SVIJET u ČAŠI – 06.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Gastro vodiči: 100 vodećih hrvatskih restorana 2019  ⦁ Neka nova imena: Fino & Vino  ⦁ Samoborski šarm i crnjak iz Rioje ⦁ Osmi rođendan udruge WoW ⦁ Korlat u novom naletu ⦁ Plešivica kreće na pivo! ⦁ Plavina iz Drniša ⦁ Vince, pršut i – Meštrović ⦁ Marin Držić iz butelje ⦁ Estrada i Bakho: Lepa Brena, Zečić, Škoro, Zvonko Bogdan…⦁ Zakon o vinu RH 2019 ⦁ Odakle su vina što se nude pod znakom neke zemlje? ⦁ Traminac caruje u Iloku ⦁ 51. Izložba u Zelini: Naglasak na kraljevini ⦁ Vinexpo više nije zakon! ⦁ Ljeto u Skradinu: Festival finih vina 2019 ⦁ Piti i jesti na cesti: Kuhna na ulici (Brežica) ⦁ Château Lafite Rothschild u Malom Lošinju ⦁ Austrian Wine Summit = visoko učilište za vinski marketing ⦁ Uz Dan zaštite okoliša: Slapnica 2019 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE ⦁

____________________

Gastro-vodiči Hrvatskom

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA! – Na brodu-hotelu usidrenom u riječkoj luci održana je promocija (već) 24. izdanja Sto vodećih hrvatskih restorana, vodiča za bonkuloviće realiziranoga u organizaciji Kluba Gastronaut i tvrtke Abisal, nužno je navesti i ime i prezime osobe koja stoji iza svega, a to je prof. Karin Mimica. Na svečanosti, za koju su domijenak pripremili neki od restorana-dobitnika priznanja, sudjelovao je, u prezentacijskom smislu, i lijepi broj  hrvatskih vinarskih kuća.

– Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za gastronomiju u Hrvatskoj a to je www.gastronaut.hr, na kojemu se nalazi više od 5400 ugostiteljskih objekata iz oblasti prehrane i na kojemu podatke o tome kamo poći radi uživanja u hrani traži oko 3600.000 korisnika godišnje. Za 100 najboljih restorana glasaju i ugostitelji i gosti-potrošači, a konačnu listu utvrđuje Časni odbor projekta, vodeći računa o tome da restorani koje preporučujemo u vodiču imaju veliki broj glasova i gostiju i svojih kolega iz ugostiteljske branše te da zadovoljavaju različite potrebe suvremenoga gosta poput npr. mogućnosti kartičnog plaćanja, besplatnog korištenja WiFi-ja itd, te da su otvoreni kroz cijelu godinu – kaže prof. Karin Mimica, naglašavajući kako se projekt 100 vodećih hrvatskih restorana ponosi suradnjom s Udrugom restoratera Hrvatske, Udrugom šefova kuhinje mediteranskih i europskih regija te s Udrugom turističkih novinara. Restorani izdvojeni u knjizi kao vodeći u Hrvatskoj prepoznaju se na ulazu u objekt po znaku restaurant Croatica i QR kodu koji otvara on-line izdanje ove knjige-vodiča.

S dodjele priznanja objektima koji su ušli u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana za 2019. godinu: Karin Mimica i članovi Časnog odbora s dobitnicima. među uvrštenima u vodič i ove je godine restoran Rivica u Njivicama, koji vodi Dražen Lesica (Marko Čolić)

Karin Mimica dodjeljuje priznanja-ulaznice u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana Danijeli Kramarić, vlasnici Plavog podruma iz Voloskoga kod Opatije i Zlatku Puntijaru, vlasniku restorana Stari Puntijar i hotela Puntijar u Zagrebu. Na svečanosti, a i u vodiču, u popisu dobitnika označeni crvenom bojom slova, posebno su istaknuti restorani koji su svih 24 godine osvajali priznanja i tako kao dobitnici i ulazili u vodič. Evo, abecednim redom, koji su to bili: Bevanda – Opatija; Nautika – Dubrovnik; Rivica – Njivice, Stari puntijar – Zagreb; Villa Neretva – Metković; Zlatna Ribica – Brodarica (Marko Čolić)

Među vinarima koji su izlagali vino na svečanosti promocije vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana bili su Valenta Wine iz Kaldira kod Motovuna koji se posebno istaknuo svojim Teranom 2018 na sajmu Vinistra 2019, pa Istranin Milenko Matić (gore) s lijepom malvazijom iz 2018, Slavonac Miroslav Palinkaš koji je još bio u znaku slavlja 25. godišnjice od prve sadnje vinograda u sklopu svojega posjeda Pavlomir u Novom Vinodolskome u Hrvatskom primorju, obitelj Perak iz Kutjeva koja je oduševila svojom graševinom Mitrovac… S izvrsnim starim vinjakom Brioni predstavio se Nikola Serdar

Miroslav Palinkaš, vinarija Pavlomir

Nikola Serdar

Odabrani ugostiteljski objekti u knjizi 100 vodećih hrvatskih restorana objavljeni su po područjima u kojima se nalaze, konkretno to su Istra i Kvarner, Dalmacija, Gorski kotar, Lika, Karlovac i okolica, Moslavina i Banovina, Zagreb i okolica, pa Zagorje, Međimurje, Podravina, potom Slavonija i Baranja. Bogato ilustrirana knjiga s oko 240 stranica uz svaki objekt pruža adresu, brojeve telefona, e-mail i internetski kontakt, kratak opis objekta, podatak o kapacitetu parkirališta,

podatak o radnom vremenu, te recepte za neko jelo tipično za lokal, fotografije objekta izvana i unutra, fotografije jela, podatak o karticama s kojima je moguće platiti račun.

Valenta wines

Vodič vodećim hrvatskim restoranima u režiji Karin Mimice i Gastronauta na svoj je način pionirski pothvat u nas. Danas u Hrvatskoj imamo i Vodič kroz hrvatske gastro ikone u izdanju iskusnih Gastrnomada (Zoran Šimunić, Robert Ripli, nekad je tu bio i Rene Bakalović), s tekstovima o gastro-ikonama iz pera Roberta Riplija te s prilozima o hrani i pićima niza renomiranih domaćih autora znanih iz domene eno-gastronomije. I u ovoj, bogato ilustriranoj knjizi Vodič kroz hrvatske gastro ikone, s gotovo 470 stranica, brojni su recepti.

Izbor najboljih restorana u Hrvatskoj odvija se i pod nazivom Dobri restorani, u režiji eno-gastro ekipe Jutarnjeg lista.

U novije vrijeme iz vana su nam došli i Gault Millau i Michelinove zvjezdice. Svaka ekipa ima svoju kompetentnu ekipu i svoj koncept pristupu izboru. Michelin je poznat po tome da njegovi stručnjaci za enogastronomiju u restorane da se upoznaju s ponudom i s ambijentom te s odnosom konobara prema gostu zalaze inkognito…

_____________________

Vodiči su i te kako nužni! – Za pohvalu je to što vodiči dobrim restoranima postoje, jer olakšavaju snalaženje gostima a ambicioznijim ugostiteljima daju poticaj da i dalje unaprjeđuju svoju ponudu. Restoran Rivica prisutan je redovito u gotovo svim tim značajnijim izdanjima, možda se od jednog do drugoga ocjene malo razlikuju, ali to je uglavnom zbog različitih korištenih metodologija u izboru. Moja je primjedba, pogotovu s obzirom na okruženje u kojemu živimo i djelujemo,  da bi osim o klasičnim točkama u kriterijima izbora trebalo vrlo intenzivno voditi računa i o jednoj koja govori o odnosu između kakvoće i rafiniranosti ponude te cijene, dakle o tome dobije li gost uvijek odgovarajuću vrijednost za cijenu što je plati. Nekad i imućan gost nije raspoložen za raskošan obrok pa mu valja preporučiti neko skromnije jelo ali ipak prigotovljeno i prezentirano rafinirano na tanjuru, a svjesni moramo biti i toga da je u Hrvatskoj segment osoba s dubokim džepom malen, dakle restoran mora biti dobro organiziran, pripremljen i spreman da ponudi i neko fino a novčano prihvatljivije jelo od nešto skromnijih posve svježih namirnica, štaviše takva jela od skromnih namirnica koje prate umjerene cijene za pravog ugostitelja i kuhara izazov su, da pokaže kako se i od njih uz malo mašte može kreirati tanjur za zaista vrhunski užitak. – kaže Dražen Lesica.

Dobitnik priznanja 100 vodećih hrvatskih restorana Dražen Lesica u vinoteci restorana Rivica koja čuva oko 150 etiketa vina. Dražen Lesica rado će se pohvaliti i s krčkim maslinovim uljima – Ulika i Dva tovara

Dražen je inače u kuhinji (Rivice, u Njivicama) od maih nogu, mama mu je bila sjajna kuharica, a otac odličan ugostitelj u kompletu. Isprva ga, još kao mladca, kuharstvo nije osobito zanimalo, okrenuo se bio sommelijerstvu, i tek kad je tu stekao znanja i nešto iskustva jače se počeo približavati i kuharstvu. Objašnjava kako vino kao gotov proizvod ne može mijenjati, ali može bitno utjecati na hranu tako da odlično prija na zadanu temu, tj. uz ovu ili onu kapljicu, i to je bio, tvrdi Lesica junior, glavni motiv da se prihvati kuhanja. Dražen pomno bira namirnice za Rivicu, posebno brine oko maslinova ulja i vina. Kao lokal-patriot osobito rado preporučuje dva domaća ulja extra vergine, jedno je Ulika – Bonifačić, a drugo Mali tovar od Marevića, posebnost ovoga drugoga ulja je u tome što je većma od domaće sorte slatkuje uz dodatak naše belice i što sadrži čak 250 mg/lit polifenola! Što se tiče vina, na vinskoj karti restorana Rivica je 150 etiketa iz Hrvatske (dakako, većina), Slovenije, Italije, te Njemačke (uglavnom rizlinzi, koje obožava). ∎

Dobitnici priznanja Dobro restorani za 2019 , dolje je jedan od glavnih dobitnika Boris Šuljić Boškinac, čuči u prvom redu kao prvi zdesna

Boris Šunjić Boškinac i njegov chef Matija Bregeš. Boškinac je osvojio prvo mjesto u kategoriji Visoka kuhinja

Podizanje svijesti o enogastronomiji – Sva su ocjenjivanja, po meni, dobrodošla, jer podižu svijest o eno-gastronomiji. Pitate koji je za mene najvjerodostojniji vodič od svih što ih imamo u Hrvatskoj. Bitno je meni da ocjenjivači, uz to što su strukovno dobro potkovani,  budu maksimalno objektivni.  U prvom redu na temelju objektivnosti, baziranoj na znanju i iskustvu, vodiči mogu računati da će ih se prihvaćati kao vjerodostojne, a koji budu percipirani kao vjerodostojni ti će preživjeti. Vrlo je važno za svaki vodič da postupno, pažjivo i stručno gradi vlastiti budžet, upravo radi toga da bude neovisan i objektivan i da njegovim autorima ne zaprijeti opasnost od pada u napast do razine i najmanje potkupljivosti, Zasad je u smislu neovisnosti, objektivnosti i vjerodostojnosti ipak najjači Michelin… – kazao je Boris Šuljić, vlasnik visokokategoriziranih hotela-restorana, te vinskog posjeda Boškinac kod Novalje. ∎

___________________________

Koji od svih tih vodiča prihvatiti kao najpouzdaniji? Najjednostavniji – naravno diplomatski – odgovor bio bi: svi su sigurno jako dobri, međutim kapice internacionalno znanih Gault Millaua i pogotovu zvjezdice svjetske ikone Michelina ugostiteljima su kao priznanje zacijelo komercijalno najinteresantnije….  ♣

Gurmanski poroci: neka nova, neka druga imena

ŠTUKA i SYRAH ZA PAMĆENJE! – Logično je da su oči uprte u osvajače prestižnih nagrada, ali nužno je da oči budu uprte i u nova imena, kako bi se među njima što prije otkrilo – buduće laureate. S novim vjetrovima scena postaje dinamična i zanimljivija. Među novacima na pozornici koji su vrijedni pažnje svakako je bistro Fino & Vino na zagrebačkom Kaptolu.

Odležani syrah uz štuku! Mljac!

Susret sa slavonskim štihom u novootvorenome bistrou Fino & Vino: uz štuku iz Dunava i odležani syrah iz Brodskog Stupnika. Treba li se k’o pijan plota uvijek držati one da uz (bijelu) ribu prija samo bijelo vino? Zašto ne i crno, ali pažnjivo izabrano?! Ovo sada bila je provjera prijedloga da bi uz prženu štuku odlično išlo i moćnije crno vino. Kao vinski maneken nazočan je bio Zdravko Jakobović Vina Jakob, koji se, uspoređujući svoij rosé i crnjak uz štuku, i te kako složio sa šest godina starim (svojim) syrahom uz bijelu prženu riječnu ribu, štaviše bilo mu je žao što nazočan, da se uvjeri, nije mogao biti i njegov prijatelj iz Osijeka Mladen Siber, nekad zubar, a potom vinogradar/vinar u Erdutu (uz Dunav!!!). Super zadovoljan prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com, koji se ove godine, uobičajeno krajem studenoga, održava eto već 14. put! Chef Darko Kesak pobrinuo se za odličnu juhu od štuke i za to da komadi štuke budu izvrsno pečeni, a voditelj bistroa i sommelier Krešimir Šesnić za vino i servis! ♣

Samoborski šarm, te kapljica sa svjetskih meridijana: La Rioja, Španjolska

Marijan Žganjer, u sredini s pladnjem sa škampima i Jakobovim kapicama, u društvu s Marijanom Sokolovićem, Božom Roknićem, Ivom Kozarčaninom, Kristinom Maslek, Ivanom Dropuljićem i Željkom Suhadolnikom

Škampi i Jakobove kapice, u režiji Samoborca Zganjera

I JE i NIJE, i – SVE JE! – I je, i nije i – sve je! Slastičarnica U prolazu na glavnom samoborskom trgu jeste u smještajnom smislu doista u prolazu, ali u smislu zadržavanja gostiju nije uopće u prolazu, nasuprot, naime npr. tu se na tenane uživa u kolačima posebice u najboljim samoborskim kremšnitama, ali ima i još: slastičarnica je, kad se jače angažira vlasnik Marijan Žganjer, inače i predsjednik Udruge samoborskih vinara, ne samo slastičarnica, nego je i izvor radosti i kroz slana jela – samoborske mesne specijalitete a i delicije iz mora, te u plemenitoj kapljici! Manja prostorija kao dio objekta U prolazu idealna je za tematske degustacije na temu delikatesa i Bakhova nektara. Najnoviji program, u zadnjem lipanjskom tjednu, posvećen je bio jadranskim škampima i školjkama u pratnji plešivičkih pjenušaca te pečenom ramsteku popraćenom španjolskim biserima iz regije Rioja.

Dio članova Udruge samoborskih vinogradara i vinara i lijepi broj enologa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije vratio se bio s još jednog studijskog putovanja, ovog puta eto španjolskom vinorodnom Riojom, a kao kruna tome višednevnom druženju na Iberijskom poluotoku priređen je sastanak baš u samoborskom U prolazu, uz škampe i Jakobove kapice i osvježenje cro-pjenušcima te uz ramstek i degustaciju donesenih španjolskih crnjaka…

Španjolska vina na degustaciji u Žganjerovoj kušaonici kod slastičarnice U prolazu, slijeva: AVRVS 2011 Bodege Allende, pa Finca La Emperatriz 2014 Reserva, Muga Seleccion Especial 2015 Reserva, Beronia Rioja Reserva 2014, Bodega Gomez Gruzago Cerro las Cuevas Seleccion 2017

U grupi od 26 članova, uz Žganjera i Masleka u Španjolskoj su bili znani enolozi i vinari Biljana Knežević, Vera Zima, Marijan Knežević, Ivan Marinclin, Mato Violić, Zrinka Vinković Jergović, Venera Gelebeševa Krstiki, Slobodan Čapin, Damir Risek, Eliđo Pilato, Mislav Maršić, Nikola Grabovac… Dosad je ekipa već obišla i vinorodna područja u Čileu i Južnoj Africi. Zgodno je spomenuti da se ti česti putnici svako toliko na prijateljskoj bazi i na razmjeni znanja i iskustava nalaze kod nekoga člana grupe kao domaćina u drugome području, upravo nedavno, prije ovog odlaska u Španjolsku, susret je bio u Zagrebu i Samoboru s time da su tada Marijan Žganjer i Nenad Maslek grupu poveli detaljno podrumima u okolici Metropole.

Uspomena s obilaska Grgosove spilje, i restorana Kod Spilje Stjepana Grgosa, u susjedstvu Samobora

________________

LA Rioja je jedna od najpoznatijih vinskih regija u Španjolskoj. Postoje Rioja alta (Gornja), Alavesa i Baja (donja). Glavni grad pokrajine  je Logroño, sa oko 140.000 stanovnika. Tuda teče jedna od najdužih rijeka u Španjolskoj – Ebro. Vino se tu proizvodi od davnina, a veliki razvoj vinogradarstvo i vinarstvo bilježi dolaskom Francuza koji su zbog filoksere sredinom 19. stoljeća upravo u Rioju dolazili po vino. U Rioji je oko 64.000 hektara vinograda, a ukupna godišnja proizvodnja vina kreće se oko 2,5 milijuna litara, od toga je približno 90 posto crnoga. U toj pokrajini postoji nekih 600 vinarija koje pune vino u bocu i tako ga komercijaliziraju. Vino dozrijeva u drvenim bačvama, a u samoj pokrajini Rioja nalazi se čak oko 1,2 milijuna bačava.

Sorte grožđa: tempranillo, oko 70 posto, pa graciano, mazuelo i garnacha tinta (grenache crni), od bijelih kultivara tu su viura, garnacha blanca (grenache bijeli), tempranillo blanco.

Vina na tržište izlaze u nekoliko kategorija, s oznakama Joven (mlado), Cosecha (cosecha znači: berba), riječ je o vinu obično redovite berbe, bez dozrijevanja u bačvama (boja markice: zelena), zatim pod oznakom Crianza, što znači da je vino dozrijevano u bačvama minimalno godinu dana i potom odležavano u bocama još dvije godine (boja markice: crvena), pa Reserva, što znači da crno vino ne izlazi iz podruma prije isteka 36 mjeseci, od kojih je minimalno 12 mjeseci kapljica provela na dozrijevanju u drvenoj bačvi (boja markice: rubin), te, naposlijetku, Gran reserva, što za crno znači minimalno 24 mjeseca u bačvama (boja markice: plava). (više o vinorodnoj Španjolskoj, uključujući tu dakako i la Rioju, u reportažama Željka Suhadolnika na www.suhiucasi.wordpress.com /Španjolska ∎

_________________________________

Ispred vinskog podruma Bodega Allende

Grupa koja za kompaktnost, česte sastanke i putovanja ima zahvaliti Marijanu Žganjeru te enologu Nenadu Masleku, predstavniku za Hrvatsku ali i šire u ovome dijelu Europe svjetski glasovite kanadske tvrtke za proizvodnju kvasaca Lallemand,, sada je, za petodnevnog boravka u Rioji, posjetila vinska kuće Finca la Beatriz (prvi vlasnik bila je Napoleonova supruga Beatriz; 75 ha), Beronia (vlasnici Francuzi, šest milijuna boca godišnje produkcije), Bodega Allende  (80 ha pod trsjem, proizvodnja 350.000 boca), Muga (375 ha vinograda + otkup. proizvodnja 2,5 milijuna boca) Santiago Apostol Scdad Coop, (zadruga, 6,5 milijuna litara proizvodnje), Gomez Gruzago (55 ha vinograda + otkup grožđa, proizvodnja oko 200.000 boca). ♣

Središte Samoborska uvečer

Osmi rođendan WoW

ŠTO ŽENE ŽELE? FAKINA! – Hrvatska udruga Žene u vinu, popularno zvana kraticom WoW (Women on Wine), u prvoj polovici lipnja obilježila je osam godina postojanja i uspješnog rada. Iako je u zagrebačkom restoranu Balon bilo fine papice i kapljice, proslava je imala ne samo hedonističko nego i radno obilježje. Običaj je da svaki put na svoju godišnjicu WoW-ice pokažu Što žene žele, a to među ostalime znači da prezentiraju rezultate ocjenjivanja svojega WoW-WoW žirija i proglase pobjednike u kategorijama bijelog, ružičastog, crvenog i desertnog slatkog vina za tu godinu, te da iz grupe pobjednika po kategorijama istaknu primus inter paresa, tj. ukupnog šampiona, kojega, po običaju, nagrađuju putovanjem u neku svjetski znanu vinorodnu regiju

Marko Fakin sa suprugom Beti

Postupak je sljedeći: predselekcijsku listu vina za ocjenjivanje sastavlja uvijek neki od naših znanih sommeliera, a ove godine to je bio Istranin Filip Savić, potom se članice udruge – potencijalno 400 glasačica – izjašnjavaju elektronskom poštom za uzorke koji se sa sommelierove liste njima najviše dopadaju, lista kandidata za trofej se, dakako, sužuje i tada na scenu stupaju samo WoW-ice koje su vinski znalci, ili znalice – enloginje, sommelijerke…, pa one odabiru svoje favorite. Stvara se lista od 12 finalista koji završe na posljednjem i odlučnom ocjenjivanju, ove godine WoW žiri činile su sommelijerke Karin Rupena Perdec i Ines Matić te Doris Srpek iz zagrebačke vinoteke Bornstein.

U finale su ušli, u kategoriji pjenušaca – Blanc de Noir istarske vinarije Peršurić i Pavel, vinarije Šember s Plešivice, a pobijedio je – Blanc de Noir, vinarije Peršurić

Peter i Loredana Polettii

Grupu bijelih vina činili su: Meneghetti White 2017 vinarije Meneghetti; Grimalda bijela 2015 vinarije Matošević i Škrlet 2017 vinarije Voštinić- Klasnić. A pobijedio je Meneghetti White 2015

Ružičasta vina: Rosella Poletti 2017, vinarije Poletti i Rose Galić 2017, vinarije Galić. Pobijedila je Rosella Poletti 2017, vinarije Poletti

                Crvena vina: Fuga 2015, vinarije Dobravac; Santa Lucija crna 2015, vinarije Kozlović i Il Primo 2015, vinarije Fakin. Pobjedio je Il Primo, vinarije Fakin.

Desertna vina: Muškat Momjanski, vinarije Prelac i Graševina izborna berba bobica 2012, vinarije Krauthaker. A pobijedila je Graševina izborna berba bobica 2012, vinarije Krauthaker.

Ines Matić, Sanja Muzaferija, Karin Rupena Perdec, Jasna Mohor i Doris Srpek

Znate li koga su žene izabrale kao ukupnog šampiona? Pa, naravno- FAKINA! Ovogodišnji ukupni pobjednik je Il Primo, vinarije Fakin – a njegov proizvođač Fakin će u društvu predsjednice udruge Sanje Muzaferije na studijsko putovanje u Baranju i mađarski Villany.♣

Raskošni večernji vinski razgovori

Tri Badelova korlatska mušketira: syrah, cabernet sauvignon i merlot

KORLAT u NOVOM NALETU – Odmah na početku svojega pojavljivanja na tržištu, prije nekih devet godina, vino od grožđa sorata syrah, merlot i cabernet sauvignon s oko 300 metara visoke vinogradske pozicije Korlat u Benkovačko-stankovačkom vinogorju gdje je tvrtka Badel 1862 svojedobno zasadila stotinjak hektara vinograda, bilo je veliki hit, a razlog su bili odlična kakvoća (od jednog našeg znanog enologa i vinara svojedobno sam čuo kako se vrlo često događa da upravo prvi rod bude izvanredan) te vrlo prihvatljiv odnos između kvalitete kapljice i maloprodajne cijene. Kao prva napunjena berba za vino marke Korlat ostat će zapisana 2006.  a kao druga, no kao prva istinski komercijalna jer bila je u većoj količini, 2007.  Govorim dakle o dobu od prije 12 do 13 godina. S kakvoćom se nastavilo, iako ne i onim prvotnim jakim sjajem u osebujnosti jer trebalo je, logično, proći nešto vremena da loza s godinama stasa i da kao biljka dobije na punoj zrelosti za puni booom u svojoj ekspresiji u plemenitoj kapljici, A nastavilo se i s prihvatljivim maloprodajnim cijenama. I, popularnost vina rasla je. Prva izdanja Korlatove trojke bila su u tek po nekoliko tisuća butelja po svakome, a kako su nasadi dolazili u rod i trsje sazrijevalo, količine su se postupno povećavale, danas se vina od syraha, merlota i cabernet sauvignona pod nazivom Korlat pojavljuju u ukupnoj količini od oko 200.000 litara, syraha je najviše – oko 80.000 butelja, cabernet sauvignona bude oko 70.000 butelja, a merlota između 40.000 i 50.000 flaša zapremnine 0,75 litara. Uz ta tri kultivara na Korlatu su, u manjem opsegu, posađeni još i mourvèdre s francuskog juga te cabernet franc, pri izboru sorata razmišljalo se, sasvim ispravno, i o mješavinama kultivara. Zasad je, kao prva pod markom Korlat, kreirana i na dozrijevanju jedna, od syraha (40 %), cabernet sauvignona (30 %) i merlota (30 %) iz berbe 2013, a u planu je, danas-sutra, uključiti i druge, sorte ovisno o kakvoći njihova roda neke godine.

Ekipa Badela 1862, slijeva: Nensi Pejić, enolog Mladen Forko, enolog i djelatnik u marketingu Marko Pezer, glavni enolog i direktor proizvodnje Badela 1862 Dubravko Ćuk, direktorica marketinga Kristina Bocak Gojun, te enolog i djelatnik u marketingu Mladen Zrno

Vrijednost pozicije Korlat je u specifičnom krševitom tlu (s dosta kamena) koje daje vinu mineralnu notu, zatim u većoj nadmorskoj visini koja nakon vrućeg dana trsju donosi predah s dosta nižom temperaturom od te, ljetne visoke dnevne, kao i u posebnoj mikroklimi koja omogućuje dobro dozrijevanje i određenu stalnost u dobrom dozrijevanju tako da je i u godini koju se općenito okvalificira kao ne baš osobitu pa u bližoj okolici Korlata veli i da je loša, s Korlata moguće dobiti i vrlo, vrlo dobru kapljicu. Pokazuju to primjeri iz 2014, rekao bih osobito kod syraha.

Neka od sjajnih jela restorana Mano2

Kompanija Badel 1862, koja je, kao što povremeno otrpi vinograd, otrpila nekoliko slabijih godina ali ne, kao trsje, zbog klime u meteorološkom smislu, sada je, srećom, nakon što je nedavno napokon privatizirana i poslije nekog vremena preslagivanja i konsolidacije, ponovno u sedlu i plovi već maltene punim vjetrom, tako da prava valorizacija tih spomenutih korlatskih dragulja nije upitna. Bez obzira na tehničke teškoće koje je tvrtka u poslovnom pogledu trebala preboljeti, u vinogradima i podrumima te kuće radilo se jednako marljivo i brižno, onako kako treba, tako da vrlo dobre kapljice ne nedostaje, a onda je u većoj brzini proradila i marketinška služba koja se prihvatila posla oko promidžbe nove linije Vezak, bijelih vina od graševine, chardonnaya i sauvignona iz vinogorja u sjevernom dijelu Hrvatske da bi se sad kad su nove korlatske berbe došle u fazu da izađu pred kupce naglasak u promidžbi jače stavio na crnjake s Korlata iz 2015.

Dubravko Ćuk prezentira vina, a chef Hrvoje Kroflin jela

…a Hrvoje Kroflin jela

Badel 1862 odlučio je u velikom stilu široj javnosti objaviti izlazak triju svojih aseva s Korlata iz 2015: eno-gastro novinare i sommeliere pozvao je na osobito ukusan susret u renomirani zagrebački restoran Mano2, gdje je bila odlična prilika objasniti vina i pokazati spoj zvijezda s Korlata s kreacijama na tanjuru spomenutog ugostiteljskog objekta. Protagonisti večeri u Manu2 sredinom lipnja bili su Korlati Syrah, Merlot (prvo vino Badelova podruma u Benkovcu koje je upravo dobilo, nakon četiri godine monitoringa nadležnih stručnjaka, oznaku da je proizvedeno na ekološki način), i cabernet sauvignon svi iz berbe 2015., zatim cuvée Korlat Supreme od te tri sorte ali iz berbe 2013. s time da to vino, namijenjeno prvenstveno lancu HORECA, još odležava i na tržište treba izaći u prosincu uoči Božića i Nove godine, protagonisti su i te kako bili i Dubravko Ćuk, glavni enolog i voditelj vinske proizvodnje Badela 1862 te Hrvoje Kroflin, chef restorana Mano2.

Evo prijedloga chefa Kroflina i glavnog enologa Dubravka Ćuka:

Dimljeni tartar od palamide, carpaccio od tri vrste cikle, diplomat od komorača i krastavca + Korlat Merlot 2015; Kombinacija kreme od listova cvjetače, cvjetače u kozjem maslacu, te sirove cvjetače sa žumberačkim tartufom + Korlat Cabernet sauvignon 2015; Janjeća noga pečena na otvorenoj vatri na drvu trešnje, ragout od mladog graška, krumpir pečen u aktivnom ugljenu, janjeći jus & garum + Korlat Syrah 2015; Macaron od borovnice i fermentiranih limuna, gusja jetra + Korlat Cuvee 2013…

Iz berbe 2015 od vina Korlat skladom i elegancijom briljira cabernet sauvignon

Još jedna dobra vijest iz Badela 1862: iako se zaposlenici kompanije, kako je i najavljeno, ovih dana kompletno sele u proizvodni kompleks kompanije na Žitnjaku, lijepa kuća u Vlaškoj 116 kod Kvaternikovog trga ipak se neće, mada je tako najavljivano, prodavati! Odluka o prodaji je promijenjena jer se uvidjelo da bi, kako sam i ja već pisao prije više mjeseci, bilo šteta odreći se takve sjajno locirane zgrade koja se može odlično iskoristiti u segmentu turizma – kao hotel s restoranom Fine & Dine i kao Muzej vina, jakog pića i Badela 1862 u Zagrebu. Badelovci su u ozbiljnim razgovorima oko Muzeja, a hoće li dio zgrade biti namijenjen za smještaj turista i za eno-gastronomiju, to će se još vidjeti. ♣

G.E.T. – vinski razgovori

PLEŠIVICA KREĆE NA PIVO! – Vinorodna Plešivica, koja je dugo bila u zatočeništvu brojnih skandala vezanih uz vino, ne samo da se oporavila od teške mrlje nego je posljednjih godina po različitim tipovima vina što ih nudi postala posebno zanimljivo i atraktivno hrvatsko vinogradarsko-vinsko područje. S nekoliko posjeda ambicioznijih plešivičkih proizvođača uz klasična mirna bijela i obojena vina izlaze pjenušci, pa uradci dugo njegovani na finom talogu i u bačvici, narančasta vina nastala dugom maceracijom u amfori, a uskoro bi svjetlo dana moglo ugledati i pivo nastalo kombinacijom hmelja i – vinskog tropa! Najavio je to mladi vinogradar i vinar Franjo Kolarić iz Hrastja Plešivičkog pokraj Jastrebarskoga. Neobičnu novost priopćio je ovih dana za vrijeme devetih po redu malih večernjih vinskih G.E.T.-razgovora Tomislava Stiplošeka, predsjednika udruge G.(gastonomija) E.(enologija) T.(turizam) s njime u prostranom i lijepo uređenom zagrebačkom kafiću Procaffe.

Još je nešto bilo neobično za te devete G.E.T-ove Vinske razgovore – Kolarić je na susret s obožavateljima Bakhova nektara na kušanje donio devet vina iz svoje proizvodnje Coletti, različitih glede korištenih sorata, glede tehnologije proizvodnje te godišta berbe, odnosno starosti. Danas kad sve više pazimo što jedemo i pijemo, i kad su bitni to što unosimo u organizam i užitak pa je nužno znati dobro izabrati, ovakvi G.E.T.-susreti šire publike izravno s proizvođačem pića i sa većim izborom njegovih etiketa lijepa su prilika za vježbu na dobroj konzumacijskoj selekciji.

Franjo Kolarić i Tomislav Stiplošek

Kolarić – koji je u vinskom svijetu još od malih nogu i koji se ozbiljno u vinsku produkciju uključio 1997. godine te koji danas vodi od oca preuzeto obiteljsko gospodarstvo za vino, ugostiteljstvo i turizam, brine o 16 hektara vlastitih vinograda, te upravlja podrumom kapaciteta 120.000 litara, ugostiteljskim prostorom i smještajnim objektom – na kušanje je, od 12 svojih vinskih etiketa, podastro dva pjenušca  bijeli Blanc nature te ružičasti Rosé brut , oni su rađeni klasičnom šampanjskom metodom i s odležavanjem od 1,5 godine na kvascu u boci nakon druge fermentacije a prije degoržiranja (nova količina od netom napunjenih 25.000 butelja pjenušca dobrim će dijelom, kaže, odležavati na kvascu minimum tri godine!), zatim mirno vino Stare sorte 2017 od mješavine kultivara odavna raširenih na Plešivici  (plavec žuti, šipelj, štajerska belina i kraljevina, iz vinograda zasađenog prije šezdesetak godina, inače ta kombinacija čini 50 posto Kolarićevih pjenušaca), pa sivi pinot Pinot grigio classic 2018 i Rajnski rizling classic 2017,  Rosé (kupaža crnog i sivog pinota), potom Rajnski rizling 2016 sur lie,  Chardonnay 2017 sur lie  i Sivi pinot 2016 sur-lie, Pinot noir (pinot crni) 2016 dozrijevan 1,5 godinu u hrastovim bačvicama od po 500 litara,  i za kraj večeri – Sivi pinot 2017 s jednogodišnjom maceracijom u amfori. Kolarić inače vina proizvedena u amfori puni u sivu keramičku bocu.

Ponavljam: za sljedeći susret s novinarima i potrošačima na Vinskim razgovorima Franjo Kolarić, koji kreće u gradnju novog vinskog podruma te i u gradnju mini-pivovare (!), obećao je donijeti svoje prvo craft pivo proizvedeno na bazi hmelja i tropa nakon 11 ili 12-mjesečne maceracije rajnskog rizlinga odnosno pinota sivoga…

Na kraju je moderator Stiplošek publiku u Procaffeu pozvao da se izjasni s kojim je vinom bila najzadovoljnija, ispostavilo se da je najviše ocjene dobio Coletti pinot sivi 2016 sur lie 2016. ♣

G.E.T. – vinski razgovori

        PLAVINA IZ DRNIŠA!!! – Okončana je agonija tvrtke Dalmacijavino koja je privatizirana i sad je u vlasništvu poduzetnika Zadre. Po novome, Dalmacijavino u proizvodnome smislu djeluje na području Drniša, gdje vodi brigu o 200 hektara vinograda u koncesiji. Vinogradi su većma u Petrovu polju, visoravni na nadmorskoj visini od oko 250 metara, i na plodnome su tlu. Dio trsja nalazi se i na kosinama brijega, riječ je o poziciji Sveta Cecilija. Tu je pak tlo vulkanskog porijekla. Klima je mješavina utjecaja Mediterana i Krke ali i oštrine sa sjevera, predjelom stalno pirka vjetrić. Ljetne vrućine ne bi trebale smetati dobrom dozrijevanju grožđa jer ipak s obzirom na nadmorsku visinu kroz noć se temperatura snizi, a, s druge strane, u tlu u polju i u suši se nađe vodenih rezervi…. Loze su stare tridesetak godina, rečeno je da su u dobrome stanju jer nisu raubane i još mogu dosta dati, zrelost biljke vrlo je važna za kakvoću vina. Sorte su debit, maraština, pošip, gruzijski r’katsiteli, te od crnih plavina, merlot i nešto cabernet sauvignona i syraha. Uz vino, proizvod u koji se uzdaje je i vinski ocat. Na direktorskom mjestu vinarije u Drnišu je Baranjka Kristina Pinkert, koja ima bogato iskustvo u vinogradarstvu i vinarstvu naime dolazi s obiteljskog gospodarstva, enolog je Imoćanin Viktor Zdilar, a o financijama brine Ivan Kuštro.

Tomislav Stiplošek G.E.T. Repport, Viktor Zdilar, Ivan Kuštro i Kristina Pinkert

Čuli smo to na desetim G.E.T.-vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka s hrvatskim vinarima u zagrebačkom Procaffeu, gosti su bili upravo Kristina Pinkert, Kuštro i Zdilar, koji kao mlade i perspektivne snage usmjerene 100 posto na kakvoću najavljuju novo, svijetlo lice Dalmacijavina-vinarije Drniš. Prednost u priči moglo bi biti to što je Kristina Pinkert u Budimpešti završila studij turističkog menađmenta, dakle od nje se očekuje da na vino gleda kompleksno, ne samo kao na proizvod za prodaju sâm za sebe nego kao na proizvod koji bi kvalitetom i osebujnošću, karakterom trebao animirati hedoniste za stolom da navrate u kraj gdje se on rađa a koji inače ima i još toga doživljajnoga za ponuditi, dovoljno je spomenuti Otavice i svjetski slavnog kipara Meštrovića (međutim lokalna društvena zajednica trebala bi voditi više računa o kući što predstavlja Meštrovića!), a i zaselak Reljanovići gdje se, u pršutani Ante Reljanovića proizvode izvrsni pršut, slanina, panceta…

– Plan nam je ići na najveću moguću kvalitetu, tako da ćemo jako paziti u radu u vinogradu, te da ćemo smanjivati prinose, nastavili bismo posebno birati grožđe za kapljicu vrhunske  kategorije, osobito sebi dajemo truda oko vinifikacije i dozrijevanja takvog ekstra vina, spomenula bih tu i kraće maceracije bijelih sorata i njegovanje vina u bačvi na kvascu. Brigu vodimo i oko njegova punjenja, koristimo pluteni čep. Još smo novi u tvrtki i treba nam vremena, a i postojeća podrumska oprema morala bi se osuvremeniti, i prvi blistavi rezultati mogu biti vidljivi tek za koju godinu.  A kako, logično, sve ne može biti vrhunsko, ono drugo odlučili smo raspodijeliti, ovisno o kakvoći roda te godine, na kvalitetno vino s kp. punjeno u butelju s navojnim zatvaračem, te na klasičnu litrenu bocu, odnosno rinfuzu. Voljeli bismo se, s najboljim buteljama, što više približiti grupi HoReCa. Što se tiče kultivara, jači naglasak bismo dali na pošip i maraštinu, te na merlot – rekla je direktorica Kristina Pinkert,

Vinarija Drniš na kušanje je ponudila Debit 2018, pa R’katsiteli 2018 (do Drniša je, čulo se, stigao preko imotskog i Vrgorca; iz 2018. ima ga 30.000 boca), Maraštinu Sveta Cecilija 2018 (s petomjesečnim dozrijevanjem na finom talogu/kvascu u inoksu), zatim Plavinu 2018 Selekciju, Merlot 2016 bez dodira s drvom i Merlot 2015 1er cru Tradicija s godinom dana zrenja u barriqueu. Zvijezda večeri? PLAVINA selekcija! Vino je još na dozrijevanju, za ovu prigodu napunjeno ga je nekoliko butelja. Plavina, za koju se najčešće smatra da daje tanje i lagano crno vino  pokazala se sada u čaši u vrlo ozbiljnom svjetlu, s karakterom, i, po meni, vrijedilo bi se ozbiljno pozabaviti njome! (fotke: Marko Čolić)  ♣

Drniš, Otavice, Reljanovići

VINCE, PRŠUT i – MEŠTROVIĆ! – Jučer, danas, sutra…. Sjećanje na ratne dane, hvala Bogu preživio je! Svaki dan borba, ali srećom sada ipak i uz poneki slatki slani predah. Danas kod Ante Reljanovića, Gotovinina ratnog suborca iz zaseoka Reljanovići kod po slavnom kiparu Meštroviću čuvenih Otavica te Drniša – u prvom planu pršut! Borba međutim ne prestaje, ova je sa svinjama, vinogradom, tržištem… Ali, i s državnom administracijom: radi poboljšanja proizvodnje, u Reljanovićima Ante gradi i uređuje novi proizvodni pogon, vinski podrum te kušaonicu, rado bi i da je objekt veći nego što će ovako biti, a rado bi i, da još i jače poboljša produkciju, na Svilaji na vlastitoj parceli na nešto više od 20 hektara uredio objekt za ekstenzivan uzgoj svinja, no – nikako da dobije nužnu potporu u obliku sredstava iz EU-fondova… Dok čeka tu potrebitu financijsku injekciju, pita se kako je moguće da u njegovu susjedstvu čovjek koji uzgaja 80 koza također ne dobiva financijsku potporu, a istodobno drugi, koji ima tek dvije koze, dobije 200.000 €!…

Ante Reljanović iz Reljanovića kod Otavica, uz svoje pršute, obvaj koji drži rukama teži 22 kg (Marko Čolić)

Reljanovićeva nova pršutana imat će oko 500 četvornih metara površine, u zemlji ispod pršutane bit će vinski podrum, a do pršutane predviđen je objekt što će služiti kao kušaonica i kao mala prodavaonica Reljanovićevih proizvoda.

Reljanović u svojoj zrionici pršuta i slanina

Ante Reljanović majstor je produkcije pršuta, ali Reljanović je i majstor rezač. Kaže kako je klima u drniškom kraju vrlo povoljna za dozrijevanje pršuta, pa je, veli, ovaj pršut stavio na dozrijevanje na balkon. Tvrd je – k’o kamen, a Reljanović kroz smijeh navodi da bi sazrijeti mogao – tek za 2000 godina! Kad mu proradi kušaonica, u njoj bi za zainteresirane grupe održavao radionice o pršutu te o rezanju i posluživanju pršuta.

Reljanović glede posluživanja dosta surađuje s Igorom Zlatkovim, kvarnerskim meštrom za izradu elegantnih drvenih taca-poslužavnika. Za stolom, uz pršut i crnu mješavinu Reljanović u čaši, s domaćinom i Zlatkovom sjedi Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, tema razgovora je i nastup Reljanovića i Zlatkova na toj manifestaciji u studenome u zagrebačkoj Esplanadi

Odavde stvar počinje: svinje u Reljanovićevu oboru

Ante Reljanović (50), koji se na raznim prezentacijama i sajmovima (nastupa na festivalu pršuta u Tinjanu, ali i na Zagreb Vino.comu) može vidjeti kako, kao član udruge Drniški pršut, svoje proizvode predstavlja odjeven u narodnu nošnju vlastitoga kraja, a koji nas je, kad smo mu doslovce banuli, dočekao u svakodnevnoj dakako radnoj odjeći, uzgaja 36 svinja pasmina mangulica, durock, crna slavonska (fajferica) za proizvodnju pršuta, slanine, pancete i kobasice. Svinje kolje tek kad dostignu težinu od 200 kilograma, a s pršutima izlazi na tržište tek nakon najmanje dvije godine dozrijevanja. Najveći pršut što ga ima teži između 22 i 23 kilograma! Reljanović obrađuje vinograd sa sortama merlot, plavina, plavac mali, babić i syrah za produkciju vina (jedno je mješavina svih spomenutih sorata a drugo je mješavina merlota, syraha i plavine) za vlastite potrebe ali i za prodaju. Vino, kao odličan pratitelj pršuta i slanine, tek će se pokazati u punoj vrijednosti upravo kad proradi kušaonica. S obzirom na kakvoću Reljanovićevih pršuta i Reljanovićevu reputaciju, te s obzirom na nacionani park Krka u blizini a i na neposrednu blizinu Meštrovićševih Otavica i Drniša, kao i s obzirom na nove obećavajuće vjetrove što dolaze iz vinarije Drniš – može se u Drnišu i okolici u dogledno vrijeme očekivati povećani broj turističkih dolazaka i boravaka… ♣

Dubrovačka republika

Andro Crvik, lokal-patriot koji je za susret u Zagrebu izabrao, dakako, terasu kafića hotela Dubrovnik!

MARIN DRŽIĆ iz BUTELJE – Nakon što se odavna proslavio preko kazališne pozornice, dubrovački komediograf Marin Držić sada sve jače plijeni pažnju – preko butelje!  Konavoski vinogradar i vinar Andro Crvik odlučio je Držiću u čast a i kao podlogu za odličnu promidžbu ne samo svoje vlastite kapljice nego i cijeloga dubrovačkoga kraja liniju najboljih svojih vina, predvođenih dakako malvasijom dubrovačkom, nazvati Marin Držić, Svako vino unutar marke Marin Držić nosi svoj naziv izabran među pojmovima što se spominju u Držićevoj literaturi, a na etiketi s bijelom podlogom kao simbolom bijelog kamena grada Dubrovnika s tri je crte koje simboliziraju grb Dubrovnika, Tako je malvsija dubrovačka nazvana Tezoro (=blago), ružičasto vino je Fiora, crnjak od merlota je Negromant (=mađioničar), cabernet sauvignon je Satir, a mješavina merlota, plavca maloga i cabernet sauvignona je Vilin ples! Bravo, Andro!

Ali, nije to i sve! Andro i njegov sin Petar, koji sada vodi proizvodnju, ove su godine zasadili 13.500 novih loza, kako bi mogli još bolje i u većoj količini izabrati najbolje grožđe upravo za svoju prestižnu liniju Marin Držić. Na kosini iznad Konavoskog polja zasadili su malvasiju dubrovačku, S tih novih 13.500 sadnica, čiji rod dakako treba pričekati još koju godinu, sad imaju ukupno 18.500 loza, oko 15.000 ih je na visoravnima s crvenicom na nadmorskoj visini od 250 metara na južnoj strani Konavoskog polja  Grožđe, inače, i kupuju, od nekih 15 provjerenih kooperanata,

Bazna linija vina obitelji Crvik s nazivom je Canavia, a obuhvaća maraštinu, plavac mali njegovan u barriqueu, cabernet sauvignon i merlot. ♣

Estrada i Bakho

LEPA BRENA, ZEČIĆ, ŠKORO, ZVONKO BOGDAN… – Estrada i vino vole se! Ne tek kroz konzumaciju, nego kroz marketing, trgovinu i – proizvodnju. Hadži i Pajo, znani najprije kao cestovni sviračko-pjevački duet Kraljevi ulice a potom i sve češće istaknuti zabavljači na koncertnim pozornicama i na malom ekranu pa onda i agilni organizatori, u glavnome gradu, različitih atraktivnih priredbi (Cest’ is the Best!), duboko su zagazili u vinsko područje na način da osmišljavaju (sa Sašom Zecom i kućom Vinolog: Dani otvorenih butelja) razna događanja u kojima je protagonist upravo plemenita kapljica.

Lepa Brena i zagrebečki dečko Vlado Sviben

Miroslav Škoro, kojega već neki vide kao novog predsjednika Hrvatske, uključio se u proizvodnju graševine u Kutjevu. U Kutjevačkom vinogorju kupio je bio vinograd i u prvo vrijeme grožđe mu je prerađivao Vlado Krauthaker, a ljubav je prestala – i preselila se na sud – kad je Krauthaker pjevačkoj veličini ispostavio račun za obavljenu podrumarsku uslugu. Škoro se nakon Krauthakera odmah snašao i nakratko skrasio kod kutjevačke obitelji Adžić, a onda je otvorio i vlastiti podrum te angažirao vrlo umješnu i uspješnu enologinju s dugačkim radnim iskustvom ne samo u Hrvatskoj (neko je vrijeme radila i za Enjingija) nego i u inozemstvu Josipu Andrijanić. Pjevač Dražen Zečić ušao je u proizvodnju traminca, grožđe za koji bere u Kutjevačkom vinogorju, i on je kao vlasnik vina u podrum(ar)skom smislu debitirao s Krauthakerom. Na prvom festivalu traminca u Iloku sredinom lipnja pjevačka zvijezda imala je eto priliku pokazati svoj zvjezdani status i u segmentu vina.

 I onda – najlepša i najpopularnija svih vremena Fahreta Jahić Živojinović alijas Lepa Brena, koja, inače, najavljuje svoj velebni nastup 14. prosinca 2019. u zagrebačkoj Areni: ona i bivša teniska veličina a sada veličina obujmom Boba Živojinović osnovali su vinski posjed Vista Hills, sjedište mu je u zgradi vinskoga podruma smještenog u Šidu na državnoj granici Srbije s Hrvatskom! U vinski bizns kao proizvođači Boba i Lepa Brena, koja se s kapljicom predstavila publici na festivalu ružičastog vina Pink Day u zagrebačkom muzeju Mimara te u uglednom opatijskom restoranu Bevanda, ušli su s velikim ambicijama, pucaju i na kinesko tržište, a po onome što se čuje ispada da su komercijalno vrlo uspješni, naime butelje koje nisu s nježnim cijenama navodno se jako dobro prodaju i tražene su ne samo u Srbiji nego i u drugim europskim zemljama te SAD! Lepa Brena i Boba Živojinović imaju ružičasto vino od pinota crnoga, zatim bijele White Selection od graševine, rajnskog rizlinga i traminca te White Reserve graševinu, crnjaci su Red Selection od merlota i Red Reserve od cabernet sauvignona i merlota.

Vinarija Zvonko Bogdan

Prostor za prihvat gostiju, za degustacije, te, dolje, restoran

Zvonko Bogdan

Ne zaboravimo Zvonka Bogdana! Vinarija Zvonko Bogdan, kojoj je eto slavni vojvođanski pjevač posudio svoje ime i prezime za naziv, službeno je otvorena, uz Palićko jezero kod Subotice, u travnju 2011. godine. Kompleks se prostire na 5600 četvornih metara, a uz podrum obuhvaća još nekoliko građevina predviđenih za hotel i restoran te za Muzej Zvonka Bogdana, umjetnika koji iz svoje bogate glazbeničke karijere te iz svojih aktivnosti u golubarstvu i konjičkom sportu, ima što za pokazati. Zgrada vinarije, koja pokriva površinu od 1.200 četvornih metara, građena je od betona u stilu mađarske secesije, a, za arhitekturu, vinarija, u koju je ugrađena podrumarska vrhunska oprema, ponijela je drugu nagradu na 20. međunarodnom Salonu urbanizma u Nišu. Vinarija Zvonko Bogdan brine o ukupno 500 hektara vinograda! Voditelj proizvodnje je njemački enolog Thomas Seeger, koji inače ima i vinski podrum u Njemačkoj. Od početka u vinariji vrijedi pravilo – sve što se radi treba biti najbolje! Prije sadnje loze – cijepovi su kupljeni u najboljim radsadnicima Njemačke i Francuske, pažljivo su birane pozicije, tlo, i prema njjima su se i rasporedile sorte, da bi dale optimum. Plan je da se u potpunosti prijeđe na organski uzgoj. ♣

Zakon o vinu RH 2019

        HRVATSKI PROIZVOĐAČI – NEZAINTERESIRANI?! – Nedavno je donesen novi Zakon o vinu i logično je bilo da se hrvatskoj javnosti predstave mišljenja domaćih proizvođača plemenite kapljice o njemu. Potkraj travnja poslao sam predsjednicima značajnijih vinskih udruga u nas i nizu vinara osobno sljedeći e-mail:

 Poštovani!

Imam pitanje na koje bih, radi objave, rado saznao odgovor od vas kao predsjednika/predstavnika udruge vinogradara i vinara vašeg područja odnosno kao renomiranog proizvođača vina i eksponenta na domaćoj vinskoj sceni.

Riječ je o novom Zakonu o vinu RH, dokumentu koji jeste odnosno može biti iznimno važan za razvoj hrvatske vinske industrije i za pozicioniranje Hrvatske na višim mjestima na top-ljestvici ponajboljih proizvodjača vina u svijetu.

Molim ovim putem  od vas mišljenje u novome Zakonu o vinu, što smatrate dobrime a što ne, i zašto? Je li Zakon o vinu 2019 napredak u odnosnu na prethodni Zakon, i, ako da, u čemu?

Zahvaljujem na odgovoru, bilo bi  sjajno da ga, ako je moguće, dobijem u narednih desetak dana, nadam se da vam taj rok nije prekratak.

Srdačan pozdrav, Željko Suhadolnik

E-mail sam poslao Vladi Krauthakeru, Davidu Štamparu, Nikoli Benvenutiju, Velimiru Koraku, Zvonimiru i Tomislavu Tomcu, Zdenku Šemberu, Tomislavu Bolfanu, Milanu Budinskome u Agrolagunu, Karmeli Tancabel iz Iločkih podruma, Slavku Kalaziću, Suzani Zovko u Belje, Tomislavu Voštiniću, Ivani Puhelek, Andru i Petru Crviku, Ivanu Marinclinu u Kutjevo d.d, Marinu Plenkoviću, Ernestu Tolju, Borisu Šuljiću Boškincu… Kako je odziv vinara bio poražavajuć – promptno su mi odgovorili samo iz vinarije Voštinić Klasnić i iz udruge Dalmatinski vinari predsjednik koje je Ivica Kovačević, sljedeći e-mail s istim sadržajem uputio sam na iste adrese, a evo, u nastavku, odgovora koji su stigli do 1. srpnja 2019:

Poštovani!

Vlasnik Tomislav Voštinić mi je prosljedio Vašu poruku s upitom o Zakonu. Teško je već sada govoriti o Zakonu, tj donositi ikakve kritike, jer još nije prošlo niti mjesec dana od kada je stupio na snagu. Zasad jedino s čim smo se susreli je puštanje vina u promet, koje je navodno pojednostavljeno, jer nema izdavanja markica, kao niti plaćanja za puštanje u promet, što na prvu djeluje kao boljitak. Pošto još nismo dobili rješenje, ne mogu Vam se niti osvrnuti na to.

Pitajte nas više o Zakonu nakon šest mjeseci kad ćemo ga malo više osjetiti. Zapravo, vidjet ćemo kako će se Carina početi ponašati prema vinogradarima i vinarima pošto je Zakon u tom vidu postrožen, ako će početi ometati normalan i svakodnevni rad vinarija sa svojim pregledima i nametima, onda znajte da nam je stari bio draži! Kako god, vrijeme će pokazati!…

Srdačno, Valentina Tuščić, mag.ing.agr., Vinarija Voštinić Klasnić

Poštovani Željko!

Nažalost ne mogu reći da je ovaj zakon iskorak u boljem pozicioniranju hrvatskog vinarstva. Mi smo propustili još jednu priliku da vinsko zakonodavstvo približimo zakonima razvijenih zemalja EU. Kroz sve ove godine nismo se puno odmakli od zakona iz vremena bivše države, stalno radimo samo kozmetičke promjene. Neka samo netko baci pogled na zbunjujuće i teško razumljive ZOI-je,  koji ostaju isti i po novom zakonu. Nižih geografskih oznaka uopće nemamo, a one bi trebale činiti veći dio proizvodnje vina u svakoj uređenoj vinskoj zemlji a ne da je većina vina u najvišoj kategoriji.

Ipak, nekakav je pomak napravljen, naime u novom Zakonu o vinu predviđeno je davanje značenja regionalnim udrugama. Iako i tu ostaje još puno otvorenih pitanja oko reprezentativnosti istih, odnosno što sa onima koji ne budu unutar tih reprezentativnih udruga. Ovo se tek treba definirati pravilnicima pa o tom možemo suditi kada se ti pravilnici donesu. Pomak je i u rasterećenju plaćanja, odnosno ukidanju naknade za stavljanje vina u promet, pozitivnime smatram obećanje izdvajanja sredstava za marketing preko udruga, ali opet treba pričekati i vidjeti kako će to i da li će, u praksi funkcionirati.

Pozdrav, Ivica Kovačević, mr. sc., Udruga dalmatinskih proizvođača vina i Stina vino

Poštovani!

Čekao sam s odgovorom da čujem i ostatak kolega iz Istre na sjednici Vinistre, koja je odgađana i onda je najavljena za 6. lipnja. Jednostavno nisam htio formirati vlastito mišljenje dok nemam više informacija i ne čujem i druga mišljenja, i očekivanja kolega. U naravi novi Zakon je kompilacija različitih zahtjeva poprilično razjedinjenih regija i predstavnika udruga, i dok jedni razmišljaju progresivno i proaktivno, dotle su drugi konzervativni. Dosta predloženih i usvojenih prijedloga rezultat su nezadovoljstva neprovođenjem prethodnog Zakona. Promjene Zakona donešene u takvoj situaciji ne moraju značiti ništa, ako opet provedba bude upitna. U smislu kontrole kvalitete vina na tržištu, došlo je (opet!) do smanjenja razine, u smislu kontrole proizvodnje prividno do veće. Veliki broj usvojenih prijedloga rezultat je i nepoznavanja prethodnog zakona, zakonskih procedura i stvarne administrativne prakse.

Na kraju, prave eventualne pozitivne efekte novog Zakona osjetit će svaka regija zasebno, ovisno o kvaliteti rada regionalnih udruga. Na regijama je sada da kroz izradu kvalitetnih prijedloga pravilnika i specifikacija proizvodnje, te marketinških projekata iskoriste pozitivne aspekate novog Zakona.

Kad budem imao više informacija nakon sastanka s kolegama, vrlo rado ću podijeliti.

Milan Budinski, Agrolaguna, Poreč

Dobro jutro!

Oprostite što se nisam odmah očitovao na vaš upit. Malo je to zbog gužve u poslu, pa je bilo putovanje u Gruziju, pa sam na kraju i zaboravio.

Kao dobro smatram skidanje troškova oko stavljanja vina u promet, micanje markica koje su nam bile dodatni posao kod etiketiranja i narušavale su estetiku boce. Najavljuju se i vinski nadzornici koji bi trebali kontrolirati put grožđa…vidjet ćemo da li će to biti tako. Da vam pravo velim, nisam u detalje upoznat jer se ne stignem time baviti ali mislim da su ovo neke stvari koje su bolje nego prije. Najvažnije bi bilo kad bi funkcionirala prava kontrola oko puta grožđa ili mošta.

Tomislav Tomac, vinogradar i vinar ♣

Najvažnijih 30 vinskih ruta svijetom

ODAKLE SU VINA POD OZNAKAMA NEKIH ZEMALJA? – Da li ste se ikad upitali jesu li vina koja se nude pod znakom neke zemlje doista i proizvedena u toj zemlji, i, ako nisu – odakle su zapravo? U posljednje vrijeme u svijetu se silno razvilo tržište otorenog vina (bulk wine), u studenom u Amsterdamu postoji i vrlo jaki sajam World Bulk Wine Exhibition, i tu se stvaraju rute vina našim planetom. Naravno, danas se pri spomenu izraza otvoreno,, rinfuzno vino ne misli ono na što smo mi ovdje naviknuli, dakle kupovinu vina, koje može osjetno variratiu kakvoći, na kanistere i demižone odnosno na par litara. Bulk Wine u svijetu je veliki biznis, trgovina se obavlja na velike količine, a vina su, po mišljenju niza stručnjaka koji su npr. posjetili spomenuti sajam u Amsterdamu, uglavnom visoke pa i do vrlo visoke kakvoće.

Evo, na ilustraciji, i odgovora o tokovima vina, od zemlje proizvođača do zemlje koja će ga poslije ponuditi na prodaju! U najvećem se opsegu  kao zemlja-proizvođač spominje Španjolska, sijede Italija, pa i Čile, Australija, Južna Afrika….. a kao kupci u većem broju slučajeva pojavljuju se Njemačka i SAD, Rusija. Zgodno je istaknuti kako se i Italija i Francuska pojavljuju i kao zemlje proizvođači i ponuđači i kao zemlje kupci bulk-vina, ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

TRAMINAC CARUJE (i) u ILOKU – U Iloku na krajnjem istoku Hrvatske, gdje se od vina kakvoćom i osobnošću osobito ističe traminac, u petak i subotu sredinom lipnja odvijao se prvi međunarodni festival vina od spomenute sorte. Pokretači i organizatori: osječki vinotekar Vinko Ručević iz vinoteke Vinita, inače inicijator sajma Wine Os, te dugogodišnji i višestruko nagrađivani pisac o vinu Željko Garmaz također iz Osijeka, autor knjiga Vinske priče, Vinske priče Dalmacije, Vinske priče Slavonije i Hrvatskog Podunavlja te Vinske priče Istre i Kvarnera. Na tom, prvome festivalu traminaca u Hrvatskoj mogla se, kako su rekli Ručević i Garmaz, kušati kapljica više od 70 vinarija, iz Hrvatske i svijeta. Neki od traminaca predviđeni da se prezentiraju osvajači su i titule International Trophy na Decanteru, odnosno 100 od mogućih 100 bodova od glasovitog Roberta Parkera. Vijedi istaknuti to da je u iIok osobno došao Michel Ginglinger s posjeda Domaine Paul Ginglinger iz Eguisheima kod Colmara u Alsaceu (imao sam prilike prije dosta godina posjetiti imanje, sjajna vina!), on je održao predavanje o vinorodnom području Alsace kao o jednom od najboljih svjetskih vinskih regija, posebice znanom po tramincu, i to mirisavome.  Alsace se inače ističe s vinom od (če)triju vinskih kultivara – pinota sivoga (pinot gris), rieslinga, traminca mirisavoga (Gewürtztraminer) i silvanca zelenoga (grüner sylvaner).

Juraj Mihaljević, vlasnk iločkih podruma, I Karmela Tancabel, članivca Uprave Iločkih podruma

– Središnje događanje festivala bio je veliki masterclass, prvog festivaskoga dana u Starom podrumu. Ivan Barbić, jedini Master of Wine s hrvatskom putovnicom a koji živi i radi u sektoru trgovine vinom u Švicarskoj, raščlanio je najbolje hrvatske tramince i usporedio ih s tramincima iz četiri berbe iz sjajne alzaške vinarije Domaine Weinbach (bio sam i tamo, kod sestara Faller, izvanredna, iskrena vina, inače odličan i zeleni silvanac!). Radovan Šuman iz Slovenije priredio je predavanje o biodinamici u vinogradarstvu, a Danilo Steyer, također iz Slovenije, znan npr. i po suhom tramincu iz barriquea i po pjenušcu od traminca, pričao je o tramincu kao baznom vinu za proizvodnju pjenušaca. Slavko Kalazić je svojom vertikalom – tramincima od 2007. do 2017. godine, pokazao koliko je i Baranja izvanredan terroir za proizvodnju grožđa i vina od te sorte. A Iločki podrumi, bez podrške kojih ovaj Festival teško da bi mogao i biti organiziran, pokazali su koliko Iločko vinogorje spada među ponajbolja područja na svijetu za proizvodnju traminca. Iločki Podrumi rado će se pohvaliti da proizvode, kao jedini na Zemlji, čak osam različitih tipova vina od traminca! O svojim iskustvima s proizvodnjom traminca pričao je predstavnik Vinarije Nećak iz Petrovca na Mlavi, kao jedine u toj regiji koja se uopće odvažila na proizvodnju traminca. Prvi festivalski dan završio je gala-večerom chefa Toma Gretića.

___________________

Izlagači na Principovcu

HRVATSKA, Ilok – Iločki podrumi, Ivan Čobanković, Vinarija TRS, Vinarija Čobanković, Vinarija Papak, Vinarija Dragun, Podrumi Krešić, OPG Barbarić, Vinarija Buhač, Srijemska kapljica, Podrum Marija, Iločka polja; Erdut – Erdutski vinogradi; Baranja – Vinarija Josić, Vinarija Kalazić, Suza Baranje (Podrum Kolar), Vinarija Gerštmajer;  Trnava, Kutjevo, Slavonski Brod – Vinarija Apostol, Misna vina, Nikica Milanović, Vinarija Mihalj, Kutjevo d.d., Gojko Soldo, Vinarija Krauthaker, Dražen Zečić, Ranč Ramarin (Renato Samardžić); Moslavina, Ozalj, Krašić, Plešivica, Zagorje, Međimurje – Vinarija Trdenić, Vinarija Šoštar, Vinarija Šafran, Vinarija Sever, Dvorska vina Šoškić, Vinarija Rajaković, Vinarija Bolfan, Bodren, Vinska kuća Hažić, Podrum Štrigova, Mladina, Dvanajščak, Gašparinčić, Jagunić, Tomac

AUSTRIJA, Gradišće- Weingut Umathum  FRANCUSKA, AlsaceDomaine Paul Ginglinger  ITALIJA, Alto Adige – Franz Haas, Hartmann Donà, Gumphof  SLOVENIJA, Štajerska – Danilo Steyer, Radovan Šuman  SRBIJA – Vinarija Nećak, Mačkov podrum, Vinarija Imperator, Vinarija Đurđić, Vinarija Deurić, Fruškogorski vinogradi. ∎

Radionice

IVAN BARBIĆ MW: Hrvatski traminci vs Domaine Weinbach – Domaine Weinbach, Cuvée Theo 2018 – Domaine Weinbach, Cuvée Theo 2013 – Domaine Weinbach, Cuvée Theo 2009 –  Domaine Weinbach, Gewurztraminer Grand Cru Furstentum 2009 – Trdenić, Gewurztraminer 2017 – Josić, Traminac 2018 – Enjingi, Traminac mirisavi 2009 – Apostol, Traminac 2017 –  Kalazić, Traminac 2017 – Bolfan, Tingo – Tomac, Amfora -Iločki podrumi, Traminac Principovac – PZ Trs, Traminac 2017 – Sever, Traminac Izborna berba prosušenih bobica 2015 – Rajaković, Traminac 2017, suho – Bodren, Traminac Izborna berba prosušenih bobica 2015. ∎

_____________________

Tramin/Termeno, Alto Adige

Martin Foradori Hofstätter

U našem susjedstvu, točnije u dvorcu Negova blizu Gornje Radgone u Sloveniji već puno desetljeće održava se Salon traminca o kojemu dosta brigu vodi vinar Danilo Steyer, specijaliziran baš za traminac. Jubilarna deseta priredba najavljena je za 26. kolovoza. I drugdje u Europi se, inače, već godinama održava međunarodni festival traminca, pozornica je Dorfgasse u mjestu Tramin na Vinskoj cesti u Južnom Tirolu. Prisjećam je kako je prije više godina upravo tamo veliki uspjeh doživio sa svojim mirisavim tramincem Požežanin Ante Miličević, inače i Panonski vinski vitez. On ima vinograde u Kutjevačkom vinogorju, u posljednje vrijeme, otkako je u mirovini, grožđe uzgaja za Vladu Krauthakera a vino proizvodi samo u maloj količini, više za obiteljsku potrošnju. Nažalost više ne sudjeluje kao izlagač u Traminu, a iako se pobrinuo da nešto butelja njegova tramnca bude dostupno u Iloku on nije bio službeno kao izlagač u Iloku, samo kao posjetitelj. U Iloku ove godine nije bilo ni glasovite vinarija Hofstätter iz Tramina, koja spada u vrh južnotirolske produkcije ne samo traminca nego i vina općenito, posebice crnog pinota (Villa Barthenau) i crnjaka od domaće sorte lagrain (Steinrafler).  Ovdje bih spomenuo da ljubitelji vrhunske kapljice nakon Festivala traminca u Iloku imaju na jesen priliku obići manifestaciju posvećenu tramincu ali i lokalnim gastronomskim specijalitetima u Traminu, ona se održava 19. listopada.  ♣

51. IZLOŽBA VINA u ZELINI: NAGLASAK NA KRALJEVINI! – Prvi tjedan u lipnju u Svetom Ivanu Zelina u Zagrebačkoj županiji posebno je u znaku plemenite kapljice, osobito vina od sorte kraljevina s područja Zeline koja je kao Kraljevina Zelina postala robnom markom Zagrebačke županije.

Uvod u ovogodišnju manifestaciju bila je prezentacija rezultata projekta Klonska selekcija kultivara kraljevina koju su vodili prof. dr. Edi Maletić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i prof. dr. Ivan Pejić sa Zavoda za genetiku i oplemenjivanje bilja zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Prof. dr. Maletić i prof. dr. Pejić predvodili su ekipu sa spomenutih zavoda u provedbi projekta na znanstvenoj razini, a sredstva su osigurali Grad Sveti Ivan Zelina u visini od 60 posto i Zagrebačka županija u visini od 40 posto. Projekt je inače startao 2003. i proveden je u tri faze, s time da je službeno završio krajem ožujka 2019.

Na slici: uza stol sa četiri izabrana klona za sadnju su zelinski proizvođači vina Branko Posavec, Branimir Žigrović, Ivana Puhelek, pa pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije Josip Kraljičković, djelatnici-stručni suradnici u Zagrebačkoj županiji Danijel Rukavina i Ivana Rendulić, zatim i Ivan Pejić i Edi Maletić, te zelinski vinogradar-vinar Željko Kos. Dolje su, posebno, četiri izdvojena klona kraljevine – 360, 181, 427, 433

Od najboljih klonskih kandidata kod istaknutog zelinskog vinogradara-vinara Željka Kosa podignut je matičnjak iz kojega je izabrano šest najboljih klonova da bi od tih šest, na kraju, za preporuku vinogradarima i vinarima bila izdvojena četiri klona – 181, 427, 433 i 360 – što će se od 2010. naći na tržištu kao sadni materijal. Očekuje se da će, uz postojeći vinski kvartet koji se svojom kapljicom ističe godinama, uskoro i veći broj zelinskih proizvođača vina pokazati pojačanu ambiciju za proizvodnju vina visoke kakvoće upravo od (spomenutih izdvojenih klonova) kraljevine.

U želji da se jače i šire promovira Kraljevina Zelina, kao drugi prikladni uvod u 51. Izložbu u gradskoj sportskoj dvorani Sveti Ivan Zelina Zelinčani su predvidjeli stručno predavanje i radionicu Kraljevski užitak: Prvo ljetno vino – Kraljevina Zelina, za voditeljicu je, logično s obzirom da je na kraljevini stekla doktorat, izabrana dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, inače iz znane zelinske vinogradarsko-vinarske obitelji Puhelek Purek.

Klonska selekcija je najstariji način oplemenjivanja nasada vinove loze, a riječ je o izboru najboljih zdravih trsova i njihovu razmnožavanju te priređivanju standardnog (bezvirusnog) sadnog materijala za komercijalnu upotrebu. Kvalitativne razlike između trsova iste sorte mogu biti vezane uz genetiku, te uz mutacije koje nastaju ovisno o eko-uvjetima u kojima loza raste, bitni su tu tip tla, ekspozicija vinograda, mikroklima. Zagrebački Agronomski fakultet počeo je s klonskim selekcijama prije dvadesetak godina, i dosad su završene one vezane uz graševinu, kraljevinu i škrlet, a još traju one vezane uz maraštinu, grk, vugavu, debit, lasin, malvasiju dubrovačku, zlataricu vrgorsku i trnjak. ♣

   VINEXPO VIŠE NIJE ZAKON! – Bordoški vinski sajam Vinexpo dugo je slovio kao zakon što se tiče međunarodnog sajmovanja s plemenitom kapljcom, a u najnovije vrijeme primat mu je oteo diseldorfski ProWein, koji posljednih godina okuplja osjetno sve više publike i vinskih trgovaca iz cijeloga svijeta.

Hrvatski štand na Vinexpou 2019. Na štandu je i Barbara Bačić koja živi u Bordeauxu i koja ima tvrtku Les Robes de l’Est za uvoz i distribuciju po Francuskoj vina jugoistočne Europe pa onda i dalje, sve do Gruzije

Vinexpo u Bordeauxu, na svjetskom sajamskom rasporedu svake druge godine, u 2019. znatno je s održavanjem uranio u odnosu na svoj dosadašnji uobičajeni termin, neki su protagonisti s međunarodne vinske pozornice to povezali s nastojanjem da se ranijim terminom pokuša na sajam privući više poslovnjaka. Vinexpo novu svoju pravu prigodu vidi u ujedinjenju s Pariškim sajmom, koji je svoju priredbu najavio za period od 10. do 12. veljače 2020, no poslije je odlučeno da termin u Parizu bude od 13. do 15. siječnja, a onda je konačno ipak potvrđen termin od 10. do 12. veljače 2002. Priči se priključuje i sajam kapljice mediteranskih zemalja Vinisud, koji je, inače, svoj život počeo u Montpellieru… Velike nade gaje se vezano uz februarsku parišku kombinaciju Metropole, Vinexpoa, Vinisuda i početka godine kao vremena održavanja, naime uz karizmu koju nose glavni grad Francuske kamo je, k tome, vrlo praktično doći, ključno za uspjeh te sajamske manifestacije trebalo bi biti upravo ovo datumsko značajno pomicanje unaprijed, tako da bi se trgovci i ugostitelji mogli na vrijeme komotno opskrbiti vinom i prikladno ustrojiti punudu za novu turističku sezonu

Masterclass s hrvatskim vinom u Gradu vina u Bordeauxu

Inače, iz Hrvatske su ove godine na Vinexpou u Bordeauxu sudjelovale četiri vinska kuće  Zlatan Otok (Plenković), Dingač Skaramuča, Krauthaker i Feravino. Nastup je bio u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Pomoć našima u nastupu na sajmu, ali i općenito u Bordeauxu pružila je bordoška trgovkinja vinom (Les Robes de l’Est) Barbara Bačić, čiji otac Toni  je inače Dalmatinac. Masterclass na temu hrvatskog vina održan je u Gradu vina (La Cité du Vin), u uzorcima vrlo bogatoj međunarodnoj vinoteci kojega se nalazi kapljica i 26 vinarija iz Lijepe naše. Na francusko tržište – razumljivo! – teško se probiti s vinom, a od naših vinara solidan uspjeh je zasad polučio Vlado Krauthaker, koji kaže kako mu se uz slatka vina posljednjih deset godina povećao izvoz i suhih vina u Francusku te kako mu je prisutnost na francuskom tržištu vrlo značajna, ne toliko iz financijskih razloga koliko zbog prestiža u vidu same prisutnosti na tom tržištu, naime što se tiče Grada vina u Bordeauxu, tamo je najveća koncentracija etiketa koje nešto znače u vinskom svijetu. ♣

Zlatan plavac, Zlatan crljenak…

Ljeto u Skradinu

FESTIVAL FINIH VINA 2019 – Ulazak u punu turističku sezonu 2019: Festival finih vina, Skradin, u kasno (krasno!) popodne i uvečer. Marina, dio šetnice uz brojne parkirane jahte i uz bar&bistro Arka Pasquale Ante Pižića, jednog od organizatora priredbe: enogastronomija tipa jesti i piti na cesti ali profinjeno, u režiji vrhunskih chefova i majstora vinogradara/vinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, primjerice Alena Bibića (također jednog od organizatora), novaljskog Boškinca (Boris Šuljić; najboljeg i u Dobroj hrani!), Josipa Brkića Mjesečara, Cilića Onyxa, Dubokovića Medvida, pa orange Kabaja, Matoševića Grimalde, maceriranog Roxanicha, Šcureka Stare brajde, te chefova Rudija Štefana, Ivana Pažanina, Marina Rendića… Najavljeni su bili i Bruno Trapan i Marjan Simčič, ali nisam ih u Skradinu vidio. Ne samo ja nego i drugi!

Događanje kao savršen sadržaj za turističku sezonu. Vrhunski proizvodi s jedne strane dužeg reda spojenih stolova, te, malo dalje, nanizanih kuhala, hladionika, stalaka za rezanje pršuta…, a s druge strane izlagačkoga i ponudbenog dijela potencijalno izvanredno tržište na kopnu (šetajući turisti, inače u Skradin stigli autima) i u moru (imućni jahtaši). Manifestacija s još puno prostora za dogradnju do punog hita turističke sezone u Skradinu!

Šteta bi bilo ne dograđivali je u poslovnom smislu. Organizatori Pižić, Bibić i Petrović kad govore o festivalu stalno naglašavaju kako je to prijateljsko druženje, ono doista jeste skup prijatelja vrhunskih vinara i vrsnih kuhara s jedne te dijela posjetitelja s druge strane, međutim zašto stvar ne dignuti i na komercijalnu-poslovnu razinu, to ne bi trebalo nimalo omesti druženje prijatelja a može pomoći  promidžbi i plasmanu vina i specijaliteta odavde, te Skradinu kao budućem razvikanime relevantnom ekskluzivnom eno-gastro okupljalištu. Sudeći po jahtama u skradinskoj marini, odlični potrošači već su tu! Od ostvarenog prihoda festival bi se kao eno-gastro-turistička manifestacija mogao unaprjeđivati.

Na dugačkoj šetnici uz bistro Arka desetak ponuđača vina bilo je prilično zbijeno, skučeno, naime stolovi su bili tik jedan do drugoga, a da su bili malo razdvojeni to ne bi naštetilo uobičajenom režimu prohodnosti na šetnici, spriječilo bi gužve kod svakog stola i dalo više zraka priredbi.  Vino se za degustaciju nije naplaćivalo, ali hrana, na štandovima u nastavku šetnice jeste. Unatoč kulinarskim zvijezdama u glavnoj ulozi možda čak i skuplje nego što bi trebalo. Organizator bi mogao uvesti bonove za konzumaciju, u različitim vrijednostima, od 10 do 20 odnosno 30 i 50 kuna, pa od posjetitelja – tko što i koliko voli, nek’izvoli. Privatnim i poslovnim prijateljima koje se želi počastiti moglo bi se podijeliti nešto od tih bonova a preostale bonove prodavati, dakako u tome slučaju nužno bi bilo naznačiti na ulazu u prostor ili na svakome štandu koje vino se na čašu odnosno koja hrana (poslužena i u manjoj porciji) mogu dobiti za koje vrijednosti bonova. Čak bi se na licu mjesta mogle i prodavati butelje za ponijeti kući. Tako bi se, prepostavljam, kao izlagače-ponuđače uvijek moglo imati i veći broj ponajboljih imena iz vinskog i kuharskog svijeta iz Lijepe naše i iz inozemstva, te na elitno događanje zacijelo uz publiku duboka džepa privući i znatiželjnu publiku nešto plićeg džepa, željnu da, kad joj se tu za to pruža jedinstvena prilika, kuša što više različitih stvari od ponude. Što promet zbog zadovoljstva posjetitelja kojima je pružena prilika da sebi i više toga priušte bude bolji, to će svakako i ponuđači biti zadovoljniji, a bitno je i to da će se o manifestaciji još jače naširoko pričati.. Vrijednost ove priredbe je i u tome što se nude visokokvalitetnu proizvodi, i na tome svakako treba i istrajati…

Kušanje vina i jesti na cesti na šetnici u marini u Skradinu

Bistro Arka, i Ante Pižić, vladar Arke….

Kušanje vina na šetnici marine

Veseli vinari Alen Bibić i Boris Šuljić Boškinac, Gastronomad Rene Bakalović, te Manuela Maras

Vinski kapetan Mladen Rožanić Roxanich koji se okrenuo i vugavi na Visu i Dingaču na Pelješcu te koji je, odnedavna, i istarski hotelijer

Vinar Ivo Duboković pojavio se sa svojima hvarskima Medvidom, Medvjedicom te drnekušom kao ružičastim i crvenim vinom. Te su drnekuše od grožđa sa vjerojatno najvišeg vinograda u Hrvatskoj, koji se nalazi na nadmorskoj visini od čak 530 metara. Iz Slovenije došao je Jean Michel Morell Kabaj iz Goriških brda, predstavio se s lijepima Rebulom 2015, Tokajem 2013 i Bijelim pinotom 2014. Iz Srbije je stigao vinogradar/vinar Zoran Cilić s vinima od sorte morava (2018) te s Onyxom bijelim (sauvignon) i Onyxom crvenim (cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, petit verdot), oba iz 2016

U društvu sa znanim splitskim sommelijerom Rokom Bekavcem, Istranin Ivica Matošević koji uspjehe žanje uvelike sa svojima bijelom i crnom Grimaldom. Chef Rudi Štefan donio je sa sobom duh Michelina

Stigli su i najznačajniji hrvatski vinski trgovci, među njima Gordan i Jasna Mohor iz zagrebačke tvrtke MIVA, uz njih je na slici koparaski novinar Sašo Dravinec

S druge strane skradinske marine, također uz usidrene luksuzne jahte: umjesto stolova s vinarima i kuharima kao izlagačima – konoba Mate & Vino, koju vodi Marija Pucić, uz pomoć zeta Zlatka Vargeka. Interijer – kako je nekad bilo u priobalnim dalmatinskim mjestima po starim vinskim konobama-smočnicama što su eto u moderno vrijeme procvata turizma pretvorene u svojevrsne ugostiteljske objekte. U ovoj konobi nude se domaći pršut, sir, vino, travarica i razne rakije i likeri npr. od ruže, oraha, višnje, rogača, limuna, dunje, sve je to osim sira  iz obiteljske proizvodnje.

U skradinskoj marini, nasuprot bistrou Arka: konoba Mate & Vino, s domaćim ugođajem. Vodi je Marija Pucić, a glavna operativna uzdanica je njen zet Zlatko Vargek

Obitelj Pucić nudi i noćenje u svome minutu hoda udaljenom moderno uređenom trokrevetnom apartmanu… Gosti očito zadovoljni: unutrašnjost konobe ukrašena je brojnim majicama i kapama koje su tu kao podsjednik na njihov posjet ostavili domaći i strani turisti.  ♣

Piti i jesti na cesti

Znani slovenski i hrvatski chefovi predstavljeni i kao kauboji! U središtu fotografije su chef Janez Bratovž (u bijelome, sjedi) i Mate Janković (stoji do Bratovža, s kokicom u ruci)

        KUHNJA NA ULICI! – To je moderno, ali to što je odlično prihvaćeno i logično je: u vruće ljetno kasno popodne izlazi se iz svoja četiri zagrijana zida van na ulicu na ugodan vjetrić, u društvo i u carstvo fine papice i kapljice. Već sedam godina u Brežicama u prikladno izabranoj ulici u središtu gradića u drugoj polovici lipnja odvija se manifestacija Kuhna na ulici koju je osmislila Katarina Hauer na način da u ugodno primjereno uređenom ambijentu svojim sugrađanima i njihovim gostima priredi ugodno druženje uz gurmanske užitke s potpisom poznatih chefova kuhinje iz Slovenije (bili su npr. Janez Bratovž, Igor Jagodič…) ali i susjednih zemalja (iz Hrvatske su kuhali – chili con carne – Mate Janković i Marin Rendić), te uz ponajbolje proizvođače vina, ali i uz proizvođače kraft piva. Ovo je dobra prigoda da i šira masa po prihvatljivim cijenama za porciju odnosno čašu – plaća se bonovima u različitim apoenima koji se kupe na ulazu u prostor priredbe – kuša specijalitete i vina što se inače nude po elitnim ugostiteljskim objektima kamo za ulazak lisnica treba biti dobro popunjena. Svake godine manifestacija je pod nekim tematskim mottom, sad je bila s nazivom Spaghetti Western pa je vesternu donekle bilo prilagođeno ukrašavanje ambijenta i dio ponude hrane. Na svakom štandu kuhara pričvršćena je bila, u stilu Divljeg zapada i špageti vesterna, potjernica Wanted dead or alive koja se odnosila na chefa s tog štanda. Nagrade napisane na potjernicama kretale su se uglavnom oko 4000 do 8000 dolara, tek nekoliko ih je bilo sa svotom od 20.000 dolara. Na nagradu od 20.000 dolara potjernica je bila raspisana za Matom Jankovićem! Znači da je u Sloveniji – visokoj cijeni!

Kad se buše do večernjih sati napune delicijama, na rasporedu je glazba, ove godine nastupili su Giboni i grupa Elemental. Prva večer Kuhnje na ulici privukla je, kažu mi, ukupno oko 5000 posjetitelja!

Chefovi Mate Janković i Marin Rendić u društvu mladog slovenskog vinara Petra Freliha iz Šentruperta u Dolenjskoj, U boci i u čašama je Frelihov jako dobar pjenušac od zelenog silvanca, koji je dozrijevao devet godina na kvascu prije degoržiranja. Frelih se sprema doći kao izlagač na festival Zagreb vino.com u studenome

Vrijednost piredbe je to što se održava u zgodno uređenom ambijentu i što se nude ne tek obični ćevap i kobasica nego vrlo kvalitetna jela i ne obično pivo i vino nego vrlo kvalitetni uradci. Bojan Berković iz Bizeljskoga donio je svoje interesantne Oljevinu bijelu te Oljevinu crrnu, a Miha Kelhar, također iz Bizeljskoga, između ostaloga i narančati (macerirani) Cuvee Extreme!

Prof. Dropuljić te predstavnici Pivovare Ressel: i ove godine Ressel će nastupiti na Zagreb Vino.comu

Prof. Ivan Dropuljić, utemeljitelj i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike odmah na ulazu u prostor Kuhinje na ulici naišao je na izlagače na svom festivalu. Riječ je o  pivovari Ressel iz Kostanjevice na Krki, a koju vodi obitelj Goričar, znana I po uzgoju pastrve, šarana, kečige i soma u svojim ribnjacima. Pivovara Ressler 13. srpnja u Kostanjevici organizira festival kraft piva na kojemu će se predstaviti mnoge vrste toga pića, od klasičnog lagera do onoga naprosto nabijenog hmeljom. Samo Zablar I Jure Zlobko kažu da će nastupiti 15 pivovara, iz Slovenije, Hrvatske i Austrije. Događanje počinje spomenutog dana u 10 sati veslanjem Krkom u bačvi zapremnine 250 litara te, potom, utrkom kajaka i kanua po Krki, a službeni početak pivskog dijela je  u 14 sati. Večer je, s nekoliko glazbenih sastava, u znaku rock’n’rolla…♣

Vrh iz svijeta vina na hrvatskom Jadranu

Alhambra, uvala Čikat, Mali Lošinj

        CHÂTEAU LAFITE ROTHSCHILD u MALOM LOŠINJU! – Vrhuška svijeta vina ponovno je stigla na hrvatski Jadran, u Mali Lošinj, Nakon legendarne toskanske Sassicaije i glasovitog Château Mouton Rothschilda, uvala Čikat u lipnju je ugostila famozni vinski posjed Château Lafite Rothschild iz bordoške apelacije Pauillac. Posjed je u vlasništvu baruna Erica de Rothschilda, inače bankara i filantropa. Dolazak Châteaua Lafite Rothschilda uz vinsku komponentu imao je eto i stanovitu bankarsku notu,  makar Eric de Rothschild nije I osobno došao. Stigli su enolog i savjetnik u toj kući te ambasador vina Lafite Charles Chevallier, inače do pred kratko tehnički direktor u proizvodnji, te Frédéric Mairesse, direktor šampanjskog posjeda Rothschildovih.

Chateau Lafite Rothschild

Château Lafite Rotshschild – podrum (François Poincet)

U podrumu Châteaua Lafite Rothschild čuvaju se i butelje iz berbi 1905. i 914! (François Poincet)

Barun Eric de Rothschild i prvo (premier) vino kuće Lafite Rothschild

Domaćin ovome po kakvoći proizvoda jednom od najcjenjenijih svjetskih vinskih posjeda bio je Lošinj Hotels & Villas, koji unatrag već nekoliko godina, zahvaljujući zalaganjju korporativnog chefa sommeliera lošinjske kompanije Kristijana Merkaša, u svom butiknom hotelu Alhambra predstavlja javnosti ponajbolja hrvatska i svjetska vina i prikladne kombinacije tih vina sa specijalitetima talentiranog hotelskog chefa kuhinje. Prilikom prezentacije vina poseban naglasak stavlja se na etikete koje nisu prisutne na širokom tržištu. Običaj je da se prvog dana, dakle u veliki petak  (ne na Veliki petak!) održi masterclass na temu vina gostujućeg imanja, u nastavku je ekskluzivna gala-večera s pet sljedova u hotelskom à la carte restoranu Alfred Keller, pratnja je kapljica gosta. Program se nastavlja i u subotu, ovog puta u restoranu Matsunoki s japanskim štihom u sklopu hotelu Bellevue ***** bio je je ručak s prezentacijom – šampanjaca Baron de Rothschild, navečer je u Alhambri bila tzv. komercijalna večera s kapljicom Rothschildovih!

Kristijan Merkaš, Charles Chevallier, vlasnik tvrtke Pago Žara Malić i Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com. Moguće je da se na ovogodišnjem 14. izdanju tog festivala održi radionica s vinima Château Lafitea

Šampanjski posjed Rothschildovih predstavio je direktor šampanjerije Frédéric Mairesse

Avize u Champagnei: tu su vinogradi baruna de Rothschilda

Eric de Rothschild rođen je u bankarskoj obitelji 3. listopada 1940., Otac mu je bio Alain de Rothshild. Barun Eric u braku je sa slikaricom Marijom-Beatrice Caracciolo de Forino, ima tri sina i jednu kćer. Upravljanje Châteauom Lafite Rothshchild preuzeo je od svojega ujaka 1973. godine. Inače, barun Eric čelna je osoba UK Private Banking & Trusta, a i u Nadzornom je odboru tvrtke Paris Orléans koja upravlja imovinom od 28,3 milijarde eura. Počasni je predsjednik Grand Synagogue de Paris. Od 2001. do 2012. bio je direktor pariškog muzeja Memorial de la Shoah koji je obrađivao temu holokausta i posebno se zalagao da se u školama uči o holokaustu kako bi se iskorjenjivali antisemitizam i svi oblici rasizma.

Maslac u bojama – sa ciklom, tartufom, začinskim travama, sa solju, zatim sushi kvarnerski škamp, sashimi kaljska tuna, te izvanredni Miso patlidžan (s jadranskim kozicama, paškim sirom i lošinjskom rajčicom

Majstori u bijelome restorana Matsunoki, zdesna: Saša Pribičević, Ivan Županac, Goran Kunce, Bojana Petrović, Ivan Bradač, Dimitri Chapelle, Nikola Vid

Nakon odlaska Melkiora Bašića,, novi chef u boutique hotelu Alhambra – Francuz Thomas Braserlet

Na Masterclassu, koji je vodio Charles Chevallier, na kušanje su podastrta najprije slatka bijela vina 1er Grand cru classe de Sauternes Château Rieussec 2008 (semillon, sauvignon, muscadelle) te Château Rieussec 1997 (izvanredan!!!), potom se pošlo do Argentine (Mendoza) na imanje CaRo (Catena + Rothschild) i na crnjak Caro 2016 (cabernet sauvignon 67 %  & malbec), slijedili su, uzlazno, Pauillac Chateau Duhart Milon 2008 (cabernet sauvignon 73% & merlot), Pauillac Carruades de Lafite 2010 (cabernet sauvignon 55 % 6 merlot, cabernet franc, petit verdot; drugo vino/second vin kuće), veliko finale obilježio je Pauillac 1er grand cru classe Chateau Lafite Rothschild 2001 (cabernet sauvignon 86,5 % & merlot). Na večeri u režiji novog chefa Alhambre Francuza Thomasa Braserleta (Melkior Bašić otišao je!) a na kojoj su kao slijedovi dominirala jela tuna iz Kali s graškom i lisičarkama, te goveđi tournedos + fois gras + champignons, blistali su Château l’Evangile 2008 iz Pomerola (85 % merlot) i, još i više, Pauillac Château Lafite Rothschild 1995!

Doživljaj s izrazito dodanom vrijednosti bio je, sljedećeg dana, ručak uz restoranu Matsunoki, uz japanska jela (namirnice naše! – kvarnerski škampi, jadranske kozice, tuna iz Kali, paški sir… ) popraćena izvanrednim šampanjcima Baron de Rothschild brut, pa extra brut, Blanc de Blanc brut i Millesime 2008 brut. Šampanjsku kuću Barona Rothschilda predstavio je Frédéric Mairesse kazavši da Rothschildi u Champagnei imaju 85 hektara vinograda ted a je 83 posto površina pod trsjem unutar apelacija 1er cru i grand cru! ♣

Austrian Wine Summit 2019 = visoko učilište za vinski marketing

GRÜNER VELTLINER i BLAUFRÄNKISCH VISOKO LETE! – Austrian Wine Summit 2019, u režiji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board ili AWMB). Doista visoko učilište za vinski marketing, dakako marketing vezan uz vino vlastite zemlje a to je ujedno i marketing za vlastitu zemlju! Austrian Wine Summit treba doživjeti!

Cijelo događanje maestralno su pripremili i organizirali djelatnici AWMB-a na čelu s direktorom Willyjem Klingerom, moglo bi se reći rektorom Visokog učilišta. AWMB je u stanju realizirati ovakve susrete i odličnu promiždbu austrijskih vina i, dakako, s obzirom na lijepi budžet koji mu je na raspolaganju – devet milijuna eura godišnje, od toga milijun eura stiže iz fondova Europske Unije…

AWMB je pozvao na vinsku turneju Austrijom oko 200 novinara iz cijeloga svijeta. Da bi se svijetu što bolje prezentirala vinska Austrije i Austrija kao zemlja vrlo dobrga vina AWMB se potrudio i u tome da sa svojom kapljicom na raznim predstavljanjima i degustacijama sudjeluje 425 domaćih proizvođača iz svih vinorodnih područja države, koji su na kušanje podastrli oko 860 raznih vina.

Austrian Wine Marketing Board: Willy Klinger i njegov tim

Ove godine naglasak je bio stavljen na vinograde i vinare uz samu državnu grancu Austrije sa nekoliko zemalja – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. Na susretima austrijskih vinara i vinara iz spomenutih Austriji susjednih zemalja mogla su se kušati ne samo austrijska vina nego i vina austrijskih vinara proizvedena na njihovim imanjima s druge strane državne granice, kao i vina čeških, slovačkih, mađarskih i slovenskih pograničnih proizvođača.

Od vinara koji nisu iz Austrije predstavilo se njih 20, sa 31 svojim vinom. Moglo se, od historičara, i čuti što-šta zanimljivog iz povijesti vezane vrlo tijesno upravo uz vinogradarska područja s obiju strana sadašnje državne granice što je nekad baš na tim mjestima kojima ide sada i nije bilo. Vino se eto pokazalo kao vrlo učinkovit medij za povezivanje među narodima s obiju strana državne granice.

Susret austrjskih i slovenskih vinogradara/vinara uz Grenztisch ili Pogranični stol u mjestu Leutschach na austrjsko-slovenskoj granici. Od slovenskih vinara nazočan je, i s vinom i osobno, bio Alojzije Gaube

Snimka s terase proizvođača Tementa – glasoviti južnoštajerski vinogradski položaj Zieregg koji se prostire i s druge strane državne granice, u Sloveniji, tamo mu je naziv Ciringa fosilni breg

Jedna od degustacija različitih austrijskih vina bila je u palači Niederoesterreich u Beču

Palais Hofburg. Središte Beča je, inače, puno kočija s konjskom zapregom u kojima uživaju brojni turisti

Sljedeći Austrian Wine Summit bit će za dvije godine, naime to je bienalna manifestacija, kao što je i vrlo značajan međunarodnih sajam vina i jakih pića VieVinum u organizaciju kojega je AWMB također uključen, a koji se održava u impozantnoj bečkoj palači Hofburg, novo izdanje VieVinuma najavljeno je za 6. do 8. lipnja 2020. godine. (O Austrijskom vinskom summit i o vinskoj Austriji  uskoro detaljno na www.suhiucasi.wordpress.com ) ♣

Uz Dan zaštite okoliša: Slapnica 2019

Slapnica

ŽUMBERAČKI POTOK KAO EKO-SIMBOL – Početak lipnja u znaku je međunarodnog Dana zaštite prirodnog okoliša. Po dugačkoj tradiciji, početak i ovoga lipnja bio je u zagrebačkoj okolici – uz žumberački potok Slapnica – u znaku ugodnog jednodnevnog eno-gastro rekreacijskog druženja pod kapom ekologije.

Prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor međunarodnog festivala plemenite kapjice i delicija Zagreb Vino.com te predsjednik ekološke udruge Slapnica, sa obitelji je na svom posjedu kod izvora potoka Slapnica na Žumberku priredio novi susret s dobrim vibracijama kojime je još jednom želio istaknuti nužnost čuvanja prirodnog okoliša, korisnost boravka u prirodi te važnost zbližavanja ljudi. Okupili su se brojni već dugogodišnji prijatelji i pridošlice koji će dugogodišnjim slapničarima tek postati prijateljima.

Novinar Ivo Kozarčanin ponudio je zeca dugo kuhanog u glinenom ćupu!

Primorac Časlav Matijević, spreman za kuhanje. hrabre ga gosti iz Slovenije Dare Špenko, znani proizvođač ukrasnih drvenih kutija za vino, te iskusni turistički novinar Drago Bulc

Drago Bulc te prof. Marin Berovič s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju, enolog Franjo Francem, domaćin Ivan Dropuljić, Boris Drenški Bodren, ugledni vinar iz Hrvatskog zagorja…

Dropuljićevi skupovi na Slapnici na koje dolaze pripadnici različitih profesija i društvenih staleža (poslovnjaci, likovni i glazbeni umjetnici, sportaši, ugostitelji, kuhari, enolozi, sommelieri, diplomati, građevinari, trgovci, novinari…) funkcioniraju na način da domaćin ponudi prostor i osigura lijepu količinu hrane od namirnica sa znanim geografskim porijeklom (lokalni OPG-ovi) a da sudionici dođu puni dobre volje i svatko s, po mogućnosti, ponekom delicijom kreiranom u vlastitoj kuhinji, odnosno s materijalom s kojim će tu, na licu mjesta, prigotoviti neko jelo. Tako dio obale Slapnice postaje značajan kulinarski atelje na otvorenome. Vinari se dakako pobrinu da razna brojna lijepa vina..

Zvonko Bilić s HRT-a pripremio je odličan grah, u kojemu eto uživa i Juraj Mihaljević, vlasnik Iločkih podruma

Piknik ambijentalno osviještenih počne uvijek u podne strukovnim skupom na ekološku temu. Ove godine taj eko-skup međutim zbog bolesti i nedolaska nekoliko pojedinaca na koje se računalo nije održan na klasičan način i uvodno, ali to ne znači da susret na Slapnici 1. lipnja nije prošao u snažnome eko-tonu: poruke vezane uz njegovanje okoliša poslali su svojom nazočnošću i kroz razgovore sa sudionicima susreta na Slapnici npr. Amalka Vukelić, dipl. ing. agr, stručna suradnica i svjetnica pri Centru dr. Rudolf Steiner iz međimurskog Donjeg Kraljevca, te Romeo Ibrišević i njegovi dečki aktivisti udruge-akcije Zelene stope koja brine o uklanjaju olupina i otpada sa zelenih područja, posebice iz nacionalnih parkova prirode….

Amalka Vukelić, dipl. ing. agr, stručna suradnica i svjetnica pri Centru dr. Rudolf Steiner iz međimurskog Donjeg Kraljevca

Romeo Ibrišević iz udruge Zelene stope

Zelene stope – Pozdrav iz Hrvatske: Romeo Ibrišević svima je podijelio raglednicu upozorenja Zelenih stopa:

Ponašamo se kao da smo turisti na svemirskom brodu zvanom Zemlja ali, nismo! Mi smo posada! Ja sam zemlja, ti si zemlja…. A Zemlja umire. Ti I ja smo ubojice. I sada više nije važno što ćemo djeci ostaviti uništenu Zemlju, nego to što djeca neće moći učiniti ništa za svoj opstanak.

Tako, kad čovječanstvo nestane, Zemlja će se postupno početi vraćati u stanje u kojemu je bila prije desetak milijuna godina: u ravnotežu. Ljudska vrsta će možda moći ponovno krenuti, iz početka. Od amebe.

Kad posljednje stablo odumre, kad i posljednja rijeka bude zatrovan, i kad netko ulovi posljednju ribu… – hoćemo li shvatiti da se ne može jesti novac?! Priroda je ne mjesto u koje mi tek posjećujemo, ona je NAŠ DOM!

U sklopu akcije Očistimo Hrvatsku od auto-olupina tijekom 15 godina uklonili smo iz parkova prirode, šuma i potoka, s livada i obronaka, gorja i ravnica, podmorja oko 16.000 olupina. Hvala svima koji su nam pomogli, a to su u prvom redu Renault, CIOS, grupa LUSH, Jadrolinija, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatske pošta, JYSK, umjetnici, brojni volonteri.

No, još smo daleko od zadanog cilja da u Lijepoj našoj više nigdje ne bude auto-olupine. I zato naša akcija ne prestaje. Pridružite nam se, i javite lokacije olupina. Besplatan telefon za odvoz auto-olupine je 08000204 a e-mail je: info@zelene-stope.hr

Pozdrav iz Hrvatske!

Događanje na Slapnici već je dobilo međunarodni karakter, naime svake godine uz stanovnike iz raznih krajeva Lijepe nađe naiđu i stanovnici i drugih, uglavnom Hrvatskoj susjednih zemalja, kao Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Mađarske, Austrije, Slovačke, Rusije….(snimke: Marko Čolić) ♣

_____________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, fullbodied, harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  L – XL) SAUVIGNON KLEMENKA 2018 – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klemenka • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Plešivica, • suho/dry • 12,5 vol% ■ VINO je/WINE is: aromatično ali s mjerom, svježe, puno, skladno/fresh, harmonious  ■ SERVIS: ⇗ • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) COLETTI PINOT SIVI 2016 sur lie – KOLARIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina/slope  • sorta/variety: pinot sivi/gris  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries  • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • na kvascu/on the lees ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: nefiltrirano/not filtered • vrhunsko • suho/dry • 13,0 vol% ■ VINO je/ WINE is: zrelo, kompleksno, ozbiljnije, puno/mature, complex, serious…. ■ SERVIS: ⇗  •  12-13  ̊C • čaša/glass: velika/big  –  tip/type: bourgogne….

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) MALVAZIJA Akacija Festigia Riserva 2013 – AGROLAGUNA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska (zapadna) Istra; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vižinada • kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries  • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu/fermentation in wood container • dozrijevanje/maturation: bačvice/small cascs – 500 lit – bagrem/acacia • mjeseci/months: 8 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp. • suho/dry • 13,5 vol%, ■ VINO je/WINE is: zrelo, kompleksno, ozbiljno/mature, complex, serious ■ SERVIS: ⇗  •  14 ̊C • čaša/glass: velika/big  –  tip/type: bordeaux…

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) CABERNET SAUVIGNON FESTIGIA 2016 – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra/Zapadna Istra; ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo/soil: crvenica • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ VINO je/WINE is: kompleksno, elegantno/complex, elegant ■ SERVIS: ⇗  •  18  ̊C • čaša/glass: velika/big  –  tip/type: bordeaux

AUSTRIJA    ÖSTERREICH

Eisenberg

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp:  ) BLAUFRÄNKISCH PERWOLFF 2012 SÜDBURGENLAND EISENBERG  – KRUTZLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sudburgenland Eisenberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • tlo/soil: s puno željeza/with much iron • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sudburgenland Eisenberg • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,1 g/l, AC 5,8 g/l ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno, složeno, mesnato, mineralno, slano/serious one, fleshy, complex, mineral ■ SERVIS: ⇗  •  16-18  ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp:  ) BLAUFRÄNKISCH ALTE REBEN 2015 Eisenberg DAC Reserve – WACHTER WIESLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • tlo/soil: s puno željeza/with much iron • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • loze stare/vines old: 70 godina/years ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Eisenberg DAC Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1 g/l, AC 6,1 g/l ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, mineralno/serious one,mineral ■ SERVIS: ⇗  • 16-18  ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)   (mpc/pp:) BLAUFRÄNKISCH Ried REIHBURG 2015 Eisenberg DAC Reserve – SHIEFER & DOMAINES KILGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: Reihburg • kosina/slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Eisenberg DAC Reserve, • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1 g/l, AC 5,8 g/l ■ VINO je/WINE is: mesnato, s puno začina/ fleshy, spicy  ■ SERVIS: ⇗  • 16-18   ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) BLAUFRÄNKISCH DIABAS 2015 Eisenberg DAC Reserve – JALITS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Eisenberg DAC Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1 g/l, AC 5,8 g/l ■ VINO je/WINE is:  ozbiljno/serious one ■ SERVIS: ⇗  •  16-18   ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/pp:  ) BLAUFRÄNKISCH SAYBRITZ 2009 Südburgenland Eisenberg – KOPFENSTEINER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südburgenland • suho/dry • 13,4 vol%, RS 1 g/l, AC  5,5  g/l ■ VINO je/WINE is: zrelo, višeslojno, puno, mekano/mature, multilayered, dense  ■ SERVIS:   ⇑  ⇗  •  18  ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:)  BLAUFRÄNKISCH Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – SCHÜTZENHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Eisenberg DAC Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1 g/l, AC  5,7 g/l ■ VINO je/WINE is: voćno-začinsko, mineralno/fruity, spicy, mineral  ■ SERVIS: ⇗  •  16-18  ̊C • čaša/glass: velika/big  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) BLAUFRÄNKISCH Ried ZUDELGRABEN 2015 Eisenberg DAC Reserve – POLLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenbaeg ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zudelgraben • kosina/slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Eisenberg DAC Reserve • suho/dry • 13,5 vol ■ VINO je/WINE is: mesnato, voćno-začinsko, mineralno/fleshy, fruity-spicy, mineral  ■ SERVIS: ⇗  • 16-18   ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux,

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) AVRVS 2011 – BODEGA ALLENDE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja; ■ VINOGRAD/VINEYARD, • sorta/variety: tempranillo 85 %, garnacha 15 %,  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries  • dozrijevanje/maturation:drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Rioja, • suho/dry • 14,0 vol% ■ VINO je/WINE is: složeno, punog tijela, elegantno/complex, fullbodied, elegant ■ SERVIS: ⇗  • 18 C • čaša/glass: velika/big  –  tip/type:

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL – XXXL) CERRO LAS CUEVAS SELECCION 2017 – BODEGA GOMEZ GRUZAGO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja., Haro ■ VINOGRAD/VINEYARD,  sorta/variety: tempranillo & graciano ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries  • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Rioja, Seleccion, • suho/dry • 14,5 vol%, ■ VINO je/WINE is: lijepo, puno, složeno, zaobljeno, u ustima traje/nice, complex, with quite a long finish  ■ SERVIS: ⇗  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big  –  tip/type: bordeaux                                      SuČ 06.2019

 

 

 

___

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: