošnje vinske kuće Toreta Frana Baničevića inozemni novinari i nekolicina ovdašnjih susreli su se s korčulanskim vinarima s područja Čare i Smokvice, te iz Blata. Prezentiralo se osam proizvođača, uglavnom s rukatcem i pošipom. Upalo je u oči to što su vinari uglavnom bili mladi ljudi, vina moderno napravljena, čista i uredna, to obećava. Luka Krajančić ostao je u dubljem sjećanju jer prezentirao je nekoliko svojih proizvoda različitih i dobro definiranih rangova, od baznog laganijeg svježeg ljetnog bijelog vina Ježinac preko standardnog pošipa i Pošipa Intrada do vrlo ambicioznijeg uratka – pošipa njegovanog na kvascu (sur lie) u drvenom suđu.

Na žalost, nisu se pojavili Šajn-Marelić te PZ Pošip iz Čare.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPogled na Smokvicu, i na smokvičko polje s vinogradima

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Smokvici kod Frana Baničevića Torete koji ima tri hektara trsja i proizvodi rukatac i pošip te desertno vino od prosušivanoga grožđa, okupili su se uz domaćina i vinarija Stanojević Ivanke Stanojević, a koja ima hektar vinograda i radi pošip, zatim smokvička kuća Kunjas Ljube Kunjašića s pošipom, Luka Krajančić sa svježim pošipom Ježinac, s ozbiljnim pošipom Intrada i s vrlo kompleksnim pošipom njegovanim sur lie, zatim Ante Milina – 1,5 hektara, 15.000 boca – s rukatcem i pošipom, obitelj Petrušić iz Smokvice s pošipom i grkom, PZ Nerica Jakše Krajančića iz Čare (dva hektara) s jako dobrim pošipom Mindel (pola godine na finom talogu u bačvi od 1000 litara Garbelotto), te Blato 1902 iz Blata s plavcem i merlotomOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 NOVO VINOGORJE i TE KAKO OBEĆAVA…

Na povratku autobusom što ga je, inače, osigurao Luka Marić, direktor predstavništva Citroëna u Zagrebu i s odlilčnim Ivanom Kutlešom za volanom, zaustavljanje u novom hrvatskom vinogorju – Komarni, smještenom na brežuljkastom reljefu uz magistralnu cestu nekih 60 kilometara od Dubrovnika u pravcu Splita. Vinogorje Komarna nastalo je prvim sadnjama loze u 2008. godini, a službeni naziv dobilo je 2013. Obuhvaća, zasad, 82 hektara vinograda o kojima brine sedam tamošnjih vinskih kuća. Parcele su na visinama od 250 metara do mora, na južnim i jugozapadnim nagibima strmima i do 30 posto. Tlo je skeletoidno, sastoji se uglavnom od vapnenca, s dosta je kamena a s malo zemlje. Prozračnost je velika, industrije koja bi zagađivala u blizini nema, i svih sedam tamošnjih proizvođača apliciralo je za certfikat o eko-produkciji. Što se tiče sortimenta, 92 posto čine autohtone dalmatinske sorte kao Plavac mali, Tribidrag/Crljenak, Babić, Maraština, Pošip, ostatak su međunarodni kultivari kao Chardonnay, Viognier, Syrah, Tempranillo, Cabernet sauvignon). Trenutno su s vinima na tržištu četiri vinske kuće iz Komarne – Poljopromet (www.poljopromet.hr), Rizman (www.rizman.com.hr), Saints Hills (www.saintshills.com) i Volarević (www.vinogradi-volarević.hr), tri pak vinske kuće: Zadruga Modrozeleno, Neretvanski branitelj i OPG Deak još čekaju prvi komercijalni rod u svojim nasadima. Spomenute vinske kuće osnovale su udrugu K7 (K7 – doimlje se kao neka špijunska šifra, ali nije, zasigurno K znači Komarna a brojka 7 sedmoricu proizvođača) koja će kontrolirati kakvoću vina vinogorja Komarna, promicati zajedničke interese vinarija te razvijati ruralni turizam u ovome kraju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVinogradi Komarne, s pogledom na moreOLYMPUS DIGITAL CAMERA

U novom upravo završenom vinskom podrumu Rizman, pod ingerencijom Mihovila Štimca, čiji je inače brat naš znani nogometaš i do nedavno i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Igor Štimac, dočekali su nas, uz obitelj Rizman i enologa kuće Marka Šumana, predstavnici posjeda Poljopromet, Saints Hills i Volarević, kao gost priključila se vinarija Prović iz Opuzena.

Komarna Rizman obitelj StimacObitelj Štimac, vlasnici kuće Rizman, u svom podrumu, te, dolje, kušanje uz njihov stol. Mihovil Štimac sasvim je lijevo na slici, a do njega je enolog Marko Šuman, desno na slici su Mihovilovi otac i brat. Kuća Rizman, sa 22 hektara, nudi pošip, plavac, tribidrag, te jako dobro maslinovo ulje od ploda sa 158 stabala maslineOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERASaints Hills, s vinom Sv.Roko 2011: vinograde vodi Josip Marić (desno) a enolog je Tomislav Svalina

Ekipa s Komarne pokazala se na ovom našem putovanju kao najorganiziranija, i doista ulijeva povjerenje kad je riječ o kakvoći vina, razvoju ruralnog turizma i gospodarskoj budućnosti vinogorja.  ♣

Komarna Poljopromet Terra MadreS plavcima Poljoprometa – baznime i onim višeg ranga, zvanim Terra Madre. Proizvodnja je na eko-kolosijeku. Na slici su zdesna: Davor Martinović, suvlasnik i direktor Poljoprometa, njegova kćerka Vedrana, magistrica politologije koja bi trebala raditi na marketingu, te Ilko Dominiković, sin drugog suvlasnika. Martinović je sretan jer,veli, upravo je dobio građevinsku dozvolu za vinariju i kušaonicu uz vinograde na Komarni 

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa platou iznad vinskog podruma, okrenuti prema vinogradima: predstavnici kuće Rizman (braća Štimac) te predstavnici Poljoprometa Davor Martinović i posjeda Volarević Syrtis Josip Volarević

Komarna Druzba Pivceva kalaZa sjajan ručak kreativno su se pobrinuli članovi Družbe Pivčeva kala, koji su prigotovili neretvanske specijalitete od jegulja, žaba, liske. Družbu Pivčeva kala iz Opuzena čine Davorko Beideneglo Dado, Dubravko Simić Cuba i Ante Jerković, trojica prijatelja, vrsnih kuhara i entuzijasta koji skrbe o tradiciji, kulturnoj baštini i izvornoj gastronomiji. Svake godine priređuju niz svečanosti, a jedno od najjačih i najposjećenijih događanja u njihovij režiji je Opuzenska brudetijada, s kojom su počeli 2003. a koja je danas već kultno nadmetanje u pripremi brudeta od jeguljaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

___________________________________________

BABIĆ i JADRTOVAC – U vrlo cijenjenome (opravdano!) restoranu Zlatna ribica u Brodarici s babićem su nas razveselili Joško Mrdeža i enolozi Ivan Vranješ i Mandica Erceg iz šibenskog Vinoploda. Nakon svježih debita i maraštine stigli su na stol Babić 2011 Morinje, te potom klasični Babić 2009 iz Primoštenskog vinogorja.

Vinoplod brine o 300 hektara trsja u šibenskome kraju, a u Vrgorcu ima kooperante koji pokrivaju 350 ha. Mnogo se polaže u novo trsje na Jadrtovcu, koje je sadio Vinoplodov kooperant. Na toj poziciji koju iskorištava Vinoplod, a koja je blizu mora i dobro je provjetravana, u komadu će, kad sav teren bude zasađen, biti 100 hektara vinograda, sa 400.000 trsova. Sada ih je posađeno 280.000. Inače, neposredno uz spomenuti vinograd Vinoploda nalaze se i vinogradi Zlatana Plenkovića i Alenka Đunđera. Računa se da bi kad se zasade svi raspoloživi tereni prikladni za vinograd, u tome cijelome dijelu moglo biti ukupno oko dva milijuna loza! ■

Vinoplod Zlatna ribica sviGrupa stranih i domaćih novinara u Zlatnoj ribici u Brodarici, s Ivanom Vranješom, Mandicom Erceg i Joškom Mrdežom iz Vinoploda kao domaćinima. Vinoplod se pobrinuo da tom prigodom u serviranju vina pomogne upravo sommelier Zlatne ribice Mladen Desnica

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Šibeniku, u restoranu Pelegrin, gdje je, uz vodstvo sommeliera Šime Petrovića i uz povremene napomene sommeliera Ante Sože koji je dugo živio i radio u Švicarskoj, bilo kušanje vina od raznih autohtonih sorata onoga kraja kao Debita, Maraštine, Lasina,Plavine i Babića, a od proizvođača Bibića, Džape, Marka Sladića, OPG Sladić, Birina, Gracina. Na žalost, proizvođača osobno nazočnih nije bilo. Pohvala domaćinima ovoga kušanja za prospekt s objašnjenjima vezanima uz te sorte i mini katalog s popisom proizvođača-sudionika i vina ponuđenih na degustaciju. Zahvala pak na potpori Turističkoj zajednici Šibensko-kninske županije i Turističkoj zajednici grada Šibenika. Za izvrsna jela uz vina pobrinuo se chef i vlasnik Pelegrina Rudolf Štefan (na slici je desno)OLYMPUS DIGITAL CAMERA

suhi_2014_1 copy