SVIJET u ČAŠI – 03.2019 – WORLD IN a GLASS

 

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NOVI ZAKON O VINU RH ⦁ NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA 2019-2023 ⦁ VINA OD DAVNINA ⦁ RADOVAN CAPELETTO ⦁ HRVATSKI VINSKI PARADOKS ⦁ GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO BORDEAUXA ⦁ USKRS: ŠAMPUS UZ ŠUNKICU ⦁ NAJBOLJI SVJETSKI SOMMELIER ⦁ PINK DAY 2019 ⦁ VINISTRA OD 10. DO 12. SVIBNJA ⦁

_________________________________________

Novi  Zakon o vinu RH

NAPOKON KA BOLJITKU?... – Nakon dugih porođajnih muka konačno je rođen novi Zakon o vinu RH. Sabor ga je izglasao potkraj upravo protekloga ožujka.

– Novim zakonom o vinu donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina. Cilj nam je bio pojednostavniti zakonodavstvo te olakšati vinarima pristup tržištu. Novi zakon o vinu predviđa decentralizaciju ocjenjivanja vina, veću kontrolu na terenu te donosi administrativno rasterećenje od 33 posto u odnosu na postojeće propise – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, te dodao: 

– Donijeli smo i novi Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019.-2023. s godišnjom novčanom potporom za investicije u vinarije i promidžbu vina, kao i u rekonstrukciju vinograda, a našim vinarima osigurali smo, kroz Program ruralnog razvoja, i bespovratnu financijsku pomoć za podizanje novih nasada vinograda.

Tomislav Tolušić

U službenom izvještaju za javnost izneseno je kako se novim Zakonom o vinu uređuju nadležna tijela za provedbu ovog zakona, zemljopisna područja uzgoja vinove loze, sorte vinove loze, enološki postupci i prakse, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka za vina, proizvodnja voćnih vina te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa. U sustav vinarstva i vinogradarstva unose se novi elementi: Ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te se time 12 milijuna kuna vraća sektoru vinarstva za marketinške aktivnosti. Ukidaju se evidencijske markice, dosad obvezne prije stavljanja vina u promet, te se uspostavlja marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra te Kvarner; Dalmacija; Središnja bregovita Hrvatska.

Predviđeno je priznavanje četiriju regionalnih organizacija vinara povezanih s novim netom spomenutim vinogradarskim regijama s ciljem davanja prava proizvođačima da upravljaju marketinškim aktivnostima vezano za hrvatska vina i njihovo označavanje

Decentralizacija postupka organoleptičkog ocjenjivanja vina znači da će se ono ubuduće odvijati po vinogradarskim regijama. Za ta ocjenjivanja na razini regija regionalne organizacije predlagat će ocjenjivače s vlastitog područja, pa tako npr. vino s Pelješca neće ocjenjivati licencirani senzoričari iz Kutjeva.

Pojačana kontrola proizvodnje i prometa grožđa i vina: radi zaštite proizvođača i potrošača utvrđuju se jasne nadležnosti u kontroli, s pravima i obvezama korisnika, što uz planirano jačanje ljudskih resursa u području kontrole osigurava nužan preduvjet za bolji nadzor proizvodnje i prometa grožđa i vina s ciljem suzbijanja sivog tržišta.
Novi zakon o vinu donesen je i u svrhu usklađenja nacionalnih propisa u sektoru vinogradarstva i vinarstva s propisima Europske unije (U Zakon o vinu unesene su Uredbe Europske unije u području proizvodnje, trgovine i zaštite oznaka u sektoru vina). U jedan propis se povezuju područja koja su na nacionalnoj razini trenutno uređena s dva zakona i to Zakonom o vinu i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda…. ♣

Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2013.

ZA PUNU AFIRMACIJU HRVATSKE KAO VINSKE ZEMLJE – Dobre organiziranosti unutar branše i dobro osmišljene promidžbe nikad dovoljno! Hrvatska kao zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu još od šestog stoljeća prije Krista kad je ovamo donesena vinova loza, zasad, mada ima što pokazati u čaši, na žalost ne zauzima neku značajniju poziciju na top-ljestvici vinskih zemalja svijeta. Ne drži zapravo, rekao bih, ni izbliza mjesto koje bi, opravdano, mogla držati. Uvjeren sam u to ali ne kao žrtva sindroma u Lijepoj našoj da su Hrvati uvijek i u svemu a pogotovu u nogometu i vinu najbolji od svih, nego stoga što je Hrvatska geopolitički i ekološki-klimatološki odlično smještena te po konfiguraciji terena i tipovima tla idealna za poljoprivredu a unutar toga baš za vinogradarstvo (proizvodnja) i za turizam (plasman na kućnom pragu), ali i stoga što je osobito u posljednjim godinama vidljivo da je ovdje sve više ambicioznih proizvođača koji se trse u kakvoći i oduševljavaju proizvodima…, problem međutim vidim u neodgovarajućoj organiziranosti branše.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Nacionalni program sektoru vina od 2019. do 2023. Među zainteresiranima za potporu u segmentu promidžbe vinske Hrvatske u svijetu bio je i prof. Ivan Dropuljić, smatrajući da je lijepa prigoda za dobru promociju krajem studenoga kad on ima festival Zagreb Vino.com i kad bi se ne samo dvodnevna manifestacija nego cijeli festivalski tjedan mogli dobro iskoristiti za temeljito upoznavanje inozemnih novinara, a preko njih i javnosti u zemljama odakle dolaze, i stranih trgovaca s hrvatskom vinskom stvarnosti. Dropuljić je na razgovor o natječaju došao u ured pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština

U ovo moderno vrijeme kad je globalna ponuda, i to i visokokvalitetne kapljice, ogromna, od iznimnog značenja za uspjeh na tržištu su upravo dobra organiziranost branše i marketing ne samo s reklamnom nego i s poučnom notom prema potrošaču, značajno usmjeren i na isticanje originalnosti i jedinstvenosti proizvoda. Shvaćajući gospodarsku vrijednost vina za zemlju s velikim potencijalnom u poljoprivredi i turizmu a kakva je eto upravo naša, te to da su za probitak u vrh nužni kako stalno brušenje kakvoće tako i obrazovanje potrošača i dobra, ciljana, konstantna i agresivna promidžba, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. Riječ je o tome da, kroz natječaj, kvalitetne projekte što se uklapaju u predviđene programske odrednice može zainteresiranim aplikantima obilato financijski pomoći, zahvaljujući i sredstvima Europske Unije. U programu za pomoć predviđena su četiri segmenta, koja, kad se bolje pogleda, skupa na određeni način čine ključnu cjelinu.

Prvi segment odnosno mjera u Programu učinkovito je informiranje javnosti u zemljama članicama EU, a tu spadaju i obavještavanje o zdravstvenoj korisnosti razumne i odgovorne konzumacije vina, zatim – radi poticanja konzumenata da maksimalno paze na porijeklo proizvoda i da se maksimalno i znalački opredjeljuju za kvalitetu proizvoda – educiranje potrošača o svojstvima vina kao pića općenito te onda i detaljno ovisno o sorti i teritoriju (vinogorje u širem smislu, ali i uže područje) gdje ono nastaje, širenje objašnjenja o zaštićenim oznakama proizvoda… Uglavnom, želja je da se kupcima u potrazi za višom kvalitetom olakša snalaženje u moru etiketa na tržištu. Druga mjera  vezana je uz promidžbu vina posebice na tržištima u zemljama izvan Europske Unije, ona je okrenuta izravno proizvođačima-udrugama vinogradara/vinara kao korisnicima. A treća i četvrta mjera vezane su uz konverziju vinograda te restrukturiranje vinogradarsko-vinarskog posjeda i ulaganja u gradnju i opremanje novih odnosno obnovu i modernizaciju postojećih vinarija.

Budžet s kojim raspolaže Ministarstvo za pomoć ukupno iznosi oko 54,1 milijun €, odnosno nekih 10,8 milijuna eura godišnje. A stvar funkcionira na način da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje natječaje na koje potencijalni korisnici prijavljuju svoje projekte, aplikant čija se prijava prihvati dobije, nakon što se projekt realizira, povrat sredstava u visini od 80 posto u segmentu za informiranje u zemljama članicama EU i za promidžbu u tzv. trećim zemljama (dakle onima izvan EU), a od ukupno priznate vrijednosti investicije 75 posto za restrukturiranje i konverziju vinograda odnosno 50 posto za ulaganje u modernizaciju vinarije.

U sada aktualnom natječaju rok za prijavu i predaju projekta s nužnom dokumentacijom bio je 29. ožujka 2019. Moguće je da bi se još jedan natječaj otvorio u drugoj polovici godine.

Promidžba na izvoru

Svoju priliku u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine među ostalima vidi i prof. Ivan Dropuljić, inače već dugo poslovno nazočan u vinskom segmentu u Hrvatskoj i znan i cijenjen kao organizator, već desetljeće i pola, uspješnog festivala plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Naročito je zainteresiran za sredstva iz mjere promidžbe hrvatskoga vina i vinske Hrvatske na inozemnim tržištima, pogotovu onima u zemljama što nisu članice EU, naime SAD su snažno i vrlo zanimljivo tržište, Švicarska također, pa Japan, Južna Koreja značajno rastu Rusija i Kina. I, eto ga, u razgovoru oko mogućeg apliciranja za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kod pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština.

Ivan Dropuljić

– Osobito mi je stalo do toga da hrvatsko vino ide kakvoćom stalno uzlazno, zatim do toga da potrošači budu prikladno educirani u smislu sposobnosti sve boljeg raspoznavanja kvalitete ali i odgojeni u smislu razumne konzumacije, kao i da prihvate i u sektoru vina ono na što su se naviknuli u raznim drugim područjima života, a to je da iskren i originalan proizvod jednostavno i mora na polici biti po (razumno!) višoj cijeni. Ta viša pak cijena može biti i odgojnog karaktera, u smislu pij radije manje, ali dobro, dakle ima i određenu povezncu s odgovornom konzumacijom i sa zdravljem. Što ćemo biti obrazovaniji glede vina a time i zahtjevniji u smislu konzumacije, veće su šanse za naš uspjeh vani, i to na boljim tržištima. Po posjetu iz inozemstva mojemu festivalu Zagreb Vino.com vidim da za hrvatsko vino vani ima dosta interesa, pa bih volio da moja manifestacija, koja u dva dana predstavlja cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu, bude izravno i neizravno i bolje iskorištena za promidžbu u inozemstvu i naših vina i naše kulinarike pa i drugih hrvatskih posebnosti i vrijednosti. Stoga na način promidžbe gledam nešto drukčije od drugih kolega, a to je da bih rado ne samo na festival nego na cijeli festivalski tjedan doveo ugledne svjetske engastronomske novinare od kojih većina objavljuje napise i o turizmu, te znane vinske trgovce posebice iz zemalja koje smatramo za nas zanimljivim tržištima, pa da ih se svake godine odvede u neki drugi vinorodni predio Lijepe naše tako da i hrvatsko vino i specijalitete i prirodne ljepote i kulturne vrednote dožive na izvoru.

Budući da u projekt promidžbe prema inozemstvu po odredbi pravilnika Ministarstva moraju biti izravno uključeni prvenstveno vinogradari/vinari, prof. Ivan Dropuljić pronašao je zajednički jezik s članovima udruge međimurskih proizvođača vina Hortus Croatiae i na slici je u razgovoru s predsjednikom spomenute udruge Davidom Štamparom i s članom udruge Nenadom Prainerom

Razmišljanje vrijedno pažnje! Zasad se promidžba hrvatskoga vina u inozemstvu manje više odvija kroz organizirane prezentacije (masterclassove sa strukovno potkovanim voditeljima), degustacije, zatim sudjelovanje na sajmovima. Dakako da su takvi nastupi nužni, međutim barem jednom godišnje svakako bi bilo dobro novinarsku i trgovačku vrhušku iz vana dovesti na prezentaciju ovamo, na naš kućni prag. Samim time što dolaze na nekoliko dana k nama koncentrirani su maksimalno, zapravo samo baš na nas, što je i te kako bitno. S druge strane, na licu mjesta, kad mogu vidjeti vinograde, podrume, općenito prirodu, upoznati proizvođače, kušati naše specijalitete, razgledati i kulturno-povijesne spomenike, doživljaj je drukčiji, kompletniji, kvalitetniji, duže traje. Spoznale su to već odavna talijanska vinska branša, koja u Toscani npr. priređuje u veljači za domaće i strane novinare manifestaciju le Anteprime di Toscana (protagonisti su Chianti, Chianti classico, Vino nobile di Montepulciano, Brunello di

S februarske manifestacije Le Anteprime di Toscana, protagonist Chianti Classico

Montalcino, Vernaccia di San Gimignano) a u Pijemontu na proljeće prezentacije barola, barbaresca, nebbiola, barbere, kao i austrijska vinska branša koje svake druge godine za svoje i inozemne novinare, ugostitelje, vinske trgovce organizira susret Austrian Wine Summit, prvi sljedeći susret i druženje bit će sada krajem svibnja u Beču i po vinorodnim pokrajinama… Bitno je međutim biti i strpljiv, jer (očekivani) rezultati ne stižu odmah sutradan….

Logično bi bilo da za davanje potpore ovom konceptu koji pruža izglede i šire promidžbe Lijepe naše vani budu zainteresirani i Ministarstvo turizma te regijske turističke zajednice, tako da se i troškovi dolaska i boravka biranih uzvanika iz inozemstva podmire iz više izvora, što svakako olakšava stvar… ♣

Domaće je domaće

VINA OD DAVNINA – Da, domaće je domaće. Ta jednostavna kratka i u nas toliko raširena rečenica s mnogo je dubljim smislom nego što se to odmah čini. Domaće na prvu loptu aludira na nemanipulirano, nepatvoreno, iskreno, iz mamine kuhinje, pa onda i na nešto s karakterom, i ORIGINALNO. U današnjem moru ponude originalno ili izvorno znači – jače traženo. I tu se eto eno-gastronomiji pomalo pripaja segment ekonomije… Naime: jače traženo = više plaćeno, skuplje prodano, dobra reklama za ponuđača i teritorij odakle je ponuda…

Zdravko Tušek i Nataša Puhelek Puština iz Ministarstva poljoprivrede

Ne znam koliko su razmišljali na ovaj suvremeni način a koliko su bili tek na kolosijeku nostalgije za nečim prošlim, starim i tradicijskime, ali – bez obzira na to što već imamo more vinskih sajmova, festivala, izložbi tako da se neki i datumski preklapaju (to pokazuje i razinu koordinacije među priređivačima) inicijatorima i organizatorima smotre vina od starih i nekad u nas osobito raširenih vinskih kultivara Vina od davnina treba pružiti podršku, naime lani kad je manifestacija debitirala posađeno je, nadam se, zrno iz kojega u kombinaciji poslovne dalekovidnosti i primjerenog angažmana protagonista te svakako i znanosti može s vremenom niknuti nešto prilično značajno. A to je ne papirnata nego istinska i komercijalno opravdana revitalizacija nekih starih kultivara svojedobno karakterističnih za neke uže geografske i eko-sredine no stavljenih u zapećak a da prethodno nisu dovoljno istraženi njihovi potencijali, zatim to je i potencijalno lijepo obogaćenje lokalne eno-gastro ponude nečime – ovo je bitno! – originalnime (traženime!), dakle to je, u nastavku, i moguće dobro gospodarsko iskorištenje takvog eventualnog aduta kao posebnosti teritorija. Nužno je ovdje spomenuti i ovo: puna gospdarska valorizacija može nastupiti – kao što je to kod svakoga proizvoda – samo ako takvih originalnih i teritorijalno prepoznatljivih upečatljivih vina u vrhunskoj izvedbi bude na tržištu ne tek u infinitezimalnoj količini neko u količini nazivanoj kritična masa odnosno tržišno zanimljiv minimum.

Zelinčani Ivana Puhelek i Branimir Žigrović kao promotori sorte i vina kraljevine

Revija Vina od davnina, za koju se upravo najavljuje drugo izdanje u travnju, baš kao svojevrsna zasad još početna pokazna riznica originala iz (naših) površinom manjih eko-sredina morala bi demonstrirati znatno više od želje da nas podsjeti na prošlost, dakle iskazati energično nastojanje da se iz prikazanih uzoraka u domeni enologije stvore nove konkretne, i to visoke i trajne i tržišno zanimljive vrijednosti. U posljednje vrijeme, zahvaljujući uvelike inicijativi ambicioznih vinogradara i vinara, na više se primjera pokazalo da neke autohtone i rekli bismo stare sorte pomodarski olako zapostavljene u najezdi svijetom stranih i chic-kultivara mogu, uz prikladan pristup s više truda i strpljenja osobito u vinogradu, dati u organoleptici kvalitativno iznenađujuće eno-špice.

Smotra Vina od davnina 2019, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i uz angažman Hrvatske savjetodavne poljoprivredne službe predviđa se za 26. i 27. travnja u popularnom zagrebačkom prostoru – galeriji Lauba. Prije izložbe bilo bi i stručno ocjenjivanje vina. Lani je na priredbi Vina od davnina nastupilo nešto više od 50 vinara-izlagača, a i ove godine trebalo bi ih biti barem između 50 i 60, kažu Zdravko Tušek, pomoćnik ministra za poljoprivredu, i Nataša Puhelek-Puština, viša stručna savjetnica za vinarstvo… ♣

Uspješan spoj modernoga i drevnoga

Franko Radovan u društvu s našim istaknutim glazbenim umjetnikom Alfijem Kabiljom, inače velikim ljubiteljem plemenite kapljice

RADOVAN CAPELETTO – Obitelj proizvođača vina od (duže) maceriranih bijelih sorata u nas se povećala, naime s berbom 2015. priključio joj se istarski vinogradar i vinar Franko Radovan iz sela Radovani kod Višnjana. Od sorte malvazija istarska Radovan je spomenute godine, uz svoju klasiku, koketirajući s drevnom tehnogijom proizveo i vrlo lijepu bogatu snažnu na određeni način oranžnu varijantu malvazije, suhu te s 14,5 vol % alkohola koji dobro grije ali ne iskače i ne remeti sklad. Vino je napunjeno u elegantnu butelju bordoškoga tipa, sa zgodnom živahnom malo šarenom ali istodobno i ozbiljnom stilski za kuću Radovan prepoznatljivom etiketom, valja istaknuti pedantno nalijepljenom na bocu kao što je i pedantno na grlić stavljena crna kapica. Capeletto je ne samo vino za uz hranu i za trenutke meditacije nego i – što je osobito važno! – dizajnerski izvrsno odrađen i proizvod, rekao bih da je boca na stolu i u funkciji ukrasa.

Franko Radovan s tim svojim narančasim prvijencem išao je oprezno – ne, poput nekih svojih kolega, s jako dugačkom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem i ne s jako dugačkim dozrijevanjem vina u bačvi. Pola godine maceracije i nekoliko godina u bačvi činilo mu se malo preradikalno, pa je krenuo, veli, na neki svoj način.

Malvazija Capeletto

No, pođimo od naziva vina – Capeletto. Capeletto je vinograd što Radovanima redovito daje ponajbolje grožđe, jako zrelo, baš prikladno za maceraciju. Nekih 50 posto roda malvazije istarske s pozicije Capeletto Radovan je stavio na maceraciju od nešto više od tjedan dana u inoks-cisternu, temperaturu alkoholne fermentacije je isprva kontrolirano i dirigirao, ne dopuštajući joj da prijeđe najviše 20 Celzijvih stupnjeva. Poslije perioda maceracije tekući dio odvojio je i stavio ga na dozrijevanje u novu bačvu od 500 litara, vino se razvijalo na finom talogu oko sedam mjeseci. Drugih 50 posto grožđa Radovan nije macerirao, mošt je također stavio na alkoholno vrenje u inoks-cisternu a negdje na otprilike polovici fermentativnog procesa iz inoksa je tekućinu preselio u drvenu bačvu da se vrenje tu kompletira.  Nakon nekog vremena što je vino provelo u bačvi na prirodnom bistrenju (slijeganje krutih čestica), od grubog taloga očišćenu kapljicu premjestio je na dozrijevanje na finom talogu i na sedam mjeseci također u novu bačvicu od 500 litara. Poslije su oba vina iz bačava pretočena u jednu cisternu te tako spojena. Neko vrijeme trajalo je u inoksu puno sljubljivanje. Slijedilo je punjenje u butelju i odležavanje vina u boci. Vina je proizvedeno ukupno oko 1500 butelja. Zbog male količine Radovan s Capelettom nije prisutan u vinotekama, plasira ga izravno nekim poznatim ugostiteljima i, veli, eventualno namjernicima koji mu naiđu na kućni prag…

Poprilična potražnja za Capelettom hrabri Radovana i motivira ga da se ovakvim tipom vina bavi i dalje, ali u većoj količini od ove sadašnje. ♣

Hrvatski vinski paradoks      

Dr.sc. Đuro Horvat

JEDNO JE LIJEPA PRIČA, A DRUGO EKONOMIJA! Zrnca za razmišljanje, obično se kaže: uz kavu, ovdje je bolje reći: uz čašu vina. I te kako je vrijedilo, nedavno, na malom ekranu u emisiji urednika i voditelja Željka Karduma, čuti razmišljanja dr. sc. Đure Horvata, vinskog konzultanta i jednog od vodećih hrvatskih stručnjaka za tržište vina, koautora knjige Marketing vina u teoriji i primjeni, inače profesora na učilištu Effectus:

Hrvati imaju više klimatskih zona dobrih za uzgoj vinove loze od Francuske i tradiciju proizvodnje dužu od Čilea i Australije zajedno. Zašto onda imamo sve više vinara, a sve manje vina? Zašto Japanci kupuju kvalitetno hrvatsko, a Hrvati sve više piju jeftino uvozno? Što je istina, a što mit i urbana legenda? Imamo više od 120 autohtonih sorti vina, gotovo 1.600 proizvođača i stoljeća pisane tradicije uzgoja. Dubrovačka Malvazija spominje se u spisima Dubrovačke Republike još u 14. stoljeću, ali povijest uzgoja vinove loze na tlu današnje Hrvatske seže još u antička vremena. U nas je sada oko 20.000 hektara vinograda, što bi trebalo biti više nego dovoljno za domaće potrebe, ali polovica proizvedenog vina se svake godine nekako izgubi i nestane!? Gdje smo pozicionirani na vinskoj karti Europske unije i zašto se u zadnjih par godina uvoz učetverostručio, a izvoz smanjio. Jesmo li zemlja paradoksa i isplati li se uopće baviti uzgojem i proizvodnjom?…. ♣

I klonska selekcija u službi i – vinskog turizma!

Graševina

GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO… BORDEAUXA! – Graševinu imamo mi u Hrvatskoj, ali imaju je u dobrom opsegu i Slovenci, Mađari, Austrijanci, Česi…

A Francuzi? Samo kad im je Vlado Krauthaker pošalje!

Čija je odnosno odakle je bolja?!

Graševina u nas je sortni i vinski sinonim Slavonije i Podunavlja, prostor ne osobito velik ali niti baš premalen. Kolika li je uopće razina svijesti o tome da pojedini kultivar pa tako eto i graševina, osim po našemu nazivu odnosno po sinonimima ovisno o zemlji, nije u čaši tek jednostavno samo taj kultivar odnosno u ovome slučaju, obično i šturo: graševina? Osnovna organoletipčka nit poveznica svakako postoji, ali, ovisno o klonu ili klonovima sorte, starosti loze, tipu tla, nadmorskoj visini i (eks)poziciji vinograda, mikroklimi, ali i ljudskom mozgu i ruku tj. prikladnome, kakvoći okrenutom pristupu u vinogradu dakle i za kvalitetu ploda očekivanome razumnom prinosu; vino unutar istog tipa od sorte istog naziva imat će drugdje neke svoje posebnosti, makar u nijansama. Ali u nijansama što mu mogu i osjetno pojačati osebujnost u kontekstu originalnosti, te tako vinu, a i teritoriju odakle je, dati dodanu vrijednost. Da ne govorim o tome da različiti opći ekološki uvjeti omogućuju i posebne upečatljive kreacije više različitih tipova vina, što pojačava interes ne samo za dotičnom kapljicom nego i za prostorom na kojemu ona nastaje.

Graševinu se uglavnom, u (domaćoj) široj javnosti, percepira kao svježe laganije vino s dosta voćnosti u pravcu  jabuke, međutim npr. u Vipavskoj dolini u Sloveniji, gdje je uglavnom sađena na tlu s dosta kamena ona, u tamošnjoj klimi, daje vino s prilično visokim alkoholom i s vrlo izraženom mineralnosti, slanosti, pa je se rado kao poboljšivač koristi u ozbiljnijim kupažama… Ali, ostanimo u Hrvatskoj, konkretno njenom svjevernome dijelu od recimo Daruvara preko Zlatne doline s Kutjevom te preko Đakova do beljskih i iločkih vinograda na krajnjem istoku.  Razlika se nađe i u običnom, baznome vinu.

Kutjevački ponos: vinogradi Rosenberg i, dolje, Vidim

Bit i čar jesu u tome da se uz ambiciozan iskren pristup u vinogradu i podrumu na svakome i užem te po svojim eko-karakteristikama specifičnome području mogu proizvesti vina koja će i unutar jedne iste sorte vjerno oslikavati taj neki svoj eko-geografski prostor. U moru ponude upravo vina potrošači, posebice oni zahtjevniji, u pravilu i s dubljim novčanikom (dakle za domaćina poželjniji!), to i traže! Do mjere da čak i po tom stupnju izričaja izvornosti vina biraju odredišta za svoja putovanja i za kraći odnosno i nešto duži boravak. Ako treba pojašnjenje: idem ne na graševinu u Slavoniju i Podunavlje, nego idem na graševinu ciljano – da li u Daruvar, da li u Kutjevo, da li u Baranju, odnosno Srijem…

Graševina je već odavna najjača istoznačnica za Kutjevo, gdje su cisterciti još početkom 13. stoljeća osnovali opatiju De Gotho i gdje su s obzirom da su se ozbiljno bavili vinom, i sagradili vinski podrum, danas osobito zanimljiv i za turistički razgled. Kutjevčani već godinama, a pogotovu nakon što su njihovu svojedobnu snažnu dominaciju na našem vinskom tržištu podizanjem kakvoće svojih proizvoda i agresivnijim nastupom prema javosti počeli narušavati vinari iz drugih dijelova Slavonije, nastoje održati i ponovno nametnuti svoju robnu marku Graševina Kutjevo. Prije nekog vremena, da bi spremnije odgovorili suvremenim tržišnim izazovima, krenuli su, zahvaljujući uvelike, zapravo rekao bih i najviše, zalaganju Vlade Krauthakera, enologa poteklog iz tamošnjeg tzv. velikog podruma pa onda samostalnog proizvođača, i s osnutkom udruge Kutjevački vinari, ponajviše radi promidžbe upravo svoje graševine. Međutim ono što je obećavalo nije i zablistalo, nažalost nedovoljna sloga među lokalnim proizvođačima i ne osobita spremnost da se, kako bi se s vremenom (stvar ne ide na brzinu!) došlo do željenog rezultata, igra po dobro osmišljenom pravilniku važećem jednako za sve pa, dakle, time i ne velika stvarna privrženost zajedničkom projektu, neodgvarajući marketinški pristup nisu do sada mogli dati uspješan poslovni rezultat.

Vlado Krauthaker u svom podrumu

Vincelovo i Martinje, suradnja s Villanyjem

Kutjevo je kao svojevrsno slavonsko središte uzgoja graševine bilo zamišljeno da raznim sadržajima s naglaskom na graševinu kroz godinu privlači mnoge posjetitelje iz raznih krajeva Lijepe naše pa i iz inozemstva, ali… Za ostvarenje vizije Krauthakera koji je, pa i sa mnom, proputovao svijeta i vidio kako vani funkcioniraju udruge proizvođača temeljene na poslovnoj osnovi, te za nužnost da sâma branša na svom teritoriju bude glavna u razumnom vođenju lokalne vinske politike, trebalo je imati, što se kaže, kritičnu masu jednako progresivno poslovno razmišljajućih dobro samoorganiziranih lokalnih proizvođača vina. Društvena pak zajednica zbog nesposobnosti odnosno nemara pojedinaca u svojim redovima sa svoje strane učinila je premalo ili ništa da sredstvima što su joj na raspolaganju potiče one koji se zalažu za boljitak, i ignorira one koji žele poticaje ali ničim ne jamče da će društvnenoj zajednici i svojim djelovanjem adekvatno i vratiti u njih uloženu vrijednost. Nedostajala je širina gospodarski usmjerenih pogleda kod lokalnih moćnika, tako da u Kutjevu nastojanja pojedinaca iz vinskog sektora da se ide naprijed nisu, barem ne u dovoljnoj mjeri, pratili i prikladni logistički projekti nužni kao bitna dopuna.

Nije doduše da, kad govorimo o vinu i potencijalu u gospodarskom aspektu, u Kutjevu nije napravljeno ništa: uz klasična okupljanja na veselicama o Vincelovu i Martinju, u Kutjevu se, ponovio bih: ponajviše zahvaljujući trudu opet upravo spomenutog Krauthakera, održava manifestacija Dani graševine, no, na žalost, zasad te priredbe nekako čini se kao da su okrenute samo domaćem življu, one ne okupljaju masovno goste iz drugih krajeva (osim grupice dalmatinskih ugostitelja prijatelja od Krauthakera i Kutjeva d.d. koji zimi zatvaraju svoje objekte), a mogle bi. Kutjevo kao mjesto nazvalo je svoj glavni trg Trgom Graševine i na njemu kao ilustracijsku potporu podignulo mini vinograd s graševinm, ali nije se pobrinulo za dovoljan broj iole kvalitetnih smještajnih jedinica a ni za neki profinjeniji restoran s lokalnim specijalitetima, tako da se tamo stvari više ne bi svodile tek na cjelodnevno cupkanje uz pečenje kobasica na štapu, pijuckanje, pjevanje lokalnih napjeva, te da se gosta u večernjim i noćnim satima nakon sjelodnevne klope i cuge ne šalje na spavanje npr. u oko 18 km udaljenu Požegu, dakle na putovanje s nizm vrebajućih opasnosti od kojih su najmanje bolne – ali svejedno jako bolne –  oduzimanje vozačke dozvole i plaćanje kazne za vožnju s ponekim promilom više.

Inače, kad smo već kod Dana Graševine, ove godine Dani graševine u Kutjevu (gdje danas, navodno, djeluje nekih 13 do 14 količinski ozbiljnijih proizvođača s time da desetak od njih dostiže od 20.000 do i 50.000 litara vina) – a to je značajno okupljanje proizvođača graševine kao izlagača ne samo iz Kutjeva i Slavonije a zamišljeno je prvotno bilo da svaki puta kao sudionici dođu i vinari-graševinaši iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Slovenci, Austrijanci, Mađari itd. – bit će 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2019. Kako čujem, u sklopu događanja planiran je simpozij o vinskom turizmu; moguće je da su se i odgovorni koji vode Kutjevo probudili, pa da će napokon stvari krenuti u boljem pravcu. Možda i novi Zakon o vinu pridonese boljitku i u tom smislu. Kutjevo je simpatično maleno mjesto okruženo vinogradarskim krajolikom i te kako vrijednim obilaska i razgleda, u samome mjestu drevni je cistercitski podrum u sklopu Kutjeva d.d., pored je lijepa crkvica, u neposrednom susjedstvu je i stari pa nedavno obnovljeni dvorac Kutjevo za koji bi bilo dobro da je i više okrenut-otvoren prema javnosti, u blizini dvorca nova je velebna nedavno otvorena vinarija Galić, od individualnih proizvođača tu je nekoliko vrhunskih imena znanih i izvan granica Hrvatske, primjerice Enjingi, Krauthaker… Afirmirani vinari i njihova kapljica ali ponuđena rafinirano, pa i iz starijih godišta kroz vinske radionice, zatim ljepote pejsaža, mogućnost sportske rekreacije u vinogradarskom ambijentu, znamenitosti u mjestu, tipični regijski gurmanski specijaliteti i te kako su razlog za dolazak u Kutjevo i boravak u njemu, međutim želi li se više gostiju sa strane i bolji gost nužno je na licu mjesta osigurati i kvalitetan i opsegom dovoljan smještaj za noćenje kao i kvalitetan ugostiteljski objekt za one koji traže komfor i kvalitetno prigotovljene izvorne domaće specijalitete, stasalo vino.

Ohrabruje da je kroz projekt međunarodne suradnje nedavno uspostavljena tijesna veza s nedalekim znanim mađarskim vinskim i turističkim mjestom Villany, te najava da će Mađari na Danima graševine ove godine u Kutjevu prezentirati svoja vina i svoje specijalitete kao i iskustva u segmentu svog vrlo uspješnog vinskog turizma. Spomenuo bih ovdje odgovor predstavnika znane vilanjske vinske kuće Joszef Bock na moje pitanje postavljeno mu na sajmu vina u Osijeku u siječnju ove godine: Kako to da ste već godinama stalno prisutni na sajmu WineOs, a na hrvatskom tržištu nemate svojih vina? Čovjek je odvratio: Istina je da još nemamo u Hrvatskoj u redovnoj prodaji naših vina, ali svake godine nas nekoliko vilanjskih proizvođača dolazi u Osijek da reklamira ne samo sebe nego Villany kao vinski turistički centar.

Vlado Krauthaker ističe kako je nakon 15 godina rada napokon završen projekt klonske selekcije graševine rađen u suradnji sa zagrebačkom Agronomskim fakultetom. Ekipa stručnjaka izdvojila je četiti klona za sadnju u Kutjevačkom vinogorju. Neki Kutjevački vinari već su počeli saditi te klonove, a Krauthaker će, veli, s tim klonovima zasaditi 1,5 ha terena iduće godine. Inače, Vlado, koji voli istraživati i već godinama ima pokusni vinograd s nekih 20 različitih sorata, izašao je u okviru tog svog eksperimentalnog programa na tržište s crnjacima Nebbiolo, od istoimene pijemontske sorte, te s blauburgerom kojega je kao kultivar donio iz Austrije

Blauburger i nebbiolo Vallis aurea, te predikati u Sauternesu

Kao pozitivno vezano uz udrugu Kutjevački vinari treba navesti realizaciju, u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, projekta klonske selekcije graševine koji je trajao 15 godina a završen je lani. Ekspertna ekipa Agrofaksa na čelu s dr.sc. Edijem Maletićem izdvojila je iz starih nasada kao preporučene za sadnju u Kutjevačkom vinogorju četiri klona graševine, bazni materijal je, kaže Vlado Krauthaker, označen bijelom etiketom, dok plava etiketa znači da je riječ o certificiranom virus free materijalu. Sad su, eto, i ti izdvojeni klonovi ne samo u službi povećanja osebujnosti kutjevačke graševine, nego indirektno i u službi vinskog turizma!

– Na nama kutjevačkim vinogradarima-vinarima je da posadimo te izdvojene klonove i da, naravno, predočimo stručnjacima i široj javnosti vina od njih. Neki vinari već su sadili te nove klonove, neki će ih saditi ovog proljeća, a ja se spremam 1,5 hektara graševine iz klonske selekcije saditi iduće godine – veli Krauthaker koji je lani podigao po dva nova hektara sauvignona bijeloga i chardonnaya, te nešto viogniera i cabernet franca tako da sad ima nešto više od 45 hektara vlastitog loznog nasada i tvrdi da tu staje sa sadnjom, to više što po potrebi dio grožđa može rabiti i iz kooperacije. – Novi klonovi graševine Kutjevo kroz idućih pet godina bit će dostupni samo kutjevačkim proizvođačima vina, a nakon tog razdoblja dat će se na raspolaganje i drugim vinarima…

Vlado Krauthaker je na svoj način i istraživač u vinogradarstvu i vinarstvu, naime prije dosta godina nekoliko hektara svoje vinogradske površine odredio je za pokuse, da vidi kako će u Kutjevačkom vinogorju uspijevati razni domaći ali i bjelosvjetski kultivari koje bi eventualno mogao ponuditi kao kuriozitete samostalno, ali i upotrijebiti za neke svoje posebne eno-kreacije. Pa tako u tom vinogradu ima i austrijskog rotgipflera kojega je ovamo donio barun Turković i za koji se po domaće rabi  naziv Zelenac Kutjevo, nešto plavca malog, zatim crljenka, blauburgera, portugisca, pa čak i pijemontskog nebbiola koji izvan Pijemonta teško daje neki visoki rezultat, Krauthaker je od njega uspio dobiti lijepo vino.

Château La Tour Blanche, Bommes, Sauternes: međunarodna revija slatkih desertnih predikatnih i likerskih vina, na kojoj nastupa i Vlado Krauthaker

Predikati s kojima će Krauthaker nastupiti u svibnju na smotri u francuskom Sauternesu a uoči sajma Vinexpo: Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica te Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica

Kao diplomirani enolog i čovjek od velikog iskustva Vlado je inače majstor za predikatna slatka vina, i opredijelio se za to da u toj kategoriji forsira graševinu te posebno i zelenac Kutjevo koji mu je osobito prirastao srcu. Velika priznanja upravo za svoje predikate dobio je u bordoškom Sauternesu, kraju čuvenome po slatkim desertnim vinima a gdje se svaki put uoči najprestižnijeg vinskog sajma na svijetu Vinexpoa u kući Château la Tour Blanche održava jednodnevna revija slatkih predikatnih i desertnih vina, uz sudjelovanje svjetske proizvođačke vrhuške. Već godinama Vlado – koji se kao jedan od rijetkih naših vinara može pohvaliti  da vino uspijeva plasirati u Francuskoj! -tamo je pozivan kao izlagač, pa će ići i ove godine. Evo tek nekoliko imena uz koja je nastupao i uz koja će i ove godine u svibnju nastupiti i Krauthaker: Château d’Yquem, Clos Haut Peyraguey, Château Suduiraut, dr. Loosen, Alois Kracher, Inniskillin, Domaine de Diznökö, Telmo Rodriguez….

Na tržištu su, inače, aktualna dva Vladina visoka predikata – Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica i Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica. ♣

Uskrs na pragu, perlice na pameti

ŠAMPUS UZ ŠUNKICU! – Imaš ambiciju, cilj i viziju, visoko podignutu ljestvicu, dovoljno strpljivosti… I rezultat dođe! Tako je Gordan Mohor, nekad znan iz sportskih krugova naime bio je nogometni golman, sa svojom ekipom u kojoj su partner Vlado Šušak te u kojoj su obje obitelji, malo pomalo uspio stvoriti najrespektabilniju hrvatsku tvrtku za plasman vina i pića, i to pića mahom najvišeg kvalitativnog ranga. Riječ je o zagrebačkom poduzeću MIVA koje u segmentu maloprodaje danas u Metropoli ima dvije ugledne vinoteke nazvane galerijama vina, jedna je Galerija vina MIVA u Vukovarskoj ulici, značajan dodatni dio joj je bistró Jadranka s odličnom hranom i s velikom ponudom domaćih i inozemnih vina i na čašu, mjesto koje zasigurno u nas mnogo čini na dizanju kulture pijenja vina i pjenušaca/šampanjaca. A druga, nešto mlađa, je Galerija MIVA u Teslinoj u strogom središtu grada.

U bistrou Jadranka uz Galeriju MIVA u Vukovarskoj: Gordan Mohor od nogometnog golmana do kralja vinske ponude

Kroz veleprodaju i maloprodaju MIVA nudi ponajbolje eno-uratke iz Hrvatske i svijeta, dovoljno je reći da je već godinama čvrsti poslovni partner glasovitog koncerna LMVH (Louis Vuitton Moët & Hennessy) znanome po ponudi elitnih proizvoda, tvrtki koja svijetom drma najjačim šampanjskim markama i konjacima, ali u novije vrijeme i iznimnim mirnim bijelim i crnim vinima porijeklom iz različitih zemalja. U ponudi su i vrhunska maslinova ulja, čokolade i razne delikatese, te nešto bez čega je nemoguće zamisliti prvorazredni užitak – čaše glasovite marke Riedel.

Što se tiče Galerije MIVA u Teslinoj, nakon nešto više od godine dana rada ona je pokazala da je u strogom središtu grada takav salon s biranim bogatim asortimanom bio i te kako potreban. Ovo predblagdansko vrijeme idealno je da se svrati bilo u Galeriju u Vukovarskoj, bilo u onu u Teslinoj, prikladnih etiketa za užitak te darova mnogo je…

Ikone

Iznimna ponuda domaćih i inozemnih bisera, među njima i onih koji su u novije vrijeme postali osobito traženi (i) u nas – pjenušavih vina. Prošla su vremena kad se pjenušce/šampanjce trošilo samo za zdravicu na prijelazu iz Stare u Novu godinu odnosno za proslavu nekog većeg poslovnog uspjeha, odnosno za isticanje neke ekskluzivnosti vlastitoga sebe, za iskazivanje pred širom javnosti mogućnosti pojedinaca da sebi čak i do mjere neukusa priušte raskoš famoznih perlica (prskanje skupocjenim mjehurićima pri proglašenju pobjednika automobilskih utrka, kupanja nekih holivudskih zvijezda u šampanjcu…).

Za pjenušava vina vijeme je – uvijek! Ima ih više vrsta i po raznim cijenama. Za plići džep su oni rađeni metodom charmat (drugo vrenje u velikoj cisterni) koja omogućuje brži izlazak na tržište, pa to pojeftinjuje proizvod. Najpoznatiji među takvim pjenušcima je prosecco. Cjenovno iznad su pjenušci dobiveni klasičnom šampanjskom metodom drugog vrenja u butelji, a rađeni izvan Champagne, koja je za svoje mjehuriće zaštitila naziv Champagne odnosno šampanjac. Cijene se u toj kategoriji kreću od prihvatljivijih pa do poprilično visokih, ovisno o reputaciji proizvođača i pojedine robne marke. Šampanjci su najskuplji, oni su nam s obzirom na cijenu manje dostupni, treba dakle promisliti koji bi od njih u našem pojedinačnom slučaju – neke robne marke s cijenama idu do neba ali ne zaboravimo da je riječ o zoni luksuza! – kao najbolje rješenje u kojoj prigodi mogao doći na red…

Ruinart

Dom Ruinart

Na policama Galerije MIVA, uz domaće zapjenjene zvijezde Tomca, Koraka i Šembera, vidim etikete globalno iznimno popularnog prosecca – npr. Villa Sandi, proizvođača prisutnog s velikom paletom proizvoda, ali i  – da krenem na one svjetski najcjenjenije perlice! – Kruga, Ruinarta, Dom Pérignona, Moët & Chandon, Veuve Cliquot...

I gledajući te francuze prisjećam se kako sam nekih davnih dana – točnije: 1998. – bio uzbuđen kad mi se kao novinaru i sudioniku u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba ukazala prilika s tadašnjim predsjednikom HSK-a Ninom Dusperom te tadašnjim hrvatskim prvakom u sommelierstvu Sandijem Parisom poći na Europsko prvenstvo sommeliera u Reims u Champagneu. Još u ono vrijeme kad se u nas samo moglo sanjati o (francuskim) proizvodima s visokom dodanom vrijednosti i nekim luksuznim artiklma, imao sam mogućnost obići nekoliko (prestižnih) šampanjskh kuća, upoznati se s time kako nastaje šampanjac (ponavljam: pjenušac dobiven tzv. klasičnom metodom drugog vrenja u boci, naime postoji i metoda charmat sa sekundarnom fermentacijom u velikim inoks tankovima i s ubrzanim procesom produkcije).

Zgrada imanja Ruinart u Reimsu

Među prvim podrumima uopće u Champagnei koje sam obišao je Dom Ruinart, jedna od najstarijih šampanjskih kuća a koju je 1729. godine utemeljio Nicholas Ruinart. Danas je Ruinart u vlasništvu kompanije LVMH. Uz Ruinarta tada sam posjetio i Kruga, Roederera, Deutza, Moët & Chandon…

Ruinart je, kažu, počeo stvarati pjenušce dok su buteljiranje i promet takvim vinima još uvijek bili – zabranjeni! Premda ostaje zapisano da je rosé-šampanjac kakav danas poznajemo prva kreirala Madame Clicquot, pitanje je i koliko je to točno, naime navodno je svoju sličnu verziju pjenušavog roséa Ruinart imao znatno prije…

 Ruinart posjeduje jedan od najvećih podruma u Champagnei. Nastao je u bivšim rudnicima vapna i ide do 38 metara pod zemlju a ukupna dužina pod zemljom prelazi osam kilometara. U tim podrumima čak i non vintage (NV) Ruinart šampanjci odležavaju na kvascu barem tri do četiri godine.

Kuća Ruinart je nastala u vrijeme prosvjetiteljstva kada su ideje art de vivre pozivale ljude da napajaju svoje duše svime što je elegantno, otmjeno, sofisticirano i rafinirano. Ruinart je pripadao onome dobu. Bio je jedan od njegovih simbola.

Podrumi Ruinart u nekadašnjem rudniku krede

Na toj je tradiciji rasla velika mecenska uloga Ruinarta koja traje i danas. Kuća Ruinart ljubomorno čuva svoje uske veze s umjetnicima i umjetnošću. Od plakata Ruinart Alphonsea Muche do primijenjene umjetnosti Maartena Baasa i njegove kible koja se topi, ova pjenušava vina promoviraju jedan ispunjen, esencijalistički odnos prema životu koji nam možda pomalo i nedostaje.

Veuve Cliquot

            Prošlo je 200 godina otkako je Madame Clicquot krenula u svoj postupak proizvodnje ružičastog šampanjca. Madame Clicquot obožavala je crveno vino od grožđa iz šampanjskoga područja zvanoga Bouzy. Inspirirana tim vinom 1818. odlučila ga je pomiješati bijelim vinom, pa je u šampanjizaciju pošao ružičasti rezultat toga miješanja. I nastao je šampanjac očaravajućeg okusa: Veuve Clicquot Rosé.

I danas, kao i 1818. godine, Veuve Clicquot Rosé  proizvodi se miješanjem bijelog i crvenog vina. Enolog i voditelj podruma Dominique Demarville, i njegov tim stručnjaka odabiru vrhunska crna vina od grožđa iz nekih od izdvojenih vinograda u Champagnei i miješaju ih s bijelima u rosé, kako bi u organoleptici ostvarili karakteristike stila početnog Veuve Clicquot Roséa.

Proslava 200. godišnjice nastanka roséa Veuve Cliquot na terasi malološinjskog hotela Bellevue * * * * * . Na slici lijevo je voditelj restorani Filip Veselovac, a desno su austrijski sommelier Suwi Zlatić i naš Ivan Jug, iz zagrebačkog restorana Noel

Proizveden od grožđa iz odabranih vrhunskih vinograda, cuvée i danas počiva na tradicijskom blendu Veuve Clicquot Yellow Label a taj je 50 do 55 posto crnog pinota, 15 do 20 pinota meunier, te 28 do 33 posto chardonnaya. Mješavina uključuje više od tridesetak posto vina rezerve (vin de reserve) različitih godišta.

Madame Cliquot bila je izuzetna žena, hrabra i ustrajna, sklona eleganciji, tako da je danas šampanjac Veuve Clicquot sinonim upravo za eleganciju, uspjeh, hrabrost. Priča je sljedeća: Philippe Clicquot 1772. osnovao je vinariju pod nazivom Clicquot. Godine 1798. njegov sin François naslijedio je obiteljski posao i vjenčao se s Barbarom Nicole Ponsardin. Nakon Françoisove prerane smrti mlada udovica (veuve – na francuskom znači udovica) Clicquot, s tek navršenih 27 godina, unatoč predrasudama i neodobravanju okoline odlučuje nastaviti biznis, preuzima poslovanje, te postaje prva žena na čelu takve kompanije. U današnje vrijeme smatra se i prvom poslovnom ženom tog vremena. Kompanija je 1810. godine preimenovana u Veuve Clicquot Ponsardin. Madame Clicquot koristi svoje poduzetničke vještine kako bi razvila iznimno uspješnu šampanjsku kuću s 515 hektara u srcu Champagne…

Ponešto o šampanjcu

Champagne je naziv francuske vinorodne oblasti gdje se proizvodi svjetski glasovito pjenušavo vino šampanjac. Radi bolje orijentacije o geografskom smještaju vrijedi navesti dva grada – Reims te Épernay, inače upravo tamo se i nalaze najprestižniji podrumi.

Šampanjski podrum Krug u Reimsu

Mnogi – neki iz navike a neki još uvijek i iz neznanja – rabe izraz šampanjac kao generični naziv za pjenušac. Međutim kad se kaže šampanjac to se odnosi isključivo na pjenušce iz Champagne, naime Francuzi su uvidjeli da se na velikom međunarodnom komercijalnom uspjehu pjenušaca iz Champagne žele okoristiti brojni proizvođači pjenušavih vina iz raznih krajeva svijeta, pa je izraz šampanjac kao službena oznaka  strogo rezerviran samo za pjenušava vina iz Champagne.

_______________________________________________________

PERLICE PO SVIJETU – Pjenušci su u moderno doba postali silno popularni u svijetu. Proizvode se u mnogim zemljama, bilo tradicijskom (šampanjskom) metodom, bilo charmat-metodom s drugim vrenjem u cisterni.

Evo im i naziva po zemljama: Hrvatska – pjenušac; Slovenija – penina: Italija – spumante, te, od sorte glera u oblasti Conegliano i Valdobbiadene, prosecco a od sorte muškat moscato d’Asti; Njemačka – Sekt: Španjolska (Katalonija) – cava, Engleska – sparkling wine; Rusija – šampanjskoe.

______________________________________________________

Da se šampanjac kao oznaka zaštiti i da se spriječe zloporabe pobrinuli su se proizvođači Champagne udruženi u interprofesionalni ured za vino Champagne CIVC (Comité interprofessionel du vin de Champagne) koji je postavio određena pravila u proizvodnji kao temelj za dobivanje stilski ujednačenog visokovrijednog i za teritorij karakterističnog i prepoznatljivog proizvoda.

Šampanjac se dakako rađa od grožđa iz Champagne s time da su vinogradi klasificirani po kakvoći, korištene sorte moraju biti službeno dozvoljene a najčešće se rabe pinot crni, pinot meunier i chardonnay (u obzir u manjoj mjeri mogu doći i pinot bijeli, pinot sivi, arbanepetit meslier), zatim rad u trsju i visina prinosa po hektaru također podliježu regulama, u podrumu se mora poštovati određeni režim prešanja, drugo alkoholno vrenje, nužno radi stvaranja perlica, obvezno je u boci (usput ponavkjam: uz tu drugu fermentaciju u boci koja je dobila i nazive méthode champenoise tj. šampanjska metoda i méthode traditionelle, postoji i metoda charmat s drugim vrenjem u cisterni i s mogućnošću bržeg izlaska pred kupca; prosecco!), a određen je i minimalni period koji nakon drugog vrenja šampanjac mora provesti na kvascu u boci. Visina prinosa svake se godine posebno određuje na temelju podataka o plasmanu pjenušaca, i ovisno o situaciji na tržištu određuje se količina boca koja će se pustiti na tržište, smisao je da ponuda ne bude prevelika ili, točnije rečeno, inflatorno velika, kako bi se sačuvale postgnute dosta visoke prodajne cijene. Međutim u CIVC-u nisu se pokazali oholima i pohlepnima na način da s obzirom na pokazano povećanje potražnje za šampanjcem u svijetu tek puste da cijene općenito šampanjcima rastu do neba, naime pojavila se bojazan da taj mogući skok cijena do nemogućega bude i dvosjekli mač, tj. da pretjerani skok cijena počne i odvraćati kupce, pa je 2008. godine radije oficijelno proširena apelacija Champagne tako da se na taj način kontrolirano i dugoročno poveća ponuda a da to istodobno ipak ne ruši dostignute pragove (dobrih!) cijena unutar pojedinih vrsta šampanjaca.

Pravilnik CIVC-a za konačno je odobrenje bio podastrt ustanovi  Institut national de l’origine et de la qualité (bivši Institut National des Appellations d’Origine, INAO).

________________________________________________

ŠVICARSKI CHAMPAGNE – U Švicarskoj postoji selo Champagne, s tradicijom u vinogradarstvu i proizvodnji MIRNOGA vina navodno još od 1657.  Dakako da je vino od grožđa iz toga sela nazvano Champagne. Na zahtjev Francuske i pod pritiskom Europske Unije taj je naziv trebalo maknuti. Švicarska vlada 1999. godine dala je bila rok do 2004. proizvođačima iz sela Champagne da uklone naziv koji sugerira šampanjac. Nakon 2004. prodaja toga vina sa 110.000 boca godišnje pala je na 32.000 butelja!

________________________________________________

Protresanje pjenušca – remuage

TEHNOLOGIJA UGRUBO – Nakon propisanog/dovoljnog odležavanja na kvascu u boci začepljenoj krunskim zatvaračem slijede postupci finalizacije proizvoda. Kako se kao rezultat alkoholnog vrenja stvaraju alhohol, perlice/pritisak i talog, boca s talogom ne može na stol pa talog iz nje valja ukloniti. Nekad se to radilo na način da se butelje ukoso i s grlićem prema dolje slože na posebno za to izrađene nakošene stalke s rupama za grlo butelje. Boce okrenute grlom i čepom prema dolje svako malo protresale su se (postupak se na francuski naziva remuage, a na engleski riddling), tako da se sav talog s vremenom nakupljao u grliću na čepu. U moderno vrijeme protresanje boca je mehanizirano. Boce se s grlićem prema dolje slože u veliki željezni kontejner koji se u nakošenoj poziciji stavi na platformu s motorom za tresenje…  Kad se sav talog skupi na čepu u grliću boca se, okrenuta dakako vertikalno grlićem prema dolje, prenese sa stalka do uređaja s brojnim udubinama koje se hlade, u te udubine stavlja se boca grlićem prema dolje, a hlađenjem na niskoj temperature u grliću boce dolazi do smrzavanja tako da talog postaje kruto tijelo. Slijedi postupak degoržiranja. Tada se skida krunski zatvarač i talog pod jakim pritiskom izleti poput čepa iz boce. Boca se dopuni samo vinom ako se želi posve suhi pjenušac a ako se želi da pjnušac malo ili više sladi dodaje se kao dosage manje ili više slatki ekspedicijski liker, te se boca zatvori plutenim čepom. Nužno je djelovati vrlo hitro, da se ne izgubi previše pritiska (mjehurića). Nakon degoržiranja preporučuje se da finalizirani pjenušac odstoji barem pola godine prije nego li ide na stol i pred potrošača. ∎

OZNAKE s OBZIROM NA SADRŽAJ NEPROVRELOG SLADORA

______________________________________________________

Dom Pierre Pérignon

Šampanjac se tijesno vezuje uz opata Doma Pérignona. Dom Pierre Pérignon (1638–1715) bio je francuski benediktinski monah. U opatiji Hautvillers radio je posao podrumara. U ono vrijeme Champagnea je bila vinorodna regija pretežito s crnim sortama i tamo se proizvodilo mirno crveno vino ne baš osobite kakvoće. Raširena priča govori kako je Dom Pérignon izumitelj šampanjca, međutim to nije točno, njegova je zasluga u tome što je bitno pridonio povišenju kvalitete vina u pokrajini Champagne i što je dosta učinio na unaprjeđenju i pjenušca. Dom Pérignonu u čast kreiran je prestižni cuvée Moët & Chandona Dom Pérignon. Kuća Moët & Chandon danas je vlasnik ostataka manastira u kojemu je Dom Pérignon proveo svoje starije dane.

Pjenušac je inače u Champagnei postao dominantnim vinskim izričajem tek sredinom 19. stoljeća. U 18. i naročito u 19. stoljeću počelo ga se tijesno povezivati s kraljevskim krugovima i s plemstvom. Vodeći tadašnji proizvođači potrudili su se raznim marketinškim akcijama šampanjcu stvoriti image kraljevskog napitka, a kako je s vremenom počela jače do izražaja dolaziti i srednja klasa, kampanja je usmjerena i prema njoj, i to se pokazalo jako dobrime jer popularnost šampanjcu osjetno se proširila.

Proizvođači

U Champagnei, gdje je oko 32.000 hektara vinograda, postoji više od stotinu većih šampanjskih i oko 19.000 manjih vinogradara/vinara. Neki od njih su samo uzgajivači grožđa za prodaju, neki proizvedu bazno vino za prodaju a neki i šampanjizaciju u svom podrumu te izlaze na tržište s vlastitom etiketom. O kojoj se unutar tih kategorija radi govore kratice navedene uz službeni broj boce.

NMNégociant manipulant. To su kompanije koje kupuju grožđe i same proizvode vino za tržište.

CMCoopérative de manipulation. Zadruge koje proizvode vino od grožđa svojih kooperanata.

RMRécoltant manipulant. Vinogradar koji proizvodi vino od svojega grožđa s time da može pridodati i nešto kupljenoga, u ukupnoj masi dopušteno je najviše do pet posto tog kupljenog grožđa.

SRSociété de récoltants. Udruga vinogradara koja nije i zadruga.

RCRécoltant coopérateur. Član zadruge koji šampanjac što je proizveden od njegova grožđa u zadruzi prodaje pod vlastitom etiketom.

MAMarque auxiliaire ili Marque d’acheteur. Riječ je o robnoj marki nevezanoj izravno uz uzgajivača grožđa i/ili proizvođača vina, dakle marki u vlasništvu nekog sasvim drugoga, primjerice nekog supermarketa.

NDNégociant distributeur. Vinski trgovac koji prodaje pod vlastitim imenom. ♣

Dašak Pijemonta

BARBERA! – A barbera?!… Čini se da mi, ovdje, općenito nekako slabo znamo o njoj i (očito i iz tog razloga) slabo pokazujemo volju za njom. A ima i te kako (k)rasnih barbera! Posebice u Pijemontu, koji se danas trsi uvjeriti javnost da je domovina toj sorti, makar – po navodu velikog atlasa svjetskih vinskih sorti Wine Grapes autori kojega su Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz – postoji ne baš zanemariva i lako odbaciva priča da su u Pijemont barberu, kao spontanog križanca nekoliko kultivara, u sedmom stoljeću donijeli Langobardi… Uz nebbiolo kao sorta i vina nebbiolo te barbaresco i barolo također od nebbiola, barbera je ponos Pijemonta.

Barbera

Neki autori smatraju da naziv barbera dolazi od Vinum Berberis, a to je u srednjem vijeku bio fermentirani napitak od žutikovine (engl: barberry), grmolike biljke sa žutim cvjetovima i s malim tamno-crvenim do plavim bobicama kao plodom. Piće je bilo s dubokom neprobojnom tamno-plavom (što bismo rekli: crnom) bojom, kiselkasto i blago adstringentno, a to su i obilježja (doduše oporost i ne toliko) i vina od sorte barbera.

Najznačajnije područje uzgoja barbere i glavne apelacije su prvenstveno Asti i Monferrato, ali tu je i Alba, naime barbera se njeguje mnogo i oko grada Albe u provinciji Cuneo. Ima tvrdnji da je barbera kao vino startala putevima široke popularnosti s područja Monferrata, međutim sve jači su danas glasovi da je krenula iz područja Asti, koje kao apelacija za barberu, rekao bih, i najviše kotira.

Giacomo i Raffaella Bologna – Braida

Među proizvođačima barbere osobito se ističe – nimalo slučajno, naime riječ je o imanju specijaliziranome baš za vino od barbere – obiteljski vinogradarsko-vinski posjed Braida iz mjesta Rocchetta Tanaro upravo u apelaciji Asti. Gospodarstvo što ga je utemeljio njihov otac danas vode Raffaella Bologna, njen brat Giacomo Bologna kao enolog, te njen suprug Norbert Reinisch. Prije više godina posjetio sam posjed Braida, a između Božića i Nove godine lani imao sam priliku kušati lepezu vina Braide sada na tržištu aktualnih berbi, i osvrti na uzorke – naime Braida proizvodi ne samo barberu nego i vina od drugih kultivara – izašli su u posljednjem odnosno najnovijem Potrošačkom putokazu (Buying Guide) na www.suhiucasi.wordpress.com . Nedavno sam pak vidio butelje barbere od kuće Braida u Zagrebu, tri špice te kuće – Ai Suma Barbera d’Asti, Bricco dell’Uccellone Barbera d’Asti i Bricco della Bigota Barbera d’Asti. Ai Suma, Bricco dell’Uccellone i Bricco della Bigota nalaze na policama vinoteka Galerija vina MIVA u Teslinoj te u Vukovarskoj ulici!

Pijemont je, poput naše Istre, znan i po tartufima. Tamo postoji vrlo jaka udruga tartufarskih vinskih vitezova, a nedavno je vitezicom proglašena upravo i Raffaella Bologna. Pa zar ne bi bilo interesantno npr. Livadama (restoran Zigante?) kao istarskom središtu uzgoja tartufa, organizirati susret pijemontskih i istarskih tartufara i kulinarski dvoboj ali i kušanje lokalnih bisera – pijemontske barbere i istarskog terana?

Evo osvrta na spomenuta tri bisera:

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/rp: XXXL) AI SUMA Barbera d’Asti 2015 – BRAIDA ∎ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ∎ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: barbera • berba/harvest: kasna/late ∎ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • bačva/barrel • hrastovina/oak: • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 12 mjeseci/months ∎ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti Ai Suma d.o.c.g. • suho / dry • 15,50 vol% ∎ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne – po tradiciji odgovara vinu/ suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ∎ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: privlačno/attractive – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je impresivno/impressive • ozbiljno/serious • višeslojno/ multilayered • sadržajno • bogato/rich • mesnato/fleshy – kocentrirano • sočno • s karakterom/with character • zrelo/mature • skladno/harmonious • elegantno/elegant • vrltoplo/very warm • dinamično/dynamic • za piti: (najbolje) uz hranu – u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – treba mu pružiti još vremena u boci ∎ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno/neprobojno ∎ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ∎ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći crveni plavi – koštićavi bobičasti jagodičasti) • slatke mirodije, (vrlo) dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – vanilije – čokolade / kakaoa, poljubac ∎ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • (blago) pikantno • s uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ∎ SERVIS: ⇗ (jelo: pečena domaća i divlja perad, teletina ispod peke, dugo pirjana govedina, zreli tvrdi sir…) ⇒ • velika čaša (burgundijska) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/rp: XXXL) BARBERA d’ASTI 2015 Bricco dell’Uccellone – BRAIDA ∎ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ∎ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: barbera  ∎PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • hrastova bačva/ barrel • hrastovina/oak • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 12 mjeseci/months ∎ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti Bricco dell’Uccellone d.o.c.g. • suho / dry • 15,0 vol% ∎ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ∎ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je odlično • ozbiljno/serious • višeslojno/multilayered • sadržajno • bogato/rich • mesnato/fleshy • sočno • s karakterom/with character • zrelo/mature • skladno/harmonious • elegantno/elegant • toplo/ warm • dinamično – s nervom • u organoleptici ne igra na prvu loptu • za piti: (najbolje) uz hranu – u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ∎ IZGLEDOM živahno • rubinsko – tamno/neprobojno ∎ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ∎ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni plavi – bobičasti jagodičasti) • začinsko bilje / slatke mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta, poljubac – čokolade, dodir – nijansa kože, dodir ∎ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ∎ SERVIS: ⇗ (jelo: pečenje, dugo pirjana govedina, zreli tvrdi sir) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/rp: XXXL) BARBERA d’ASTI 2016 Bricco della Bigotta – BRAIDA ∎ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ∎ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/south – sjever/north (kombinacija toplih i nešto svježijih pozicija) • sorta/variety: barbera ∎ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci/months • barrique (225 ℓ) • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 12 mjeseci/months ∎ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti d.o.c.g. • suho / dry • 15,5 vol% ∎ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ∎ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent –skladno/harmonious • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je izvrsno • vrlo zanimljivo/interesting • ozbiljno/serious • kompleksno/complex • sadržajno • bogato/rich • mesnato/fleshy • sočno • mineralno • s karakterom/with character • zrelo/mature • skladno/harmonious • elegantno/elegant • dinamično – s dosta nerva • za piti: (najbolje) uz hranu – za koju godinu svakako i u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ∎ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ∎ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – dobi ∎ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – perzistentno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro – (plodovi: najčešći domaći tamno-crveni plavi – koštićavi bobičasti – zreli) • začinsko bilje – s mjerom – fino uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – nijansu kože ∎ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – (fino) kiselkastog – dugačkog – grijućeg završetka ∎ SERVIS: ⇗ (jelo: pečena patka, guska, teletina…) ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C ♣

Svjetsko prvenstvo sommeliera 2019      

Marc Almert i Gérard Devos, inače internacionalni vinski degustator-ocjenjivač

ŠAMPION NIJEMAC MARC ALMERT – Spektakularna je bila završnica natjecanja za najboljeg sommeliera svijeta – ASI Contest for Best Sommelier of the World 2019, održana ovih dana pred više od 1.100 gledatelja u Elisabeth Centru u Antwerpenu.

Na Svjetsklom prvenstvu sudjelovalo je ove godine 66 natjecatelja, među njima i Ivan Jug iz Hrvatske, iz zagrebačkog restorana Noel. Od 66 kandidata u završnicu se plasiralo njih 19, a to su: Martin Bruno (Argentina), Avril Loïc (AustraliJa), Antoine Lehebel (Belgia), Pier-Alexis Soulière (Kanada), Reeze Choi (Kina), Nina Hojgaard Jensen (Danska), David Biraud (Francuska), Marc Almert (Njemačka), Julie Dupouy-Young (Irska), Satoru Mori (Japan), Wataru Iwata (Japan), Raimonds Tomsons (Latvija), Martynas Pravilonis (Litva), Andrea Martinisi (Novi Zeland), Piotr Pietras (Poljska), Julia Scavo (Rumunjska), Aleksandr Rassadkin (Rusijaa), Vuk Vuletic (Srbia) i Fredrik Lindfors (Švedska).

Ivan Jug i Vuk Vuletić

Novi svjetski prvak je Nijemac Marc Almert, koji je titulu preuzeo od dosadašnjeg nositelja 29 -godišnjeg Šveđanina Arvida Rosengrena i nosit će je tri godine. Ostala dva finalista su Dankinja Nina Hojgaard Jensen I Latvijac Raimonds Tomsons.

Hrvatski sommelier klub javlja, međutim bez preciziranja, da je zavidan uspjeh ostvario i naš predstavnik.

Kao, barem za nas, kuriozitet ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva sommeliera navodi se da se među četiri vina za identifikaciju u finalu našla i Kabolina Malvazija Amfora!

Na slikama, nakon proglašenja rezultata, su novi svjetski prvak u sommelijerstvu Nijemac Mark Almert u društvu s Gérardom Devosom, belgijskim vinskim stručnjakom i kušačem vina na najvećim svjetskim ocjenjivanjima Bakhova nektara, te naš Ivan Jug u društvu svojega kolege iz Srbije Vuka Vuletića. ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

RUŽIČASTI FINALE OŽUJKA – Kad nam ovdje, u nekako sve manje Lijepoj našoj više gotovo ništa ne izgleda ružičasto – eto ti WoW-ica (udruga Women on Wine odnosno Žene i vino) sa svojim, već sedmim po redu, Pink Dayem! Sve je lijepo što lijepo svrši, kaže izreka, pa, evo, nimalo blistavi ožujak završio je u ružičastom tonu. Ali… Travanj,  koji službeno počinje sa svojevrsnim danom podvala – Prvim aprilom, priča je ispočetka, izgledi da on ružičasto završi slabi su jer – međunarodni festival ružičastih vina Pink Day nije svaki mjesec, nego tek jednom u godini…

Pink Day tradicionalno se odvija u lijepom prostoru zagrebačkog Muzeja Mimara, za tu prigodu obojanime u ružičasto zahvaljujući reflektorima s bacajućom rosé-svjetlosti, zatim prigodnom cvijeću, lijepo i u nježnom rosé-tonu uređenim stolovima, vinu, a rezultat svega toga je i ružičasto raspoloženju na licu mjesta….

Muzej Mimara – Pink Day 2019 can-can

Josip Galić, proizvođač vina iz Kutjeva, u pink-štimungu

Na pink-festivalu predstavili su se i ove godine brojni izlagači – proizvođači rosé vina, njih, kaže organizator, oko 70 (najvećma iz Hrvatske, tek dva su izlagača bila iz Austrije, nekoliko ih je bilo iz Italije, Francuske, Srbije – Lepa Brena!, ovaj put međutim nijedan iz Slovenije!), kao i, u okviru Green in Pink dijela priredbe, grupa (ne velika ali sa značajnim imenima poput Belića, Ipše, Salvele, Buršića…) istarskih proizvođača ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Za posjetitelje su priređene i zanimljive radionice pod vodstvom vodećih hrvatskih sommeliera. Pink Day posjetilo je tog popodneva, po službenm izvještaju, oko tisuću vinoljubaca.

Izlagači iz Austrije: Sigma Manfreda Ehrenhofera, te obiteljski posjed Polz iz Štajerske. Zanimljivo: ovaj put nije bilo vinara-izlagača iz Slovenije

Sanja Muzaferija na visokoj nozi – s pink cipelicama Jimi Choo koje navodno stoje 1000 dolara!

Predsjednica udruge WOW-a te direktorica Pink day-a Sanja Muzaferija rekla je:

– Naš festival je ne samo ružičasta vinska smotra vina protkana zelenim notama vrhunskog maslinovoga ulja nego je i demonstracija dobre volje, optimizma, ženstvenosti, proljeća i cvijeća. Ove godine jači smo fokus stavili na ružičasta vina Hrvatske, pa smo u skladu s time publici ponudili i radionice na teme Ružičasti jug Hrvatske pod vodstvom sommelijerke Jelene Šimić Valentić, Roséi Slavonije i Podunavlja pod vodstvom Darija Grabarića i Roséi Istre i Kvarnera pod vodstvom sommeliera Marija Meštrovića.

Na Pink Dayu su se po prvi puta ove godine mogli naći i – tako je to navedeno: detoks proizvodi iz ponude Klara Premium Storea a koje je specijalno za Pink Day osmislila dr. Lejla Kažinić-Kreho. To su proizvodi iz linije Pink Lemonade i Pink Lady Smoothie.

Kako se Pink Day ponajprije doživljava kao ženski festival, važnu je ulogu u Mimari igrao i ružičasti lounge bar, tj. prostor za odmor. Mnogi su posjetitelji tu zavrtili kolo sreće by S.Oliver i osvojili zgodne modne detalje. Neki su kupovali Pink Day i WOW majice. Na postamentu pod staklenim zvonom bile su tu izložene i ružičate cipele Jimmy Choo za koje je rečeno da im je cijena čak 1000 dolara! Inače, upravo te cipele bile su nagrada za najkreativnije uređen izlagački stol.

A najbolje uređeni stol imala je talijanska obiteljska vinarija Bottega, i njoj je pripala nagrada Stanka Miljković, u obliku ružičastih cipela Jimmy Choo! (Snimke: Marko Čolić, Rene Karaman, Julio Frangen, Željko Suhadolnik) ♣

Najbolje uređeni stol imala je talijanska obiteljska vinarija Bottega, i njoj je pripala nagrada Stanka Miljković, u obliku ružičastih cipela Jimmy Choo za koje je navedeno da im je cijena 1000 dolara!

Kod hvarskog vinara Andra Tomića ružičasto vino je u znaku ljubavne priče: jedan svoj rosé nazvao je Mala plava, a nakon intervencije Plavca maloga nastao je drugi rosé – Dogodila se ljubav

Na Pink Dayu pojavila se i Lepa Brena, I to kao izlagač, naime Brena ima vinska podrum! Na slici je u društvu sa sommelijerom Klaudijem Jurčićem…

S impresivnim brojem proizvoda za enogastronomiju predstavila Steklarna Rogaška iz Rogaške Slatine

Zeleno u ružičastome

Green in Pink: Obitelj Belić (nositelji proizvodnje su tata Duilio i mama Bosiljka, desno na slici) uz paletu od 14 svojih etiketa, po sortama. Dakako da je bilo vrlo interesantno kušati sva ta ulja premium kakvoće na licu mjesta, da se uoči i zapamti razlika u organoleptici, a to je bitno da se na pravi način izabere ulje za neko jelo. Među tim uistinu špic-uljima izdvojio bih, uz moje uobičajene favorite vrlo elegantnu istarsku belicu i vodnjansku crnicu, ulja od novih sorata u portfelju Belićvih – itranu (osobito intenzivnu na nosu) i maurino

Na Pink Dayu u društvu uljara pojavio se i slavonski kulinar Tomislav Galović, dakako sa svojim proizvodima, ali privatno. Na slici su bračni par Galović s istarskim uljarom Klaudijom Ipšom iz Livada (sasvim lijevo) te s Velimirom Jušićem (sasvim desno), suvlasnikom tvrtke Ojo vivo iz Vodnjana (ta se uljara prezentirala s vodnjanskom bužom, istarskom bjelicom, žižolerom i s dvije mješavine: Bon i Gajardo). Klaudio Ipša krenuo je i u vinogradarstvo i vinarstvo i opredijelio se da od bijelih sorata radi vina uz duge maceracije praćene alkoholnom fermentacijom. Od bijelih sorata ima malvaziju i pinot sivi, a od crnih merlot, teran i refošk, te tri završavaju u mješavini kultivara zvanoj Santa Elena. Santa Elena je vinogradska pozicija gdje Ipša ima trsje, tamo se nalazi i crkvica posvećena sv. Eleni i fešta u čast sv. Elene predviđena je u tom vinogradu za 18. kolovoza!

         VINISTRA 10-12. SVIBNJA – Ovogodišnji, 26. sajam Vinistra u dvorani Žatika u Poreču najavljen je za dane od 1. do 12. svibnja. Na sajmu se osobito jak naglasak nastoji staviti na istarsku malvaziju. Uoči sajma, konkretno 17. travnja, održat će se 11. strukovno ocjenjivanje Svijet malvazija. Predsjednica ocjenjivačke komisije je Caroline Guilby MW. Novost u ocjenjivanju je blago pooštrenje bodovnih pragova za medalje, konkretno ove godine brončanu medalju dobit će vina s 80 do 82,99 bodova, srebrnu ona s osvojenih 83 do 86,99, a zlato je u rasponu od 87 do 91,99 bodova. Postoji dakako i velika zlatna medalja, za uzorke s 92 do 100 bodova. Kad sam već kod ocjenjivanja i Istre, evo vijest o jednom nedavnom značajnom međunarodnom vrednovanju ali vezanom uz maslinovo ulje, koje se također inače izlaže i na Vinistri: Irena Ipša iz istarskih Livada može se pohvaliti da su ona i njen suprug Klaudio upravo za svoje ulje frantoio na Flos Oleiju u Rimu osvojili 97/100 bodova!

Ipše, kojiinače imaju i ulja od istarske bjelice, leccinai mješavinu selekciju, te koji će biti i na Vinistri, tako su ušli uvodič maslinovim uljima svijeta Flos Olei. Irena Ipša navodi kako je naći se u vodiču Flos Olei poslovno posebno korisno jer po tome koliko interesanata za ulje dođe iz EU istarskim proizvođačima upravo s tom knjigom u ruci moglo bi se reći da je Flos Olei najznačajniji vodič maslinovim uljima ♣  SuČ 03.2019.

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: