KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 11.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

SADRŽAJ/CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

TOMISLAV TOMAC OSOBA GODINE • POSJED BENVENUTI: DRUŽBA TERANA, NEBBIOLA i TEMPRANILLA! • NAJBOLJE CRO-VINARIJE u TURISTIČKOM SMISLU • LUKSUZNA HRVATSKA u CANNESU • HSK: SINIŠA LASAN ŠAMPION ZA 2017 • IVAN JUG & NOELGRGICH HILLS ESTATE u BORNSTEINU • LUKIN POŠIP UZ LUKINU POEZIJU • MARTIN JE u ZAGREBU, a i ŠIRE… • MIRAZ FERAVINA • PJENUŠAVA BELICA KASTAVŠTINE • VINA CROATIA u BORDOŠKOM La CITE DU VIN • MEĐUNARODNO POZLAĆENI SIREVI ŠPIN • POTROŠNJA ČOKOLADE • BJELICA KAO POLIFENOLNA BOMBA • VOERZIJEVO GROZDNO FAZONIRANJE • LOZA ZA VIŠESTRUKU UPORABU • POVLAČENJE PARKERA i PREKID DOMINACIJE BARRIQUEA

________________________________________

Vinart godišnja postignuća ZA 2017

Osoba godine iz vinskog svijeta Hrvatske: Tomislav Tomac, na slici sa suprugom Martinom i s voditeljem proglašenja gastronomadom Reneom Bakalovićem (gore). Tomci su primili i priznanje kao najbolji vinski podrum Bregovitog sjeverozapada Hrvatske. Dolje: Braća Albert i Nikola Benvenuti – njihov vinski podrum proglašen je najboljim za 2017 na području Istre i Kvarnera, a Nikola Benvenuti, inače i predsjednik udruge Vinistra, našao se i među kandidatima za Osobu godine

TOMISLAV TOMAC OSOBA GODINE! – Zagrebačka marketinška tvrtka za vino Vinart, na čelu koje je organizator vinskih festivala i raznih dogadjanja te publicist Saša Špiranec, utemeljila je, poduprta Römerquelleom kao sponzorom, nagrade za godišnja postignuća na području vina, i u zagrebačkom Sheraton podijeljena su prva priznanja, po kategorijama. Čestitke dobitnicima!

Evo laureata: Veletrgovac godine – dobitnik je Miva Mohor trgovina, zatim Supermarket godine – dobitnik je Vrutak, pa Vinoteka godine – dobitnik je zagrebački Bornstein, a za Web Shop godine – dobitnik je Vivat fina vina. U kategoriji Vinarije – za Slavoniju i Podunavlje dobitnik je Jasna Antunović, za Bregoviti sjeverozapad – dobitnik je obitelj Tomac, za Istru i Primorje – dobitnik je obitelj Benvenuti, a za Dalmaciju dobitnik je Luka Krajančić.

Osobom godine proglašen je Tomislav Tomac. Obrazloženje: Jedan je od najzaslužnijih za profiliranje Plešivice kao hrvatske šampanjske regije, zaslužan za kontinuirano visoku kvalitetu svojih vina, začetnik proizvodnje narančastih vina iz amfore na Plešivici i jedan od začetnika orange produkcije u Hrvatskoj, stalni eksperimentator, koji se može pohvaliti da je jedan od prvih u svijetu proizveo narančasti pjenušac, kao i time da mu je pjenušava Amfora uvrštena na Decanterovu listu 75 Stellar Buys.

Albert i Nikola Benvenuti, bračni par Tomac, te Edi Maletić i Željko Suhadolnik

Osoba godine birana je unutar kategorije Zaslužnik, a zaslužnik je onaj koji je čemu zaslužan, piše u obrazloženju. Zaslužnicima smo proglašeni još i prof dr. Edi Maletić, Nikola Benvenuti, Vlado Krauthaker i ja, Željko Suhadolnik! Obrazloženje za mene: Doajen vinskog novinarstva koji, iako mu se magazin (koji je doživio punih četvrt stoljeća neprekinutoga izlaženja) više ne izdaje i dalje vrlo aktivno objavljuje na blogu i Facebooku. Internacionalni je vinski sudac na brojnim vinskim ocjenjivanjima od Bruxellesa do Bergama. Uporan i dugogodišnji rad na praćenju vinske scene odigrao je ključnu ulogu u afirmaciji vinske kulture u Hrvatskoj.

Uz Sašu Špiranca, u odboru Vinarta za dodjelu priznanja za 2017. bili su: Rene Bakalović, Emina Basara, Martina Bek, Roko Bekavac, Mateja Domitrović, Željko Garmaz, Ivan Jug, Klaudio Jurčić, Ivo Kozarčanin, Siniša Lasan, Manuela Maras, Mario Meštrović, Danijela Mirošević, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Martina Rafaeli, Filip Savić, Jelena Šimić Valentić,  Nenad Trifunović, Ivica Verić, Morana Zibar. ♣

ISTARSKI POSJED BENVENUTI: DRUŽBA TERANA, NEBBIOLA i TEMPRANILLA! – Dok drugi hrvatski – ali i svjetski! –  vinari, zacijelo iz izrazito komercijalnih razloga, autohtone domaće sorte osim za jedinstveno jednosortno vino kao perjanicu vlastitoga teritorija rabe i za kombiniranje sa svjetski najšire popularnim kultivarima poput chardonnaya, pinota sivoga, sauvignona, merlota, cabernet sauvignona, Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira u Istri odlučili su krenuti nešto drukčijim putem, a to znači kreirati mješavinu od vina od domaće sorte, u ovome slučaju istarskog terana, sa vinima od sorata koje daju svjetski glasovita jednosortna vina ali kao kultivari nemaju toliko široku popularnost kao navedeni chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon… Benvenuti su se opredijelili za formiranje svojega cuvéea s teranom, te pijemontskim nebbiolom (barolo i barbaresco), te španjolskom glavnom crnom sortom tempranillo, koja izvanserijske eno-rezultate pruža u području vinorodnih Rioje i Ribere del Duero. Njima je, istina, u cuvée dodano i nešto bordoškog merlota. S prvim takvim vinom od terana, nebbiola, tempranilla i merlota, koje je dozrijevalo što u malim hrastovim bačvicama što u velikim bačvama, Benvenuti su izašli iz berbe 2015. Nebbiolo i tempranillo sađeni su 2010, dakle riječ je o još sasvim mladome trsju. Iako je rezultat što se tiče cuvéea Caldierosso jako dobar, ipak za neke jače organoleptičke domete treba pričekati još više godina, dok loza dovoljno ostari i sazrije. Zasad je u vinogradu Benvenutijevih  pijemonteza i španjolca tek 5000 trsova, ali Benvenuti su vrlo zadovoljni time kako se oni pokazuju na njihovim terenima i kažu da će ih posaditi još.

Albert i Nikola Benvenuti

Obitelj Benvenuti, koja je, kao i Moreno Coronica, čvrsto ustrajala uz teran – njega, inače, ona ima posađeno oko 30.000 panjeva – i u trenucima kad je iz političkih razloga situacija oko njega u trgovačkome smislu bila vrlo komplicirana i neizvjesna. Pokazala je, kao i Coronica, da teran može biti i te kako ozbiljno odležano vino te da je naš veliki adut. Nikola Benvenuti najavljuje uskoro jednu novu verziju terana Benvenuti, na višoj razini od postojećeg terana, vino bi bilo u kategoriji exclusive, u maloj količini, a rađeno isključivo u najboljim godinama i od izabranoga najboljega grožđa s najboljih parcela u familijarnome vlasništvu.

Benvenutiji i sa svojom malvazijom nastoje biti drukčiji od onih iz danas glavne struje, moderno bismo to rekli mainstreama. Pokazuje to dobro npr. Malvazija Anno Domini, rađena od selekcioniranoga grožđa i uz dva tjedna maceracije popraćene alkoholnom fermentacijom te uz godinu dana dozrijevanja na finom talogu u bačvi od 2000 litara.

S berbom 2017., koja tek treba vinom pokazati što je zapravo dala s obzirom na neobičan tijek vegetativne sezone i znatno uranjenu berbu, Albert Benvenuti veli da je obitelj zadovoljna glede kakvoće, uspjelo se, dobrom organizacijom pri kojoj je selekcija grozdova igrala posebno važnu ulogu, svo grožđe navrijeme pospremiti i za pojedina vina prikladno rasporediti u podrum prije dužeg rujanskog perioda kiša, međutim količine su (četiri tone/ha prinosi!) dosta manje od prosjeka, a randman jedva 60 posto. Benvenutiji teran nisu punili u bocu iz berbi 2010. i 2014. jer nisu bili njime dovoljno zadovoljnji za postojeću etiketu, ali su, vele, vrlo zadovoljni s 2015, 2016 i, da ponovim, sa 2017.

Nikola Benvenuti kao predsjdnik Vinistre šturo je (ne znam zašto tako na kapaljku, pa takva stvar morala bi se i te kako obznanjivati jer upućuje na veliku ozbiljnost u pristupu vinskoj politici kraja i temelj je za dobar početni marketing koji bi ušao u puni zamah čim se projekt završi) dao i neke informacije vezane uz rad te udruge. Naveo je da se izrađuje strategija istarskog vinogradarstva i vinarstva, snimaju se vinogradi, ponovno se popisuju sorte, izrađuju elaborati o tome koje su preporučene a koje tek dopuštene ili koje mogu biti dopuštene, a akcija bi trebala trajati do 2030. godine…  ♣

G.E.T. Report Bijeli grozd 2017

NAJBOLJE CRO-VINARIJE u TURISTIČKOM SMISLU – Udruga G.E.T. za promicanje kulture vina i vinskog turizma ovih je dana podijelila svoje nagrade Bijeli grozd za godišnja postignuća na spomenutom području. Ovo je eto već šesta dodjela Bijelog grozda G.E.T-a. Podjela priznanja odvijala se u zagrebačkom hotelu Esplanade. Odličja su predviđena vinskim posjedima koji na najbolji način u nekoj godini daju doprinos razvoju vinskog turizma te pojedincima koji svojom aktivnošću pridnose razvoju eno-gastronomije i promicanju turizma na bazi eno-gastronomije. Prijašnjih godina u konkurenciji za nagradu bili su samo podrumi i pojedinci iz Hrvatske, a onda je odlučeno da se u obzir uzmu i vinski posjedi i pojedinci iz susjednih nam zemalja.

Svi dobitnici Bijelog grozda za 2017

– Vinski podrumi postali su bitan sastavni dio turističke ponude i veliki čimbenik u turizmu uopće. Ovaj je projekt ustanovljen da se svake godine istaknu oni koji se najviše trude, da se pohvalama za njihov rad i uspjeh dade poticaj za nastavak, a svima ostalima da se pruži poticaj za dodatni trud na razvoju kvalitete sveukupne ponude – kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

U izboru najboljih i ove je godine sudjelovalo više od 500 glasača. Hrvatska je podijeljena na četiri regije: Bregoviti sjeverozapad, Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije.

Dobitnici diploma su:

Bregovita Hrvatska: 1) Imanje Vuglec breg, Škarićevo – Krapinske Toplice; 2) Imanje Bolfan Vinski Vrh, Hraščina; 3) Imanje Kolarić, Hrastje Plešivičko

Dalmacija: 1) Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2) Saints Hills, Zagruda, Pelješac; 3) Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

Istra i Kvarner: 1) Meneghetti, Bale; 2) Boškinac, Novalja; 3) Kozlović, Momjan

Slavonija i Podunavlje: 1)  Vina Belje, Kneževi Vinogradi; 2)   Kolar, Suza baranjska; 3) Iločki podrumi, Ilok

Najbolji podrumi u Hrvatskoj, s organizatorom i glavnim urednikom časopisa G.E.T. report Tomislavom Stiplošekom: slijeva – Iločki Podrumi, pa Meneghetti i prvak Vuglec breg

Najbolji u Hrvatskoj za 2017.: 1) Vuglec breg, Škarićevo – Krapinske Toplice; 2) Meneghetti, Bale; 3) Korta Katarina, Orebić i  Iločki podrumi, Ilok

Najbolji u Makedoniji: Chateau Kamnik

Najbolji u Sloveniji: Puklavec Family Wines iz Ormoža

Najbolji u Bosni i Hercegovini: Vukoje iz Trebinja

Najbolji u Srbiji: Zvonko Bogdan iz Palića

Najbolji u Crnoj Gori: Plantaže iz Podgorice

Najbolji u Makedoniji: Chateau Kamnik iz Skopja.

Posebna priznanja

Vlado i Slavica Borošić, osnivači i do prije nekoliko godina voditelji vinoteke Bornstein – posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u razvoju i promicanju vinske kulture. Vinska scena u Hrvata ili ne bi postojala, ili bi bila znatno drukčija, da nije bilo Vlade i Slavice Borošić.

Tvrtka Pupitres, posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture – ove godine, ali i unatrag nekoliko godina, Jelena Šimić Valentić i njena Vinska škola uveli su u vinski svijet veliki broj novih ljubitelja vina. Više od 300 održanih tečajeva i te kako pokazuje entuzijazam Jelene Šimić Valentić.

Siniša Lasan, posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinske kulture. Siniša, aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu, koji je zaposlen u jednom od najboljih dubrovačkih restorana, osobito je aktivan na hrvatskoj vinskoj pozornici, dobitnik je odličja kao najbolji hrvatski sommelier, ima i nekoliko priznanja s važnih sommelijerskih natjecanja u inozemstvu, a i službeni je ocjenjivač vina na Decanterovu World Wide Awardu

Šira publika imat će mogućnost odabrati i najbolje od najboljih iz svih ovih država, a Bijeli grozd Regional Trophy za sezonu 2017/2018. dodijelit će se na četvrtoj G.E.T. Konferenciji o eno-gastro turizmu koja će se održati 16. i 17. veljače 2018. godine na imanju Principovac u Iloku.  ♣

LUKSUZNA HRVATSKA – Da, unatoč općoj situaciji izraz luksuzna Hrvatska ima pokriće. Radi se o turizmu. Hrvatska je mala zemlja velikih mogućnosti o kojima se tek pričalo, dojam je najviše iz samohvale, ali koje su u poslovnome smislu dugo zanemarivane i ostajale u službi – masovnog turizma što ga se nekad u nas u žargonu nazivalo i paradajz-turizam. Iako je već davno trebala ući u luksuzni turistički klub – jer mala zemlja s visokim potencijalom ne bi trebala igrati primarno na kartu velikih brojeva i na kartu rasprodaje, Lijepa naša tek je u 2017., a kao rezultat angažmana modernih poduzetnika posljednjih godina da kreiraju odgovarajuću ponudu i kao rezultat interesa kupaca koji su o toj ponudi saznali, ušla u međunarodni Top-10 luksuznih turističkih odredišta. Nakon više godina sudjelovanja samostalnih tvrtki na sajmu luksuznog turizma International Luxury Travel Market u Cannesu, ove godine, također napokon, na tu se značajnu poslovnu manifestaciju koja omogućuje umrežavanje s ključnim partnerima specijaliziranim za luksuzni segment turizma, krenulo i organizirano, preko Hrvatske gospodarske komore. Na sajmu. gdje se predstavilo 76 zemalja svijeta a posjetilo ga je oko 1600 odabranih kupaca od kojih ih je dosta velik broj iskazao konkretan interes za naše tržište, Hrvatska je sudjelovala sa 22 tvrtke. Primjerice Jadranski luksuzni hoteli, Liburnia Riviera hoteli, Calvados Club, Leonidas Travel, Potestas, Importanne Resort i Esplanade Oleander, a po prvi puta se predstavilo i 15 hotela Stories grupacije koja okuplja jedinstvene luksuzne hotele tvrtki Jadranka hoteli, Valamar Riviera, Maistra, Sunčani Hvar, Villa Dubrovnik, Ecco-ing, Primizia, Sagrada Management, Boutique Hoteli Zadar, Kazbek, Tatami Trade, Meneghetti, H.I. Dvorac,  Lešić Dimitri Palace te Dogus Marina Hoteli. Svaka tvrtka je imala unaprijed dogovoren set od 43 sastanka koji su se održavali kroz tri dana trajanja sajma. Sad treba vidjeti hoće li prometna infrastruktura u Hrvatskoj adekvatno pratiti ponudu luksuznih turističkih kompleksa, naime do nekih na žalost još uvijek se stiže s dosta gnjavaže…  ♣

Prvenstvo sommeliera Hrvatske 2017

ŠAMPION JE SINIŠA LASAN! – Neposredno nakon festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2017 u zagrebačkoj Esplanadi, u Opatiji je bilo 21. po redu državno prvenstvo sommeliera Hrvatske. Natjecanju je pristupilo 24 kandidata za titulu prvaka. Šampionom je postao Zagrepčanin Siniša Lasan, koji nekoliko posljednjih godina radi u visokom dubrovačkom ugostiteljstvu. Lasan, koji ima velike zasluge za prodor vrhunskih vina kontinentalne Hrvatske na Dubrovačko primorje, koji je nositelj i značajnog međunarodnog trofeja s natjecanja Court of Master sommelier te koji je posljednjih nekoliko godina redoviti degustator-ocjenjivač vina na prestižnom Decanter World Wide Awardu, pobijedio je s 10 osvojenih bodova više od drugoplasiranoga i lanjskog šampiona Istranina Filipa Savića, zaposlenog u rovinjskoj Maistri, te s 11 bodova više od sada trećeplasiranoga Marka Šrama, sommeliera također na dubrovačkom području, u restoranu Nautika

Siniša Lasan, u sredini, lijevo je Filip Savić a desno Marko Šram

Siniši Lasanu, koji je, inače, i aktualni prvak Dalmacije, ovo je drugi put da osvaja prvenstvo Hrvatske. Kao ovogodišnjeg pobjednika očekuje ga studijsko putovanje u regiju Champagne. U idućih godinu dana predstavljat će Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima, među kojima je i Svjetsko prvenstvo u sommelijerstvu.  ♣

Prvenstvo sommeliera kontinentalne Hrvatske 2017

Prvak kontinentalne Hrvatske Ivan Jug, s visoko uzdignutim rukama, sasvim lijevo su Ivan Greblički Ventek i Goran Petrić

IVAN JUG, i RESTORAN NOEL! – Najveći dobitnici su Ivan Jug  i zagrebački restoran Noel. Ivan Jug zato što je ostavio najbolji dojam i pobijedio na prvenstvu sommeliera kontinentalne Hrvatske održanome u prostorijama Akademije vina u Zagrebu, a ekskluzivni restoran Noel stoga što su dvojica od trojice finalista te, na kraju, prvo i drugoplasirani na natjecanju – a taj drugoplasirani je Goran Petrić, sommelieri upravo Noela, Jug je k tome i voditelj lokala. Kakvog li trisa Noela: Ivan Jug, Goran Petrić i chef Goran Kočiš! Jug je, na proglašenju rezultata u zagrebačkom restoranu Vinodol (zamislite: običan ponedjeljak navečer, golemi prostor popunjen do zadnje sjedalice! Bravo!) kao nagradu dobio tjedan dana boravka kod Vlade Krauthakera i bocu s tri litre pjenušca Kraljica Ivane Puhelek iz Zeline, pjenušac je dakako odmah, u trenucima euforije, planuo. Petrić je kao nagradu primio dekanter. Trećeplasirani na natjecanju je Ivan Greblički Ventek iz znane Ville Zelenjak iz Kumrovca. E, pa baš lijepo da je jedna od nagrada otišla i u Hrvatsko zagorje, koje se pomalo ali vidljivo diže s vinom (Bodren, Bolfan, Petrač, Vuglec-breg…) pa je red i da uzlazno ide i sa sommelijerstvom.

Finalisti i članovi žirija na prenstvu Kontinentalne Hrvatske 2017

Evo i tko su bili članovi stručnog žirija: Franjo Francem kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, sommelieri Krešimir Šesnić i Igor Grubač, profesor ugostiteljstva Aleksandar Asanović, te Marko Rundek i Denis Galić. Voditelj kroz natjecanje u Zagrebu, na kojemu je nastupilo 12 kandidata iz ugostiteljskih objekata Zagreba, Karlovca i okolice te iz Hrvatskog zagorja, bio je  sommelier Mario Meštrović.

Svečanost u Noelu u povodu titule sommelijerskog prvaka kontinentalnoga dijela Hrvatske a koju je osvojio Ivan Jug: chef Goran Kočiš iskazao se sljedovima, a Jug vinskom pratnjom!

Na sommelijerskim prvenstvima kandidati najprije pristupaju opsežnom pismenom ispitu na kojemu moraju pokazati znanje iz vinske i odgovarajuće ugostiteljske tematike, a potom slijedi njihov nastup uživo. U programu živog nastupa su npr. pokaz prihvata gosta u restoranu te demonstracija vještine otvaranja boce s pjenušcem i načina posluženja pjenušca. Drugi korak je pokaz serviranja gostu crnog vina, u što ulazi, posebice kad je vino zrelije (starije) i višeg ranga kakvoće, dekantiranje. Potom je provjera znanja o raznim vinima, sortama i područjima odakle dolaze ta vina, mislim da bi bilo dobro jači naglasak staviti na apelacije kao načine označavanja vina u pojedinim zemljama i na zasebnim vinogradarskim teritorijima. Na nastupu uživo kandidati moraju, kušanjem naslijepo, prepoznati vina odnosno jaka alkoholna pića utočena u šest čaša, najprije se kušaju bijelo pa crno vino, potom žestice. Da bi stvar postala zanimljivija a i da bi dobila na edukacijskoj razini, možda bi kao svojevrsno osvježenje procesa provjera znanja i vještina sommeliera, bilo u ispite uvesti još jednu disciplinu bitno vezanu uz sommelijerski posao: kušanje nekih stari(ji)h vina i potom opis kondicije toga vina, iznošenje stava o tome je li vino još uopće vrijedno ponuditi gostu, odnosno ako jeste onda u kojoj bi ga to bilo prilici, u kojem trenutku i kako (aperitiv, ili uz jelo, te uz koje jelo/jela) optimalno preporučiti. Naime u ugostiteljskim objektima u prostorima gdje se čuva vino nerijetko bude butelja koje na neki način ostanu zaboravljene i koje samo stoga što su ostale zaboravljene ne treba otpisati prije provjere njihova stanja i promišljanja na koji je način vino iz njih moguće na najbolji način iskoristiti.  ♣

GRGICH HILLS ESTATE u BORNSTEINU – Špica špici! Hram vina Bornstein što ga vode Ivan i Doris Srpek na zagrebačkom Kaptolu (krasan prostor, u ponudi 700 etiketa vina, uz butelje i veliki izbor magnuma, arhivska vina Belja i Kutjeva – najstarije vino je iz 1959. godine, tu su i maslinovo ulje, delikatesni špek, pa kulen, proizvodi na bazi tartufa, u ovo predbožićno i prednovogodišnje vrijeme i raznovrsni poklon-paketi…), a koji je upravo primio trofej Vinart Römerquelle kao najbolja Vinoteka 2017. godine u Hrvatskoj, ugostio je u ovome razdoblju priprema za darivanje Violet Grgich, kćerku našeg svijetom proslavljenog vinara Miljenka Grgića, vlasnika posjeda Grgich Hills Estate u Kaliforniji (kaže Violet da srećom nisu imali štetu od onog nedavnog katastrofalng požara u Kaliforniji!), ali i, istodobno, i Gorana Kočiša, odličnog šefa kuhinje elitnog zagrebačkog restorana Noel (zgodno je ovdje spomenuti da je Noel ime Violetinu sinu!).

U Bornsteinu: Violet Grgich, u društvu sa Doris Srpek i Ivanom Srpekom, chefom Goranom Kočišem i upraviteljem Grgić-vina na Pelješcu Krešom Vučkovićem

Jasno je odmah da je to subotnje predvečerje proteklo u ekskluzivnoj atmosferi. Violet je grupi novinara, sommeliera i vinskih trgovaca predstavila pet na tržištu aktualnih vina Grgich Hills Estate sa željom da se i šira javnost Lijepe naše podsjeti da su ta vina, inače na kolosijeku biodinamike, u prodaji i u Hrvatskoj, a to su sauvignon Fumé blanc 2014 (mpc. oko 230 kn), zatim chardonnay iz 2013 (mpc. 309 kn), pa zinfandel 2012 (260 kn) i na kraju cabernet sauvignon iz 2013 (mpc. 420 kn) i iz 2012. U Bornsteinu, koji ima priručnu kuhinju i funkcionira i kao bistrò, chef Kočiš priredio je četiri odlična slijeda, za svaku sortu po jedan prikladan. Violet Grgich, koja je od oca Mikea, danas 94-godišnjaka i u dobrome zdravlju, preuzela vodstvo nad tvrtkom i u SAD i u Hrvatskoj, stigla je, međutim, u Lijepu našu primarno iz drugih razloga: nedavno osjetno prošireni Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu okreće se značajno i prema djelatnostima u turizmu, prije nekog vremena dovršeno je uređenje prostrane kušaonice za goste, a sad se treba riješiti i pitanje smještaja tako da pogon bude u potpunosti spreman za turističku sezonu iduće godine.    ♣

POŠIP UZ POEZIJU – Sjajna večer u zagrebačkoj vinoteci Bornstein: protagonisti su bili korčulanski pošip, tradicijska korčulanska spiza priređena na moderan način, i stihovi korčulanskog vinskog majstora Luke Krajančića. Upravo Krajančićevo bavljenje poezijom, za koje se zacijelo u javnosti zna dosta manje nego za Lukinu vinogradarsku i podrumarsku djelatnost, bilo je inspiracija prof. Mariji Vukelić iz Zagreba da organizira jedinstveno kulturološko-eno-gastronomsko događanje u doista krasnome ambijentu spomenute vinoteke/wine-bara na zagrebačkome Kaptolu. Dok se Luka Krajančić, nedavno proglašen najboljim vinarom Dalmacije za 2017, te večeri isticao kao vinar i pjesnik, dotle se s raznim Krajančićevim pošipima majstorski spojenim sa sljedovima iskazala kulinarska ekipa korčulanskog hotela Lešić Dimitri Palace na čelu sa chefom Markom Gajskime, a značajan doprinos cijeloj priči dao je, najavljen kao tajanstveni gost večeri, pjesnik Enes Kišević sa svojim stihovima i recitacijama. Kišević je, inače, upravo u vinoteci Bornstein točno prije deset godina predstavio svoju knjigu poezije 101 vino od vina, koja u sebi nosi cijeli jedan vinograd ustihovljenih grozdova te uglazbljena vina.

Marija Vukelić s Lukom Krajančićem, i, dolje, Enes Kišević

Večer je počela Lukinom uvodnom recitacijom o otoku Korčuli a nastavila se uz jelo gambero rosso i rosé  iz 2016 od plavca maloga. Krajančićeva posebnost: na etiketu je stavio svoje stihove – svojevrsnu odu sardeli, iako vrlo ukusnoj međutim neuglednoj, pogotovu s aspekta današnje gastronomije, ribici na kojoj su se prehranjivale mnoge generacije u Dalmaciji:

Sardela, ka i čovik, ima svoj značaj. I svoj put. Čovik gre krajen, a Sardela moren. Ma koliko hodili, važan je trag koji ostavimo. Zato digod mala čejad, ko i mala riba, budu veliki. Za rosé od plavca malega, Sardeli smo stavili peraju od morskega pasa. Da bismo je odredili velikon! To radi nas čejadi, jer Sardela je uvik bila tu kad smo je tribali. Njoj ni briga što je mala. Zato i je – Velika!

Kuharska ekipa Lešić Dimitri Palacea s Korčule i pošipi koje je ponudio Krajančić za ovu prigodu

Slijedili su komiška pogačica i plavac mali iz 2015.

Sardelu i čovika je stvorilo More. I cili svit. Vino je došlo iza tega i bez Mora i Sardele ne može. Sardela, Vino i More nas s otoka čine ovakvima kaki jesmo. Sardelu volimo na brodet, u soli, u marinadi, pečenu, sa grozjem i salatom, s dvi kapi uja i pečenom pogačom, vino volimo kad je lipo društvo, a more uvik. (s etikete)

Pošip Ježina 2016 serviran je uz kamenice.

Ženska ježina se kiti i reši da bi bila lipa. Mi s otoka znamo da tamo di je ona je čisto more, debeli hlad od bora, orošeni žmul i topli kruh. Tamo di je ona, senjat ćete čejad u grozdu, di ujutro rano s nogama u moru prisoćaju, smiju se i s prvim črčkima na bonaci kantaju. (s etikete)

Pošip Intrada 2016 popratio je sushi od brancina, škampe te butargu od cipla, a Luka je vino opisao rječima:

Posađena u oazama trudom skupljene zemlje okupane morem i suncem, taknuta 2500 godina dugom tradicijom vinarstva na Korčuli, Intrada će vas odvesti u zaboravljene ograde koje čuvaju miris mravinca, koromača, metvice i mažurana kao skrivene tajne. Odvest će Vas Korčuli – Crnom otoku utopljenom u beskrajno plavetnilo neba i mora u čijim se dubinama skrivaju uspomene davnih druženja i iščekivanja novih poznanstava.

Nakon Intrade i sushija slijedio je Pošip sur lie 2015, poslužen uz Jakobove  kapice.

Oživjelo u njedrima škrtog korčulanskog krajobraza, ovo vino nosi u sebi dio duge vinarske tradicije. Ispijajući ga, upoznat ćete dio otočke ljepote i osjetiti potrebu druženja. Želimo vam lijepe uspomene (s etikete)

I onda, barem po meni, najbolje vino večeri, od grožđa iz najstarijih vinograda – sjajan i kompleksan Pošip Korkyra Melaina 2015. Vezano uz ovo vino još jedna Krajančićeva posebnost: na etiketi QR kod, s podacima o Korčuli, vinogradarstvu i proizvodnji vina na Otoku, o sorti pošip… Butelja = mala otočka enciklopedija…

Vrlo zanimljivo vino iz kategorije tzv. narančastih – Pošip 2012, nastao od grožđa branoga dvadesetak dana nakon redovne berbe, te uz 100 dana maceracije za vrijeme koje se odvijala i alkoholna fermentacija, kao i uz dvije godine dozrijevanja u drvenoj bačvi. Ponuđeno je bilo uz korčulanski sir.

Naravno, nisu izostali desert na tanjuru i u čaši. Autorica slastice nazvane Barba Čičak je bila Tea Mamut iz splitske slastičarnice Oš kolač. Luka Krajančić za kraj je predvidio svoje desertno vino Pošip Opera 2009, za koje je kazao:

Opera nastaje samo u najboljim godinama i zajedno s otokom putuje. Putovanje je ispunjeno mirisima i ukusima sitnih  plodova kojima fortune trebaju da im rasprše sjeme i donesu sol, a bonace radi čežnje za novim putovanjima. Njemu su granica more i nebo. A Čoviku? I Čovik može bit Otok a vino Čovik, ali samo su u vinu i more i Otok i nebo i Čovik

Na kraju večeri odvažio se vlastitim pjesničkim kreacijama nastupiti i sommelier Šiniša Škaberna koji već duže vrijeme živi i radi u Istri. Posjećenost u Bornsteinu govori da i te kako postoji interes za ovakvim eno-gastro događanjima na intelektualnom nivou, pa je za nadati se da će ih, i to uskoro, biti još.  ♣

Narodni običaji

MARTIN JE u ZAGREBU, a i ŠIRE…. – Martin je u Zagrebu! A i šire… Službeno je u Metropoli bio prisutan gotovo cijeli tjedan, ako je suditi po kućicama na Trgu bana Jelačića u kojima je plešivičkim proizvođačima mladog portugisca omogućeno da nude svoju primeur kapljicu.

Na Trgu bana Jelačića održana je koncelebrirana vinska misa. Jedan od biškupa bio je Milan Ivančić s Plešivice. Vinski biškupi posjetili su i kućicu Stjepana Đurinskog, proizvođača vina i iz Kupljenova, koji se predstavljao svojom kapljicom, kušati su se mogli njegovi visoki predikati Graševina 2015 izborna berba prosušenih bobica i Traminac mirisnavi 2015, također ibpb, traminac je osvojio šampionski naslov na ocjenjivanju na Sabatini 2017, a graševina veliko zlato

Najbolje ocijenjeni novi mladi portugizac ove godne bio je onaj od gospodarstva Agro Damir Drago Režek s Plešivice. Na slici je sa svojom šampionskom ponudom Dragica Režek

Ceremonijal krštenja mošta na vino u režiji vinskog biškupa presvetlog Drelea

Martinjski jelovnik –krvavice češnjovke, restrani krumpir, kiselo zelje, patka, i (najbolje ocijenjeni) portugizac!

Vinski biškup presvetli Martin Drele bogme se nahodao i naputovao i naispripovijedao tih dana, a nešto je, hvala Bogu, i popio. Kamera agilnog Marka Čolića zatekla ga je najprije kod Rajka Cmrečnjaka u Svetom Urbanu u Međimurju gdje se uz Martinje slavila i 25. godišnjica podruma te, potom, u kušaonici Kurtalj u zagrebačkoj Novoj vesi, na urnebesnom krštenju mošta na vino, s oproštajem od prošlogodišnjeg kuma i proglašenjem novog kuma mladuhu, a taj novi kum je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vinskog festivala Zagreb Vino.com.

Sjećanje na Drageca Režeka!

Martinje na Trgu bana Jelačića i u Kurtaljevoj kleti bilo je što se tiče tradicijskog mladoga vina u znaku portugisca iz 2017 Agro Damira Drage Režeka, pobjednika u nedavnom ocjenjivanju mladih portugizaca. Makar, treba pohvaliti i portugizac iz 2017 od domaćina! Osobno nazočni na Martinju kod Kurtalja bili su i Damir Režek i njegova mama Dragica Režek, ekspertica za vinogradarstvo Tate Drageca već dugo na žalost nema više fizički nazočnoga među nama, taj enolog i veseljak crvena lica koji je silno radio na promidžbi vinske i moguće turističke Plešivice i koji se iskazao sa zelenim silvancem, chardonnayem, sauvignonom, crnim pinotom i portugiscem, napustio nas je prije 10 godina, a njegov sin Damir najavljuje skorašnje druženje u znak sjećanja na dobričinu i stručnjaka Dragu… ♣

MIRAZ FERAVINA – Miraz je nešto vrlo vrijedno, a što djevojka donosi sa sobom kad stupa u brak. Pa je feričanacko Feravino u želji za stupanjem u ozbiljnu vezu s potrošačima odlučilo seriju svojih visokovrijednih eno-proizvoda označiti kao Miraz. Nakon prezentacije, prije nekoliko mjeseci, svoje bazne linije vina Dika, sad je, u zagrebačkom hotelu Westin javnosti Feravino pokazalo i tu svoju gornju kvalitativnu liniju Miraz. U njoj se nalaze vina od graševine, chardonnaya, frankovke, syraha te – u novome Cuvéeu 2015 – frankovka 50 posto, pa merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc drugih 50 posto (10.000 butelja). Glavni enolog Feravina Marijan Knežević kazao je da je graševina Feravina sada na većoj prekretnici naime ta tvrtka priprema je u znatno serioznijoj izvedbi a to će reći da će idući Mirazi graševine biti s osjetno većom dodanom vrijednosti jer će sazrijevati u malim bačvama ali ne zato da vino izađe van kao drveno nego zato što će boravkom u pomno biranome drvetu dobiti na kompleksnosti. Crna vina Miraz od Feravina iz 2016, rekao je enolog-gost Feravina Matjaž Lemut iz Vipave, sva su proizvedena od posebno selekcioniranoga grožđa, sva su bila u drvu, u bačvicama, po 12 mjeseci, potom je za punjenje u butelju izabrana kapljica samo iz najboljih barriquea. Vlasnik Feravina Ivan Ergović, koji je izjavio kako je vinarija u Feričancima potpuno obnovljena i kako je opremljena najsuvremenijom tehnologijom, istaknuo je i da Feravino ide novim koracima prema svom zacrtanome cilju.

Matjaž Lemut, Ivan Ergović, Antonija Čeme (nova enološka snaga Feravina) i Marijan Knežević

– Želja nam je da Feravino postane najveća butik-vinarija u Hrvatskoj, s prepoznatljivim vinima što će steći svjetski glas, a da smo na dobrom putu potvrđuje nedavno osvojeno zlato za Cuvée Miraz 2015. na ocjenjivanju: Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u talijanskom Bergamu – kazao je Ergović. ♣

PJENUŠAVA BELICA KASTAVŠTINE – Hrvatska ima popriličan broj autohtonih sorata vinove loze ali se do sada na žalost uglavnom premalo vodilo brige o tom vrijednom potencijalu u cijelosti. Umjesto da se najprije vidi što se kao maksimum može s tim našim sortama postići krenulo se, valjda se tako mislilo – lakšim i komercijalno najprobitačnijim putem a to je sadnja najpopularnijih inozemnih kultivara poput chardonnaya, sauvignona, merlota, cabernet sauvignona itd. Postranili smo sortiment kao što smo silnim uvođenjem stranih posebice engleskih riječi postranili i hrvatski jezik… U novo vrijeme kad se vidi koliko nam je teško probiti se na međunarodnom tržištu i kad se vidi koliko je strana publika zasićena etiketama od spomenutih jednih istih francuskih kultiva pa odbija kapljicu od tih sorata iz zemalja kojima one izvorno ne pripadaju, počelo se ovdje malo razmišljati o zaštiti i revitalizaciji starih hrvatskih sorata na najbolji mogući način.

Ivana Puhelek i Edi Maletić

Udruga Belica Kastav iz Kastva potpisala je ugovor o projektu revitalizacije autohtonih sorata Kastavštine sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i na scenu je stupio naš znani ekspert prof.dr. Edi Maletić sa svojom ekipom u kojoj je i dr. Ivana Puhelek iz Svetog Ivana Zeline, privatno, inače, uspješna proizvođačica pjenušaca klasičnom metodom. U centru pažnje u Kastavštini je kultivar belica od kojega Kastavci proizvode mirno vino a sad s obzirom na pogodno tlo i odgovarajuću mikroklimu, podjednaku s onom kontinentalnom, svježijom, kao  i s obzirom na rastuću potražnju za mjehurićima razmišljaju i o pjenušcu, kao proizvodu s dodanom vrijednosti. Pod nadzorom prof. dr. Maletića i njegove stručne ekipe s fakulteta i na bazi vlastitog višegodišnjeg iskustva u produkciji pjenušaca dr. Ivana Puhelek u svom podrumu krenula je u pokusnu proizvodnju pjenušaca od belice, ali, treba dodati, i od nekih domaćih kultivara iz Vrbnika na otoku Krku. Bazno vino stiglo je iz svoje postojbine Ivani u Zelinu na šampanjizaciju. Neki pjenušci već su i desetak mjeseci u butelji na kvascu nakon druge fermentacije. Struka se s nekima sada igra u smislu optimalne dužine odležavanja na kvascu u boci i dodavanja ekspedicijskog likera, tako da će lokalni vinogradari/vinari dobiti preporuklu da li ga dodavati, u kojem sastavu i u kojoj količini, ili ga ne dodavati. Prof. dr. Maletić veli da se sada ista stvar razmatra i s vinima od starih sorata raširenima u Hrvatskom zagorju, konkretno riječ je u onima od kultivara belina starohrvatska čiji su sinonimi stara zagorska belina odnosno, internacionalno, heunisch weiss odnosno gouais blanc… (ta je sorta, podsjećam, roditelj chardonnayu!).  ♣

Marin Plenković, Zlatan otok

VINA CROATIA u BORDOŠKOM LA CITE DU VIN – Hrvatski vinari predstavili su se nedavno sa svojim eno-uradcima u Gradu vina (La Cité du vin) u Bordeauxu. U tome kompleksu koji mnogi rado nazivaju muzejem vina i koji je, čuje se, težak  više od pola milijarde kuna te koji kao posebnu atrakciju posjećuje vrlo mnogo turista, prostrana je vinoteka s kapljicom iz cijeloga svijeta, dakako i iz Hrvatske, a od najpoznatijih proizvođača Lijepe naše. Prezentacija Vina Croatia – vina mosaica u bordoškome Gradu vina organizirana je u režiji Hrvatske gospodarske komore, a, kako je rečeno, s ciljem da se kvalitetnom promidžbom Bakhov nektar iz Hrvatske učini poznatijime na međunarodnoj vinskoj pozornici, U Bordeauxu je sada hrvatsko vino prikazano kroz radionice i predavanja. Uz kapljicu predstavljeni su i najpoznatiji hrvatski kulinarski specijaliteti.

Hrvatska je – podatak od HGK –  na francusko tržište 2016. plasirala vina u vrijednosti od tek 56.000 eura. U istom smo razdoblju iz Francuske smo uvezli vina u vrijednosti od 4,6 milijuna eura. Dug je put, ali je i jaka želja da se taj omjer promijeni, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.  ♣

World Cheese Awards 2017, London

SIREVI ŠPIN IZ ISTRE MEĐU NAJBOLJIMA u KATEGORIJI SPECIJALNIH VRSTA – Na međunarodnom ocjenjivanju sireva World Cheese Awards 2017 u Londonu lijep uspjeh zabilježila je sirana Špin u sklopu porečke Agrolagune. Istrani su, u konkurenciji 3000 uzoraka iz 35 zemalja svijeta, osvojili četiri medalje! Evo i marki koje su dobitnici medalja, nije to loše znati upravo sada uoči Božića i Nove godine, kad je pojačana potražnja za delikatesama.

Zlatnu medalju – u kategoriji specijalnih sireva – dobio je istarski miješani sir u orahovome lišću, srebro je, također u kategoriji specijalnih sireva ali od mlijeka od više od jedne životinje, pripalo istarskom miješanome siru, jedno srebro dodijeljeno je, u kategoriji tvrdih sireva sa slatkim aditivima, istarskom siru s muškatom ruža, a broncom se, u kategoriji ekstra tvrdih sireva, zakitio Gran istriano.

World Cheese Awards najveće je svjetsko natjecanje koje više od 20 godina okuplja brojne proizvođače iz mliječne industrije iz cijelog svijeta, a u ocjenjivanju proizvoda sudjeluje više od 250 sudaca.

Istarski miješani sir u orahovom lišću: tvrdi punomasni sir od mješavine kravljeg i ovčjeg mlijeka, proizvodi se po tradicionalnoj tehnologiji metodom prešanja. Tehnološku zrelost postiže nakon 60 dana i tada se omata orahovim lišćem prethodno maceriranim u likeru od oraha. Miris sira je karakterističan za sireve iz miješanog mlijeka i s izraženom je notom mirisa po orahu, okus je pun i s karakteristikama ovčjeg i kravljeg  mlijeka, pomalo slatkast zbog odležavanja listova u likeru od oraha, ali i sa specifičnom notom blage i poželjne gorčine izazvane prisutnošću orahovog lišća. Sir se može degustirati kao samostalna delicija, uz aperitiv ili kao desert uz čašu desertnog vina.

Istarski miješani sir: miješani tvrdi punomasni sir, proizvodi se od kravljeg mlijeka uz dodatak do 30 posto ovčjeg mlijeka. Skladni spoj ove dvije različite lepeze aroma idealan je za one koji ne vole intenzivne ovčje sireve, a ipak vole sir s karakterom, nešto oštrijeg okusa od običnog kravljeg. U njemu se osjećaju blage note ovčjeg mlijeka, ali i putrasta aroma kravljeg mlijeka. Ugodne kiseline i slankasta mineralnost glavna su mu značajka. Nešto je prhkije strukture od kravljeg, dovoljno elastičan i podatan za rezanje.

Gran Istriano: tvrdi punomasni sir za rezanje koji starenjem postaje ekstra tvrdi sir za ribanje. Radi se od pasteriziranog punomasnog kravljeg mlijeka. Njegovo zrenje traje između 12 i 14 mjeseci. Prosječna težina koluta iznosi 11 kilograma. Gran Istriano je proizveden ne metodom prešanja, nego metodom samoprešanja pod vlastitom težinom. Iz tog razloga, bez obzira na starost, zadržava putrastu strukturu i topivost u ustima te mu se slatkoća starenjem intenzivira. Ovaj se sir može degustirati kao samostalna delicija ili kao poticaj za druženje uz čašu vina.

Istarski sir s muškatom ruža, novitet sirane Špin: tvrdi punomasni sir koji se proizvodi po tradicionalnoj tehnologiji proizvodnje metodom prešanja. Tehnološku zrelost postiže nakon 60 dana. Nakon perioda od 60 dana zrenja, dodatno dozrijeva u vinu od muškata ruže. Karakterističan okus sira obogaćen je slatkim notama muškata ruže. Blagi mliječni miris profinjen je dodatnom mirisa po ruži. Sir je zbog dozrijevanja u muškatu punog mirisa i okusa, tijesto je žute boje ali je kora poprimila izrazito tamno roza notu od vina u kojemu je sir zrio. Ovaj se sir može degustirati kao samostalna delicija, odnosno kao specijalni desert uz vino muškat ružu.  ♣

POTROŠNJA ČOKOLADE – Časopis Ja TRGOVAC iz Zagreba, koji često objavljuje rezultate raznih anketa i istraživanja o ponudi i potražnji/potrošnji nedavno se, s obzirom da smo upravo u predbožićnom i prednovogodišnjem ozračju, pozabavio čokoladom. Istraživanje o konzumaciji čokolade proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Što se ispostavilo kao glavno? Da su kod kupnje čokolade podjednako važni porijeklo (s obzirom na zemlju proizvodnje) i cijena čokolade. Kad se bira između čokolada domaćih i stranih proizvođača, većina ispitanika (63,5%) opredjeljuje se za domaće proizvode, a više od polovice ispitanika (58,9%) navodi da cijena ima velik utjecaj na njihov izbor čokolade, te da kupuju isključivo čokolade na akciji.

Čokolada je namirnica koja se najčešće konzumira nekoliko puta tjedno, što kao svoj odgovor navodi 43,9% građana Hrvatske, a nešto manje, njih 33,5%, konzumira je nekoliko puta mjesečno. Za 10 posto građana čokolada je dio svakodnevne prehrane, a jednak broj ispitanika navodi da je konzumira rijetko, tek nekoliko puta godišnje. Vrlo mali broj (2,6%) ističe pak da čokoladu uopće ne konzumira.

Čokoladne table preferirani su izbor konzumenata čokolade – najčešće ih konzumira 91,3% građana. Ostali čokoladni proizvodi imaju male udjele pa tako 5,2 posto ispitanika konzumira praline, dok čokoladne prutiće konzumira 3,5 posto ispitanika. Pri konzumaciji čokoladnih tabli, oko trećine ispitanika navodi da odjednom pojede jedan red (32,3%) ili dva do tri reda (35,2%). Onih koji jedu više ima manje pa je tako 14,7 posto ispitanika koji pojedu pola table te 13,9 posto ispitanika koji smažu cijelu tablu. Vrlo skromnih konzumenata, onih koji pojedu samo jednu kockicu, imamo svega 4 posto.  ♣

BJELICA KAO POLIFENOLNA BOMBA! – Istarski maslinari kažu da su jako zadovoljni kakvoćom ulja što su ga dobili iz berbe 2017. Nedavno su predstavnici Agroprodukta iz Vodnjana u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina prezentirali nekoliko svojih mladih jednosortnih ulja i mješavinu svih tih sorata nazvanu Aurum. Ulja Salvela, nastala od maslina iz maslinika Barbariga gdje su ulike uzgajali još stari Rimljani, pokazala su se uistinu upečatljivima. Svaka je sorta dala aromatski, začinski i intenzitetom svoje ulje, i nije svejedno uz koju hranu se koristi koje. Posebno su se osobnošću istaknula ulja od sorata bjelica i buža, a Salvelin stručnjak, koji naglašava da je ulje od bjelice izrazito bogato polifenolima (antioksidanti = zdravlje!) te da ono odlično prija uz snažniju hranu primjerice uz steakove a i uz crnu čokoladu, dok je npr. buža jako dobra za ribu. Punjenja mononosrtnih ulja su mala – u bočicama od po 0,25 lit, jedino je Aurum moguće dobiti u boci od 0,50 lit, ali i u limenci od tri litre. Bočice od četvrt litre stoje u maloprodaji 50 kuna, a Aurum u polalitrenoj boci 90 kuna, limenka Auruma od tri litre pak oko 270 kuna. Ugodno iznenađenje bila je ponuda na kušanje, uz ulja, i vina Medea od Agroprodukta iz berbe 2016 – bazna malvazija istarska s mpc. od 37 kuna, kažu u Vivatu, te jako dobra Malvazija 2016 Montiron (14,0 vol%), od grožđa iz starih nasada na crvenici bogatoj kamenom (mineralnost!), vino je nastalo sa 14 sati maceracije, dio mošta fermentirao je u hrastovim bačvama a dio u inoksu, slijedilo je pet mjeseci dozrijevanja vina na finom talogu uz batonaž, pa sljubljivanje vina iz drveta s onime iz inoksa. Maloprodajna cijena je 75 kuna!  ♣

VOERZIJEVO FAZONIRANJE – Mlado vino je na stolu, mnogi vinogradari/vinari već su u smislu obavljanja radova u vinogradu za ovu sezonu maltene zaboravili ovu najnoviju berbu. Ali o berbi se uvijek može govoriti ako se ima što reći i pokazati. A pijemontski vinogradar/vinar Roberto Voerzio iz La Morre, evo, na slici koja dovoljno govori, pokazuje kako izgleda njegovo grožđe u berbi. Nije riječ o fazoniranju radi fotografiranja samo za reklamu; prije koju godinu bio sam u njegovu vinogradu uoči berbe i vidio točno ovakve loptice na trsovima nebbiola (za Barolo) i barbere. A kako izgledaju originalni grozdovi nebbiola i barbere pokazuju također fotografije pored (barbera je na slici s dva grozda). Roberto Voerzio ide na vrlo niske prinose ne samo orezivanjem i poslije kad za to dođe vrijeme prorjeđivanjem grozdova na lozi, nego i rezanjem najdonjeg i slabije dozrijevajućega dijela izduženoga grozda, pa dobije ovakve forme. Vino je gusto, koncentrirano, kompleksno, pa i – koštaaaa!…

Barbera i nebbiolo

Prije kratkog vremena  u posjetu kod Roberta Voerzija bila je mala grupica naših, na čelu s Domagojem Dropuljićem, duboko uključenim u trgovinu vinom, tako da će vjerojatno biti moguće preko njega kao uvoznika i distributera kupiti Voerzijeve uratke poput nekoliko barola (Rocche dell’Annunziata, La Serra, Cerequio…), nebbiolo d’Alba, barberu d’Alba.  ♣

LOZA ZA VIŠESTRUKU UPORABU – Onaj tko posjeti vinorodne španjolske predjele Ribera del Duero i Rioja teško da se vrati kući a da nije kušao tamošnju izvrsnu janjetinu i tamošnja vina. Upravo vinova loza janjetini pečenoj na žaru daje dimenziju više. Vinova loza baš u tim krajevima pokazuje koliko je višeznačna – pejsažno, u kontekstu organoleptike, te tehnološki, u uzdržavanju vinograda i u procesu nastanka vina.

Uz to što daje grožđe za vino, uz to što u tijeku vegetativnog ciklusa estetski oplemenjuje krajolik, ona, kad odradi svoju sezonsku zadaću u vinogradu i oreže je se, dijelom služi za gnojenje vinograda a dijelom za podrumarsku zadaću i za vatru za roštilj, kad joj pak dođe vrijeme da se kompletno makne iz vinograda i da mjesto u vinogradu prepusti drugoj pa je se posiječe, njeno drvo služi također za vatru i za žar za pečenje mesa (upravo janjetine!). U vinskome podrumu loza će poslužiti kao – prirodni filter za vino. Šiblje koje se nakon berbe odreže s panjeva najprije se dobro posuši, potom ga se usitni u prutiće i složi u snopove što se spuste na dno posude u kojoj se odvijala alkoholna fermentacija.

Kad dođe vrijeme da se mlado vino odvoji od grubog taloga, šiblje je već dobro zasjelo tik pred otvorom kroz koji, pri pretoku, kapljica, tempom što ne dovodi do stresa, izlazi iz te posude u cijev u pravcu druge, čiste posude. Šiblje vinove loze sprječava da u cijev izlaze pokožica, grubi talog! Nakon što je pretok obavljen, šiblje impregnirano u vinu ne baca se, naprotiv, i te kako se korisno upotrijebi ne samo kao gorivo za pečenje nego i kao svojevrsni izvor aroma što mesu daju jedinstvenu draž. ♣

POVLAČENJE PARKERA i PREKID DOMINACIJE i BARRIQUEARobert Parker povlači se kao ocjenjivač bordoških vina, kojima je u posljednja gotovo četiri desetljeća i te kako pomogao u komercijalnome usponu u svijetu ali koja su i pomogla i njemu u stjecanju visokog autoriteta utjecajnog svjetskog degustator-kritičara. Parker, kojemu je gotovo 70 godina, već je u nekoliko navrata prije objavljivao svoje povlačenje, s najavom svojega nasljednika u osobi njegova suradnika Neala Martina, kojemu je još 2014. bio namijenio da se prvenstveno bavi bordoškim primeurima, dok je sebi ostavio recenziranje odležane kapljice izabranih bordoških etiketa. Po najnovijemu, Parker bi se ubuduće u smislu recenzija bavio samo kalifornijskim vinima, i to onima iz dolina Napa i Sonoma. Parker je odlučio i da još ostane na kormilu svojeg The Wine Advocate, kao glavni urednik, drukčije ni ne može jer je svoju reviju i vinski vodič 2012. prodao jednom trgovačkom društvu iz Singapura.

Robert Parker je svojim aktivnostima uvelike formirao ukus svjetske publike u kontekstu vina, a kako je osobno veliki ljubitelj snažnih strukturiranih i alkoholno jakih vina sa čvrstim taninom i s dosta aroma dobivenih od dozrijevanja u hrastovim bačvicama s jače paljenim dužicamna, upravo su takva vina snažno obilježila svijet proteklih par desetljeća. S Parkerovim postupnim povlačenjem pomalo se ukusi mijenjaju u posve suprotnom pravcu, dakle sad idu prema svježijim vinima s izraženijom voćnosti, s manje bariknih utjecaja u organoleptici i s dosta nižom alkoholnom gradacijom.

Robert Parker

Svakome razumnome i sklonome maksimalnoj prirodnosti, skladu i poštivanju zemljopisnog porijekla proizvoda te iz toga i proizlazeće tradicije u proizvodnji trebalo bi snažno zasmetati to, vezano uz trendove. Baš iz konstatacije o formiranju ukusa u ovome ili onome pravcu dovele su, eto, vino, za koje se rado u javnosti govori kao o daru bogova i kao najiskrenijem i najzdravijem piću, na kolosijek komercijalne manipulacije u interesu pojedinih trgovačkih lobija. Sigurno je da pretjerane utjecaje barriquea treba maknuti, jer oni zakrivaju izvornost i bitno narušavaju sklad, ali ne treba se bojati alkoholnih gradacija i ukupne kiselosti, niti manjih ni većih, pa ni nešto izraženijih tanina dakako ako je sve to slijed prirodnosti vezane uz terroir, a to je složeni termin što sadržava geografsko porijeklo, tlo, nadmorsku visinu, ekspoziciju vinograda, klimu i mikroklimu, sortu/sorte, pristup pri uzdržavanju trsja, termine berbe, tradicijske stilove vina i tradiciju u lokalnoj kulinarici te konzumaciji kapljice. To znači da je normalno da tamo gdje ima više sunca i topline u grožđu bude više sladora za veći alkohol u vinu, te da vino nekih sorti znanih po jačim taninima ima – pogotovu dok je mlado – izraženiju taninsku (ali ne nužno i zelenu!) komponentu, da s nekih terena dolaze mineralna i slana vina, s nekih tala i iz nekih sjevernijih klima vina s izraženijom kiselosti. Pa upravo to je bit: originalnost i raznolikost, a ne dotjerivanje i ušminkavanje organoleptike kako to odgovara osobnim afinitetima pojedinih utjecajnih kritičara te trgovačkim lobijima koji im, vrlo moguće, radi svojih interesa pomažu da postanu te, toliko koliko treba, i ostanu svjetski vinski gurui i da formiraju ukuse širih masa te tako sračunato utječu na plasman…  ♣

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

w

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: