Tag Archive | Gerhard Eichelmann

Svečanosti Ziganteovih na Buzeštini/NJEGOVO VELIČANSTVO TARTUF!

GURMANSKI POROCIOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Tartuf naturaTUBER MAGNATUM PICO i TUBER AESTIVUM IZVORNI SU i SNAŽNI ADUTI KRAJA OKO MOTOVUNA u GASTRONOMIJI, UGOSTITELJSTVU i TURIZMU. FESTIVAL u SVIJETU NAJCJENJENIJIH GLJIVA SVAKOG JE VIKENDA OD POLOVICE RUJNA DO POLOVICE STUDENOGA

Da, njegovo veličanstvo Tartuf! Tartufo, Truffles, Trüffle… Tuber magnatum bijeli, car, s cijenom prema nebu, te Tuber aestivum (=ljetni), crni, nešto jeftiniji od bijeloga ali i on skup skup k’o crni vrag…

Najcjenjenija gljiva svojom značajnom nazočnošću počastila je Hrvatsku. Ponajviše na Buzeštini, u motovunskoj šumi duž doline rijeke Mirne. Nekad je, za milijunske iznose, kroz crno tržište odlazila iz Hrvatske nakupcima-prekupcima, a onda smo, napokon, došli k sebi i uvidjeli koliko tržište unutar Lijepe naše također može biti zanimljivo za njen plasman, ali i koliko ona može dati snažan doprinos domaćem turizmu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGiancarlo Zigante – tartufar, prerađivač tartufa, ugostitelj, proizvođač vina…

Niz je tragača za tartufom, ali kraljevi tartufa iz obitelji su Zigante – jedan je Giancarlo, donedavno lovac na te gljive koji je 1999. pronašao najveći tartuf na svijetu, s težinom od 1310 grama što mu je donijelo i težinu certifikata Guinnessove Knjige rekorda. Giancarlo je vlasnik preradbenih i pakirnih kapaciteta (među najmopdernijima u Europi!) i lanca prodavaonica tartufa i prerađevina od njih i s njima – Zigante tartufi, a vlasnik je i uglednog restorana Zigante u Livadama kod Motovuna. On je i proizvođač vina… Drugi pak Zigante je vlasnik – također na gljivarskome polju iznimno značajne  kuće – Natura Tartufi iz Segle kod Buzeta, tvrtke za skupljanje tartufa i drugih gljiva te za njihovu preradu i plasman proizvoda.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMotovunska šuma uz rijeku Mirnu: zlatni rudnik

Jesen je na Buzeštini posebno u znaku tartufa, a kako i ne bi bila kad je od rujna pa gotovo do Božića puna sezona najcjenjenije gljive na svijetu – tartufa Tuber magnatum pico! Crnog tartufa ima uglavnom kroz cijelu godinu s time da među crnima Tuber aestivum, kako mu i naziv veli (aestivum=ljetni), do većeg izražaja dolazi ljeti. Kroz drugu polovicu rujna te listopad i prvi dio studenoga svečanosti tartufa su svakoga vikenda u Livadama, u režiji Giancarla Zigantea, a drugi vikend u studenome, u drugoj organizaciji, festival je tartufa pod šatorom na ovećem parkiralištu u Buzetu. Obišao sam obje (doduše, onu u Buzetu lani!), za razliku od te buzetske koja je (o tome sam i pisao prošle godine) s jeftinim sajmišnim ugođajem posve neprimjerena takvoj ekskluzivnoj poslastici kao što je tartuf, ova u Livadama glavninom je u vrlo decentno uređenom šatorskom prostoru pored restorana Giancarla Zigantea.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU šatoru: odlične salamine od AZRRI-ja (Agencija za ruralni razvoj Istre): od svinje i boškarina, od magarca i s crnim vinom, od boškarina s crnim vinom, dakako teranom, no ne navodi se naziv zbog toga što su Slovenci s Krasa zaštitili naziv Teran!; eto koliko dalekosežne posljedice ima nedovoljna briga o vlastitome!), te od boškarina s malvazijom i boškarina s crnim tartufomOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPonuda sira: CardinalOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERANamazi i daske za posluživanje Dida

OLYMPUS DIGITAL CAMERALivade su okupirali  vinari iz Hrvatskog zagorja – Vuglec breg, Petrač, Bolfan Vinski vrh, Bodren

OLYMPUS DIGITAL CAMERALakoća postojanja u Istri!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Istri nezaobilazni Agrolaguna s doista velikom ponudom, te šampanjerija Peršurić iz Poreča, gdje se uz jednu od dviju kćeri Đordana Peršurića zatekao enolog zagorskog posjeda Petrač Igor HorvatOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Neposredna blizina restorana je zasigurno velika prednost za gurmana, jer nakon što obiđe izlagače u šatoru i eventualno kupi koji ponuđeni proizvod (tartuf, razne prerađevine kao namazi s tartufom, sir s tartufom, maslinovo ulje s tartufom itd. s tartufom, zatim sir, salame i kobasice, za ponijeti kući, maslinovo ulje, vino, istarske rakije, med…) ima priliku u lijepome restoranu, jednome od rijetkih smještenih tik uz nalazište tartufa!, i kušati vrlo rafinirane delicije s tartufom (npr. terinu od hobotnice na kremi od limete i maslinova ulja s biskvitom od kapara i mažurana te, dakako, s listovima bijelog tartufa po vrhu, zatim rezance domaće izrade s umakom carbonara s jajem posebno kuhanime i opet s listovima bijelog tartufa po vrhu, pa steak od crnog angusa – bilo bi dobro jače se okrenuti domaćem boškarinu! – sa ploškama stare cikle i s baby-ciklom te s umakom od cikle i s tartufom, pa desert Motovun u magli odnosno sladoled, zapravo semifreddo s listovima tartufa poslužen pod zvonom s rupicom na vrhu kako bi i dok konobar tanjur nosi do stola mogao izlaziti često nazivan suhim ledom i koji asocira na obližnju motovunsku maglu!…) što ih prigotavlja vrsna kuharska ekipa na čelu sa sjajnim chefom Damirom Modrušanom. On je eto ponovno, nakon izvjesne stanke, šef-dirigent Ziganteove kuhinje. Za ljubitelje dobre papice i kapljice još nešto: u Ziganteovom kompleksu u Livadama postoje i apartmani, sa četiri zvjezdice, tako da ako nakon dobro osmišljenog menua, sasvim zasluženo i logično, bude koja čašica više istarske malvazije, terana i muškata, nemate brigu oko sjedanja za volan… A ako nakon tartufa i ne bude previše zabrinjavajućih čašica, apartmani opet dobro dođu!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKuhanje jela koja će ukrasiti tartuf, u Ziganteovu šatoru u Livadama

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPoznati među gostima – lica s malog ekrana Drago Ćosić i Drenislav Žekić, u društvu/zdravici s vinogradarom/vinarom Klaudijom Tomazom, te pjevač Davor Rodolfi s Giancarlom Ziganteom i njegovim sinom AdrianomZigante GC i Adriano te Rodolfi

POKAZNO TRAŽENJE

A kad ste već na Buzeštini, nudi vam se mogućnost ne samo da sjedite nego i da se razgibate, te da vidite kako se tartufi beru, naime za goste se organiziraju pokazna traženja tartufa. Budući da je specifičan miris tartufa najjači noću ili u ranu zoru, oni se najčešće i skupljaju u tom vremenu. Lovci tartufa u pohod odlaze s posebno istreniranim psima. Postoje i slučajevi da se koristi i svinja, koja je isto tako znana po odličnom njuhu, međutim, kažu, kod svinje je opasnost da kad pronađe tartuf da ga i – pojede…

Nakon što pas njuhom pronađe tartuf, tartufar gljivu izvadi posebnom motičicom, pa potom zatrpa rupicu i prekrije je lišćem, kažu domaći ljudi da je to kako bi se očuvao prirodni ciklus, ali vjerojatno uvelike je i zato da drugi lovci ne uočee mjesto berbe i ne zaključe da je tu dobro lovište, pa da oni poberu skupocjenu lovinu. Poštivanje prirode svakako je neizbješan dio tartufarske profesije, ali, kao što je slučaj s nalazištima zlata (a tartuf jeste živo zlato), tako se i nalazišta tartufa ljubomorno čuvaju kao obiteljske tajne, pa kako i ne bi kad se cijene za prvu klasu bijelog tartufa kreću do 1500 eura za kilogram, za drugu klasu 1000 a za treću klasu 600 eura za kilogram.

OLYMPUS DIGITAL CAMERACrni tartuf, jeftiniji od bijeloga ali i ovako skup k’o crni vrag!

Za utjehu onima koji nemaju predebeli novčanik – ove sezone sada tartufi bi mogli biti po nešto povoljnijoj cijeni jer bilo je previše kiše, i na nastavak kišnog vremena posebice na duži rok tartufari ne gledaju blagonaklono, kao ni gurmani koji sebi mogu priuštiti punu, jer strahuju da će kakvoća tartufa biti slabija…

Tartuf je podzemna gljiva vrste Tuber koja raste isključivo u netaknutoj prirodi i čistom ambijentu. U simbiozi je s određenim vrstama drveća. U Istri ima nekoliko vrsta tartufa, a najpoznatiji su već spomenuti bijeli Tuber magnatum Pico, koji je i najcjenjeniji, te crni tartufi Tuber aestivum, a tu je i Tuber brumale. Tartuf je u dolini Mirne kod Motovuna prisutan odavna, ali tek prije dvadesetak godina prepoznan je i ovdje, kod kuće, njegov visoki potencijal za stvaranje snažnog branda na korist visoke gastronomije te turizma.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAChef Damir Modrušan s kolegom u kuhinji, i jedan od menua restorana Zigante u Livadama. Simfonija na tanjuru!

Zigante Hobotnica i tjesteninaHobotnica i pašta

Zigante black angus 2Crni angus

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKao desert: Motovun u magliOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sjajno mjesto za ljubitelja tartufa na Buzeštini je svakako i obiteljski vođeni objekt Natura Tartufi u selu Segla tik uz Buzet. U sklopu građevine u kojoj su kapaciteti za preradu nalazi se vrlo lijepi, moderno uređeni lokal kao izložbeni prostor proizvoda, kušaonica i prodavaonica tartufa i prerađevina od tartufa, te istarskih vina. Moglo bi se reći Tartuf /Truffles & Wine Bar. Voditeljica kušaonice-prodavaonice je Daniela Zigante Puh, mlada dama, kćerka Pater familiasa tog drugog Zigantea, koja se odlično snalazi i u branju tartufa sa svojim crnim labradorom (za prethodno najavljene svoje goste i ona organizira pokazno traženje tartufa, i veli da ima puno upita za to), i u prezentaciji proizvoda i usluga. I tu je moguće naći široku paletu proizvoda s tartufom odnosno na bazi tartufa. Natura Tartufi, osim doma u Segli i na hrvatskom tržištu, nalazi se sa svojim proizvodima i u inozemstvu, prodaja ide očito dobro kad je u Beču otvoreno i predstavništvo tvrtke, a, uz Austriju, njihovi su kupci SAD, kamo roba odlazi svakog ponedjeljka, zatim Kanada, Njemačka, Rusija, Singapur…

OLYMPUS DIGITAL CAMERADaniela Puh u kušaonici-prodavaonici Natura Tartufi, sa svojom ponudom

Vrlo zanimljivu platu imali smo prilike kušati kod Natura Tartufa: maslinovo ulje u posudici na ribanom parmezanu i posuto listićima tartufa, zatim bijelu krema s bijelim tartufom, vrhnjem i ribanim parmezanom na blago tostiranom (tek zagrijanom) kruhu, mali zalogaj s bijelim tartufom i vrganjima, pa isto tako crni tartuf s usitnjenim maslinama, crni tartuf s umakom od pelata, sir s tartufom, crni tartuf sa cvijetom jadranske soli, te, kao desert, male  komade crne čokolade sa 70 posto kakaoa s listićima bijelog tartufa te s keksom s tartufom…   ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPlata Natura Tartufi – od svega ponešto, na kraju ste siti, što se kaže – do grla

SuČ – Listopad / October 2014

Advertisements

Mala škola u prirodi – Jela kroz tisućljeća/ KAJ SU JELI NAŠI PRASTARI!

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERANamirnice, začini, receptura i posude iz kojih će se jesti, i vrčići iz kojih se pije

GASTRONOMIJA NA LIVADI, S JELIMA KOJA PRIGOTAVLJATE SAMI, PO RECEPTIMA OD PRETPOVIJESTI DO NOVIJEG DOBA

Kaj su jeli naši stari, na to nas podsjećaju na manifestaciji s istim nazivom početkom rujna u Vrbovcu. Ali, kaj su jeli naši – PRAstari? Odgovor na ovo pitanje valja potražiti, također u rujnu, ali na Žumberku. U Budinjaku, mjestancu unutar Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.

Budinjak, u središnjem dijelu Žumberka: gastronomija na livadi, s jelima koja prigotavljate sami, po receptima iz pretpovijesti preko rimskog doba i srednjeg vijeka do novijeg doba. Budinjak je bogato arheološko nalazište i Eko-centar te Arheološki park s poučnom pješačkom stazom u sklopu Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Od 2005. sadržaji Arheološkoga parka u Budinjaku dopunjeni su događanjem Tisućljeća kulinarstva. Pa se na krasnoj i prostranoj livadi uz zgradu predviđenu da bude muzej tamo organiziraju kulinarske radionice u kojima sudjeluju svi što to žele, dovoljno je prijaviti se organizatoru, koji se pobrine da postavi desetak, možda i više stolova za obradu namirnica i pripremu obroka, te koji nazočne opskrbljuje namirnicama i starim receptima, a na izletnicima željnima barem u gastro-smislu povratka u neka davna vremena je da te namirnice pretoče u okusna jela. Piceki, pastrve umotane u čičkov list i glinu te tako pečene uz vatru, svježe rađene kobasice, domaća pogača, maslac istučen na licu mjesta, kaša od raznog povrća…. Nema štednjaka, sve se termički obrađuje uz vatru, koju, dakako, sudionici moraju sami naložiti i održavati. Jede se i pije iz keramičkih posuda i s drvenom žlicom a i golim rukama, piju se sokovi, vino i pivo pripravljeni na način kako se to radilo u dalekoj povijesti, svaki pojedinac na kraju opere i posuši svoju zdjelicu, pobere se otpad…

Budinjak pastrva i cickov listPastrve se umataju u čičkovo lišće… OLYMPUS DIGITAL CAMERA

…i potom se prekriju glinom te se peku uz vatruOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Interes za druženjem na takav način uz timski rad na prigotavljanju jela velik je, u mjestu s tek nekoliko kuća toga je dana više automobila nego seoskih stanovnika, registracije odasvud – ZG, VŽ, KR, pridružuju su se i gosti iz susjedne Slovenije. Kad je lijepi dan kao što je bio (sasvim neočekivano!) ovaj sada, i kad se jelo malo u želucu slegne, na livadi se može zaigrati loptom, te badminton…

Vrijednost događanja je ne samo u tome što daje saznanja o tome kako su se hranili i što i kako su pili žitelji toga sjevero-zapadnog područja Hrvatske od doba prapovijesti (od 2000. godine prije Krista) preko rimskog doba (500 godina nakon Krista) i srednjeg vijeka (otprilike od 5.-6. stoljeća do oko 15.-16. stoljeća) do novog vijeka (od od 15.-16. stoljeća dalje) i do najnovijeg doba (20. stoljeće), nego i zato što se tu, s obzirom na vrlo važno arheološko nalazište, može dosta saznati o povijesti kraja, zatim zato što se tu oni koji dođu AKTIVNO uključuju u kulinariku/gastronomiju naših prastarih i starih, zato što je to jedinstvena prilika kušati sound starinskih hrane i pića, iz keramičkih zdjelica i vrčića, zato što druženje bude s odličnim vibracijama i zato što se sve odvija u lijepom prirodnim ambijentu na čistome zraku.

A, i još nešto bitno: istrajnošću da se namirnice nabavljaju maksimalno od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (logično je da tako bude!), zatim odgovarajućom, preciznije znatno boljom promidžbom događanja te organizacijom i više takvih programa kroz godinu, ne nužno samo u Budinjaku nego i drugdje, te i tako da na manifestaciji budu osobno nazočni predstavnici OPG-ova kao izlagači-promotori i ponuđači vlastitih proizvoda, odnosno da se u nekom mini-izdanju koncept Gastro-Budinjaka uvrsti u postojeće manifestacije po gradovima, poput npr. one Proizvodi hrvatskog sela u Zagrebu, možda bi se uspjelo znatno povećati svijest potrošača o hrani koju, odakle i gdje, oni kupuju, te koju konzumiraju. Naime, upravo je, kao svojevrsna čestitka prigodom 1. listopada 2014, što je proglašen Danom toliko toga, među ostalime i Danom starijih osoba koje su svakako osjetljivije glede zdravlja, u sredstvima javnog informiranja objavljeno da u Hrvatsku u vrlo velikoj – dakle, i vrlo zabrinjavajućoj! – količini stižu namirnice iz uvoza kojima je istekao rok trajanja, te one koje su duboko zamrzavane a na kojima nema podataka o tome koliko su dugo zamrznute… Da ne govorimo i o onim namirnicama – posebice voću – koji su silno tretirani da bi izdrže kroz vrijeme, tako da na pakiranjima nekih stoji (sitno tiskanim slovima!) i upozorenje da im kora nije za uporabu upravo zbog tih tretmana… Koliko se u nas uopće i gleda na ta upozorenja, recimo: koliko je domaćica na oprezu, a koliko automatski izriba koricu limuna potrebnu joj kad naumi peći kolač?

OLYMPUS DIGITAL CAMERAArheologinja Morena Želle, duša budinjačke kulinarske priče

Duša budinjačke priče arheologinja je Morena Želle, koja kaže:

– Danas malo naselje Budinjak, u vrijeme starijeg željeznog doba, konkretno od kraja 10. stoljeća do šestog stoljeća prije Krista, bilo je jedno od većih i utjecajnijih središta regije. Zbog bogatsva pronađenih ostataka materijalne kulture i zbog njihove iznimno dobre očuvanosti, ovo kompleksno nalazište koje u svom punom opsegu obuhvaća oba aspekta starije željeznodobne zajednice, tj. naseobinski i grobišni, upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nedaleko od Budinjaka, u selu Bratelji, nalazi se groblje pripadnika romaniziranog keltskog plemena Latobika iz rimskog ranocarskog doba, preciznije iz prvog i drugog stoljeća nakon Krista. Groblje u Brateljima u potpunosti je arheološki istraženo tijekom devedesetih godina 20. stoljeća, dok istraživanja opsegom mnogo većeg stariježeljeznodobnog nalazišta u Budinjaku, započeta 1984., traju i danas. Prepoznajući arheološku baštinu kao jedno od izrazitih bogatstava ovoga prostora, javna ustanova Park Prirode Žumberak-Samoborsko gorje u rujnu 2004. otvorila je Eko-centar Budinjak i pješačku poučnu Stazu kneževa, čime je zasnovan Arheološpki park. U Eko-centru Budinjak postoji izložbeni prostor sadržajno posvećen arheološkoj baštini cijelog zaštićenog područja, a duž Staze kneževa, koja se prostire na području obaju arheoloških nalazišta, na deset točaka su valorizirane i interpretirane arheološke vrijednosti, ali i one etnološkoga, geološkoga, zoološkog i botaničkog karaktera.

Inače, ove godine obilježeno je gotovo cijelo desetljeće održavanja kulinarskih radionica u Budinjaku.

– Sadržaj Arheološkog parka u Budinjaku 2005. godine dopunjen je događanjem pod nazivom Tisućljeća kulinarstva. Riječ je o radionicama pretpovijesne, rimske, srednjevjekovne i tradicijske kuhinje. Kulturno-turistički program osmišljen je radi popularizacije Arheološkog parka i želje da se posjetiteljima dade prilika za aktivno sudjelovanje u izvedbi programa. Temeljna je ideja bila omogućiti cjeloviti pogled na prošlost u kojemu se jednakom pažnjom valoriziraju i kulinarski običaji različitih vremenskih razdoblja. Nalazišta unutar Arheološkog parka u Budinjaku pripadaju periodima pretpovijesti i rimskoga doba, a u program je uključeno i treće glavno nalazište vezano uz srednji vijek zahvaljujući nalazima s drugih dijelova Žumberka, npr. utvrđenih gradova Tuščaka i Staroga grada Žumberka. Razmišljanja o ukupnosti kulturne baštine područja nalagala su uvrštenje i kulinarike novije kulinarske prošlosti u program. Tradicijski prehrambeni običaji žumberačkog stanovništva najvećim su dijelom nastali pod utjecajem velikih promjena u demografskoj strukturi ovoga kraja tijekom 16. stoljeća. Organizirano naseljavanje uskočkog stanovništva, kao početak formiranja Vojne krajine, bitno je, i do današnjih dana, obilježilo sve aspekte života na Žumberku, pa tako i kulinarske običaje – dodaje Morena Želle.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVatru treba sam naložiti i održavati je!

ZBIRKA RECEPATA

U nakladi javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje sa sjedištem u Samoboru i uz pomoć Ministarstva kulture RH te Hrvatske turističke zajednice i Zagrebačke županije izdana je zbirka recepata Tisućljeća kulinarstva.

– Nužna pretpostavka za realizaciju programa bilo je sastavljanje jelovnika, odnosno odabir recepata za četiri glavna arheološka i povijesna razdoblja. Hrvatska se arheologija u novije vrijeme pozabavila fenomenom rimske kuhinje, i to ponajviše zahvaljujući činjenici da je njezina, barem djelomična rekonstrukcija moguća zbog lako dostupnog izvora, Apicija, knjizi recepata najvjerojatnije nastaloj u četvrtom ili petom stoljeću. Za pretpovijesnu kuhinju kao i onu srednjevjekovnog razdoblja korištena je strana literatura. Botanička literatura i istraživanje samoniklog jestivog bilja na Žumberku provedeno tijekom pripremnih radova radionice Tisućljeća kulinarstva omogućili su dobivanje podataka o vjerojatnom korištenju namirnica biljnog porijekla kroz prošlost. Pronađen je i nenadomjestiv izvor podataka o kultiviranju različitih vrsta žitarica, mahunarki i drugih biljaka koje su se kao dominantni elementi u prehrani pojavljivale tijekom razlilčitih vremenskih razdoblja. Kriteriji na temelju kojih su iz mnoštva podataka izlučeni konačni recepti bili su praktična izvodljivost na otvorenim ložištima, primjerenost očekivanim različitostima u prehrambenim navikama sudionika radionica, kao što je npr. vegetarijanstvo, i atraktivnost pod kojom je razumijevano uvrštavanje neobičnih tehnoloških postupaka u pripremi hrane i danas rijetko korištenih namirnica, slabo poznatih začina i drugih dodataka hrani. Nakon konačno izabranih recepata, zaposlenici javne ustanove Park prirode Žumberak–Samoborsko gorje okušali su se u pripremi svih jela i u procjeni osobnih kulinarskih vještina što će ih morati kao prezenteri uporijebiti u susretu sa sudionicima radionica. Domišljanja o mogućim okusima hrane u pretpovijesno doba, uvjeravanja antičkih i srednjevjekovnih autora o izvrsnosti ponuđenih recepata kao i napuci još do nedavno živućih ili pak suvremenih žumberačkih domaćica za pripremanje najokusnijih jela morali su proći rigoroznu procjenu suvremenih nepaca. Nakon što su prošli procjenu izvodljivosti i kvalitete prema njima prigotovljene hrane, odabrani recepti stekli su uvjete za uvrštenje u zbirku Tisućljeća kulinarstva – kazala je još Morena Želle.  ♣

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAVoditelji radionica na ovom najnovijem susretu u Budinjaku bili su Ivana i Deniver za novožumberačku kuhinju, Jasminka za rimsku kuhinju te Boris i Stanko za pretpovijesnu kuhinju

________________________________________

 LUKANIJEVE KOBASICE i BADEMOVO MLIJEKO – Evo nekoliko starih recepata, možda ih možete iskoristiti i kod kuće:

KNEDLE OD KOPRIVE: trebaju vam svežanj kiselice (rumex acetosa), svežanj lišća maslačka (taraxacum officinale), svežanj koprive (urtica dioca), četiri grančice metvice (mentha sp.), čajna žličica soli, šalica brašna (ječmenog, zobenog ili od neke druge vrste žitarica), voda.

Sitno isjeckajte biljke i izmiješajte s brašnom i solju. Dodajte dovoljno vode da se sastojci povežu. Smjesu položite u sredinu lanene ili pamučne tkanine, koju zavijte i dobro povežite. To stavite u posudu s vodom u kojoj se kuha meso. Držite u posudi dok se meso ne skuha. Poslužite narezano na kriške, kao kruh.

Budinjak kobasiceLukanijeve kobasice: najprije se prokuhaju a potom idu na roštilj da se zapeku

 LUKANIJEVE KOBASICE: trebaju vam papar (40 zrna, pola da bude istucano a pola mljeveno), zdrobljeni kumin, čubar, rutvica, peršin, 10 usitnjenih listova lovora, liquamen. To pomiješajte sa sitno izrezanim (svinjskim) mesom (700 g), dodajte još i usitnjene pinjole (40 sjemenki), 200 g grubo narezane svježe slanine, priredite crijevo za punjenje. Dobro izmiješanu smjesu napunite u dugo tanko crijevo. Formirajte kobasice i kuhajte ih u kipućoj vodi desetak minuta, zatim ih stavite u tavu s mašću ili na roštilj da se zaprže/zapeku.

BADEMOVO MLIJEKO: trebaju vam oko 200 g oguljenih badema, 300 g luka, dvije litre vode, 2 do 3 tanke šnite seljačkoga kruha, dvije jušne žlice maslaca. U kipuću vodu stavite očišćeni luk i kuhajte oko 20 minuta. Izvadite luk, a vodu maknite s vatre. Oparite bademe (to traje desetak sekundi), ocijedite ih i stavite u hladnu vodu, oljuštite ih od kožice. Posušite ih i sameljite. Postupno im dodajite vodu (1,5 litre) u kojoj se kuhao luk. Treba dobiti jednoličnu bijelu tekućinu. Kroz pamučnu tkaninu procijedite u zdjelu, stiskajući da bi se dobilo što više bademova mlijeka. Narežite luk i zapržite ga da postane zlatan. Posolite. Bademovo mlijeko zagrijte da zakipi i maknite s vatre. U juhu stavite luk, i prelijte preko krišaka kruha.

JAKO PIVO: treba vam četiri litre vode, 0,50 kg ječmenog slada, 0,50 kg meda, dvije šake hmelja (humulus lupulus), pola šalice svježeg kvasca ili 30 g suhog kvasca. Ugrijte dvije litre vode da bude vruća ali ne i da kipi, dodajte ječmeni slad i med. Ostatkom vode prelijte hmelj i kuhajte desetak minuta. Procijedite obje tekućine i stavite ih u bačvicu s kvascem na toplo mjesto. Neka bude pokriveno tkaninom, kroz tri dana. Tekućina će jako fermentirati i bit će potrebna veća bačva jer će se sadržaj uzdizati. Nakon tri dana pivo možete puniti u bocu. Pripazite da su boce dovoljno čvrste, da ne bi eksplodirale.

PIVO OD KOPRIVE: ima i pivo od koprive. Tu vam treba puna posuda lišća od koprive, 30 g hmelja, 0,5 kg žitnog sladora, dvije litre vode, 0,250 kg meda, pola šalice svježeg kvasca ili 0,030 kg suhoga. Operite lišće koprive, dodajte hmelj i slador pa kuhajte u vodi oko pola sata. Procijedite i dodajte med. Dok je još toplo dodajte kvasac, i ostavite da fermentira tri dana. Procijedite, i pijte nakon jednog do dva tjedna.

VINO: treba vam 0,250 kg meda, 0,5 do 2 litre vina, 30 zrna crnoga papra, 10 do 20 lovorovih listova, prstohvat šafrana, dvije do pet datulja. Datulje očistite od koštica. Datulje namočite u vinu da omekšaju. Koštice prepržite. U lonac stavite med i 0,25 l vina, te zagrijavajte dok ne zakipi, ako se zapjeni pjenu pokupiti. Tome dodati pripremljene pržene koštice i meso od datulje, lovorov list, šafran te cijeli ili ugrubo mljeveni papar. Ostavite da odstoji do sljedećeg dana. Prije posluživanja dolijte ostatak vina te procijedite. Servirati dobro rashlađeno. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOd vrhnja tuče se maslac

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU prigotavljanju hrane sudjeluju i djeca

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAKuhanje je gotovo, uživa se u jelu, a neki i u sportsko-rekreativnim aktivnostima na livadi

                     SuČ – listopad / october 2014

Europski biotehnolozi u akciji u Supetru/ALPH OD 1000 KUNA, i TOMBA LA BOMBA!

BECPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UGLEDNI EUROPSKI PROFESORI VISOKIM BODOVIMA OCIJENILI HRVATSKA VINA

Aleph 1000 kuna, i Tomba la Bomba! Tako su odlučili vodeći europski biotehnolozi, članovi Europske federacije biotehnologa koji su se posljednjeg tjedna u rujnu okupili, po 20. jubilarni put, na tečaju za posdtdiplomante Bioprocess Engineering Master Course 2014, što se unatrag već više godina bienalnim ritmom održava – zahvaljujući angažmanu prof. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače po ocu Šibenčanina – u Supetru na Braču.

BEC Supetar ziriUpoznavanje, i zagrijavanje za degustaciju

Tjedan dana traju učenje i radionice, ali i druženje profesora i postdiplomanata. Svakog dana kasnije u popodnevu, nakon nastave, slobodne su aktivnosti, jedno predvečerje posvećeno je i vinu, konkretno degustaciji naslijepo i ocjenjivanju. Kako je ovo bio jubilarni susret, organizator se pobrinuo za svečarski ton, s ponajboljim hrvatskim pjenušcima i dalmatinskim crnjacima. Devet pjenušaca, 10 crnih vina. Jedno s cijenom od 1000 kuna. Koje? To su ocjenjivači saznali tek nakon degustacije.

Uzorke su, pod predsjedanjem glavnog urednika revije Svijet u Čaši Željka Suhadolnika, ocjenjivali Sten Bay Jörgenson (DK), Marin Berovič (SLO), Andreas Lübbert (DE), Sven-Olof Enfors (SW), Matthias Reuss (DE), John Villadsen (DK), Alvin Nienow (GB), Chriss Hewitt (GB), Henk Noorman (NL), Bernhardt Sonnleitner (CH). Među pjenušcima, etikete od Tomca, Tomca & Bajde, Peršurića, Kutjeva, Vugleca, Šembera, Kurtalja, Bibića. Među autorima crnih vina: Gracin, Korta Katarina, Bibich, Plenković, Marjan, Terra Madre, Mrgudić, Bura

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKušanje u tijeku

Ocjene i kod pjenušaca i kod crnih vina bile su prilično visoke, nakon vrednovanja čuo sam brojne pohvale hrvatskom vinu od strane članova desetočlanog žirija ali i od pojedinaca iz grupe od oko 300 postdiplomanata, među kojima ove godine, kako mi je rečeno, nije bilo nijednoga iz Hrvatske (nije čudno: sedmodnevni aranžman u Supetru stajao je 1700 eura!). Degustacija-ocjenjivanje održana je pretposljednjeg dana susreta, moguće je da je oduševljenje našom kapljicom pridonijelo i boljim zaključnim ocjenama polaznicima postdiplomskog tečaja!

Nakon ove ocjenjivačke seanse najviše razloga za radovanje imaju šira obitelj Tomac te Alen Bibić. Najboljim pjenušcima, s tek nekoliko stotinki razlike, proglašeni su Tomac Diplomat Zvonimira Tomca te Tomac & Bajda Tomba la Bomba od Zvonkovog brata Tomislava, pa Peršurićev Misal extra brut i Bibich rosé, a najboljim crnim vinom Aleph 2010. od Alena Bibića, odmah do njega bodovno su se našli Marjanov Vron Bod 2010 i Dingač 2011 od Nike Bure. Kao najčistija (besprijekorno!) crna vina zapamtio sam pobjednički Aleph i Burin Dingač, taj posljednji naprosto savršenoga mirisa, okusom mekan, ali malo presladak. Nekoliko vina međutim bilo je s izraženim animalnim štihom i brettom, je li moguće da neki od članova žirija, biotehnologa i kemičara, to nisu prepoznali, ili im se taj miris – sviđa?!   ♣

 _________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAALEPH 1000 – Naziv Aleph? Otkuda on? Lako je moguće da ga je Alen Bibić dao tom svome vinu stoga što je Aleph američka trgovačka kuća koja distribuira vina i Bibich valjda i suradjuje s njom. Bibićev Aleph je bordoška mješavina vina od cabernet sauvignona 67 posto, merlota 20 posto i cabernet franca 13 posto. Grožđe je iz obiteljskog vinograda Jezerine u Plastovu. U njemu je tek 1200 loza. Zamišljeno je da vino Aleph bude proizvedeno samo u najboljim berbama. Berba 2010 prva je u prodaji, nakon 13 godina čekanja, Vino je odnjegovano u najboljim barrique bačvicama od francuskoga hrasta, u kojima je boravilo dvije godine, potom je u boci, prije izlaska na tržište, provelo 18 mjeseci. Sadrži 14,7 vol% alkohola. Napunjeno je u butelje burgundijskog tipa (?!!), iako je riječ o bordoškome blendu. Od berbe 2010 postoji 500 boca. To je najskuplje hrvatsko crno vino, veleprodajna cijena mu je 800 kuna, u maloprodaji je 1000 i više kuna. Navodno su bogati jahtaši usidreni u Skradinu ludovali za njime! Ako je tako, Bibic je mogao ludovati od sreće… ■

________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvirci –bračka klapa Boduli – oduševili su nazočne

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPostdiplomanti iz cijeloga svijeta: iz Hrvatske – nijedan. Cijena sedmodnevnog aranžmana: 1700 eura.

                   SuČ – Rujan / September 2014

MUNDUS VINI 2014/OPET BERBA MEDALJA ZA HRVATSKE PROIZVOĐAČE BAKHOVA NEKTARA

Mundus logo

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 

NOVA ODLIČJA SU OSVOJENA, KOLIKO ĆE POMOĆI PLASMANU NAŠE KAPLJICE…

Jeste li čuli za Bogaskere, Kalecik Karasi, Özküzgözü, Pokdum, Narince, Hondarrabi Zuri, Hondarabi Zerratia, Sultaniye, Aurelius, Tintilla, Devin, Doral, Krasnostop Zolotowski, Lagorthi, Cserszegi Fueszeres, Hibernal?…

To su sorte od kojih se proizvode vina u Turskoj, Rusiji, zatim u španjolskoj Baskiji, pa Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Švicarskoj, Poljskoj… Imao sam prilike susresti se s njima, i, mada me kapljica, barem ova koju sam kušao sada, nije oduševila, bila je doduše vrlo korektna, mogu reći da je, kao nešto (za nas) nesvakidašnje, bilo zanimljivo spomenute kultivare doživjeti u čaši.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri 18: Enolog i predsjednik Thomas Zerweck – WeinGut Bad Cannstatt; Wojciech Gogolinski – CzasWina; Tomasz Prange Barczynski – Magazyn Wino, Poljska; Georgi Mihov, Bugarska; Travis Fuller – Accolade (Hardy’s) Australija; Clemens Gerke –Meininger Verlag, Njemačka

Kao degustator-ocjenjivač sudjelovao sam na Mundus Viniju, jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice koje se održava – ovo u 2014. bilo je 15. po redu – u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Iz Hrvatske bio je još i enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem.

Od ove godine Mundus Vini odvija se dva puta u godini, prvi put bio je na kraju zime, za vinare koji smatraju da im je bolje predstaviti (mlada) vina za dolazeće ljeto i turističku sezonu, a drugo vrednovanje organizirano je u dosad uobičajenom terminu krajem kolovoza, ono je pucalo na zrelija do i duže odležana pa i krepkija vina primjerena dolazećim godišnjim dobima (jesen, zima) i usmjerena na bolje mogućnosti plasmana u predblagdanskoj šoping groznici. Prvi ovogodišnji Mundus Vini 2014 okupio je oko 3000 uzoraka, a ovaj sada potkraj ljeta više od 4400 iz 42 zemlje, ukupno je to za 2014. nekih 7400 etiketa, otprilike 1100 više nego lani. Iz Hrvatske je pristiglo 28 vina, 12 crnih i 16 bijelih. Najviše su uzoraka poslali Talijani – 1019, slijede Nijemci sa 791 i Španjolci sa 728, Francuzi sa 360, Portugalci sa 316 etiketa. Iz zemalja u našem neposrednom okruženju Makedonci su sudjelovali sa 17 uzoraka, a Srbi i Slovenci svaki sa po sedam vina. Inače, od zemalja koje se, barem u nas, baš i ne doživljavaju kao vinske, u ovome ljetnom terminu nekih 164 kušača iz četrdesetak različitih zemalja svijeta imao je prilike degustirati kapljicu iz Rusije (35 uzoraka), Tajlanda (12), Belgije (jedan), kao i iz dalekih Kine i Tajvana (po jedan)…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri 26: Predsjednik Jeffrey McCord, SAD; Hildegarde Heymann – Sveučilište California u Davisu; Travis Fuller, Australija; Gunnar Swenson – Winkonsult/ Munskänkarna, Švedska; Kersten Zimmermann – Weinngut Bischofsmühle, Njemačka; Željko Suhadolnik – Svijet u čaši, Hrvatska

Ocjenjivački listići su malo drukčiji nego drugdje, naime uz klasičnu bodovnu tablicu postoji i dio s ponudom pojmova za opis vina i pojmova vezanih uz moguće mane vina. Pragovi za medalje stroži su nego drugdje, rasponi bodova su: za veliku zlatnu medalju = 95-100; za zlato = 90 – 95; za srebro = 85 – 90.

Na ovom ljetnom vrednovanju podijeljene su 2072 medalje, konkretno   33 velika zlata, 935 zlata i 1004 srebra. Najviše medalja osvojili su Talijani (devet velikih zlata, 216 zlata i 220 srebra), slijede domaćini Nijemci sa 400 medalja, pa Španjolci sa 324 medalje. Hrvatska je ovaj put, na 28 vina, osvojila 10 zlatnih i šest srebrnih medalja, što je vrlo dobar rezultat, a dobitnici su:

Belje Laguna 2Hrvatska zlata: Merlot 2012 Goldberg, Frankovka 2012 Goldberg od Belja i Malvazija 2011 Festigia Vižinada od porečke Agrolagune

Zlato: Traminac 2011 Principovac izborna berba – Iločki podrumi; Graševina 2013 vrhunska – Iločki podrumi; Ivan Dolac 2008 barrique – PZ Svirče/Badel 1862; Dingač 50 ̊ 2010 – Badel 1862; Malvazija 2013 – Vina Laguna; Malvazija 2013 Festigia – Vina Laguna; Malvazija 2011 Festigia Vižinada – Vina Laguna; Merlot 2012 Goldberg – Belje; Frankovka 2012 Goldberg – Belje; Graševina 2006 vrhunsko – Belje.

Srebro: Maximo bianco 2011 – Kutjevo; Traminac 2013 kvalitetno – Iločki podrumi; Syrah 2010 Korlat –Badel 1862; Malvazija 2013 Festigia riserva Akacija – Vina Laguna; Medea Montiron 2013 – Agroprodukt; Graševina 2012 Goldberg – Belje.

Čestitke dobitnicima, ali sad dolazi teži dio posla – onaj na plasmanu. Hrvatsko vino svakako je napredovalo u kakvoći, medalje se eto osvajaju na najprestižnijim ocjenjivanjima po svijetu, ali to je tek početak: odličje je ne nešto što će se staviti u vitrinu ili objesiti na zid primaće sobe, nego dobar temelj za prodaju. Kako će ga tko iskoristiti ovisi o njemu samome. Kako će ove trofeje valorizirati naši dobitnici – ostaje da se vidi!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŽiri 13: predsjednik Franco Giacosa, enolog, Italija; enolog Franjo Francem – Hrvatski sommelier klub; Simon Cassina – Winexponent; Maria Isabel Mijares y Garcia Pelayo – Equipo Team, Španjolska; Andre Reboul, Francuska; Alexander Richter – Christian Beuth Hochschule, Berlin, Njemačka; Peter Sarkany – Mete Boraszati Szakostztaly, Mađarska

Na Mundus Viniju uvijek je zanimljivo i stoga što se program nakon degustacije odvija u trsnom okružju, boravak je u znanom vinskome selu Deidesheimu a poslijepodne organiziraju se posjeti vinskim kućama u tome selu, zatim najbližim okolnim vinogradarsko-vinarskim selima i mjestima kao Wachenheimu, Bad Dürkheimu… ali i izleti dalje po Palatinatu pa i izvan njega, u neko drugo vinorodno područje na razumnoj udaljenosti od Deidesheima. Uključeni su razgled vinograda, podruma, degustacija, a i večera na Weingutu.

Ove godine obišli smo vinske kuće Geheimer Rat dr. von Bassermann Jordan, zatm Reichsrat Von Buhl, Josef Biffar u Deidesheimu, Fitz-Ritter u Bad Dürkheimu, Erbeldinger u Bechtheimu u Rhein Hessenu, ali ne samo to: virtualno smo bili i na – Lanzaroteu i u Jerezu kod Cadiza, nismo putovali tamo na jedno poslijepodne nego je za nas priređena prezentacija područja i specifičnih vina tih krajeva, konkretno Malvasije Vulcanike i Sherryja.   ♣

Steigenberger hotVinsko selo Deidesheim, smještaj za degustatore Mundus Vinija: Hotel Steigenberger okružen vinogradimaDeidesheim Steigenberger 1

OLYMPUS DIGITAL CAMERABad Dürkheim: bačva-restoran, koja prima i do 200 ljudi

 

Fitz Ritter grupna fotoFitz Ritter, Bad Dürkheim

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAProdavaonica vina Wine store Par Terre, otvorena u Landauu, na Južnoj vinskoj cesti (Südliche Weinstrasse). Nalazi se unutar regijske vrtne izložbe u spomenutome gradu. Dizajnirao ga je Michael Michalsky   (www.suedlicheweinstrasse.de ). Na slici uz Christopha Meiningera, vlasnika izdavačke kuće Meininger Verlag i organizatora Mundus Vinija, je Theresia Riedmaier, zastupnica u skupštini Südliche Weinstrasse, te vinska kraljica Pfalza Janina HuhnOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEvo i nekih neobičnih etiketa iz vinoteke u Landau: ne rasizmu, terorizmu i drogama!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAU RheinHessen se u posjet išlo vinogradarskom posjedu Eckehart Gröhl (www.weingut-groehl.de) u Weinolsheimu, te kod Stefana Erbeldingera u Bechtheim. Na slici su Franjo Francem (sasvim lijevo), Marin Berovič (sasvim desno, te Stefan Erbeldinger s kćerkom, u velikoj dvorani za degustaciju u kojoj se primaju poslovni partneri i kupci vinaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAHotel Darstein u Altripu: španjolska promidžbena ustanova ICEX/Wine from Spain u suradnji s Konzorcijem za vino Lanzarotea, prezentiralo je Malvaziju vulkaniku (Malvasia vulcanica) s toga otoka. Predavač: Pedro Ballesteros Torres MW, koji je inače i degustator na Mundus Viniju. Slijedila je večera u španjolskome tonu i s vinima znane grupacije iz andaluzijskog Jereza Gonzalez Byass. Nazočila je i Victoria Gonzalez Byass Gordon, iz obitelji osnivača kompanije

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVina iz Lanzarotea

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERADeidesheim, japanski restoran Fumi, u sklopu podruma Josef Biffar koji je kupila obitelj Tokuoka a kojim upravlja Fumiko Tokuoka

OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajnu degustaciju u podrumu Reichsrat von Buhl priredio je upravitelj Richard GroscheOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAmfora se širi i Njemačkom! Evo je na posjedu Weingut Geheimer Rat dr. von Bassermann Jordan u Deidesheimu. Vinu je naziv Pithium, a od sorata je Muškat žuti i Traminac mirisavi iz berbe 2012, cijena je 29 eura za buteljuOLYMPUS DIGITAL CAMERA

SuČ – Rujan / September 2014

Plešivica curica/HALO, JASTREBARSKO, PROBUDI SE!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HOĆE LI, i KADA BI TO MOGLO BITI, SIMPATIČNI GRADIĆ PODNO ZNANOG VINORODNOG BRDA u NEPOSREDNOM SUSJEDSTVU ZAGREBA POSTATI VINSKIM i TURISTIČKIME, ZA ŠTO IMA LIJEPE PREDISPOZICIJE s OBZIROM NA POTENCIJALE KOJI SE VIDE KROZ NEKA VINA PA i u PRODUKCIJI SIRA, MEDA, VOĆA, s OBZIROM NA BLIZINU METROPOLE KAO VELIKOG EMITIVNOG CENTRA KROZ CIJELU GODINU, i s OBZIROM NA SVOJU LOCIRANOST UZ SAMU VITALNU PROMETNICU OD GLAVNOGA GRADA PREMA KARLOVCU i MORU, KAO i NA SVOJU POVEZANOST, PREKO JEDINSTVENOG VINOGRADARSKOG AMBIJENTA, SA SAMOBOROM, SMJEŠTENIM NA ULAZU u LIJEPU NAŠU IZ SLOVENIJE?…

Još jedna manifestacija Jaskanske vinske svečanosti završena je. Prvotno zamišljena kao svečanost vina u gradu podno Plešivice i kao dobra mogućnost promidžbe plešivičke kapljice ali i drugih lokalnih proizvoda te usluga pa i kao doprinos stvaranju od Jastrebarskoga vinskoga a samim time i turističkoga gradića, te u nekoliko svojih prvih izdanja na tom kolosijeku organizacijski i realizirana, pretvorila se pozornicom i ambijentom održavanja i programskom ponudom u večernje svratište pod šatorom na sajmištu na kraju grada s glazbenicima lakih i prelakih nota kao poantom. (Na otvorenju ovogodišnjih Jaskanskih vinskih svečanosti uvečer su nastupali Gazde, naravno po običaju bilo je na repertoaru obilje Slavonije – u Prigorju!, za iduću večer najavljen je bio sastav Begini, potom Ivan Volarić Zak, a posljednja večer pripala je Jasminu Stavrosu…). Najboljih plešivičkih proizvođača vina unatrag koju godinu tamo više nema, rekao bih da i to nešto govori.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJaskanske vinske svečanosti 2014 otvorene su uz nazočnost premijera i ministara. Grupa plešivičkih vinogradara/vinara na slici je na štandu Zdenka Šembera, u razgovoru je s ministrom financija Borisom Lalovcem. Ali, taj simpatičan i razgovorljiv čovjek ovaj put nije govorio o financijama, nego o nečemu iz faha upravo ponuđača vina i turističkih djelatnika: ispričao je, vrlo oduševljeno, svoje dojmove sa ovoj u Jaski slične vinske svečanosti kojoj je nedavno, skupa s visokim tamošnjim političarima, nazočio u Austriji. Bio je visoko impresioniran koncepcijom i organizacijom te marketinškim pristupom Austrijanaca. Tko je htio i dobro slušao mogao je iz izlaganja ponešto naučiti…

Aktualni organizatori i sudionici-ponuđači mogu zadovoljno trljati ruke zbog eventualno dobre zarade, ponuđači vina vjerojatno zbog dobrog prigodnog plasmana vina što bi inače možda i još stajalo u podrumu, ali manifestacija je samo jednom u godini, od 365 dana traje tek tri dana, a ne vidim da iole pridonosi Jastrebarskome da stekne epitet vinskoga grada, vinskog i eno-gastronomskog, izletničko-turističkog središta kakvo bi ono moglo biti i kakvime ga se ponekad rado predstavlja. Hoće li, i kada će simpatični gradić podno znanog vinorodnog brda Plešivica u susjedstvu Zagreba postati vinskim i turističkime? Pa, za to ima lijepe predispozicije s obzirom na potencijale koji se vide kroz neka lokalna izvanserijska vina, u produkciji sira, meda, voća, s obzirom na blizinu metropole (pola sata vožnje automobilom; postoji i javni prijevoz) kao velikog emitivnog centra kroz cijelu godinu, s obzirom na svoju lociranost uz samu vitalnu brzu prometnicu od glavnoga grada prema Karlovcu i moru (i natrag, dakako!), s obzirom na to da je tek na pola sata vožnje automobilom udaljeno od Karlovca, s obzirom da je cestovno povezano preko jedinstvenog trsnoga ambijenta sa Samoborom, smještenim, u izletničkom i turističkom smislu, vrlo pogodno, na ulazu u Lijepu našu iz Slovenije… Zar to nije i više nego dovoljno?!

Volim Tomca, volim Koraka, volim i Šembera a i Brajea…, ali hoću S JAKIM RAZLOGOM ići i drugima! Povremeno naiđem u taj kraj a od toliko mnogo ponuđača navedenih u prospektima Plešivičke vinske ceste tek je nekolicina vinara kojima treba u kontekstu kakvoće i osebujnosti proizvoda s dubokim naklonom skinuti kapu. Prođem Jaskom: po čemu se uopće može vidjeti da je riječ o vinskome gradu i, barem malo, središtu plešivičkog vinskog turizma? Svojedobno je na glavnome trgu u podrumskome prostoru bio otvoren zgodan lokal zamišljen da nudi tipične lokalne specijalitete i butelje plešivičkih proizvođača vina, pa se ubrzo pretvorio u – kafić…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAZvijezda među vinarima bio je Robert Braje, koji je određen kao ovogodišnji domaćin predsjedniku Josipoviću i veleposlanicima na Diplomatskoj berbi i kod kojega se na štandu na duže vremena zaustavio premijer Milanović. Ove godine trebala je biti peta, jubilarna diplomatska berba, ali u posljednji je trenutak otkazana je zbog lošeg vremena. Strani diplomati, inače, dolaze po vino na Plešivicu, najvjerojatnije je to uvijek još tek kod dvojice-trojice proizvođača koji su se izdignuli kakvoćom i reputacijom… Kod Brajea se na štandu, uz mirna vina, moglo kušati njegov pjenušavi prvijenac (od sivog pinota). Inače, Robert Braje kupio je i amforu, kani eto ući u klub Plešivički pjenušari i amforašiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hajde plešivički dečki, proizvođači vina, lokalnih specijaliteta, mogući ponuđači i smještaja – dignite se jače, što brže, udružite se kako to rade s uspjehom vani (to donosi bolji ukupni efekt za sve uz manje ulaganja pojedinačno a omogućuje i pristup sredstvima iz EU fondova), formirajte u većem opsegu specifičnu lokalnu ponudu i za izbirljivijeg (i platežno potentnoga) gosta, među stanovnicima mnogoljudnog Zagreba i među turistima ima takvih! Teško da može biti sreće dok proizvođači ne skupe glave i kako Bog zapovijeda ne organiziraju se u udrugu radi unaprjeđenja kakvoće proizvoda i radi učinkovitog marketinga i turističkog razvoja na bazi magnetne moći Bakhova nektara i LOKALNE eno-gastronomije. Hajde i lokalni moćnici, angažirajte se jače, ne tek prigodničarski nego i sa srcem i kontinuirano i vi, zlatna koka je tu, ali bez promišljenosti, organiziranosti i u ponudi naglaska na ono svoje, vlastito, njeno jaje neće biti zlatno!…

Potrebni su privlačni tipični sadržaji koji onda utječu i na odgovarajuće uređenje sredine, dobra promidžba jer bez prikladne komunikacije s tržištem nema ništa, te svakako i u gradu infrastruktura – kušaonice i prodavaonice lokalnih manufakturnih proizvoda i usluga, restorani, smještajni kapaciteti. Kakvo je to vinsko-turističko mjesto bez uistinu dobrog restorana za zahtjevnoga gosta, te bez hotela? Na otvorenje manifestacije kojoj su pokrovitelji Vlada RH i predsjednik RH dolaze čelnici ove države, dođu oni svaki put, međutim pitaju li se ikad kamo su to došli službeno i što sve taj kraj može ponuditi te što se čini da se ponuda dobro osmisli pa da realizacija bude na visini? Je li aktualna ova ili neka druga vlada, stvar je ista: već godinama Jastrebarsko nema hotela, a nekad ga je imao…

Dođite nam u Jastrebarsko i na Plešivicu, pa onda računajte na to da se, s obzirom da je problem sa smještajem, treba vratiti doma… Zbog veće komocije stigli ste automobilom a ne javnim prijevozom i spremni ste bili prenoćiti jer ste znali da ćete, kad već idete u vinski kraj, popiti koju čašicu, a vi morate doma, na cesti vrebaju i opasnost od nesreće pa i patrole prometne policije tako da možete ostati bez vozačke i ako i niste skrivili nesreću…

Plešivico curice, hajd’mo i dječaci, malo u susjedstvo – predlažem npr. mađarski Villany koji nam je vrlo blizu, ili pak vinska sela na južnoštajerskoj vinskoj cesti u Austriji uz granicu sa Slovenijom, pa Burgenland… Da se vidi što je vinsko selo, mjesto!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPod šatorom na jaskanskom sajmištu moglo se kušati žuti muškat Lagradi Ivana i Mislava Velikanovića koji je ove godine dobio nagradu Decantera. Vina Velikanovićevih napredovala su u kakvoći, novi savjetnik kuće je Eno-ekspert kojega vodi enolog Miodrag Hruškar. Velikanovići, čija tvrtka Lagradi uspješno surađuje s jednom njemačkom poslovnom kućom, uspijevaju, kažu, dosta svojih butelja izvesti u Njemačku. Rado će se pohvaliti kako im izvoz čini oko 50 posto plasmana. Sa svojim vinima nalaze se još i na tržištima Belgije, Poljske, Srbije, otvara im se navodno i Švedska. Na jednoj prezentaciji vina u Londonu Ivan Velikanović upoznao se s poslovnom gospođom s titulom Master of Wine i ona sada kod Velikanovićevih na Plešivici bira vina što će se pod njenom etiketom napuniti u butelju (na stražnoj etiketi piše tko je proizvođač ) i onda plasirati po raznim europskim zemljama

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnolozi Tomislav Haramija i Branka Franjević, iz PZ Plešivica nudili su i Rajnski rizling 2013 koji je osvojio zlatnu medalju i novinarsko priznanje za najbolji rajnski rizling na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Zagrebačke županije. Robert Brkić predstavio je pak nove (poboljšane!) Mladinine pjenušce iz linija rađenih klasičnom metodom i metodom charmat…Uz PZ Plešivica – domaća izrada slanih i slatkih kolača Sunce, s Nadom Golojuh i njenom suradnicomOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKad je već rađena u Zagrebu, kako to da pressica za ovogodišnje Jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u kušaonici vina i lokalnih specijaliteta plešivičkoga vinogradara/vinara Drage Kurtalja, nedavno otvorenoj u ulici Nova ves, u središtu metropole. Na slici s pressice u Zagrebu su, slijeva, Robert Braje, vinogradar i vinar, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, Ivana Herceg direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga, te Stipe Bučar, predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarskoga i dogradonačelnik Jaske.

PLEŠIVIČKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dah Plešivice stigao je pojačano Zagrepčanima na kućni prag zahvaljujući vinogradaru i vinaru Dragi Kurtalju i njegovoj supruzi Dubravki, koji su u Novoj vesi, odmah do kultnog restorana Baltazar, otvorili simpatičnu kušaonicu plešivičkih specijaliteta (copanjak!!!…) i vina, ujedno i prodavaonicu ne samo svoje kapljice nego i one od drugih proizvođača iz Plešivičko-okićkog vinogorja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvake srijede tu su poseban menu s toplim domaćim, maminim jelima i druženje izravno s Kurtaljima, koji, inače, od grožđa s vrlo dobrih pozicija proizvode graševinu, rajnski rizling, zeleni silvanac, crni pinot i portugizac od mirnih vina, te pjenušac Dri na bazi moslavca a s dodatkom chardonnaya i zelenog silvanca! Uskoro Kurtalji izlaze i s predikatom – ledenim vinom rajnski rizling iz 2011.

Kurtaljevi su ovih dana upravo u tom svom zagrebačkom lokalčiću prezentirali nove etikete za svoje butelje, dizajnirao ih je i tiskao zagrebački Studio Cuculić na čelu s Vanjom Cuculićem. Etikete su svakako osvježenje u odnosu na one prije, ali treba ovdje dodati da su i Kurtaljeva vina napredovala, dobrim dijelom zahvaljujući njegovoj suradnji s enologom Nenadom Maslekom, inače predstavnikom tvrtke Lallemand specijaliziranom za kvasce. O Draginim nastojanjima na nadgradnji govore usmjerenje i prema pjenušcu, rađenom klasičnom metodom, te predikatima. Veselju, kojemu je, uglavnom domaćim popevkama, uvelike pridonio ansambl Ex Panonia s Damirom Mihlovcem, nazočili su brojni uzvanici te namjernici koji su se već navukli na dolazak ovamo srijedom, bili su tu Kurtaljevi kolege Davor Sirovica i Damir Režek, pa popularni radio i tv-voditelj Mirko Fodor, enolozi Nenad Maslek te Zdenko Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, vinotekari (Bornstein…), ugostitelji iz Zagreba ali i Samobora, među njima i Boris Orašanin Zubo iz popularne Trilogije kod Kamenitih vrata i vinar i predsjednik Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijan Žganjer, novinari…

Čudno mi je što pressica za jaskanske vinske svečanosti nije organizirana u Kurtaljevoj kleti u Zagrebu, ne stoga što izabrani ambijent Pod Zidom nije bio dobar nego stoga što je Kurtalj s Plešivice, što Jastrebarsko pripada Plešivici, kao i Plešivica njemu…

DOGOVOR OKO BERBE – Berba 2014? Mislilo se uvijek da je 13 nesretan broj, ove godine dojam je da mu se pridružio ..14! Svaki dan kiša, pa razvoj peronospore i oidiuma, svako toliko nevrijeme, tuča, kako li će uopće završiti ova vinogradarska sezona, to sam Bog zna. Sunce na kraju tunela ne nazire se, ali ne nazire se ni – kraj tunela!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Isprva zabrinuti skup vinogradara/vinara kod enologa Nenada Masleka u vikendici na Plešivici, ali čovjek je čovjek a izreka veli Još nigdar ni tak bilo da nekak ni bilo, kako je vrijeme odmicalo atmosfera sve veselija… Razgovor ipak hladne glave, jer vani je – zahladilo. Majstor Lalle tu je, on će da pomogne! Život ide dalje…

 PLEŠIVIČKI PJENUŠARI i AMFORAŠI – Iako je prvi suvremeni i hvale vrijedni hrvatski pjenušac – Šenpjen – rađen klasičnom šampanjskom metodom i ne samo namijenjen osobnoj konzumaciji hobista-zaljubljenika u vino nego i okrenut prema tržištu, nastao u goricama kod Šenkovca uz granicu sa Slovenijom, ipak zasluge za zamamne mjehuriće u čaši u Lijepoj našoj nosi Plešivica, naime tata Šenpjena, uz sjajnog i entuzijazmom nabijenoga realizatora vinogradara i vinara Ivana Turka, bio je inž. Franjo Jambrović, enolog i ondašnji upravitelj podruma Mladina u sklopu Jaska vina; prve pjenušave korake i Ivo Turk učinio je upravo u društvu s Jambrovićem. Posljednjih godina ponajbolji naši pjenušci i dolaze upravo iz Plešivičko-okićkog vinogorja, broj proizvođača stalno se pomalo širi, među najnovije ulazi i Velimir Korak, pokušaji se vide i kod Roberta Brajea. Ide li Plešivica putem koji joj može pribaviti naziv hrvatska Champagnea, kao što je npr. Franciacorta između Brescije i Bergama koju nazivaju talijanskom Champagneom?

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAli, Plešivica ima još nešto: tzv. narančasta vina! Iako je prvi u Hrvatskoj amforu radi proizvodnje vina starom gruzijskom tehnologijom dugih, višemjesečnih maceracija zakopao Istranin Marino Markežić Kabola, zapravo je pravo gnijezdo amforaša također Plešivica. Ovih dana plešivički pjenušari i istodobno i amforaši okupili su se u Jastrebarskome kod brata afirmiranog proizvođača vina i pjenušaca Zvonimira Tomca, Tomislava, koji s tastom Bajdom proizvodi mirno vino i pjenušce pod markom Tom(ac)&Ba(jda) i reklamira se kao Tomba la bomba. Tomci i njihovi bratići Zvonko te Mirko Ivančić i Mirkov sin Antonio (svi na slici), koji vino iz amfore što ih iz Gruzije uvozi Mirko proizvode za sebe i prijatelje a ne za tržište (barem ne zasad), naprosto su zaluđeni kako pjenušcem tako i kapljicom iz amfore, ali i još nečime: specifičnim žutim vinom (vin jaune) što se tradicijski proizvodi u francuskoj pokrajini Jura (sorta Savagnin, izvrsna kiselost, nešto više od šest godina sazrijevanja u bačvicama koje nisu zapunjene do vrha kako bi vino dobilo izrazit ali vrlo interesantan oksidativni štih, punjenje u zdepaste butelje clavelin zapremnine 0,62 l…). Hoćemo li možda za neko vrijeme imati na Plešivici pokušaj produkcije i takvog tipa vina?

Plešivica, s najboljim sur lie barrique-vinima (Korak), s najboljim crnim pinotima (Korak, Tomac), s najboljim pjenušcima ali i s najboljim narančastim vinom u Hrvatskoj (Tomac), sa Šemberom i Brajeom koji se dižu pokazuje da može biti naš vinski ponos, samo – hajde i ostali dečki, malo brže, hrabrije, ambicioznije i pedantnije naprijed, shvatiti treba da vina odavde (metropola, turistički dosta razvijena, vam je na pragu!…) mogu podnijeti cijenu i od 20 eura za butelju! Specifičnosti mogu lakše i u izvoz, ali ekstra-proizvođači brojem moraju u nekome kraju ipak činiti minimalnu tzv. kritičnu masu da bi se za teritorij i svakoga pojedinačno na podnošljiv način mogao kreirati učinkoviti marketing, bez kojega danas nema ništa…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERANOVA HRVATSKA AMFORA! – Još jedno hrvatsko vino iz amfore (uskoro!) na tržištu! Novi amforaš je Zdenko Šember s Plešivice ponad Jastrebarskoga. Vino rajnski rizling iz berbe 2011. upravo je napunjeno u butelju, i u njoj će počivati u Šemberovu podrumu do Uskrsa 2015., kad će na tržište. Uskrs je inače vrijeme kad Šember vadi vino iz amfore nakon visemjesečne maceracije uz koju se odvija i alkoholno vrenje. Ovaj rajnski rizling bio je na pokožici u amfori od berbe 2011. do Uskrsa 2012., potom je prebačen u za to posebno naručenu bačvu od 370 litara zapremnine i tu je prije punjenja proveo gotovo dvije i pol godine. Ali, Zdenko Šember ima još jednog asa u rukavu: isti taj rajnski rizling (isti vinograd, ista berba, izvrsno vino!) ali maceriran tri tjedna u otvorenoj kaci od hrastovine i potom ostavljen na dozrijevanju do kraja kolovoza 2014. u velikoj bačvi. Promocija će najvjerojatnije biti na festivalu Zagreb Vine & Culinaria.com 2014 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, a izlazak na tržište očekuje se oko Nove godine. U posjetu Šemberu bio je vinogradar/vinari ili, kako on najradije kaže, kmet s Collija Damijan Podveršič (na slici su Podveršič, Zdenko Šember i sin mu Nikola te Damijanov prijatelj Davide Zedko), koji također radi vino od bijelih sorata uz maceracije s fermentacijom te s dugim dozrijevanjem u velikim bačvama, i vrlo se pozitivno izrazio o rajnskome iz amfore i ovome iz velike bačve.

 Inače, kod Šemberovih je proradila nova pečenjara! Obitelj Šember se vrlo uspješno bavi i ugostiteljskom ponudom na svom gospodarstvu u Donjim Pavlovčanima (potrebna je najava!). Preporuka: uz Zdenkovo vino, dakako najprije pjenušac kao aperitiv – bakin kruh, Ivankino pečenje i dedine mesne prerađevine! A sada dakle, još i jela s roštilja, ražnja, ispod peke… Šemberi su najozbiljnije shvatili najnovije objavljenu inicijativu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365 dana, tj. turistička sezona u Lijepoj našoj kroz cijelu godinu i po cijeloj zemljiu, a ne samo preko ljeta duž naše jadranske obale.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 POTRAŽNJA ZA PJENUŠCIMA – Široki smiješak i brk veselo uvijen prema gore: Zvonimir Tomac sa suprugom i s jednim od svojih distributera ne nekolicinom zajedničkjih prijatelja: Classic extra brut i Diplomat spremni za isporuku!  Je li baš točno da u nas potražnja za pjenušcima nije velika i da se praktički ne može prodati skuplja butelja vina? Čini se da nije, možda su krivac za taj dojam više od gospodarske krize ili eventualno općenito slabijeg afiniteta prema pjenušcima uopćeno slabija ponuda visokokvalitetnih domaćih pjenušavih vina, te butelja s vinom kvalitete koja i podnosi višu cijenu, zatim nedovoljan marketing proizvoda kao i stupanj zalaganja pojedinih distributera i ugostitelja da plasiraju proizvode prodaja kojih zahtijeva veći angažman, kod ugostitelja lako moguće i to što najčešće znaju pretjerati s cijenom butelja u svom lokalu …OLYMPUS DIGITAL CAMERA

TRADICIJA SE NASTAVLJA – Obitelj Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskoga bogme stalno ima posjetitelje i iz inozemstva. Dođu ih obići i upoznati gosti iz vana koji popiju njihove pjenušce i mirno vino u nekom od restorana na našoj obali pa se zainteresiraju za adresu proizvođača i eto ih kod Tomčevih u podrumu. Baš iz takvog slučaja rodilo se jedno lijepo prijateljstvo između Christiana Zwickerta iz Alsacea i njegove gospođe Oksane Sadžik, inače rodom iz okolice Prnjavora u Bosni ali već godinama na radu u zubarskome sektoru u Njemačkoj na granici s francuskim Alsaceom. Prije nekoliko godina u Opatiji par je u restoranu pio vina od Tomca, toliko su im se dopala da su htjeli upoznati vinara. Otad svakog ljeta kad provode godišnji odmor u Bosni na obiteljskome imanju Sadžićevih naiđu u Donju Reku na degustaciju Tomčevih novih berbi ali i da pokažu vina francuskog podruma Château de la Font du Loup iz Châteauneuf-du-Papea za koji Zwickert radi. I ovog ljeta Christian i Oksana stigli su Tomcima u posjet, donijeli su na kušanje kapljicu iz 2013. koju je Zwickert napokon počeo u nešto većoj količini raditi od grožđa iz vinograda (3,5 ha) što ga je prije pet godina zasadio u okolici Prnjavora, sorte su Rizling rajnski, Pinot crni i Syrah…

Susreti su i više od druženja – prigoda za usporedbe hrvatskog i francuskog bijelog i crnoga vina ne samo po kakvoći nego i po pristupu (naša jednosortna, francuski cuvéei, vino iz Châteauneuf-du-Papea izvorno nastaje od oko 13 sorata!), te vina iz okolice Zagreba i okolice bosanskog Prnjavora od istih sorata (rajnski rizling, crni pinot) kao i nekih vinskih posebnosti dvaju proizvođača (Tomac, Zwickert), od tih posebnosti valja spomenuti Tomčeve pjenušce i uradke iz amfore i Zwickertovu na prvo razmišljanje i naizgled nespojivu ali, ispalo je, dosta zanimljivu kombinaciju bosanskih crnog pinota i syraha. Logično je da Tomca zanima što eno-verzirani Francuz, ponosit na čuvene šampanjce svoje domovine, misli o njegovim pjenušcima (čulo se puno pohvala), a zanimalo ga je, kao i sve nas, što francuska ruka može, posebice u domeni crnoga vina, napraviti u sjevernoj Bosni. Zwickerta je dakako zanimalo što će naš renomirani vinar i neki njegovi kolege reći o njegovim uradcima (rizling dosta drukčiji od Tomčevoga, crni pinot – dosta sličan Tomčevome, te pinot noir & syrah).

Tomac i ZwickertiTomci, koji su uz pomoć rodbine i prijatelja baš toga dana brali kruške viljamovke za produkciju rakije viljamovke, pobrinuli su se za meso, i ubrzo nakon što se cijela ekipa okupila i krenula degustacija, jezične barijere pale su, štaviše uz hrvatski i francuski čuli su se – još i njemački i engleski!…   ♣

SuČ – Rujan / September 2014

 

 

 

 

GRUZIJSKE AMFORE i DINGAČ NA PLEŠIVICI: PUNI, i PRAZNI, OBITELJ IVANČIĆ!…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

STRAST PREMA BAKHOVU NEKTARU! MANJE EKSAJ, VIŠE SEKSAJ! TKO SE S NAMA DRUŽI, ŽIVOT MU JE DUŽI…

U sjeni nekolicine najafirmiranijih vinogradara/vinara, u Plešivičko-okićkom vinogorju djeluju dvojica kreatora plemenite kapljice okrenuta ne tržištu i komercijali, nego sebi, prirodi, prijateljima. Na etiketi su to lijepo naznačili: obiteljsko punjenje i pražnjenje! Prijateljima će rado otkriti srce u s dušom uređenom malenom podrumu u familijarnoj kući u sklopu koje je inače nekad bila i mesnica, a koja je smještena uz crkvicu u selu Plešivica, poprilično visoko na brdu Plešivica ponad Jastrebarskoga.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAntonio i Zvonimir Ivančić: pomaknuti plešivički vinski duo. Bolja komunikacija između strica i nećaka nego između oca i sina! Tonijeva i Zvonkova ljubav: vina iz amfore i žuto vino (vin jaune) iz francuske oblasti Jura

Podrumčić veličine valjda desetak kvadrata krije, čini mi se, petnaestak bačvica poredanih sa strane, uz zidove, te u sredini stol komotan za četvoricu dok sjede, a uz postavljenih nekoliko svjećica metnutih, dakako, u čašu – idealan za DVOJE!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrumčić obitelji Ivančić na Plešivici. U sredini prostorije: stol za četvoricu, a kad se zapale svijeće – idealno za DVOJE. Ideja: ovdje, jednog po jednoga, dovoditi – daleko od očiju drugih – parove koji bi to trebali i trajno postati, mladoženje i mladenke, supružnike umorne od uobičajene i dosadne svakodnevice, željne, možda, i bračnog oporavka!…

Romantični starinski ambijent u bačvicama na njegovanju/dozrijevanju čuva ono što drugi plešivički vinari kao vrstu nemaju, odnosno neki imaju tek djelomice – vina iz nekoliko različitih berbi grožđa bijelih sorata dobivenih tradicijskim gruzijskim načinom s višemjesečnim maceracijama u amfori, te – dingač! Nazvan – U šest ujutro

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU istoj bačvi zasad četiri berbe – 2010., 2011, 2012. i 2013. Cilj je dostići 27 berbi! Tko živ – tko mrtav!

I bijelo grožđe na Plešivici i grožđe Plavca maloga na Dingaču, koje se bere u punoj zrelosti te po koje se ide hladnjačom, otkupljuje se, ali u oba slučaja od pomno izabranih vinogradara koji vinograde imaju na boljim pozicijama, za koje se zna i u koje se ima povjerenja da u trsju rade u skladu s prirodom, dakle na prirodi prijateljski način te da ne forsiraju prinose, a ono U šest ujutro za etiketu dingača izabrano je stoga što se grožđe počinje brati u šest sati ujutro i količina koja je u ovome slučaju dostatna pobere se prije bilo kakve moguće povišene vanjske temperature  što ju je bolje izbjeći.

Dvojac kojega bi se moglo nazvati Duo dva mladića, naime jedan je i po godinama mlad a drugi je mlad srcem i dušom, u stanju je pokazati u tom svom simpatičnom mini-podrumu nešto što drugi vinari sasvim sigurno nemaju: u jednoj nešto većoj bačvi pomiješana, na mami, matrici, vina od bijelih sorata s Plešivice iz nekoliko posljednjih berbi, od 2010. do, zasad 2013, cilj je dostići 27 berbi! Naime kako u nekom trenutku dio količine iz te bačve izvade, tako odmah posudu zapune s vinom najnovije berbe. Neka vrsta španjolske solere – dodavanje mladog vina na staro – ali na plešivički način! Želja je vidjeti kroz taj pokus počet prije koju godinu kako će se vino ponašati ovakvim pristupom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERACopanjak, te sir na kockice, uz vina iz amfore

U vinsku proizvodnju krenuli su iz drugih djelatnosti – jedan iz sektora proizvodnje rashladnih uređaja za ugostiteljstvo a drugi kao djelatnik (sada je i čelnik) jaskanskog poduzeća Imaht za uvoz i prodaju viličara i gruzijskih amfora – kao čisti amateri. Naime, veliki su ljubitelji plemenite kapljice mada ne baš i ovih današnjih konvencionalnih eno-uradaka što nastaju uz razna eno-pomagala i više u podrumu nego u vinogradu, ali i htjeli su obnoviti dugogodišnju tradiciju vinogradarenja i vinarenja u njihovoj obitelji, prekinutu 2003. smrću tadašnjeg pater familiasa. Potomak Zvonimir Ivančić prihvatio se vinske produkcije 2004., a njegov nećak Antonio, sin Zvonkova brata Mirka, pridružio mu se 2007. I, s proizvodnjom ide im dobro! Strica Zvonka i nećaka Antonija resi nešto što bi svakako moralo biti osobina svakog, i profesionalnog vinara: velika strast, te sklonost istraživanjima. A njih i provode, evo, uz spomenutu plešivičku soleru, konkretno, vezano uz dužine maceracije s alkoholnom fermentacijom bijelih sorata u amfori i u otvorenoj drvenoj kaci, zatim uz dužine njegovanja vina dobivenih u amforama – inače zakopanima u dvorištu obiteljske kuće strica Zvonka – u staklu i u malim hrastovim bačvama hrvatskih i francuskih proizvođača, a i uz izdržljivost vina bez dodavanja SO2…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAntonio Ivančić, nevjerojatna strast: sivi pinot maceriran pola godine, uz fermentaciju, u amfori!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAToniju Ivančiću na najbolji se način pridružio marketingaš Marko Đuračić, koji je, uz vina, ponudio nekoliko specijaliteta svoje kuhinje

 Danas-sutra Zvonko i Antonio možda postanu i robni proizvođači…

Kod Antonija Ivančića u podrumu kušali su se Amfora 2013 (sivi pinot, pretočen iz amfore u staklenu posudu, te isti sivac stavljen na dozrijevanje u rabljeni barrique u kojemu će biti ukupno tri godine), zatim Amfora 2012 (sivi pinot 30 % te sauvignon i chardonnay 70%, maceracija je bila sedam mjeseci, isto vino je u rabljenom barriqueu hrvatske proizvodnje i – ono koje se pokazalo boljime – u rabljenom francuskome barriqueu, ukupno će u bačvicama biti tri godine), pa Amfora 2011 (sivi pinot i sauvignon, devet mjeseci u amfori, potom 20 mjeseci u rabljenoj bačvici), Sauvignon Starjak 2011 (2,5 tjedna maceracije s alkoholnim vrenjem i tri godine u bačvici), onda Amfora 2009 (sivi pinot, sedam mjeseci amfore i 24 mjeseca bačvice), Amfora rajnski rizling 2008 (šest mjeseci amfore i tri godine rabljenog barriquea), Amfora 2008 Plavuša (sivi pinot i sauvignon, jedan mjesec u amfori i tri godine u rabljenome bearriqueu). U domeni crnoga bila su tri dingača, iz 2013, 2012 i 2011., sva tri još su u bačvici. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKlet Zvonimira Ivančića uz vinograd na Čekolnici. Kao iz bajke. U području cvičeka u Sloveniji ovakve kleti u kojima su kuhinja, dnevna soba i spavaća soba te, dolje, vinski podrum, domaćini iznajmljuju turistima, interes stranaca za boravak od nekoliko dana u mirnom i živopisnom idiličnom vinogradarskom ambijentu vrlo je velik

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKuhinja u  Ivančićevoj kleti na Čekolnici

OLYMPUS DIGITAL CAMERADnevni boravak

OLYMPUS DIGITAL CAMERASpavaća soba. Drvenarija: izrada Zvonimira Ivančića!

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAZamka na ulasku: gost dobije čast da otključa ulazna vrata, a čim okrene ključ u bravi zahvaljujući unutra postavljenom mehanizmu koji aktivira prskanje vode prema van ostane – otuširan. Naravno, u kuću treba ući opran!

                   SuČ – Rujan / September 2014

VINO LJUBLJANA 2014: NOVI START / AGRA GORNJA RADGONA: OBILJE DELICIJA

Vino Ljubljana

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ČINI SE DA JE u OŽIVLJAVANJU SAJMA u GLAVNOM GRADU DEŽELE, NAKON ŠEST GODINA PREKIDA,  GOSPODARSKO RAZSTAVIŠČE IMALO VIŠE SREĆE NEGO ZAGREBAČKI VELESAJAM s OPORAVKOM POSRNULE VINOVITE

Ljubljansko Gospodarsko razstavišče krenulo je 2014., nakon nekih šest godina stanke, u oživljavanje svojega nekad vrlo cijenjenog međunarodog sajma Vino Ljubljana, koji je više desetljeća bio središnja sajamska manifestacija posvećena plemenitoj kapljici na prostoru što ga obuhvaćaju zemlje nekad u sastavu Jugoslavije te neposredni susjedi navedene bivše države. Krajem lipnja 2014. u glavnome gradu Dežele održano je obnovljeno međunarodno cjenjivanje vina, a početkom rujna i sajamska priredba.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa obnovljenom, 50 godina starom sajmu Vino Ljubljana središnje mjesto u dvorani imala je kuća za vino in pohištvo za vino Špenko, naširoko znana kao proizvođač drvenih ukrasnih kutija za butelje. Na štandu Špenka bilo je više raznih izlagača, od vinara do izdavača vinskih publikacija, među kojima se našao i MAM-VIN iz Zagreba, izdavač revije Svijet u čaši. Uz časopis pokazali smo i detalje iz nekih naših akcija, primjerice Zlatni vinarKuharevo vino. Vlasnik Dare Špenko bio je u punom elementu, s vinskom kraljicom!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠpenko je ugostio ne samo slovenske vinare nego i one iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Na slici s vinskom kraljicom su Davor Zdjelarević, koji je napustio imanje u Stupniku i osnovao novo poduzeće ZWS – Zdjelarević Wine Selection te prezentirao nova vina pod svojim prezimenom, zatim Nenad Vujošević s posjeda Bura iz Podgorice (lijepi vranac Plato 2011), kao i Dušan Jelić, bloger iz Beograda, koji je prezentirao vina Aleksandrović iz Oplenca u Šumadiji. Božidar Aleksandrović osvajač je jedne od šampionskih titula na ocjenjivanju Vino Ljubljana 2014 za vino Trijumf Gold 2012 (sauvignon 85 posto, bijeli pinot 10 i rajnski rizloing pet posto). I to vino bilo je na sajmu na kušanju!

U više navrata u prilozima na blogu www.suhiucasi.wordpress.com i u reviji Svijet u čaši  (www.svijetucasi.com ) uspoređivao sam taj pokušaj Gospodarskog razstavišče s onime Zagrebačkog velesajma, koji je htio oporaviti duboko posrnulu Vinovitu. Uspoređuju li se ljubljanski i zagrebački slučaj sada, moglo bi se reći da su Slovenci, barem s ovom, prvom obnovljenom priredbom, imali više uspjeha. Vidjet će se kako će stvari teći dalje.

 Daleko je izgled ovoga remakea od onoga nekadašnjeg vinskog sjaja na Razstavišču, kad su domaćim i međunarodnim izlagačima bile popunjene sve dvorane – ovaj put sajam se odvijao samo u dvorani A. Vrlo važno: degustacijske čaše bile su sada male, debela stakla i neugledne kao da su se birale za piknik u prirodi na livadi… Na to je bila velika zamjerka izlagača i publike. Zatim, posude za odlijevanje vina nedostajale su,  a problem je bio i s ledom za hlađenje butelja…,  međutim to je, ako ne u potpunosti a ono djelomice, u dva posljednja dana sajma ispravljeno, barem u prostoriji u kojoj su smješteni vinari. Budući da je zamijećeno da je puno manje posjetitelja nego kod vinara, koji su bili dosta nagurani u dvorani predviđenoj za njih, došlo i zadržavalo se u dvorani gdje su izlagali ponuđači hrane, očito je da je trebalo malo bolje napraviti raspored izlagača, uglavnom iz ovoga se može izvući pouka za sljedeću godinu.

Kao vrlo simpatično valja istaknuti unutar jednoga stila s drvenom građom konstruirane štandove. Ohrabruje odziv izlagača, ako ne, još, brojem (bilo ih je oko 200) a ono imenima, te odziv publike, bitno veći u prostoriji gdje je bilo vino nego u prostoriji  gdje su pod nazivom Festival Okusa predstavljani delikatese, restoranska i turistička ponuda, ali i stari automobili iz pedesetih godina i razni stari predmeti, mješovita roba unutar izložbe Nostaglija, pridodane sajmu Vino Ljubljana prigodno uz njegovu 50. godišnjicu,

Gospodarsko razstavišče zaigralo je na kartu mladih i priredilo program Mladi i vino kroz koji se, s jedne strane htjelo nove generacije više zainteresirati za vino edukacijom o tome kako vinu pristupati, kako ga degustirati, kako mu prepoznati vrijednosti u enološkom, hedonističkom i zdravstvenom smislu a i kako ga sljubljivati s jelom, te, s druge strane, ukazati na alkoholnu opasnost od prekomjerne konzumacije. Pod nazivom Žene i vino predstavile su se supruge i partnerice uspješnih slovenskih vinara koje su govorile o kulinarici i o svom viđenju konzumacije plemenite kapljice kao i o sljubljivanju Bakhova nektara s jelima, no i o važnoj ulozi što je mame, bake, kćeri imaju na obiteljskom posjedu, bilo izravno u produkciji vina, bilo u marketingu i plasmanu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa Festivalu okusa: štand Vuglec-brega iz Vugleca ponad Krapinskih Toplica bio je relativno dobro posjećen, a kako i ne bi kad je raspoloženi Boris Vuglec točio svoj pjenušac Baronium. Uz ljubljanske ljubitelje vina tu su se na kušanju našli i vinogradar i vinar s Bizeljskoga Janez Šekoranja, zatim Ivica Kovačević, predsjednik Udruge vinara Dalmacije i zastupnik kuće Jako-Vina s Brača (izlagao je na štandu Špenka, kao i obitelj Plenković), te enolog i proizvođač vina Leo Gracin Inače, od hrvatskih vinara na sajmu Vino Ljubljana nastupio je i Moreno Degrassi, a od proizvođača delicija tvrtka Zigante Tartufi

Sajam Vino Ljubljana bio je, inače, prodajnog karaktera, konkretno posjetitelji su uz ulaznicu dobivali po tri kupona, svaki za po jednu degustaciju, i ako su htjeli kušati još, nove bonove morali su platiti (slavenska duša bila je ipak iznad komercijalne: vinari su dali kušati vino i bez da traže kupon), k tome na sajmu se izravno od izlagača moglo kupiti vino za ponijeti kući, organizator je čak pokrivao trošak parkiranja onima koji su kupili barem po šest butelja a auto im se nalazio na parkiralištu Gospodarskog razstavišča! Organizator se još i dogovorio s lancem trgovina prehrambenom i mješovitom robom TUŠ da odmah nakon ocjenjivanja vina na posebnim policama izloži na ocjenjivanju Vino Ljubljana 2014 odličjima okićene butelje i ponudi ih po specijalnim popusnim cijenama. ♣

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAJožef Prus iz Krmačine u Beloj krajini, odmah ispod naše Vivodine, specijalist za visoke predikate posebice od Sauvignona i Muškata žutoga: bez predaha samo niže zlata i šampionske titule. Najnoviji su upravo s ocjenjivanja u Ljubljani (Vino) i u Gornjoj Radgoni (Agra). Kod njega se mogla kušati i vrlo lijepa frankovka, Inače, on ima i lijepi lovrijenac!  OLYMPUS DIGITAL CAMERAKonzorcij za kraški teran iz Sežane zauzeo je popriličnu izlagačku površinu. Na slici su Pupis, Milena Tavčar, Primož Štoka, Edvin Širca

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Njemačke predstaviti vino Argentine došao je Juan Manuel Höfferle, čiji je otac porijeklom iz Slovenije ali je dugo živio u Njemačkoj i tu se vjenčao s Argentinkom, otud neobične kombinacije imena i prezimena, zemlje gdje Höfferle mlađi živi i zemlje čija vina prezentira u njoj i drugdje u EU (uvoznik je argentinske kapljice u Njemačku), kao i zemlje za koju ga veže očevo porijeklo i u koju je sada došao izlagati. Moguće je da ga vidimo i na devetom Festivalu Zagreb Vino.com krajem studenoga 2014. u zagrebačkoj Esplanadi

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa ovome sajmu u Ljubljani posjetitelji su uz ulaznicu dobili po tri bona za degustaciju, ako su htjeli kušati još morali su dokupiti bonove. Ali komercijala nije i dotukla toplu slavensku dušu: ne samo da su vinari dali vino na kušanje i ako niste predočili bon, nego su, kao ovdje vinar Štoka, i pozivali / nagovarali na kušanje!

 ___________________________________________

Agra logic

ZANIMLJIVA TRŽNICA – SIR, SALAMA, MASLINE, ULJA, VINA…

Vrijedilo je doći u Gornju Radgonu, na međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra, ove godine 52. po redu. Na mjestu dodira četiriju država – Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske krajem kolovoza na ukupno 68.300 četvornih metara izložbene površine (23.000 u dvoranama i 27.000 vani, posebno su još 3000 m2  izložbene površine sa životinjama i 15.300 m2 nasada s uzorcima) susrelo se 1750 izlagača iz 29 zemalja. Predstavljeni su, kao i uvijek, vrhunski prehrambeni proizvodi, vina i druga pića, mehanizacija za vinogradarstvo i ostalu poljoprivredu, kao i za šumarstvo najuglednijih globalnih marki, oprema za prehrambenu industriju, vinarstvo, sjemenska roba, stočna hrana, sredstva za zaštitu bilja i životinja kao i razne domaće životinje namijenjene prehrani. Predviđeno je bilo više od 150 strukovnih skupova, poslovnih i društvenih događanja. Osobito zanimljiva za širu javnost bila je Tržnica Agra s ponudom raznovrsnih poljoprivrednih proizvoda, zatim Agrina kuhinja u kojoj su svakodnevno vrhunski chefovi prigotavljali svoje specijalitete, kao i degustacije vina, bogatije nego inače s obzirom da je ove godine međunarodno ocjenjivanje Vino Slovenija u sklopu sajma Agra slavilo 40. obljetnicu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATržnica Agra: bogatstvo sira

OLYMPUS DIGITAL CAMERALjeto – lijep izbor raznog povrća! OLYMPUS DIGITAL CAMERAS raznim vrstama salama iz Gorizije je stigla kuća Bernardis. Bile su tu salame od domaće i divlje svinje, jelena, magarca, salama s češnjakom, s crnim tartufom, a jedna i s dodatkom poznatog talijanskog vina barolo!

OLYMPUS DIGITAL CAMERATvrtka Gea prezentirala je desetak vrsta ulja – inka inchu, pa od buče hladno prešano, od prženih bučinih koštica, maslinovo ulje ekstra djevičansko blago i pikantno, ulje od lana, ulje od konoplje, oraha, repice, sezama, suncokreta… Vrlo zanimljiva ulja od lana i konoplje!

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAS juga Italije: desetak različitih tipova maslina, sušene rajčice te češnjak u marinadi!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERATalijani imaju pizzu, Slovenci prlešku gibanicu (slika), mi imamo peru, strepu, višku pogaču, ali svi najčešće jedemo – pizzu!

OLYMPUS DIGITAL CAMERASonja Erčulj, Puklavec Wineries: kakva uvjerljiva reklama za Furmint  i Sauvignon Gomila!

 Poseban dio posvećen je bio i pivi!

Iz Hrvatske su kao izlagači najavljeni Arosa Grande iz Sesvetskog Kraljevca, Čalopek strojarstvo te Udruga poduzetnika i obtnika  iz Nedelišća, OPG Sokić iz Cernika, Petrokemija Dioničko Dunja, PSC Ferenčak iz Križevaca, Tasali i Var iz Zagreba, kao suizlagač Sladorana dd. iz Županje. Prošle godine veliki štand imao je i Agrokor, ove godine odustao je od izlaganja…   ♣

suhi_2014_1 copy