SVIJET u ČAŠI – 12.2018 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

                                           ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________________________________

Uz Božić, te uz prijelaz u novu godinu

VRTOGLAVI KONZUMERISTIČKI PROSINAČKI PLES 13,5 MILIJARDI KUNA! – U maloj zemlji s nekih četiri milijuna stanovnika i s ne baš blistavom gospodarskom situacijom čini se da se pučanstvu naglašeno dopao stih iz poznate božićne pjesme koji izražava želju da se na tom mladom ljetu nađe svega obilja… Mediji javnog informiranja nakon Božića počeli su objavljivati podatke o potrošnji – naravno, ne kalorija, nego novaca! – u prosincu 2018., podaci su temeljeni, rečeno je, na rezultatima praćenja izdavanja računa što su ga provodile nadležne državne institucije. Navedena cifra je za rubriku Vjerovali, ili ne. Nekoliko dana prije završetka prosinca obznanjeno je da bi, na osnovi mišljenja stručnjaka iz Hrvatske gospodarske komore, brojka samo u prosincu potrošenih kuna mogla dosegnuti 13,5 milijardi, što bi bilo, istaknula je direktorica HGK Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić komentirajući blagdansku potrošnju, čak milijarda kuna više nego što je zabilježeno u istom radoblju 2017. Kao udarni period prosinačke potrošnje istaknuto je razdoblje od 19. do 24. prosinca. Ipak se, rečeno je, s tih 13,5 milijardi kuna još neće dostignuti i prijeći prag iz predkrizne 2008. godine i oboriti rekord. Ali, ako se nastavi dinamika rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogao bi se ostvariti nivo od prije krize, a 2020. godine mogli bismo i prestići tu razinu, istaknula je Ravlić. Inače, ako se tih spomenutih 13,5 milijarda kuna  podijeli sa četiri milijuna, šturo ispada da u potrošnji u posljednjem mjesecu u 2018. godini na svakog stanovnika u Hrvatskoj otpada nekih 3375 kuna, što je otprilike jedna ni premala ni prevelika mirovina. Među nas četiri milijuna i priličan je broj djece koja još nemaju vlastite prihode od svojega rada, tako da je, ako u potrošnji nisu sudjelovali i neki sa strane, tj. oni što ne žive i ne rade u Hrvatskoj, po odraslom i radno sposobnom stanovniku brojka i veća.

Evo, za usporedbu, i podatka o prihodima od turizma na razini cijele godine, konkretno u 2018. oni bi, istaknuo je nedavno ministar turizma Gari Cappelli, mogli biti blizu 12 milijardi eura, što je oko milijarda više od ostvarenog prihoda u 2017. Tih 12 milijardi eura na godinu znači u prosjeku po milijardu eura po mjesecu. Milijarda eura po važećem tečaju kuna/euro iznosila bi otprilike 7,5 milijardi kuna. Računica dalje: u dva mjeseca od turizma Hrvatska dakle ostvari oko 15 milijardi kuna, a u jednom, točnije završnom mjesecu u godini u predblagdanskom i blagdanskom ozračju u Hrvatskoj potrošnja se vrti eto oko 13,5 milijuna kuna! Pitanje je u kojoj mjeri su u toj prosinačkoj potrošnji sudjelovali oni koji ne žive u Hrvatskoj a dolaze nam u goste kao turisti. S obzirom na svježe informacije u medijima o tome kako su banke u Hrvatskoj sad najednom odlučile davati nenamjenske kredite s povoljnijim kamatama, te s obzirom na ljubav našijenaca prema šopingu i na sklonost ka korištenju kartica prilikom plaćanja, kao i na temelju brojnih informacija izravno iz ugostiteljskog miljea koji, zadovoljan izborom naručenih jela od strane domaćih gostiju a i napojnicama što ih domaći gosti ostave, jako hvali Hrvate kao potrošače, nije nelogično vjerovati da ipak u spomenutom plesu 13,5 milijardi kuna u jednome mjesecu, prosincu, ako ne u punoj a ono u ogromnoj mjeri sudjelujmo mi, domaći.

Najviše se, navodno, troši – proizlazi to iz provedenih anketa – između po 100 i 500 kuna. Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), slijede oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Granicu od 1000 kuna premašilo je devet posto ispitanika, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošio 21 posto ispitanika. Gotovo 40 posto ispitanika ispod bora ostavilo je igračke, ali treba reći da su se uz igračke najviše kupovali kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).

I onda, na Ivanje 2018., sramotna i deprimirajuća vijest s tv-Dnevnika: u Hrvatskoj svake godine upravo u dane blagdana i u dane nakon blagdana u smeću završi oko tisuću (1000!!!) tona hrane!

Povećanje potrošnje trebalo bi, zapravo, veseliti, to može biti pokaz da ljudi imaju novaca, k tome u pojačanoj potrošnji na svoje dolaze i proizvođači i trgovci koji plasiraju robu. Ali, pitanja su, uz ono malo prije spomenuto o tome koliko su za ovakav obujam jednomjesečne potrošnje zaslužni turisti, i sljedeća: koliki je zapravo u našemu društvu postotak onih koji doista i imaju para, te kako su ti neki koji dosta imaju i došli do tih para. Bez obzira na to što se u novije vrijeme javnosti plasira vijest da se prosječna plaća u Hrvatskoj kreće od otprilike 7000 do 7500 kuna, ne zaboravimo to koliko je zaposlenika koji dobivaju mizerne plaće i koliko je onih kojima se plaća ne isplaćuje odnosno barem ne isplaćuje redovito, ne zaboravimo ni to koliko imamo umirovljenika i kakve su mirovine, te koliko je pojedinaca koje svakodnevno vidimo kako kopaju po gradskim kontejnerima za smeće… Prije koji dan u vijestima HRT-a čulo se da je svaki peti građanin Hrvatske izložen siromaštvu…

A, ima i još: hoće li pojedinci u Hrvatskoj koji zbog svojih nerealnih apetita s obzirom na vlastitu materijalnu situaciju, te zbog neopreznosti vezane uz vođenje osobnih financija eventualno budu blokirani – opet dobiti milost oprosta duga od onih pojedinaca/struktura koje su s obzirom na svoj status u društvu u mogućnosti i pri volji (ali ne bih baš tvrdio i iz filantropskih razloga) provesti deblokadu?

E, pa, sretna i vesela nova, 2019. godina!♣

Između Božića i nove godine

ŠTEFANJE JE NJIHOV DAN… – Štefanje u zelinskoj vinogradarsko-vinarskoj obitelji Jarec-Kure! Slavljenika je dvoje:  Stjepan Jarec, i njegova supruga Štefica! Štefan sav sja od sreće, a kako i ne bi kad ga supruga i kćerka Mirjana i zet Kristijan tetoše…

Stjepan Jarec sa kćerkom Mirjanom i zetom Kristijanom, te Stjepan i Štefica Jarec s unukom Martinom


K tome, u čaši je incrocio Manzoni, koji je kao novi vinski adut kuće zamijenio nekad glavne uzdanice Jarecovih – bijeli pinot i chardonnay. Nad materom i paterom familije Jarec na slici kao da bdije njihov ponos – unuk Martin, od kojega i baka Štefa i deda Štef i mama Mirjana i tata Kristijan očekuju da će kao mlada nova snaga nastaviti obiteljskim vinskim koracima…♣

Vrijeme darivanja

KUPUJMO HRVATSKO, POKLANJAJMO AUTENTIČNO! – Duh otoka Paga: sir Gligora, vina Boškinac, maslinovo ulje iz tisućljetnog maslinika u Lunu, cvijet soli iz Paške solane

Pjenušci Griffin odležavani pod morem, obogaćeni morskim raslinjem, i oni iz klasičnog vinskog podruma kod kuće (Julio Frangen)

A ima i još nešto zgodno: hrvatska vina i pjenušci držani po godinu dana i duže ispod mora, npr. kod uzgajivača školjaka s Paga Marka Duševića. Najnovije prezentirani, prije nekoliko dana u elitnom zagrebačkom restoranu Noel, bili su pjenušci Griffin plešivičkog proizvođača Krešimira Ivančića. Iz više kušanja takvih morskih vina u usporedbi s istima držanima u butelji kod kuće u klasičnom podrumu čini se da ta vina s boravkom pod morem pokazuju kao da su malčice brže napredovala u razvoju. Međutim, butelja ima i posebnu prednost u estetskom smislu u odnosu na onu držanu u podrumu, naime za vrijeme njena boravka u moru obogati se školjkicama i morskim raslinjem pa je vrlo atraktivna i kad se sadržaj popije, kao ukras, dakle zaista je krasan dar.♣

Mjehurići u žiži

DOMAĆE PERLICE NA ZAVIDNOM NIVOU – Godina je začas prohujala, evo nas već u 2019! Novo ljeto, novi izazovi. U kojoj mjeri i – nove (bolje) mogućnosti?

Na hrvatskom tržištu vinom lijepa je ponuda pjenušaca, domaćih i inozemnih. Posebice se ističu pjenušci s Plešivice, koju su neki ovdje već prozvali hrvatskom Champagneom. Na 13. međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino. com krajem studenoga 2018. moglo se vidjeti što se sve kvalitetno pjenušavo (ali i mirno) nudi iz naših, ali i vanjskih podruma.

Hrvatski perlasti vrh: Tomac Diplomat extra brut, Tomac classic 2006 brut nature, Tomac Rosé brut, te nešto posebno, i u svjetskim razmjerima: Tomac Amfora 2010 brut nature, rađen od baznog vina nastalog polugodišnjom maceracijom više bijelih sorata u amfori te dvogodišnjim dozrijevanjem baznog vina u velikoj drvenoj bačvi

Šember bijeli brut, Šember Rosé brut i Šember Pavel brut (od 90 posto chardonnaya i 10 posto žutog plaveca s pozicije Pavel, te s odležavanjem na kvascu u boci dužime od četiri godine), na slici dolje su Korak bijeli brut nature i Korak Rosé brut

Jagunić Three Stars brut, Griffin brut, Kurtalj Dri, Rose i Prestige, te, iz Erduta, Süber brut od Mladena Sibera

Hajde, ipak, budimo optimisti, makar pitanje je koliko za optimizam ima prostora. U ovim još trajućim blagdanskim danima pronađimo način da se opustimo, razonodimo i odmorimo, kako bismo u boljoj formi i spremniji ušli ukoštac s onime što nam donosi nova, 2019. Podružimo se, dakako u razumnoj mjeri. s onime što je tradicijaski tijesno povezano sa slavljem, blagdanima, a to su npr. pjenušci. Velika prednost pjenušaca u tome je što sadrže nizak stupanj alkohola, osvježavaju, pružaju visoki užitak i dižu raspoloženje (dakle, ne nužno alkoholom!).

Biserje iz Istre, iz podruma sestara Peršurić – Misal Blanc de blanc extra brut, Misal Blanc de noirs brut, Misal Prestige extra brut …

Hrvatski pjenušci u posljednje su vrijeme silno napredovali u kvaliteti i zanimljivosti. Neki mogu bez problema stajati uz bok brojnim inozemnima i od poznatijih kuća. Evo, na slikama, tek nekih. S dočekom nove godine ne znači da je i puna sezona za pjenušac prošla. Za pjenušac je, zapravo, uvijek vrijeme. Prvi dan veljače u 2019. donosi nam međunarodni festival pjenušavih vina, u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. A onda je, sredinom veljače, i Valentinovo – Dan zaljubljenih! Pa, ne zaboravimo ni na Dan žena koji, doduše, na rang-listi praznika ne kotira kao nekad prije, a onda nam stiže i Uskrs! ♣

G.E.T. The Best

STANCIJA MENEGHETTI KAO NAJBOLJA u HRVATSKOJ – Stancija Meneghetti iz Bala kod Rovinja proglašena je na temelju rezultata istraživanja zagrebačke udruge G(astronomija), E(nologija) T(urizam) i glasovanja organiziranoga od strane G.E.T.-a koji prati situaciju s ponudom u segmentu hrvatskog eno-gastro turizma i nastoji promovirati istaknute igrače u tome sektoru, prvakom na području Istre i Kvarnera te šampionom na razini cijele Hrvatske, prvi pratitelji su za 2018. bili Vuglec-breg i Korta Katarina. Vino i maslinovo ulje Meneghetti već godinama su na zavidnom nivou kakvoće, a to što u eno-gastro i turističkome smislu nudi objekt u Balama doista je za najprohtjevnijeg potrošača!

Čelnik Stancije Meneghetti Miroslav Plišo otvara pjenušac Meneghetti u društvu s gastronomadom Reneom Bakalovićem

Meneghetti se svojim proizvodima – vinima i novim mladim te nefiltriranim maslinovim uljem novello (mješavina istarske bjelice, rosulje, leccina i buže) predstavio u sklopu Adventa u zagrebačkom Cheese baru u srcu metropole. Miroslav Plišo, čelnik Meneghettija, i njegova ekipa izašli su s Malvazijom 2017 black label s kojom kuća tek sada po prvi put kreće u javnost, te s novim berbama mirnih vina konkretno Meneghetti White 2017, Meneghetti Red 2013 i s pjenušcem Meneghetti Classic brut 2016. Vrijedi istaknuti da je Stancija Meneghetti znatno poradila na poboljšanju etiketa i ukupno vizualnog identiteta svojih vina i svojega ulja.

Meneghetti vina i, dolje, maslinovo ulje

Meneghetti, Bale: panoramska slika. Dolje: dnevni boravak u sklopu smještajnog i ugostiteljskog objekta, te terasa

I u ugostiteljsko-smještajnom dijelu Meneghetti ide bitno naprijed. Stancija Meneghetti će sezonu 2019. dočekati sa 12 novih smještajnih jednica unutar šest luksuznih vila, ali i s novim bazenima, tako da će se dodatno zaokružiti ponuda ovog jedinstvenog resorta u istarskim Balama. ♣

G.E.T. Report – enoturistička turneja plešivičkim krajem

PREDBOŽIĆNA PROVJERA SPREMNOSTI – Zagrebačka udruga za vinska turizam G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), koja već duže vrijeme krajem godine dodjeljuje priznanja Bijeli grozd vinogradarsko-vinarskim gospodarstvima što se ističu i u segmentu turizma, tik pred Božić za grupu eno-turističkih novinara redovito organizira turneju nekim domaćim vinorodnim područjem s izraženim potencijalom za turizam. Turneja se najavljuje kao predblagdansko druženje sedme sile s ponuđačima za neki kraj tipičnih proizvoda i usluga, ali čini mi se da su joj svrha ne tek druženje, nego i stanovita lukava provjera kako posjećena poljoprivredna gospodarstva ali i teritorij gdje se nalaze u ovome momentu funkcioniraju i u turističkom kontekstu. Najnovija, i jednodnevna, turneja bila je plešivičkim krajem. Vinorodna Plešivica ponad Jastrebarskoga višestruko je zanimljiva, naime to je odavna vinogradarsko-vinarski predio i posebice zapamćen po chardonnayu i rajnskom rizlingu pa i crnom pinotu, a u novije vrijeme osobito na glasu zahvaljujući pjenušcima, te vinima proizvedenima dugim maceracijama bijelih sorata, u amforama. Tu inače cvate i proizvodnja jako dobrog sira (Šestak), ali i meda. Nekoliko je ugostiteljskih objekata koji se mogu preporučiti, primjerice restoran Ivančić, obilježen posebnom tablicom Okusi Zagrebačke županije, zatim Karlo, a uskoro se u krugu obiteljskog vinogradarsko-vinarskog gospodarstva Korak otvara elitni restoran koji ima šanse dobiti preporuku, možda i zvjezdicu čuvenog Michelina. Spavanje je moguće na obiteljskom gospodarstvu Kreše Režeka. Plešivica je na pola puta od Zagreba do Karlovca, nalazi se i tik uz vrlo prometni autoput od Zagreba prema moru, i treba je na odgovarajući način valorizirati ne tek kao izletničku nego i kao turističku destinaciju.

Kušaonica obitelji Šember, I, dolje, novi (šampanjski) podrum Šemberovih (Marko Čolić)

Prvo odredište u režiji G.E.T.-a bio je posjed Šember u Donjim Pavlovčanima (službeno prograšena vinarijom 2018. godine u bregovitoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj!), odande se pošlo do obitelji Roberta Brajea u susjedstvu Mladine, zatim se obišlo gospodarstvo Damira Drage Režeka na brdu u selu Plešivica, potom je predviđen za posjet bio i Drago Kurtalj, a kao finale ostalo je gospodarstvo Franje Kolarića u Hrastju Plešivičkome. S aspekta kupovine i kušanja kapljice i domaćeg hladnog nareska dakle na neki način izletništva svi atraktivni, ali s eno-turističkog stanovišta posebno pažnje vrijedna gospodarstva Roberta Brajea i Franje Kolarića, jer ona su se i opredijelila za to da se punom parom bave i ugostiteljskom djelatnosti, Kolarić i ponudom smještaja.

Narezak dobrodošlice, i, dolje, Tochin’ Ivanka Šember s pjenušcem dobrodošlice

          ROCKIN’ ŠEMBER, i TOCHIN’ IVANKA Obitelj Šember, nakon što se već dobrano bila afirmirala s mirnim bijelim i suhim bijelim (bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, žuti plavec) i crnim vinom (crni pinot, pa u boljim godištima i cabernet sauvignon) u novije vrijeme jako iskače i svojim vrlo kvalitetnim pjenušcima (bijeli, ružičasti; vidi prethodni prilog), ali i kraće (u drvenoj bačvi) i duže (pola godine u amfori) maceriranim pa u drvu odležavanim vinima od bijelih sorata. Sadašnji nositelj proizvodnje Zdenko Šember upire svu snagu u pjenušce, uviđajući dobro da su oni, ako se naprave kako treba (a njemu to uspijeva!) produkt s dodanom vrijednosti. Uz postojeća tri klasika (bijeli s malo kraćim odležavanjem na kvascu u butelji i bijeli sa četverogodišnjim odležavanjem na kvascu, te ružičasti), sad priprema jedan posve nekonvencionalan a to znači da je bazno vino (iz berbe 2014.) nastalo uz šestomjesečnu maceraciju bijelih kultivara u amfori, taj pjenušac Šember Qvevri brut nature ili ipak možda extra brut ne ide van prije Uskrsa 2019. A u planu je da, kad procijeni da je za to došlo vrijeme, Zdenko izađe i s još jednim pjenušcem moguće pod nazivom Šember Tradicija extra brut od grožđa starih sorata nekad jako raširenih na Plešivici i od jako starih loza, sađenih na osobito dobroj poziciji Bresnica još u doba dok je njegova baka bila u punoj životnoj snazi i snazi za rad. Ali tu Šemberova mjehuričava priča ne staje: Zdenko najavljuje još jednu perlastu etiketu, a riječ je o bijelom pjenušcu od crnog pinota! Sada Šemberovi godišnje proizvedu 40.000 boca pjenušca.

Da Šember doista ima velike ambicije u vinskom a posebice u pjenušavom sektoru, pogotovu zato što ga dobro podržava cijela obitelj a kao konkretna izravna pomoć u poslu mu je sin Nikola koji je nedavno diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu (kćerka Lucija, do nedavno inače vinska kraljica Zagrebačke županije, a koja se opredijelila za studij ekonomije, bit će udarna sila u komercijalnom segmentu), pokazala je gradnja novog, u ljeto 2018. godine otvorenog vinskog podruma površine 320 četvornih metara i kapaciteta 60.000 boca, u novcu vrijednog oko 2,3 milijuna kuna, dio sredstava – 35 posto – došao je iz vinske omotnice.

Rockin’ Šember. Zdenko Šember uz svoj čarobni drveni kovčeg s longplejkama koje i te kako dižu raspoloženje.

Što se turističkoga dijela tiče, tu se zasad Šemberi još ne eksponiraju jer, kaže Zdenko, jedva stižu obaviti radove vezane uz poljoprivredu kao svoju primarnu djelatnost, međutim kako novi mladi naraštaji (Zdenko i Ivanka Šember imaju i kćerku Klaru) budu stasali i ta djelatnost ostaje kao opcija o kojoj je ozbiljno razmišlja. Baza za sjajne eno-gastro trenutke tu je, naime, Šemberovi imaju prostranu kušaonicu unutra i na terasi, Ivanka Šember i Zdenkova mama sjajne su kuharice, muški dio obitelji odlično se razumije i u izradu mesnih prerađevina poput čvaraka, tlačenice, špekerice, češnjovke, suhe kobasice, šunke….

Zdenko otkriva svoj potencijal koji može biti i te kako iskoristiv za privlačenje gostiju, dakle – u turističkome smislu,. Svako toliko, zasad tek za uži krug prijatelja, kod sebe organizira kušanje raznih vina ali ne samo iz svojega podruma nego i iz drugih podruma iz Hrvatske pa i iz inozemstva, te ne samo mlade i na tržištu trenutno aktualne kapljice nego i Bakhovog nektara starih godišta (10 i 15), onih što već vino svrstavaju u arhivu.  Kao nekadašnji muzičar – svirao je bas u lokalnim bendovima, ima smisla u spajanju vina i glazbe, tako da ga već nazivaju sommelierom-disko džokejem. Ovisno o tome koja su vina u nekom trenutku na redu za kušanje atmosfera je prožeta diskretnim zvukovima gitare i glasa Erica Claptona, Muddyja Watersa, Johna Leeja Hookera, te Arethe Franklin, Franka Sinatre… sa Šemberovih gramofonskih ploča i novokupljenog gramofona…

Nedavno je tako u Šemberovoj kušaonici održana degustacija sljedećih vina: MOËT et CHANDON Champagne grand vintage 2009, EGLY OURIET Champagne brut grand cru millesime 2004,   ŠEMBER Rajnski rizling 2017 Ice, GEORGIA Kissi Qvevri 2014, ŠEMBER Plavec žuti 2005, ŠEMBER Chardonnay bq 2003, KORAK Rajnski rizling 2005, TOMAC Sauvignon blanc 2006; MOVIA Veliko belo 2007, CHANSON PERE & FILS Chardonnay 2004, KORAK Chardonnay 2016 macerirano, KORAK Rajnski rizling 2015 macerirani, ŠEMBER Qvevri 2015, KABAJ Luisa 2011, VODOPIVEC Vitovska 2015 amfora, VODOPIVEC Vitovska 2015 Solo grand cru, GRAVNER Rebula 2008, ROSEMONT ESTATE Shiraz/cabernet sauvignon 2004, DEGRASSI Terre bianche riserva 2008, BELJE Merlot 2009, ALEKSANDROVIĆ Rodoslov Grande Reserve 2012, VALANDOVO Alexander Vranec 2005, VALDICAVA Brunello di Montalcino 2005, ROBERTO VOERZIO Barolo 2005 La Serra, EDI SIMČIČ Edijev izbor 2002. Razni meridijani i paralele, razne sorte, razni stilovi, berbe od 2017. do 2002.

Vina na degustaciji: u sjajnom svjetlu Šemberov žuti plavec, Korakov rajnski rizling, odlični Gravnerova Rebula i Voerzijev Barolo…

REŽEKOV COPANJEK s RIZVANCEM i PORTUGISCEM – Vinska kuća Damir Drago Režek. enologa i svojedobno velikog animatora na vinskoj pozornici Drage, nekad jednog od bitnih protagonista plešivičke vinske scene, nema već godinama, ali su tu njegova supruga Dragica,  stručnjakinja za vinogradarstvo, posebice za rasadničarstvo, sad je, što bismo rekli modernim i pop-rječnikom, frontman Damir, sin Drage i Dragice. Kako godine idu, tako je Damir sve više fzičkim izgledom nalik na oca, pokazuje to lijepo i fotografija…

Damir Režek, s mamom Dragicom

Damir Režek, isti otac Drago, uz svoju vinsku reprezentaciju. Sjajan je bio chardonnay 2006 sur lie (u dekanteru je), prvo vino koje je osobno proizveo

Copanjek

Male bačve na ulazu u podrum Režekovih kao informacija da je riječ o po proizvedenoj količini malom vinaru

Na Plešivici je više Režeka, ali kod ovih Režeka posebnosti su vina nekad raširenih a u novo doba marginaliziranih sorata u tome kraju, konkretno rizvanca, silvanca zelenog, portugisca, ali su tu i vina od došljaka izvana – kultivara sauvignon bijeli, chardonnay, pinot crni. Damir i Dragica Režek, kako se čulo, dobro se nose s tržištem. Damir se danas, opravdano, diči s vinom koje je, veli, kao prvo kreirao samostalno, a riječ je o Chardonnayu 2006.

Režekovi, koji brinu o četiri hektara vinograda i proizvode oko 20.000 boca godišnje, dočekali su nas i s rizvancem,i sa  zelenim silvancem, i sa sauvignonom, i sa chardonnayem aktualnima na tržištu, te s doista odličnim već arhivskim chardonnayem sur lie iz 2006.

Kušaonica mala ali lijepa, ne za puno ljudi ali s puno svjetla te s pogledom na vinograde. Damir Drago Režek nije (još) jače orijentiran na turizam, međutim to ne znači i da neće biti. Na stolu su uz vina bili odlični domaći naresci te topli copanjak, plešivička i, za mene, bolja inačica samoborske greblice.

Kušaonica obitelji Roberta Brajea u Lokošin-dolu. Dolje: domaćini Sanda i Robert Braje

BRAJE ZA GURMAJE – Vinogradarska kuća Braje, Roberta i Sande Braje iz Lokošin-Dola, pravo je odredište za gurmane, i to za one prohtjevne. Tradicijska drvenjača postavljena uz vinograde – kušaonica ali i blagovaonica baš je pravi eno-gastro-turistički punkt. U lijepom ambijentu interijera s izraženim domaćim štihom, Sanda, koja je zadužena za jelo, i Robert, zadužen za vino, poslužuju specijalitete na nivou vrhunskih restorana u visokorazvijenim urbanim sredinama. Brajeovi organiziraju degustacije, ručkove, večere, proslave (rođendana, vjenčanja, krštenja…). Velika prednost u ponudi je to što obitelj Braje uzgaja perad (samo pataka je 200 u turnusu), krave, svinje, dakle sâma proizvodi namirnice i pića od kojih kreira svoj menu (jaja, mliječne i mesne prerađevine, povrće, voće…). Brajeovi rade sir od mlijeka vlastitih krava, zatim čvarke, špek, kobasice i salame od vlastitih svinja, s time da imaju jednu vrlo ukusnu salamu u koju stavljaju određeni postotak od provjerenog ponuđača kupljenog medvjeđega mesa…. U blizini kuće i oko kuće imaju voćnjak, te 3,5 hektara vinograda. Sami prave sokove od jabuke i kruške, a od vlastitoga grožđa proizvedu, ovisno o godištu, 18000 do 20.000 litara vina, konkretno etikete su crveni  veltlinac, rajnski rizling, traminac, portugizac, crni pinot kao mirna vina, zatim bijeli i ružičasti pjenušac, a kao kuriozitet tu je i vino od – višnje. Oko 40 posto vina plasiraju na kućnme pragu.

Fino, kod Brajeovih! Domaći sir s rajčicama, na rigi, te domaće mesne prerađevine nakon kolinja

Organizator predbožićne plešivičke turneje 2018. Tomislav Stiplošek iz G.E.T. Reporta, te, s njime, novinarka Ana Rogač i fotoreporter Julio Frangen

Bitno je za reći da ispred drvene kuće za goste ima dovoljno mjesta za parking, a oko kuće i za rekreacijske aktivnosti, upravo u tu rekreaciju uz samu kuću Brajeovi bi u organizacijskom smislu morali uložiti malo više truda. Njihova kušaonica jedna je od ishodišnih točaka za šetnje i vožnju biciklima uz vinograde, ali vrijedilo bi im jače razmišljati o tome da baš na licu mjesta ponude neke mogućnosti za fizičku aktivnost kao dopunu sjedenju uza stol uz tanjur i čašu, dakle rekreaciju uz samu kuću, naime društvo najčešće kad nađe neku mogućnost natjecanja, posebice kuglanja, uglavnom partije igra za čašu ili litru vina odnosno gemišta, a to je zajamčeni dodatni plasman vlastitog proizvoda na kućnom pragu.

Pogled na ulazu na gospodarstvo Kolarić, te, dolje, u sklopu objekta i prostor za boravak vani, igru i rekreaciju

KOLARIĆ ZA MIRAN SAN – U smislu eno-gastro-turističke ponude u jaskanskome kraju najkompletnijim je čini se gospodarstvo Franje Kolarića. Franjo Kolarić poljoprivrednik je i ugostitelj, a uz domaću hranu i svoje vino nudi i noćenje, što je bitno, naime bez mogućnosti noćenja u nekome kraju nije moguće razvijati ozbiljan turizam. Kolarić obrađuje šest hektara vinograda i proizvodi veći broj različitih vina, od mješavine na Plešivici tradicijskih bijelih sorata preko chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga do crnog pinota, a i cabernet sauvignona, ima i svoja dva pjenušca – jedan bijeli i drugi ružičasti, krenuo je ozbiljno i u sferu narančastih vina (rajnski rizling, te crni pinot), dakle izbor etiketa ne samo da je popriličan nego i odgovara za različita jela, različite ukuse i raspoloženja, prigode. U lijepom prostranom restoranu za stolove može komotno smjestiti 170 gostiju, što nije malo, a glede noćenja, na raspolaganju je 16 dvokrevetnih soba.

Franjo Kolarić ima dvije amfore – jednu veću, ukopanu u dvorištu, napunjenu s rajnskim rizlingom, te ovu, manju, koja eto nije ukopana nego je smještena uz bačvice u klasičnom podrumu. Na slici dolje Franjo je uz cisterne sa sivim pinotom, za koji želi da bude poseban obiteljski brand

SIVI PINOT KAO OBITELJSKI BRAND – Franjo Kolarić je, utisak je, nekako najprivrženiji sorti pinot sivi, od koje želi da vino bude prvi brend kuće. U toj nakani sklon je istraživanju i igri s različitim pristupima u vinifikaciji i dozrijevanju. Na slici je uz vojnički stroj od sedam ovećih cisterni od inoksa, u svima njima do vrha nalazi se novi mladi (dakle iz berbe 2018.) sivi pinot, s time da je Franjo, da vidi što će se dogoditi, u isti mošt u svaku cisternu dodao različiti kvasac za vrenje (primjerice, u jednoj cisterni je sivi pinot dobiven uz pomoć kvasca dizajniranog  za chardonnay, u susjednoj cisterni je sivac na sauvignonskom kvascu itd…, ) a u jednoj cisterni je sivi pinot na vlastitom kvascu. Franjo, koji stalno prati razvoj i konzultira se sa stručnjacima, još će, veli, vidjeti kako će stvar teći dalje, odnosno hoće li vino iz cisterne koja ostavi najjači utisak napuniti posebno a vino iz ostalih cisterni pomiješati i onda dozrijevati pa napuniti, ili će možda vino iz svih sedam cisterni pomiješati i nakon određenog vremena sljubljivanja i dozrijevanja napuniti u boce. ♣

Eno-gastro turizam

Vuglec-breg, vinogradi

VUGLEC-BREG, AMONG THE BEST – Mislio netko ovako ili onako, ali vinsko-turistički kompleks Vuglec-breg na Škarićevu ponad Krapinskih Toplica dobio je baš to odličje Simply the Best! Putničke agencije biraju najbolja odredišta u (eno) turizmu i zaslužnima dodjeljuju nagradu Simply the Best za doprinos razvoju i unaprjeđenju turizma u Hrvatskoj. Vuglec-breg ove je godine osvojio i dva Bijela grozda zagrebačke eno-gastro udruge G.E.T. specijalizirane baš za praćenje vinskog turizma – jedno priznanje je za prvo mjesto na rang-listi najboljih eno-turističkih gospodarstava i destinacija u regiji Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, a drugo je za drugo mjesto najboljih na razini cijele Hrvatske! Vrijedno spomena je i to što je Vuglec-breg dobio i Michelinovu preporuku BIP Gourmet, kao mjesto gdje se jede jako dobro a za umjerenu cijenu. Za deseti jubilarni nastup na međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com 2018 od direktora prof. Ivana Dropuljića Vuglec-breg primio je, za vjernost i postojanost, i specijalnu kristalnu vazu izrađenu u staklarni Rogaška. Borisu Vuglecu, vlasniku Vuglec-brega, nekako je najdraže priznanje, veli on, to što je objekt i u restoranskom i smještajnome dijelu kroz cijelu godinu vrlo dobro popunjen.

Ivan Dropuljić predao je kristalnu vazu Borisu i Mariju Vuglecu. Dolje: enologinja Jasminka Šaško

Što je pridonijelo takvom uspjehu? Vuglec objašnjava da se cijela njegova ekipa i on maksimalno trse u organizaciji posla općenito te u formiranju atraktivne ponude u segmentima jela i smještaja a i u čuvanju i njezi okoliša i, u vezi s time, ustroju raznih za gosta zanimljivih rekreacijskih i sportskih ali i društvenih aktivnosti. Prirodni ambijent u kojemu se nalazi Vuglec-breg, ponajviše ispunjen vinogradima na kosinama, prekrasan je, posebice kad nakon zime krene vegetacija. Svjesni ljepote okoliša domaćini ispred restorana i pored kućica za smještaj o toplim danima postave i više od 30 ležaljki za lješkarenje i uživanje u pogledu u proljeće i ljeto. Čitav prostor idealan je za šetnje, ali i za vožnju biciklom. Vuglec-breg ima lijepi broj bicikla mountain-bikea. U sklopu cijelog objekta koji je nedavnim otvorenjem kućice Jagica obogaćen sa 16 novih kreveta, igrališta su za tenis i male sportove zatim dječje igralište i tu je i ograđena parcela na kojoj su poniji za jahanje za djecu. Svi ti aktivnostni sadržaji u ponudi kao i povećani broj kreveta te kućica s dovoljnim brojem tuš-kabina dobra su, ističe Boris Vuglec, baza za organizaciju raznih sportskih susreta, turnira.

Nova kućica za smještaj – Jagica, sa 16 kreveta

Pogled u sobu

– S obzirom na naš klasičan jelovnik na kojemu se nalaze domaći sezonski kulinarski specijaliteti poput, kao što je to npr. sada u vrijeme svinjokolje, kolinjski menu s buncekom, češnjovkama, krvavicama, pirjanim kiselim zeljem i restanim krumpirom, pa repnjačom za koju mnogi naši gosti ističu kako im je bolja od bućnice, a i s obzirom da nam je namjera jelovnik proširiti s moderno prigotovljenim jelima od domaćih namirnica proizvedenih na okolnim OPG-ima,  jače krećemo i u priređivanje raznih svečanosti i slavlja na kojima je baš eno-gastronomja u prvom planu, poput npr. Dana zaljubljenih Valentinova, Dana žena, dočeka Nove godine, Vincekova, Martinja, takmičenja većeg broja ekipa u prigotavljanju raznih specijaliteta… Jednostavno, želimo da svaki gost koji nam jednom dođe odmah postane na neki način, prenošenjem svojih utisaka prijateljima i kolegama, ambasador izletišta Vuglec breg – reći će Boris Vuglec.

Juhe od buče i sa štruklima, kolinjski tanjuri – kobasice, krvavuce, buncek, pirjano kiselo zelje i restani krumpir, pečenje

Novosti s Vuglec-brega su da je, dodaje Boris Vuglec, prijavljen na natječaj za sredstva od 2,5 milijuna kuna namijenjenih razvoju ruralnog prostora. Od tih sredstava u planu su gradnja i uređenje prostranog wellness-centra s bazenom većih dimenzija. Tu bi se gostima moglo ponuditi i aroma-terapiju. Otvorenjem nove komforne kućice Jagica za boravak Vuglec-breg sada ima ukupno 50 turističkih ležajeva, dakle na spavanje je u mogućnosti primiti cijeli autobus gostiju. Time je, eto, uključuje se u razgovor Borisov sin Mario Vuglec, riješen problem prihvata grupa zainteresiranih za sve popularniji team building.  Ali, i još nešto: po novome, Vuglec-breg spreman je i primati i gosta koji želi jednokrevetni smještaj, dakle da sâm bude u sobi, a takvih zahtjevnijih gostiju sve je više.  Boris Vuglec pohvalit će se da su značajni zahvati na preuređenju i osuvremenjenju opremom ove godine učinjeni u kuhnji, u taj pothvat uloženo je oko pola milijuna kuna. Na Vuglec-bregu dosta se radi i na osoblju, posebice kuharima, u tu svrhu kao strukovni konzultanti  angažirana su dva vrlo istaknuta hrvatska chefa – Ivica Štruml i Viktor Kranjčec koji su iskustvo stjecali i dobar glas stekli u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, hrvatskom rasadniku vrsnih kuhara. Zahvaljujući enologinji Jasminki Šaško Vuglec-breg ima vrlo dobra vina – o tome govore brojne medalje osvojene za kapljicu, ponuda se sastoji od čak 15 različitih etiketa, od pjenušca preko nepretencioznog laganijeg baznog bijelog vina i potom ozbiljnijeg  bijelog vina dozrijevanoga u bačvi(ci), pa crnog vina, i do, u suradnji sa znanim Borisom Drenškom Bodrenom, visokih predikata za uz slastice na kraju, dakle s vinima su na Vuglec-bregu u stanju kvalitetno popratiti čitav menu s više sljedova. ♣

Svjetska šampanjska elita u našem dvorištu

KOD JADRANKE, i KRUG NA ČAŠU! – Svega obilja kod Jadranke, u vrlo decentno uređenom te nimalo blaziranom i glamuroznom ambijentu bistroa tik uz zagrebačku Galeriju vina MIVA koja, inače, na svojim policama nudi čak nekih 1500 što domaćih što inozemnh etiketa plemenite kapljice.

Bistro Jadranka, Zagreb: u sredini je Gordan Mohor, nekad uspješni nogometni golman, a danas uspješni trgovac vinom

Oblizeki na tanjuru, i lijep izbor vina – gotovo 50 etiketa! – na čašu. Pa čak su tu i famozni Krug Grande Cuvée brut, i Dom Pérignon! Za one koji to još ne znaju dobro je da to saznaju, mada je ta čaša Kruga odnosno Dom Pérignona po 180 kuna. Netko tko je istinski ljubitelj vina a makar nije i dovoljno duboka  džepa ovdje kod Jadranke ima kakvu-takvu priliku zadovoljiti znatiželju i osjetiti što se to nudi pod tim dvjema šampanjskim markama svjetskog vinskog vrha. Kupiti butelju u vinoteci, eh – to za veliku većinu potrošača jeste teško izvedivo do čak i neizvedivo jer ona je barem sedam puta skuplja, a jednom godišnje i to u jedinstvenom ozračju upravo oko Božića odnosno o novogodišnjim praznicima možda ipak i nije toliko ludo i nemoguće izdvojiti 180 kuna da se nešto slavno što je teško dostupno osobno doživi i da se sazna o čemu je riječ i izravno, a ne tek preko medija odnosno prepričavanja, te da se usporedi vlastito iskustvo s Krugom ili Dom Pérignonom s osobnim iskustvom s nekih mogućih prijašnjih kušanja drugih, cjenovno povoljnijih šampanjaca ili pjenušaca… Tih 180 kuna jednom u godini dana za čašu Rolls Roycea moglo bi se promatrati kao svojevrsna investicija u unaprjeđenje vlastitog znanja…

Pitam vrijednog poslužitelja kod Jadranke koliki je interes za takvom čašom po 180 kuna, a odgovor je da zanimanje postoji, mladić dodaje da mu ne treba duže od tjedan dana da butelju rastoči na čašu, i plasira u lokalu… Šampus i u načetoj boci ostaje dobro uščuvan jer Jadranka koristi posebnu napravu koja se stavi na grlić otvorene boce i zahvaljujući kojoj, uvjerava proizvođač te naprave, pjenušac/šampanjac u odličnoj formi može izdržati i dosta duže od tih tjedan dana, navodno čak do tri tjedna… Na slikama: ne samo predblagdanski nego redoviti prizor popunjenosti iz bistroa Jadranka (u središtu kadra je jedan od – uz partnera mu Vladu Šuška – čelnika MIVA-e Gordan Mohor s poslovnim prijateljem i ambasadorom grka korčulanske vinarije Zure Denisom Šeparovićem, te s djelatnikom Galerije MIVA Krunom Filipovićem WSET), zatim tu su riznica eno-bisera u Galeriji vina MIVA i, posebno na policiama, uzorci elitnih šampanjaca u ponudi. ♣

Bordeaux  u vinogorju pjenušaca

Bojan Berkovič Molipachi

KAD MOLIPACHI DAJE MAT… – Sjećam se, prije dosta godina, kad je doslovce kraljevao gemišt, Molipači (u lokalnom dijalektu to znači mala peć) iz Bizeljskoga uz samu državnu granicu s Hrvatskim zagorjem (Klanjec) i time dakako i Lijepom našom, briljirao je s visokim slatkim predikatima. Šira publika smatrala je Bojana Berkoviča na neki način čudakom, ta – tko li će piti te slatkiše… Onda je nastupilo razdoblje kad su pojedinci naziv Berkovičeva posjeda Molipači izgovarali kao moliplači. Međutim u novije vrijeme tj. otkako je preuzeo brigu o oko sedam hektara što terasastog što vertikalno nakošenog terena na poziciji Drenovec Lusthaus na visini od gotovo 500 metara i s kamenitim-kremenastim tlom, pa internacionalizirao Molipači u Molipachi, Berkovič – izrazito umjetnička duša i ljubitelj šaha do mjere da je na njegovu stolu u dnevnoj sobi stalno prisutna šahovska ploča (a figure su odmah tu, spremne u vrećici) – počeo je, i na internacionalnom planu, davati mat, i to ne više kao prije, s predikatima, i s bijelim, nego sa crnim figurama!

Eto potkraj listopada u Bergamu na međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: cabernet e merlot insieme 2018 proglašen je – istina s vinarom Štokom s Krasa koji je osvojio jednaki broj bodova – nacionalnim slovenskim prvakom, s vinom Oljevina 2016, a to je mješavina cabernet sauvignona (80 posto) i merlota.

Vrijedi naglasiti da je vino turbo oktansko ali je i lijepo skladno, sa čak 15,5 je vol %, ima 32 g/l suhog ekstrakta, ukupni SO2 mu je 30 mg/l!

U vinogorju nadaleko poznatome po pjenušcima, bijelim sortama poput sauvignona i chardonnaya te kad je riječ o obojenim kultivarima frankovki i žametnoj črnini ili crnoj kavčini, Berkovič ne razmišlja o frankovki nego samo o bordoškim crnim kultivarima i njihovim kupažama  jer, veli, jedino s njima može na tržištu igrati u prvoj ligi i davati šah mat!… ♣

Drugi festival penin na Bizeljskom           

Bjana Rebula Terroir brut

Slapšak Penina brut Rosé blanc de noir od crne kavčine ili žametne črnine

DOMAĆE SORTE U ZAMAHU – Ugledni slovenski pjenušar mr. Janez Istenič, vrlo popularan i kod ljubitelja pjenušaca u Hrvatskoj, nastavlja s festivalom pjenušavih vina na svom imanju u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Istog vikenda kad je u Višnjanu bio festival mjehurića Hrvatske, Istenič je, korištenjem i sredstava iz EU fondova, organizirao drugu smotru perlica. Odziv proizvodjača vrlo dobar, makar, istina, ove godine nismo među izlagačima vidjeli Radgonske gorice i kuću Silveri, ali od prvoligaša bio je tu i Bjana, a što se tiče posjetitelja dojam je da su došli u nešto većem broju nego prošli put. Na ulazu u dvoranu na stolu pored prijemnog pulta postavljeni su bili brojni informativni prospekti o tome što treba obići i vidjeti u slovenskom Posavju te o tome što se nudi na području rekreacije i u ugostiteljstvu, smještaju. Nisam međutim vidio i festivalski katalog koji bi predstavio izlagače i njihove proizvode, ako ga doista nije i bilo – to je šteta, idući put ne bi se smjelo ponoviti.

Andrej Berkovič sa kćerkom Leom: Anza brut od žutoga plaveca

Za izdvojiti je svakako to da je više proizvođača pokazalo zanimljive pjenušce i od kultivara lokalnih sorata, bilo samostalnih bilo s većinskim udjelom u mješavinama s internacionalnim kultivarima. A ti su domaći kultivari npr. plavec žuti, kraljevina (Istenič, Arbiana Žaren, Andrej Berkovič…), žametna črnina (Slapšak; u toj obitelji zet je Francuz a ipak se opredijelio za crnu kavčinu!), rebula (Bjana: Terroir brut), zastupljena je bila i barbera, kultivar koji je dosta raširen u Vipavskom vinogorju. Proizvođač Dornberk poigrao se stvoritelja pa je spojem barbere i caberneta u omjeru od po 50 posto napravio zavodljivu slatkastu crnu Evu, a onda je, da joj bude pratnja, od rebra zvanog sauvignon stvorio zapjenjenog Adama…

Vina Fabijančič iz Brestanice došla su s pjenušcem Grajske penine od baznog vina od čak 10 različitih sorata, taj je pjenušac na kvascu odležavao 12 godina! ♣

Zagrebačka županija oživljava svoju inicijativu od prije više godina…

Portugisci na ocjeni

KRALJICE NA STRANI PORTUGISCA – Svojedobno je stvar zakuhao pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije Josip Kraljičković, pa se onda inicijativa oko razvoja županijske robne marke Portugizac Plešivica koju su plešivički proizvođači, okupljeni i u udrugu vezanu uz mlado vino portugizac, u prvo vrijeme silno podržavali – razvodnila, zbog, kako se u novije vrijeme znalo čuti s više strana, nevoljkosti vinara da se bave kapljicom što je ne mogu prodati po više od 20 do 25 kuna za litru.

Vinske kraljice Zagrebačke županije, članice ocjenjivačkog suda – Zvjezdana Marković, Nataša Puhelek Puština, Ivana Rendulić Jelušić i Ivana Puhelek Purek

KRALJičković međutim ne posustaje i krenuo je energično u obnovu inicijative i oživljavanje udruge Portugizac Plešivica, a u pomoć je pozvao – kraljice! Dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije, redom enološke struke, predvidio je kao članice stručne ocjenjivačke komisije koja je na vinsko-turističkom gospodarstvu obitelji Jagunić početkom prosinca vrednovala portugisce s Plešivice, da bi se, dok je još puno vrijeme mladoga vina, na svečanoj podjeli odličja po tradiciji promotivno otvorila prva boca mladog portugisca te da bi se pokazalo javnosti kako se, ipak, ide dalje.

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josip Kraljičković na skupu s vinarima Plešivice koje je okupio na gospodarstvu Jagunić, s ciljem da se obnovi udruga Portugizac Plešivica i da se donese plan rada za naredno razdoblje. Prisutan je bio i novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Robert Brkić. Za predsjednika udruge izabran je Tomislav Haramija, direktot PZ Plešivica, a za tajnika Željko Gregorić, individualni proizvđač vina

Plešivičanci su na ocjenu ovaj put dostavili 23 uzorka portugisca, 19 ih je bilo mirnih iz berbe 2018, dva mirna bila su iz 2017, a dva su bila pjenušca. Evo i čija su vina vrednovana: Kolarić, Jurkovac, PZ Plešivica, Vučinić, Griffin, Golubić, Robert Braje, Puščak, Jagunić, Ivančić (Nikola), Josip Braje, Franjo Gregorić, Vukoder,  Ciban, Željko i Snježana Gregorić, Majcenović, Mladina, Damir Drago Režek. Kraljice koje su dijelile pravdu:  Ana Marija Jagatić Korenika kao vrhovnica, te Zvjezdana Marković, Nataša Puhelek Puština, Ivana Rendulić i Ivana Puhelek kao članice ocjenjivačkog suda. Po ocjenjivanju održan je skup plešivičkih vinara na temu obnove udruge Portugizac Plešivica i s raspravom o programu budućeg djelovanja.

Glavna kraljica inače predsjednica žirija Ana Marija Jagatić Korenika, poslije ocjenjivanja, u društvu s domaćinima Dominikom Jagunićem i njegovim ocem Velimirom. Kuša se novitet – macerirani rajnski rizling Jagunićevih

Kraljice vole ne samo rubine nego i zlato, pa se u čaši predsjednice žirija Ane Marije Jagatić Korenika našao novitet iz produkcije Jagunićevih – rajnski rizling 2016 maceriran 6,5 mjeseci u rabljenom ali iznutra ostruganom barriqueu i potom dozrijevan nešto duže od godine dana u tom istome barriqueu pa napunjen u bocu, vino će na tržište, kažu Jagunići, ove godine. Inače, Jagunićima dosta dobro ide s tramincem (crvenim!), od berbe 2018 na maceraciju koja će trajati do proljeća 2019. stavili su 1500 litara svojega traminca kojemu poslije perioda maceracije slijedi barem jednogodišnje dozrijevanje u bačvicama.

Vinograd Jagunićevih ispod njihove obiteljske kuće, upravo odatle je grožđe traminca branog 2018. i stavljenog na polugodišnju maceraciju

Zajedno na tronu: šampion 2018. na ocjenjivanju portugizaca Franjo Gregorić i nova vinska kraljica Zagrebačke županije Mateja Hercigonja (Marko Čolić)

Rezultati ocjenjivanja i prezentacija novih aktivnosti udruge obznanjeni su javnosti na svečanosti  zagrebačkom hotelu Westin, tada je i okrunjena nova vinska kraljica Zagrebačke županije.

Evo ih: stručni ocjeniivački žiri za vrednovanje portugizaca s naglaskom na onaj novi, mladi, dakle iz 2018. najbolju ocjenu dao je uzorku Franje Gregorića, on je dobio šampionskih 90/100 bodova. Šest portugizaca zakitilo se zlatnom medaljom, dobitnici su Mladina d.d, Nikola Ivančić, OPG Golubić, Franjo Kolarić, OPG Krešimir Ivančić, PZ Plešivica.  Kao nova vinska kraljica Zagrebačke županije krunjena je Mateja Hercigonja iz Pušče Donje.♣

Vino i glazba

        POLETI s POLETTIJEM! – Poleti s Polettijem, da! Oni koji su nedavno bili u zagrebačkom wine baru Basement kod Uspinjače znaju dobro o čemu govorim. Za uspon u visinu nije trebala uspinjača u susjedstvu, jer u Basementu je, u sklopu redovnih vinskih programa prof. Marije Vukelić srijedom uvečer, taj put gostovao istarski vinar Pierino Poletti sa sinom Matteom. I nije sâmo vino bilo razlog za uzlet, nego – spoj vina s glazbom! Ne bilo kakav, nasumičan spoj, nego dobro osmišljeni zagrljaj, koji, baš kao što prikladno izabrana kapljica bitno diže jelo, oplemenjuje druženje uz tanjur i čašu, daje druženju višu dimenziju.

Peter Poletti, vinar i DJ, u zagrebačkom Basementu predstavio je svoju kapljicu uz glazbu za koju smatra da najbolje odgovara svakom od tih vina. Pored Polettija je organizatorica prezetnacija srijedom u Basementu Marija Vukelić, a iza je Peterov sin Matteo

U nekoliko navrata u nas su organizirana događanja pod (novohrvatskim) nazivom Wine & Music, ali bilo je to tako da je glazba poslužila više kao kulisa i ostajala je nekako u drugome planu, dakle bilo je to na sasma drukčiji način od ovoga sada u Basementu, kad su skladbe što su pratile Polettijeva vina – malvaziju iz 2017 (Fresh, Kool & the Gang i Carribean Queen, Billy Ocean, te Haven’t met you yet, Michael Bublé), pa Malvaziju 2016 classicu dobivenu fermentacijom u barriqueu i dozrijevanu sur lie u bačvici na finom talogu godinu dana (How Deep is Your Love, Bee Gees i At Last, Etta James te Vivo per lei, Andrea Bocelli e Giorgia), potom snažnu jako dobru ozbiljnu muškat ružu Rosella 2017 s 14,8 vol% (Easy, Commodores, zatim Total Eclypse of the Heart, Bonnie Tyler, kao i Ne odustajem, Gibonni), onda teran iz 2015 (Another one Bites the Dust, Queen, pa It’s a Man’s Man’s World, James Brown kao i Baila Morena, Zucchero) i sjajan cabernet sauvignon 2013 (Last Kiss and Say Goodbye, The Manhattans, pa Soul Baby Barry White). Uz dva iznenađenja večeri a to su bili Teran 2009 i Chardonnay 2000 nije bilo svirke. Pristup na taj rekao bih sommelijerski ili možda je bolje kazati sommelijersko-diskodžokejski način pravi je a o tome sam već bio pisao još prije godinu dana. Možda će se nekome činiti da je vrlo lako dobro sljubiti glazbu i vino, međutim nije, vrlo je to kompleksno. Mnogo ovisi o tome koliko su nazočni – kojima svima druženje mora biti lijepo i koji moraju osjetiti pozitivnu energiju tog skladnog plesa vina i glazbe – s podjednakim afinitetima prema pojedinim glazbenim žanrovima, mnogo ovisi i o tome koliko je organizator verziran glede glazbe a i glede vina (bijelo, rose, crno, mlađe, srednje staro, starije, dobiveno bez uporabe odnosno uz uporabu drvene bačve, alkoholno slabije, jače, suho, polusuho, poluslatko i slatko….). Poletti, koji se potrudio, uspio je u tom miksu vina i glazbe upravo zato što je od mladosti živio na selu i sudjelovao u obiteljskom radu na zemlji i preradi roda u namirnice te potom namirnice u jela, zato što je putovao i u sebi dobro razvio gurmansku notu, zato što se kao vinogradar i vinar i te kako razumije u plemenitu kapljicu te, naposlijetku, i stoga što je jedno razdoblje u svome životu radio kao disko-džokej!

Ovo događanje s Polettijima (neke je pjesme izabrao Pierov sin Matteo) u Basementu treba istaknuti i po tome što je bilo izrazito interaktivno i dinamično, znači nije se svelo tek na priču voditeljice Marije Vukelić i gosta Polettija i na šture podatke o vinima odnosno o pjesmama i izvođačima te na slušanje izabranih skladbi, nego je to bila svojevrsna vesela nagradna igra u kojoj su se gosti (zapravo, pretežito gošće!) Basementa natjecali u tome tko će na temelju podataka o vinu pogoditi koje će pjesme vezane uz neko najavljeno njegovo vino slijediti. Peter Poletti je da podigne atmosferu obećao (i obećanje izvršio!) po butelju vina prvome tko pogodi o kojoj je pjesmi odnosno kojim je pjesmama riječ… Mariji Vukelić evo inspiracije da ponovno organizira ovakav (opet po novohrvatskome) event, moj bi prijedlog bio da to pokuša učiniti npr. s novinarima Ivom Kozarčaninom koji se aktivno bavio glazbom a već dugi niz godina duboko je u vinskome svijetu, i zasebno sa Splićaninom Zlatkom Gallom. A kao vinara koji bi se kao samostalni gost-protagonist mogao sjajno uklopiti u priču vidim npr. Zdenka Šembera, odličnog plešivičkog proizvođača (s lijepim izborom vinskih žanrova) i velikog ljubitelja glazbe, kolekcionara gramofonskih ploča (također s lijepim izborom žanrova)… ♣                 

Dobra papica: Hotel Esplanade

MENU za NOVO VRIJEME – Hotel Esplanade, legenda hrvatskog hotelijerstva i ugostiteljstva. Službeno proglašen najboljim hotelom u državi. Rafinirana jela, posebice u restoranu Zinfandel, povezanime s lijepom terasom Oleander gdje je i zasađeno nešto trsova zinfandela ili tribidraga ili crljenka, za rezidbu kojega brine Kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker. Esplanade je već 12 godina i mjesto održavanja međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Dolazak nove godine bila je izvrsna prilika za prezentaciju novog menua, za novo razdoblje.

Chefica Ana Grgić i njena kulinarska ekipa

Hotel Esplanade, koji ima ekskluzivni restoran Zinfandel, na svojoj terasi Oleander zasadio je nešto trsja zinfandel, s idejom da se zinfandela još dosadi i da se proizvedu simbolične količine vina što bi mogle lijepo poslužiti u promidžbene svrhe i hotela i Zagreba. Na slici snimljenoj prije nekoliko dana Vlado Krauthaker je upravo dok orezuje lozu za novu vegetativnu sezonu

Chef(ica) Ana Grgić i njena ekipa u bijelome nisu odoljeli izazovu te su se potrudili u drugoj polovici prosinca pripremiti nova jela pa ih predstaviti brojnim eno-gastro i turističkim novinarima, kako bi se vijesti proširile u širokoj javnosti do početka 2019. Evo, riječju i slikom, i što je ponuđeno:  blok od paškog sira, gel i marmelada od crvenog zelja, perlice od aceta, čvarci, zatim pljeskavica od fazana i dimljeni fazan, krema od vrganja, komadići vrganja i prženi lješnjaci, potom sipa, čičoke, prah od sipinog crnila, list kapara, pečene alge, pa svinjski file, umak od ukiseljene gorušice, ukiseljene rotkvice, umak béarnaise od smeđeg maslaca, za desert hrskava čokolada, mascarpone, biskvit od badema, citrusi, za kraj kraja sir brie s prženim bademima i s medom. ♣

Dobra papica i dobra kapljica: Fino &Vino!

UKUSNO, KVALITETNO i s DUŠOM, CJENOVNO PRIHVATLJIVO – S tim mottom iz naslova upravo su počeli nastupati. Riječ je o iskusnom sommelieru Krešimiru Šesniću koji je nakon školovanja znanje i iskustvo godinama stjecao u ponajboljim ugostiteljskim objektima u Zagrebu, i iskusnom chefu Danijelu Vlašičeku, koji je svojedobno radio u restoranu Maximilian, Dubravkinom putu te Kamanju u Zagrebu, ali i u Zelenom papru u Samoboru i Fort Apacheu između Svete Nedjelje i Samobora. Oni su na zagrebačkom Kaptolu, u neposrednoj blizini franjevačke crkve, upravo otvorili bistrò pod nazivom Fino & Vino.

Fino & Vino – ulaz

Restorančić je intimnog karaktera, u unutarnjem dijelu komotno prima oko 40 gostiju, s time da uz glavnu salu postoji i mali separe za desetak osoba. U proljetno-ljetno doba gosti će se primati i na otvorenome prostoru – terasi na kojoj će, kažu domaćini, biti moguće smjestiti oko 20 osoba.

– Želja nam je gostu u ugodnom ambijentu ponuditi rafinirana jela od biranih namirnica popraćena i biranim vinima, a da užitak za stolom za ono što se dobiva ne bude preskup – kaže voditelj Krešimir Šesnić.

Fino & Vino – interijer

I dodaje podatak što je, uz to koji će biti tip kuhinje, zacijelo također mnogom gostu bitan: na dijelu dvorišta unutar kojega se nalazi bistrò Fino & Vino uređen je parking, do popodneva na raspolaganju gostima bistròa je pet parkirališnih mjesta, a od kasnog popodneva i uvečer postoji mogućnost za prihvat i 15 osobnih automobila.  Radno vrijeme bistròa je od 11 do 23 sata, lokal je nedjeljom zatvoren.

Bistrò Fino & Vino predvidio je lijep izbor jela u kojima caruje meso te lijep izbor jela u kojima su protagonisti jadranska riba i plodovi mora.

Fino & Vino – separe

Fino & Vino: chef Danijel Vlašiček te sommelier i voditelj Krešimir Šesnić

– Roštilj nam je na drveni ugalj. Bit će i dosta jela s tjesteninom. Tjesteninu te kruh, ali i slastice radimo sami. Što se tiče ponude vina, zamislili smo da ona bude vrlo bogata, te s etiketama iz renomiranih hrvatskih ali i inozemnih podruma. Za šmekere bit će i nekih ekskluzivnih butelja, što iz Hrvatske što iz Italije, Francuske i drugih država…  Uz mirna suha vina te slatka desertna, na vinskoj karti su i pjenušci, kao i narančasta kapljica, dakle ona dobivena dugom maceracijom bijelih sorata i potom dugim dozrijevanjem u hrastovoj bačvi. Zasad u ponudi imamo 90 etiketa, od toga smo na čašu spremni nuditi 10 do 15 vina – veli još Krešimir Šesnić.

Pravo vatreno krštenje bistrò Fino & Vino imao je u ponedjeljak na Staru godinu, kad su u nj stigle grupe domaćih gostiju i oveća grupa Talijana. Evo menua pripremljenog baš za tu prigodu, iz njega se može razaznati u kojem otprilike pravcu što se tiče ponude hrane ide Fino & Vino.

 JELOVNIK VEČERI / MENÙ della SERATA :

MENU 1: Pršut, kulen, biftek tartar, selekcija hrvatskih sireva / Prosciutto, kulen (insaccato – specialità tipica della Slavonia), bistecca alla tartara, selezione di formaggi croati

 Pljukanci u umaku od teletine, sušene rajčice i paškog sira / Pljukanci (pasta tipica istriana) in salsa al vitello, pomodori secchi e con formaggio pregiato dell’isola di Pago

 Biftek u umaku od zelenog papra sa domaćim kroketima / Bistecca in salsa di pepe verde con crocchette locali

 Miješana salata / Insalata mista

 Torta Kinder bueno /  Kinder bueno torta

S Pelješca su došli na Advent i doček Nove godine u Zagreb, te na staru godinu posjetili novootvoreni restoran Fino & Vino na Kaptolu predstavnici dviju cijenjenih vinskih obitelji s vinogradima na Dingaču i Postupu – Bura Mrgudić i Mato Antunović

Menu 2: Pašteta od tune, salata od hobotnice, carpaccio od sabljarke na dresingu od hrena,selekcija sireva / Paté di tonno, insalata di polpo, carpaccio di pesce spada accompagnato dal condimento a base di rafano, selezione di formaggi

 Pljukanci u umaku od bijelog vina i jadranskih kozica / Pljukanci (pasta tipica istriana) in salsa di panna montata ed al vino bianco e piccoli gamberi dell’Adriatico

Bijela jadranska riba iz pećnice s povrćem i mediteranskim začinima / Pesce bianco dell’Adriatico al forno, con verdure e spezie mediterranee

 Miješana salata / Insalata mista

 Torta od jabuke, sladoledom od sušenih smokava / Torta di mele, gelato ai fichi secchi ♣

Hrvatsko ugostiteljstvo na isteku 2018. godine

DJED MICHELIN u HRVATSKOJ – Preporukom jednog od najznačajnijih vodiča za restorane na svijetu, iz 2018. u 2019.  godinu  prešlo je 11 zagrebačkih restorana. U prestižnom društvu selekcije Michelinovog gastro vodiča za 2018. godinu nalaze se tako i zagrebački restorani Noel, Apetit City, Zinfandel’s, Takenoko, Mano, Dubravkin put, Boban, Mundoaka, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Gallo i Le Bistro Esplanade. Inače, Michelinove tanjure kao priznanja Michelinovog vodiča u 2018. godini zavrijedila su ukupno 62 hrvatska restorana koji, kako su procijenili anonimni inspektori, poslužuju dobru i hranu. Michelinove zvjezdice pak zaslužili su restorani Pelegrini iz Šibenika, 360º iz Dubrovnika, te Monte iz Rovinja, koji je eto zaradio zvjezdicu dvije godine za redom.

S više od 100 godina iskustva u kvalitativnoj selekciji restorana, Michelinov vodič danas preporučuje više od 20.000 restorana u 30 zemalja svijeta. ♣

CRO Vina Mosaica u Beču

HGK: BRENDIRAT ĆEMO HRVATSKU KAO VINSKU ZEMLJU! – Kazao je to nedavno Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Lakše reći nago učiniti. Dugo se već nešto pokušava oko CRO Vina Mosaica u svijetu, ali – kakav je rezultat?

Vinska večera Vina Croatia – Vina mosaica u Beču, u restoranu Kornat. Nastup Luke Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore

Istup Karmele Tancabel iz Iločkih podruma

Nedavno se išlo u Beč. U sklopu promocije vina okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica HGK je organizirala promotivnu vinsku večeru u glavnom austrjskom gradu. Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji dr. Josefa Schullera MW svoja je najbolja vina predstavilo deset hrvatskih vinarija – Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje.

– Kvaliteta hrvatskih vina je neupitna, problem je nedovoljna prepoznatljivost – istaknuo je dr. Pepi Schuller, dodajući kako vjeruje da se spomenutome problemu može doskočiti time što Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina. – A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti, poput ove večere, čeka vas blistava budućnost. Posebno se dobro piše primjerice malvaziji. To je sorta s jako dobrim imageom, ali nje nema u Austriji. Crna vina iz Dalmacije su nešto poznatija Austrijancima, međutim bojim se da svi hrvatski proizvođači nisu još uvijek svjesni koliko izvrsna ona tek mogu biti. I vaša graševina je bolja od austrijske, no, nažalost, nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinirati s mnogo jela…

                – Trend izvoza vina u Austriju i bilanca već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće naše izvozno tržište kad su vina u pitanju. U 2017. godini u Austriju smo izvezli 8,5 tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji – smatra Burilović.

Prezentaciju je vodio naš Gradišćanac dr. Josef Schuller MW, direktor Austrijske vinska akademije sa sjedištem u Rustu u Burgenlandu

Osnovna je ideja, kaže se iz HGK, ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima, vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji, te na austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke. Naša izvozna strategija fokusirana je ne na volumensku distribuciju, kaže Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina IIločkih podruma. Uspješnom plasmanu mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istovremeno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača. To možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo, rekla je Tancabel.

Osim što su izrazito zahtjevni kad je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinović kaže kako su Austrijanci i izrazito zatvoreni kad je u pitanju uvoz stranih vina. Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo u potrošnji otpada na njihovu vlastitu kapljicu, stoga tko se uspije probiti ovdje može biti sretan, ističe Peršinović. Na početku bilo je teško, ali stvari se pokreću, veli Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio. Vinske su večere pravi put jer gastronomija je nositelj promocije vina, zaključio je Peršinović na predstavljanju hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat.

                Odlazi se povremeno van na prezentacije, ali još uvijek je izvoz hrvatskoga vina gotovo pet puta manji od uvoza vina u Hrvatsku, a, k tome, ne može se reći da je Hrvatska u svijetu kako treba prepoznana kao vinska zemlja, bez obzira na to što su mnoga naša vina kakvoćom i na svjetskom nivou. Najbolju i najveću promidžbu našoj zemlji općenito i dalje rade rade sportaši.

Efektna slika iz restorana Kornat, na čelu kojega je već godinama naš Željko Radić. Kornat kao ugostiteljski objekt vrlo je na glasu u Austriji, a Radić kao ugostitelj osobito cijenjen. Zar se preko restorana pogotovu ovakvih prve kategorije a koje vode Hrvati u inozemstvu nije moglo i više učiniti za hrvatsko vino vani? Treba pogledati kako to u drugim državama rade npr. Talijani u svojim ugostiteljskim objektima za vina svoje zemlje!

Hrvatska vinska branša mora se napokon ujediniti, na strukovnim i strogo poslovnim temeljima, najprije po značajnijim užim vinorodnim područjima, da bi uspješno razvijala robnu marku ne jednog vina nego, kroz vino, cijelog svakog tog užeg zemljopisnog prostora koji svaki ima svoje karakteristične pedologiju, orografiju, klimu i mikroklimu, sortu/sorte, pristup u vinogradu i u podrumu, hranu i prehrambene navike, pa po tome i tip/tipove vina. Tek potom stvar se diže na nacionalnu krovnu razinu. Kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno, a kod nas je upravo to, obratno.  Dakle kad se od temelja stigne na vrh građevine tada, na krovu. do izražaja dolazi kvalitetno formiranje marketinškoga tijela što nastupa prema tržištu na način da javnost točno sazna, i da onaj tko stvar treba  zapamtiti stvar i zapamti, koja vina pripadaju kojoj određenoj geografskoj, klimatskoj, kulturološko-eno-gastro specifičnoj cjelini. Bitno je upravo to da onaj od kojega se očekuje da Hrvatsku prepozna i kao vinsku zemlju, dobro, i na dugi rok, zapamti ne samo to da je iz Hrvatske kušao neko dobro vino, nego kao tipičan izričaj cjelokupnog teritorija, dakle da shvati i u svakome trenutku zna i kamo to vino geografski i eno-gastronomski smjestiti.

Dobro je otići pokazati se svako toliko vani, naravno ambiciozno, i u odgovarajućem okružju, ali je bitno redovito barem jednom ako ne i dvaput godišnje temeljito pripremiti i na vlastitome kućnome pragu održati ozbiljan nastup i ciljanu prezentaciju za istaknute i strukovno priznate domaće i inozemne predstavnike medija javnog informiranja te birane predstavnike uvozničkog i distibucijskog a i ugostiteljsko-sommelijerskog miljea odavde ali i pogotovu one iz vana. Stoga što je bitna razlika u tome kuša li se vino, ja bih to nazvao donekle činovnički, samo na mjestu/mjestima stotinama ili tisućama kilometara udaljenome od ambijenta gdje se ono rađa ili ga se kuša na njegovu izvorištu u društvu onih koji ga kreiraju te uz objašnjenja zašto ga kreiraju takvime i takvime. Bitno je i tko kuša vino – netko tko će svojim napisom tek odraditi posao u mediju manje praćenosti, odnosno netko iz čitanog medija i koga uz samo kušanje i te kako zanimaju izravan dodir s okružjem iz kojega vino potječe, susret, na licu mjesta, s proizvođačem/proizvođačima, nekome tko želi da i kroz razgovor s proizvođačem/proizvođačima shvati opću vinsku filozofiju kraja i vidi pristup kapljici autora-pojedinca na nekom određenome, ekološki i kulturološki, kao i u stupnju (samo)organiziranosti kritične mase lokalnih proizvođača, eno-gastronomski i turistički poslovno definiranome prostoru. Toplu vodu ne treba izmišljati jer ona je izmišljena. Dovoljno bi našima bilo to da pogledaju što u kontekstu promidžbe vina rade vrlo uspješni naši susjedi Austrijanci, koji eto imaju sjajno ustrojenu organizaciju Austrian Wine Marketing Board (ove godine ta ustanova ponovno, a bit će to  na proljeće, priređuje za najznačajnije svjetske vinske i gastonomske te turističke pisce pa i značajnije vinske trgovce za i ugostitelje/sommeliere svoj Austrian Wine Summit. A druga, ništa manje važna opcija je vidjeti kako to rade naši susjedi Talijani, konkretno govorim o manifestaciji Le Anteprime di Toscana koja se godinama (na njoj sam dosad bio prisutan dva desetljeća bez prekida) održava u drugoj polovici veljače, riječ je o prezentacijama vina apelacije Chianti, zatim apelacije Chianti Classico, pa apelacija Vernaccia di San Gimignano, Vino Nobile di Montepulciano, te Brunello di Montalcino… ♣

Iz Pijemonta: eliksir iz magle

        NEBBIA i NEBBIOLO, BARBARESCO i BAROLO! Chiara Boschis, voditeljica proizvodnje kuće E.Pira&Figli iz Barola: Nebbia in Piemonte, u prijevodu Magla u Pijemontu. Ovo su karakteristični jesenski prizori u vinogradarskim područjima Pijemonta: magla svuda, magla oko nas… Drugu fotografiju snimio sam ja!

Nebbia in Piemonte

Na talijanskome magla se, dakle, kaže nebbia. Intenzivna je posebno najesen, baš u vrijeme berbe grožđa sorte nebbiolo. Tome osebujnom kultivaru vinove loze, koji vrlo rano pupa i vrlo kasno dozrijeva za branje, otud i naziv nebbiolo.

Nebbiju ne volim, niti u Barbarescu, niti u Barolu. Ali nebbiolo obožavam, posebice u barbarescu i, još i više, u barolu. Eliksir iz magle.

Kod nas u Hrvatskoj, na žalost, za razliku npr. od toskanskih vina, pijemontska vina nekako ne prolaze… Svjetski čuvene i barolo i barbaresco teško je naći u prodavaonicama Bakhova nektara u Hrvatskoj. Pitao sam više domaćih vinotekara-uvoznika zašto je tome tako, odgovori se svode na jedno, na pitanje – kome ih prodati! Ipak, ne znači to da u nas uopće nema pilaca pobornika barola i barbaresca, a ni onih koji se bave uvozom i distribucijom vina i koji ipak jesu, barem malo, na kolosijeku barola i barbaresca. Među jačim uvoznicima nema, barem zasad, i jačeg interesa za neki veći broj butelja iz tih apelacija a koje bi se stavile u maloprodaju preko police prodavaonice. Postoje manji uvozi nekih ekstra vina općenito, pa eto među njima i barola i barbaresca, specijalno za poznatog kupca, to konkretno znači da se vino uvezeno po narudžbi jednostavno isporuči izravno naručitelju.

Grozd nebbiola

Koje je moguće objašnjenje za taj slabiji interes šire publike u Hrvatskoj za barolom i barbarescom i općenito pijemontskom kapljicom? Možda ispravan odgovor leži u tome što su barolo i barbaresco dosta kompleksna i komplicirana vina, kojima, k tome, dugo treba da se pokažu u punome svjetlu te finoći i eleganciji. Što se pak tiče Pijemonta u širem smislu, barbera – koja je u Pijemontu uistinu sjajna! – iz nekih prošlih vremena kad nam je kao vino dolazila iz Vipavske doline valjda i dalje ovdje vuče neki slabi image…

Volim jesti, piti i putovati, to je na Facebooku grupa naziv koje dovoljno govori. Preporučio bih svakako posjet vinorodnome dijelu Pijemonta – svakako uz  zaustavljanje u zoni Astija, te Albe, Barbaresca i Barola u oblasti Langhe. Langhe je teritorij ispod Roera a granice kojega na zapadu čini rijeka Tanaro, na jugu Ligurske Alpe a na sjeveroistoku oblast Monferrato.

Pijemont je sinonim za povijest i kulturu talijanskoga vina. Danas vinogradi u Pijemontu pokrivaju oko 50.000 hektara terena, od čega je 73 posto na brdu na većim visinama te na brežuljcima, u ravničarskome dijelu jedva da ih je 27 posto. Tlo na visinskim pozicijama karakteriziraju pijesak, šljunak, vapnenac, mulj, ilovača. Klimatski gledano, zime su hladne, ljeta vruća, razlike u temperaturi između dana i noći u ljetnom periodu značajne, kiše je dovoljno ali ne i previše.  Ukupna proizvodnja vina kreće se oko tri milijuna hektolitara, od čega je 81 posto vina sa zaštićenim i kontroliranim pa i zajamčenim porijeklom dakle doc (denominazione d’origine controllata) i docg (denominazione d’origine controllata e garantita), tih docg, a riječ je o višem rangu, je 16. Oko 60 posto iznosi proizvodnja crnog i ružičastog vina, bijela pokrivaju 40 posto.

Mape vinske Italije i Pijemonta

Vinova loza nazočna je na pijemontskome tlu još od starorimskog doba. Titus Livius spominje Barbaresco kao jako dobro vinogradarsko područje, Plinije Stariji opisuje karakteristike pijemonskih vinograda. Zapisi iz daleke prošlosti govore o vinu barbaresco koje se nekad davno proizvodilo sasvim drukčijim načinom od ovoga sada, tj. moćne suhe kapljice, konkretno sorti nebbiolo u ono staro doba dodavani su u vinifikaciji određeni postoci grožđa sorata muškatel i passeretta, kako bi vino bilo slatkasto, a rad u podrumu išao je u pravcu da se dobije – muzirajuća kapljica…

U 16. stoljeću počelo se voditi dosta brige o pozicijama na kojima lokalno grožđe daje bolji rezultat. U 18. stoljeću sve više vinograda podiže se na kosinama brežuljaka i na većim nadmorskim visinama. Danas su eto svi zapravo iole bolji vinogradi u Pijemontu na brdu. Kao vrlo zaslužan i za širenje trsja na nakošene terene na veće nadmorske visine ali i za introdukciju sorte pinot crni (u stanovitom je rodbinskom odnosu s nebbiolom) pa i za  jači zaokret prema suhome vinu pamti se Camillo Benso grof od Cavoura, koji je inače bio veliki propagator vina barolo i koji je svojim utjecajem na razvoj vinogradarstva i vinarstva u Pijemontu htio svijetu pokazati kako Pijemont ništa ne zaostaje u kakvoći vina za tada već dosta afirmiranom vinorodnom susjednom Burgundijom. Znatan vjetar u leđa napretku pijemonskog vina daje prvi veliki vinski sajam u Torinu 1867., nakon kojega je 1897. utemeljena poljoprivredna zadruga specijalizirana za barbaresco. Ipak, pijemontski vinogradari/vinari još su pola stoljeća nakon toga uglavnom bili na kolosijeku proizvodnje vina za masu, prodavanoga rinfuzno. Od 1960. piše se sasvim nova knjiga: vinogradari i vinari najozbiljnije se okreću kakvoći, koncentrirajući se sve jače na uzgoj grožđa na tim ponajboljim pozicijama nazvanima cru di Barolo i cru di Barbaresco, te drastično smanjujući prinose po trsu, dozrijevajući kapljicu duže u drvu i puneći je za tržište u bocu, kao posljedica svega toga bio je rast cijena vinu.

U Pijemontu se uzgaja mnogo kultivara vinove loze, primjerice arneis, cortese, chardonnay, moscato bianco, favorita, nascetta, erbaluce pa i riesling od bijelih te, od crnih, nebbiolo, pinot nero, malvasia nera, barbera, bracchetto, bonarda, croatina, dolcetto, freisa, grignolino, ruché, pelaverga, timorasso, vespolina, ali s vremenom su se tri sorte iskristalizirale kao najvažnije za pijemontsko crveno vino, to su nebbiolo, barbera i dolcetto (to što je prvi dio naziva kultivara dolce, tj. slatko, ne znači i da je vino slatko, nego govori to da je grožđe, koje inače rano dozrijeva a to je sredina rujna, u berbi bogato šećerom i vrlo slatko). Nebbiolo s najboljih položaja kad je spreman za berbu karakteriziraju niža razina antocijana, visoki stupanj šećera, jako dobra kiselost i nizak pH te bogatstvo fenolima za koje je bitno da dobro dozriju, tako da je vino, inače s visokom kompleksnosti, nešto svjetlije boje, s dosta alkohola, s jako dobrom kiselosti i s dosta tanina pa traži mnogo vremena – barem pet do šest godina! – za postizanje punog sklada i elegancije, velika mu je prednost upravo sposobnost da dugo traje te da se kroz to višegodišnje razdoblje razvija i poboljšava. Najbolja pijemontska vina koja traže duže odležavanje su barolo, barbaresco, gattinara, ghemme, nebbiolo d’Alba, lessona, roero, sva dobivena od nebbiola. Barbera pak, najpoznatije i najjače apelacije koje su d’Alba (okolica grada Albe), d’Asti, di Monferrato, također u berbi nakupi visoke sladore što rezultira i visokim alkoholom u vinu (14,0 – 15,0 pa i 15,5 vol%), ta je sorta inače poznata po visokom sadržaju antocijana što joj daju zavodljivu neprobojno tamnu maltene ljubičastu boju, resi je jako dobra kiselost, a ona nema jake tanine pa je se nerijetko stavlja na dozrijevanje u barrique da iz drveta pobere dozu elago-tanina (ne vaniliju, prženost i dim!) što joj učvršćuju kičmu i pomaže u dugovječnosti. Uglavnom, barberi ne treba toliko vremena kao nebbiolu da bude spremna za konzumaciju.

____________________________________

The King!

ROBERTO VOERZIO’S SKY FLYING WINE – Not, simply, the best but, believe me, really the king in the world: the BAROLO BRUNATE 2005 – ROBERTO VOERZIO! Congratulations, Roberto! As a wine journalist and since many years a jury member at the biggest international world wine contests such as Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, then at the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme I have had the opportunity to taste really a large number of wines od renown producers from all over the world, but the biggest impression on me have made some Piemont’s barolo, the highest among them some labels of La Morra’s barolos of Roberto Voerzio.

Christmass 2018, on the table happened to be Roberto Voerzio’s Barolo Brunate 2005, that means the wine with 13 years on it’s shoulders. Complexity and exceptional harmony, serious, still young in it’s oldenes, refined, elegant, with the full body typical for barolo, long finish, tannins (fine ones) still present, at the same moment wine perfectly drinkable. Wine ideal for the food but also for the meditative mood and moments.

Why Roberto Voerzio is so successfull? He had very carefully chosen positions (exposition, altitude, type od soil…) where to plant his vineyard (grand cru level parcels), he is very meticulous in working in the vines, has the nature-friendly approach, then – not only that he has very very low yields, he also, in order to obtain highest quality of the fruit, is shaping each grape by cutting the lower part of the bunch that has difficulty to reach the full (that means also phenolic) ripeness, so from the initially and originally big and quite long  bunch he creates the small ball-like bunch, take look to the pictures – the original grape above and the little ball Voerzio was posing with at the harvest time. The cellar clean as an apotheque, the alcoholic and  the malolactic fermentation only in stainless steel, then long maturation in the first class quality barriques, after this wood period following is resting in the bottle in the cellar for some time before the exit to the market. Logically, as the wine is flying high, the pricess are flying high too. But Woerzio has no problem with the selling his bottles.

Roberto Voerzio ovako fazonira grozd!

Several years ago I had read in the Wine Spectator magazine about some Roberto Voerzio’s 100 points wines and wandered if there really could be in the world the wine(s) deserving 100/100 points. This recent experience of mine with the Voerzio’s Brunate 2005 convinced me there in fact are wines deserving the maximum of the maximum of points…

I am glad I met several times Roberto Voerzio personally, and that I have at the beginning of the 2018. organised for some croatians restaurateurs, sommeliers and wine traders a trip to the Voerzio’s estate…

For the Wine Schmeckers, for sure – Roberto Voerzio’s Wines! ■

__________________________________________

Vino barolo, 100 posto od sorte nebbiolo, nastaje na teritoriju 11 općina u okolici grada Alba, a te općine, vinogradi iz kojih pokrivaju ukupno oko 1715 hektara, jesu: Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba i Verduno. Po konzorcijskom pravilniku barolo na tržište iz podruma izlazi najranije tri godine od godišta berbe, od te tri godine provedene u podrumu obvezno dvije godine mora boraviti na dozrijevanju u drvu. Barbaresco, također 100 posto od nebbiola, rađa se unutar triju općina, konkretno Barbaresco, Neive i Treiso. Ukupna površina vinograda tu iznosi 680 hektara. Barbaresco mora u podrumu prije izlaska pred kupca dozrijevati dvije godine, od toga jednu godinu ima provesti u drvenoj bačvi

Barolo: Castello di Barolo

.Što se tiče specijaliteta koje treba svakako kušati u Pijemontu, to su bagna cauda (srdele, češnjak, maslinovo ulje, maslac – sve kuhano na pari uz pomoć bagnomarije), carne cruda (sirovo mljeveno meso), lokalne kobasice, salame, špek, razne tjestenine npr. tajarin, krem-juha od divljih šparoga, polenta con il gorgonzola, brasato di vitello (duže pirjano teleće meso) al barolo, jela od divljači, cosciotto di capretto cotto nel fieno Maggengo e patate alla cenere, gljive (posebice tartufi), sirevi s plemenitim plijesnima kao castelmagno (tradicija proizvodnje toga sira u provinciji Cuneo unutar teritorija općina Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana seže do 1277. godine). Pijemont je inače znan po uzgoju lješnjaka i po jako razvijenoj konditorskoj industriji i manufakturi (namazi nutella tvrtke Ferrero, te, osobito, gianduia Pernigotti…)

Krem juha od divlje šparoge, losos-pastrva, pečena teleća koljenica, u crnome vinu dugo pirjana teletina,

Bagna cauda te cosciotto di capretto (jareći butić) kuhan u sijenu

Sjajan sir castelmagno. Zgodno je spomenuti da se u proizvodnju tog sira upustilo nekoliko uglednih pijemontskih proizvođača vina koji su se udružili i osnovali poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj blaga i za proizvodnju sira. Jedan od tih vinara je i Enzo Boglietti iz la More

Poseban doživljaj posjeti su vrhunskim vinskim posjedima, cijenjenima na svjetskoj razini. Evo nekih koje svakako treba obići, u nastavku su i kontakti nužno je najaviti se i dogovoriti dolazak, pa i cijenu razgleda i degustacije određenog broja uzoraka (kušanje se plaća što ne znači da mimo službenog protokola neće biti ponuđena koja čašica besplatno).

ADRESE BAROLO i BARBARESCO

Vino barolo (abecednim redom po mjestima i proizvođačima)

♣ ♣ ♣ ♣  DAMILANO , Guido Damilano, Barolo,via San Sebastiano 2, tel: 0039 0173 56105; Info@damilanog.com

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   E.PIRA di CHIARA BOSCHIS, Chiara Boschis, Barolo,  via Vittorio Veneto 1, tel: 0039 0173,  56247, info@pira-chiaraboschis.com

♣ ♣ ♣ ♣  GRIMALDI  GIACOMO, Ferruccio Grimaldi, Barolo, via luigi einaudi 8, tel: 0039 0173 560536, 0173 56185,  ferruccio.grimaldi@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  BARTOLO MASCARELLO, Barolo,  via Roma 15, tel: 0039 0173 56 125

Luciano Sandrone, te, dolje, vinograd

Luciano Sandrone i njegov podrum

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  LUCIANO  SANDRONE, Barbara Sandrone, Barolo, via Alba 57,tel:   0039 0173 56239

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  VAJRA G.D. ALDO, Aldo Vajra, Barolo, via  delle Violw 25, tel: 0039 0173 56257, gdvajra@tin.it

♣ ♣ ♣ ♣  AZELIA,  Luigi Scavino,  Castiglione Falletto, via Alba-Barolo 27, tel: 0039 0173 62 859

♣ ♣ ♣ ♣ BROVIA, Elena Brovia, Castiglione Falletto,  via Alba – Barolo 54,  tel: 0039 0173 62 852, gibrovia@tin.it

♣ ♣ ♣ (♣)  CAVALLOTTO TENUTA BRICCO BOSCHIS, Alfio Cavallotto, Castiglione Falletto,  via Alba_Monforte Bricco Boschis, tel:  0039 0173 62814; Info@cavallotto.com

Podrum Paolo Scavino di Enrico Scavino

Enrico Scavino

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  PAOLO SCAVINO di Enrico Scavino,  Enrico & Elisa Scavino, Castiglione Falletto,  via  Alba Barolo 59, tel:  0039 0173 62850; enrico@paoloscavino.com , elisa@paoloscavino.com; e.scavino@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) VIETTI,  Luca Currado & Mario Cordero, Castiglione Falletto, via Vittorio Veneto 5, tel:  0039 0173 62825; luca.currado@vietti.com , info@vietti.com

Edoardo Sobrino

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  EDOARDO SOBRINO,  Edoardo Sobrino, Diano d’Alba, tel: 0039  , sobrinosrl@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ABBONA MARZIANO, Marziano Abbona, Dogliani, via Torino 242, tel: 0039 0173 721317, abbona@abbona.com

♣ ♣ ♣ ♣  PODERI EINAUDI, Matteo Sardagna Einaudi, Dogliani, Borg.Gombe 31, t el: 0039 0173 70191,  info@poderieinaudi.com

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ELIO ALTARE, Elio Altare, La Morra, Fraz. Annunziata 37, tel: 0039 0173 50 835,  elioaltare@libero.it

Enzo i Giovanni Boglietti

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  ENZO BOGLIETI,  Enzo Boglietti,  La Morra, via Roma 37, tel: 0039 0173 50330; info@enzoboglietti.com, enzoboglietti@virgilio.it

♣ ♣ ♣ ♣  CRISSANTE ALESSANDRIA, Michele Alessandria, La Morra ,  Borgata  Roggeri 44, tel: 0039 0173 50834, crissantewines@alice.it

♣ ♣ ♣ ♣  ODDERO PODERI e CANTINE, Maria Cristina Oddero, La Morra,  tel: 0039 0173 50618;  info@oddero.it

♣ ♣ ♣ ♣   VEGLIO MAURO,  Mauro Veglio, La Morra, Bg. Pozzo 50, tel 0039 0173 509212, mauroveglio@mauroveglio.com

Roberto Voerzio – obiteljska kuća s podrumom i kušaonicom, dolje: barricaia

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  ROBERTO VOERZIO, Roberto & Davide Voerzio, La Morra, loc. Cerreto 1, tel: 0039 0173 509 196, voerzioroberto@libero.it

♣ ♣ ♣ ♣  ALESSANDRIA GIANFRANCO, Gianfranco Alessandria, Monforte d’Alba, tel: 0039 0173 78576, azienda.alessandria@gmail.com

Guido Fantino di Conterno Fantino, s Helmutom Koecherom, direktorom glasovitog vinskog festivala u Meranu

♣ ♣ ♣ ♣  CONTERNO FANTINO,  Guido Fantino, Monforte. Via Ginestra 1, tel: 0030 0173 78 204, 0039 335 1279952, info@conternofantino.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ELIO GRASSO, Elio & GianLuca, Marina Grasso, Monforte d’Alba, localita Ginestra 40, tel: 0039 0173 78491, info@eliograsso.it; elio.grasso@isiline.it

Elio, Marina i Gianluca Grasso. Dolje: podrum u tunelu poput hangara

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GIACOMO CONTERNO, Giovanni Conterno, Monforte, localita Ornati 1, tel: 0030 0173 78221

Podrum Giacomo Conterno. Bačve su od slavonske hrastovine!

♣ ♣ ♣ ♣  MANZONE GIOVANNI, Giovanni Manzone, Monforte d’Alba, via Castelletto 9, tel: 0039 0173 78114; info@manzonegiovanni.com; manzone.giovanni@tiscalinet.it

♣ ♣ ♣ ♣  PODERE ROCCHE dei MANZONI (Migliorini Valentino),  Monforte d’Alba , loc: Manzoni Soprani 3, tel: 0039 0173 78421, info@rocchedeimanzoni.it

♣ ♣ ♣ ♣   ELVIO COGNO, Valter Fissore & Nadia Cogno, Novello, via Ravera 2, tel: 0039 0173 744006, 0173 744 921,  elviocogno@elviogogno.com

Vino barbaresco

♣ ♣ ♣ ♣  BUSSO PIERO, Piero & Lucia Busso, Neive, via Albesani 8, el: 0039 0173 67156,  bussopiero@bussopierro.com

Odlična Cascina Luisin, Barbaresco: s Robertom Minutom

♣ ♣ ♣ ♣( ♣)  CASCINA LUISIN, Roberto Minuto, Barbaresco,  via Rabaja 23, tel: 0039  0173  635154;  cascinaluisin@tiscali.it

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GAJA, Angelo Gaja, Gaia Gaja, Sonia Franco Brbaresco Via Torino, tel: 0039 0173 635 158, sonia.franco@gajawines.com

Angelo Gaja, te dio njegova podruma u Barbarescu

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  GIACOSA BRUNO, 12057 Neive, Via XX settembre 5, tel:  0039 0173 67027

♣ ♣ ♣ ♣  MOCCAGATTA, Sergio Minuto, Barbaresco,, via Rabaja 24, tel: 0039 0173 635228;  0173 635 152, moccagatta.az.agr@libero.it

Barbaresco, kuća s podrumom Bruno Rocca

Luisa Rocca, Brunova kćer, u vinskom podrumu

S Brunom i Luisom Rocca

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ROCCA BRUNO RABAJÀ, Bruno & Luisa Rocca, Barbaresco, via  Rabaja , tel: 0039 335 8178724,  info@brunorocca.it

♣ ♣ ♣ ♣ ROCCA ALBINO, Monica Rocca, Barbaresco, via  Rabaja 15, tel: 0039 0173 635 145, monicarocca@roccaalbino.it

________________________________________

Sajmovi 2019

ZAGREB GRAND CRU – Poziv sredinom prosinca za susret u kušaonici Dina Kušena iz zagrebačke uvozničke kuće Acrobat i vinoteke Svijet vina bio je za vertikalnu degustaciju kapljice Valbuena glasovite španjolske kuće Vega Sicilia, od berbe 2011. do 2006., te maslinovoga ulja picual extra virgin Castillo de Canena, kao i pršuta jamon iberico. Bez obzira na to što inače sjajna Valbuena nije vino br. 1 od Vega Sicilije – vrlo intrigantno, naime etikete spomenutog kultnog španjolskog podruma ne nude se baš svako malo na kušanje. Maloprodajne cijene za Valbuenu 2007, 2008. i 2013., koje su u ponudi u vinoteci Svijet vina, kreću se od 1212 do 1437 kuna!

Vertikala vina Valbuena kultnog španjolskog posjeda Vega Sicilia

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Castillo de Canena od sorte picual. Na svjetskom kušanju maslinovih ulja Flos Olei osvojilo je 99 bodova!

Pretpostavljao sam da je prezentacija vina Valbuena vezana uz nešto što Dino Kušen, koji u Svijetu vina nudi paletu respektabilnih eno-uradaka iz domaćih ali i svjetski glasovitih vinskih kuća, da spomenem samo neke vanjske koje mi prve padaju napamet – Sassicaija, Ornellaia, Gaja, Billecart Salmon, Vega Sicilia…, najavljuje već od nekog vremena, a s planom realizacije na početku 2019. Riječ je o prvom međunarodnom festivalu vina i jakih pića Zagreb Grand Cru, zamišljenog s datumom održavanja 31. siječnja te 1. i 2. veljače 2019., na prostorima Zagrebačkog velesajma. Ipak, skup kod Kušena nije bio pretpostavljena pressica za sajam Zagreb Grand Cru. Kako su kraj siječnja i početak veljače praktički na pragu, nisam mogao ne postaviti pitanje o tom novom, budućem sajmu za koji je Kušen rekao da će ne samo okupiti niz najpoznatijih svjetskih vinskih podruma nego da će se u Zagrebu pojaviti, glavom i bradom, i vlasnici, čelnici tih podruma.

Ispostavilo se da se iz tehničkih razloga sajam odgađa za neko vrijeme. Ipak, vrijedi zaviriti u prezentacijski dokument i pogledati što je u njemu iznio Dino Kušen, koji kao svog savjetnika spominje čovjeka od iskustva s velikim svjetskim vinskim sajmovima a to je Guillaume Deglise, direktor bordoškog sajma Vinexpo!

                PRVI PUT u SREDNJOJ EUROPI, PRVI PUT u HRVATSKOJ – Zagreb Grand Cru specijalizirani je B2B sajam vina i destilata, po prvi put početkom 2019. • Po terminu održavanja, ovo je prvi europski sajam ovakve vrste što se javlja u idealno vrijeme za sklapanje poslova prije turističke sezone koja hrvatsko tržište proširuje na dodatnih osam milijuna potrošača iz EU.  Kušen navodi: publikacija HTZ 2018. kaže: oko 40 posto turista su potrošači vina ili destilata • Prvi dan sajma namijenjen je isključivo poslovnoj publici – vinarima i distributerima – dok će drugi dan sajam biti otvoren za širu javnost

Dino Kušen ima ambiciju u Zagrebu organizirati grandiozni međunaodni sajam vina Zagreb Grand cru

Zašto baš Zagreb?- Zagreb je turistička destinacija u stalnom porastu koja, uz goste iz EU, bilježi sve veći broj dolazaka iz Azije • Advent u Zagrebu dvije je godine zaredom proglašen najboljim eventom u Europi • Gradu nedostaje internacionalno događanje • Otvara se sve više resorta, restorana i wine barova u kojima rade sommelieri visoke reputacije, a turističke usluge su sve kvalitetnije, međutim traže se veća raznolikost wine&drinks ponude i jača nazočnost vodećih brendova • Hrvatska trenutačno ima tri restorana s Michelinovim zvjezdicama, jer su Michelin i Gault&Millau prepoznali Hrvatsku kao zemlju s odličnom eno-gastronomskom ponudom (J. Koreja, Kina, Japan)

Prednost sajma baš u hrvatskoj Metropoli – Zagreb Grand Cru jedini je europski sajam vina i destilata koji se održava koncem siječnja i početkom veljače. Omogućuje manjim proizvođačkim zemljama, poput Hrvatske, da se susretnu s inozemnim kupcima. Omogućuje inozemnim proizvođačima da se fokusiraju na brzorastuće hrvatsko tržište

                HRVATSKA JE TRŽIŠNI POTENCIJAL – 18,5 milijuna turista boravilo je u Hrvatskoj u 2017., što je 13 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Oko 102 milijuna noćenja ostvarili su turisti u 2017. godini, što je 12 posto više u odnosu na prethodnu godinu, naglašava u dokumentu Kušen, koji se pobrinuo nabaviti i  uvrstiti i strukturu turista po zemljama.

                STRUKTURA TURISTA PO ZEMLJAMA – Iz  Njemačke: 2,7 milijuna turističkih dolazaka i 20,7 milijuna noćenja – Hrvatske: 2 milijuna ostvarenih dolazaka i 12,2 milijuna noćenja – Slovenije: 1,4 milijuna dolazaka i 10,1 milijuna noćenja – Austrije 1,4 milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja – Poljske: 970,2 tisuće dolazaka i 6,3 milijuna noćenja – Češke: 783,3 tisuće dolazaka i 5,4 milijuna noćenja – Italije: 1,1 milijun dolazaka i 5,2 milijuna noćenja – Velike Britanije 792,1 tisuća dolazaka i 4,1 milijuna noćenja – iz Nizozemske/Slovačke: 3 milijuna noćenja – Francuske: 2 milijuna noćenja.

                Europsko tržište najbrže je rastuće svjetsko vinsko tržište. U Europi se u 2017. prodalo 1,5 milijardi kartona vina i pjenušaca, što čini 57 posto ukupne svjetske potrošnje vina, čime je Europa i dalje broj 1 u konzumaciji vina, kaže Kušen. Zagreb Grand Cru idealno je pozicioniran da postane vodeće mjesto za poslovanje, a naš je cilj da se primarno fokusiramo na posjetitelje iz Srednje i Istočne Europe.

VINEXPO sajmovi održavaju se u Bordeauxu, Hong Kongu, Tokiju, New Yorku – VINEXPO Bordeaux glavni je sajam s 2400 izlagača i 40 000 posjetitelja – VINEXPO Hong Kong vodeći je azijski sajam, s 1 500 izlagača i 18 000 posjetitelja

Dino Kušen

Na hrvatsko tržište doveli smo najpoznatija svjetska vina i destilate i tu već 20 godina uspješno prezentiramo vodeće svjetske brendove. Sad je idealan trenutak da Hrvatska napravi iskorak na vinskoj karti Europe i predstavi se kao lider u vinskoj kulturi organizacijom sajma koji će donijeti inovaciju i nove prilike, ležeći na snazi brenda Hrvatske i Zagreba kao rastućih turističkih destinacija, veli Kušen,

OSNOVNA IDEJA – Zagreb Grand Cru spaja vinare i distributere na području CEE-tržišta, što je jako dobro za stvaranje novih prilika poslovnog razvoja • Zagreb Grand Cru otvara rastućem hrvatskom wine&spirits tržištu pristup do vrhunskih vinskih i spirits brendova • U pripremi turističke sezone nudi hospitality industriji izravan kontakt s vodećim wine&spirits distributerima i brendovima • Predstavlja recentne svjetske trendove iz rastućih segmenata kao što su craft destilati • Promovira najbolja svjetska gastronomska dostignuća na masterclass radionicama i posebnim eventima • Postavlja Hrvatsku na vodeću poziciju vinske promocije u CEE regiji • Vrhunsko događanje u praznoj post-novogodišnjoj sezoni za kontinuitet posjeta Zagrebu

                PROFIL – 1500 izlagača (vina, destilati, craft pivo, voda, maslinovo ulje, opremaši) – 15 000 (trade visitors) – distributeri i posjetiteljI iz 20 zemalja – 10 Michelinovih kuhara – Grand tasting – Radionice o marketingu vina – 20 Masterclassova

                Michelinovi kuhari – Daniel Hebet | Le jardin du quai – Xavier Mathieu | Hôtel le PhoebusRobert Lallement | Auberge de novesSerge Chenet | Vignes et guarriguesThierry Comte | Le CameliaThierry Renou | Le Patio Christian Peyre | Maison BournissacDominique Frerard | Les trois fortsChristian Étienne | Christian ÉtienneJean Christian Dumonet | Chez JoséphineRene Berges | Beau soleil – Edouard Loubet | Cape longue – Michel Phillibert | Le Gajulea –  Frédéric Coiffe | L’atelier du gout – Rachel Gesberr | La fontaine aux perlesJean-Philippe Ghessen | Repas à faireChristian Tetedoie | Restaurant TetedoieLionel Lévy | Intercontinental – Jeremi Fontin | L’Atelier

            PARTNERI SAJMA ZAGREB GRAND CRU  – MAKEDONIJA: Association wines of Macedonia (10 premium vinarija) • KOSOVO: Republic of Kosovo Ministry of Trade and Industry • SRBIJA: Chamber of Commerce and Industry of Serbia • MAĐARSKA: Hungary Tourism Agency • JAPAN: Japan Prestige Sake Association • MOLDAVIJA: National Office of Vine and Wine • ITALIJA: Consorzio Vini Venezia – Export Union Italia – Consorzio Tutela del Vino Conegliano Valdobbiadene Prosecco – Consorzio di Tutela della DOC Prosecco – ITA – central office in Rome • TURSKA: Sevilen group Turkey • RUMUNJSKA: Asociatia Pentru Promovarea Vinului Romanesti – Vinuri Premium Romanesti • AUSTRIJA: Austrian Wine Marketing Board 17 vinarija iz različitih država • Imperial spirit – Francuska • Eurosoft – softver za vinare • Vinolok – stakleni čepovi • Smartbox pro – kutije za transport vina • Veleposlanstvo Japana • Veleposlanstvo Belgije • Veleposlanstvo Irske • Veleposlanstvo Italije • Veleposlanstvo Turske

I onda neš pil…       

Luka Modri. Zlatna lopta, najbolji igrač svijeta

LUUKAAA MOOODRIIIĆ! – Kaj, i onda neš pil?!!

Mam mi na pamet uz ovaj Lukin šah-mat pada Tomčef extra brutalni Diplomat!

U kući slavnih za navek, Luka Modrić v društvu z Ronaldom, Messijem, Di Stefanom, Sivorijem, Gerdom Mūllerom, Platinijem, Ronaldiñom, Stanleyem Matthewsom… i, ko je ono se još bil?… I onda neš pil!…

Denes v belom dresu Reala, al pogleč gde je prije toga snove snil: vu plavemu dresu, pa on je MODRIć, kaj ne!  I onda neš pil!…

A kaj bi još u to ime pil? Pa sikak nekaj ż njegva rodnega kraja – a to je Tvoja krv, i moja, črnjak rasni i slasni!

Najbolji igrač Svjetskog prvenstva v Rusiji, vice-prvak sveta, najbolši po UEFA-i, sad eto i sa Zlatnom loptom gol je zabil…  I onda neš pil!

Od zagrljaja s Kolindom, do klinča, sad u Parizu s predsjednikom Reala Florentinom Perezom, za pamćenje, a još prije sega toga i u obruču s Mamićem, kojega kak da se bi nerado setil…  I onda neš pil!…

I za kraj još nekaj daj! A kaj? Pa, jen tempramentillo si bi vżil… I onda – kak neš pil?!!! ♣

I – ispraćaj Stare

Ivica Perak sa svojim vinima

KUTJEVO u KALELARGI – Dva vrlo poznata pojma: Kutjevo i Kalelarga. Odlično ih povezuje eno-gastronomija, konkretno kutjevačka bijela vina, poglavito graševina, sjajno se slažu s jadranskom spizom. Lijep ispraćaj Stare bio je nedavno kad je Kutjevo, u režiji Vjekoslava Madunića s Hrvatskog radija, stiglo u Kalelargu, međutim ne u popularnu zadarsku ulicu nego u restoran s tim nazivom u Zagrebu. Kutjevo je kroz više lica prezentirao Ivica Perak, koji je svojedobno, i to dosta dugo vremena (dva i pol desetljeća!) bio glavni enolog vinskog podruma Kutjevo dd i kreator, tamo, upečatljivih vina, posebice slatkih desertnih predikatnih, prigodnih baš u ovo vrijeme slavlja i kolača, a koji je od prije koju godinu samostalni proizvođač vina, s 12 hektara vinograda na pozicijama Mitrovac, Lukač i Vetovo. Najnovija zasađena sorta je muškat žuti. Perak dakako najviše vina plasira u Hrvatskoj, međutim dio i izvozi, nešto čak i u Kanadu!

U Kalelargi Ivica Perak prezentirao je vina s cijelom obitelji – suprugom Željkom, kćerkom Majom i sinom Ivanom. Iako nisu iz enološke branše, supruga Željka, farmaceutkinja, kćer Maja, diplomirana ekonomistica, te sin Ivan koji je također farmaceutske struke,  svi se, svatko na svoj način, zdušno trse pomagati tati enologu

Ivica Perak prezentirao je vina s cijelom obitelji, na prezentacju se odazvalo mnogo novinara, poslovnih partnera te prijatelja i kolega Perakovih

Perak je u Kalalargu stigao ne samo sa svojim vinom nego i s mesnim prerađevinama koje su bile temelj odličnog zimskog kolinjskog obroka. Svečanost je Perak, kako i dolikuje božićno-novogodišnjem ugođaju, otvorio svojim novim pjenušcem rađenim od graševine i začinjenim u fazi finalizacije ekspedicijskim likerom na bazi ledene berbe graševine. Uz hranu izmjenjivala su se suha mirna vina graševina i, posebno, graševina s pozicije Mitrovac, zatim sauvignon, chardonnay, rosé, merlot, na kraju uz kolače stigla je graševina ledene berbe 2015. (Snimke: Marko Čolić) ♣

Atelje okusa – kutija s uzorcima aroma koje se najčešće susreću u vinima. Poučno, i lijep poklon. Može je se naručiti u sjedištu revije Svijet u čaši i Ateljea okusa u Selskoj cesti u Zagrebu

_______________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Uz Božić,  te uz prijelaz u novu godinu: VRTOGLAVI  PROSINAČKI KONZUMERISTIČKI PLES 13,5 MILIJARDI KUNA • Između Božića i Nove godine: ŠTEFANJE JE NJIHOV DAN • Vrijeme darivanja: KUPUJMO HRVATSKO, POKLANJAJNMO AUTENTIČNO • Mjehurići u žiži: DOMAĆE PERLICE NA ZAVIDNOM NIVOU • G.E.T. the Best. STANCIJA MENEGHETTI NAJBOLJA U HRVATSKOJ • GET Report enoturistička turneja plešivičkim krajem: PREDBOŽIĆNA PROVJERA SPREMNOSTI • Eno-gastro turizam: VUGLEC BREG OPET u VRHU • Svjetska šampanjska elita u našem dvorištu: KOD JADRANKE, i KRUG NA ČAŠU! • Bordeaux u vinogorju pjenušaca: KAD MOLIPACHI DAJE MAT • Drugi festival penin na Bizeljskom: DOMAĆE SORTE U ZAMAHU • Zagrebačka županija oživljava svoju inicijativu od prije više godina: KRALJICE NA STRANI PORTUGISCA  • Vino i glazba: POLETTI s POLETTIJEM • Hotel Esplanade: MENU ZA NOVO VRIJEME • Fino & Vino: UKUSNO, KVALITETNO i s DUŠOM, CJENOVNO PRIHVATLJIVO • Iz Pijemonta: eliksir iz magle: NEBBIA i NEBBIOLO, BARBARESCO i BAROLO • Sajmovi 2019: ZAGREB GRAND CRU • I onda, neš pil: LUKA MODRIĆ ŠAMPION • Ispraćaj Stare: KUTJEVO u KALELARGI • SuČ_12.2018

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: