KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 12.2016-01.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE


Svijet u casi logoSuhi u casi logo
SADRŽAJ / CONTENTS

NOEL – INOVATIVNA KRVAVICA • CHEF ANA GRGIĆ: BLAGDANSKI RUČAK • 25 METAKA u PARADIGMU • ACROBATOVE AKROBACIJE DO HAUT-BRIONA • ŠAMPANJCI s UZDAHOM DJEVICE • POSLJEDNJA VEČERA i DOBRA KAPLJICA • JADRANSKE ŠKOLJKE i KORALJNA VINA • POKER VINSKIH KRALJICA • DOLFO 2009 & LINDT 99 EXCELLENCE • TOMAC AMFORA, DECANTER i SVIJET u ČAŠI • KORAKU ZA 10-GODIŠNJU VJERNOST KRISTALNA VAZA • VINO i GLAZBA • DONALD TRUMP i VINO • PROSECCO OSVAJA • TOP 100 u ZNAKU FRANCUZA,  i NAJTRAŽENIJA TALIJANSKA VINA u 2016. • VAŽNOST AMBALAŽE • KAMPERI i VINO: HRVATI NA 19. MJESTU • CONCOURS MONDIAL u VALLADOLIDU • PRVI SALON PJENUŠACA u ZAGREBU • ČESTITKA TREZVENJAKA

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

______________________________

Noel i poslije Noëla

noelINOVATIVNA KRVAVICA, PROSTOR ZA POSEBNE DRUŠTVENE DJELATNOSTI, i PONUDA HRVATSKOGA VINA – Noel i poslije Noëla, tj. i poslije Božića (Noël je na francuskome Božić)! Zimsko je razdoblje vrijeme kolinja i krvavica, a ovo čime, pod dirigentskom kuhačom chefa Gorana Kočiša, u tanjuru u znaku krvavice goste nastoji osvojiti zagrebački in restoran Noel nešto je što naizgled nema a ma baš nikakve veze s krvavicom. Inovativna krvavica, rekao bih! Riječ je o jelu koje tradicijske i rustikalne namirnice poput krvavice, krumpira, kiselog zelja i špeka podastire na neki sasma drukčiji način – kao vrlo elegantnu ukusnu ikebanu. Smjesom za krvavice nadjevena je tjestenina što je Talijani nazivaju cappellacci, a u Noelovom tanjuru uz nekoliko takvih krvavičnih cappellaccija složeni su kupčići kiselog zelja i kreme od kuhanog krumpira, sve je posuto sitnim kockicama špeka. Svakako će se dopasti i onome kome klasične krvavice – nimalo ne šmekaju.

Tartar od tune

Tartar od tune

Krvavica

Krvavica u cappellaccima

Gnudi

Gnudi s kozjim sirom

Pirjana janjeća potkoljenica

Pirjana janjeća potkoljenica

Ovisnost o čokoladi

Ovisnost o čokoladi

Chef Kočiš i voditelj Noela sommelier Ivan Jug imali su prezentaciju (zimskog) menua, koji su počeli sa sjajnim tartarom od tune na humusu i s vasabijem, nastavili s krvavicom skrivenom u cappellaccima, slijedili su izvrsni gnudi odnosno neka vrsta okruglica nadjevenih kozjim sirom i popraćenih topljenom rajčicom, šljivom te s nešto čilija kao začinskog dodatka.

Glavno jelo – opet naša tradicijska namirnica, janjetina, ali i opet u rafiniranoj kuharskoj izvedbi: pirjana janjeća potkoljenica u kremastom umaku, s pastrnjakom, mladim lukom i s kockicama cikle. Kraj je bio povezan s ovisnosti o čokoladi: kombinacija od nekoliko različitih komponenata napravljenih s velikim udjelom tamne čokolade. Jug se pobrinuo da se sljedovi na odgovarajući način poprate vinom…

Pogled iz restorana u kuhinju

Pogled iz restorana u kuhinju

 Kao što je Kočiš kralj kuhinje (najnovija vijest je da je Noel nabavio opremu za tzv. suho zrenje mesa!), tako je Jug car na vinskoj karti: izbor etiketa velik je, nešto više od 400, jako je tu puno uvoza, ali ne jeftilena na koji se naši vinari općenito žale, dosta je Burgundije, Champagne, Toscane (zašto ne i Pijemonta??!!!!), ima i nekih pomaknutih vina koja su enološki drukčija, plešu po žici na granici, ne mogu reći da nisu interesantna međutim svakako nisu i za svačiji ukus. Uzbudljiv je bio boravak u podzemlju Noela gdje je smještena bogata vinoteka, prava riznica bisera. Rijetko koji naš restoran ima na lageru toliko i takvih probranih vina. Uz vinoteku je i prostor za druženje, za goste koji žele veću privatnost. Restoran Noel nije velik, a zgodno je koncipiran i nudi više mogućnosti za posebne društvene djelatnosti i dalje od oka šire javnosti; podsjeća na malo kazalište s blago izdignutim podestom smještenim, inače, pored kuhinje (ostakljena stijenka omogućuje gostu da promatra kuhare u radu). Taj podest uz koji se, sa strana, nalaze i teške tamne zavjese poput onih u kazalištu, može se od klasičnog restoranskog dijela dok su zavjese razmaknute pretvoriti i u pozornicu za razne prigodne programe, a kad se zavjese spoje prostor se pak lako pretvara i u separe za zatvorena društva …

Goran , Goran Kočiš i Ivan Jug

Sommelier Goran, chef Goran Kočiš i voditelj lokala Ivan Jug

Prilog o novootvorenom zagrebačkom in restoranu Noel koji sam objavio nedavno na Facebooku izazvao je brojne reakcije, među kojima su osobito brojne bile one vezane uz ponudu vina. Noel naime – vidljivo je to iz vinske karte – nudi veliki izbor uvoznih etiketa, voditelj restorana sommelier Ivan Jug rekao je da ih je na listi više od 400. Nekih pedesetak ih je hrvatskih. Od Juga sam saznao i to da su neka strana vina koja se toče u Noelu uvezena baš na njegov zahtjev i da ih nema u redovnoj prodaji po našim vinotekama odnosno drugim restoranima a Jug ih je svakako želio imati jer su mu se učinila osobito interesantnima i kao takva primamljivima za klijentelu Noela. Dok su jedni facebookovci u komentarima branili visoku zastupljenost uglednih stranih vinskih maraka, dotle su drugi bili za to da na vinskoj karti treba povećati udio hrvatskih vina.

Cijenjena ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s dugim stažom u Sloveniji lijepo je rekla da kad se nađe u nekome kraju ona želi piti prvenstveno vino toga područja. Logicno! Ali valja voditi brigu ne samo o turistu koji nam dođe, nego i o domaćem potrošaču: logično je i to da netko u svojemu kraju ponekad poželi piti i nešto iz neke druge zemlje, posebice ako je marka vina na glasu…

Ivan Jug u skladištu vina/vinoteci Noela

Ivan Jug u skladištu vina/vinoteci Noela

Primjedbe da uvoz šteti domaćim vinarima te da hrvatske vinare uništava plasman, ovdje, jeftinih stranih vina kojekakve kvalitete, u ovome slučaju, tj. Noela i takve kategorije ugostiteljskih objekata, ne stoji. Noel ipak nudi probrana i skuplja uvozna vina, a uvoz takvih vina više može biti više poticaj domaćim proizvođačima da i oni rade (još) bolje nego što je njihovo uništavanje. Restoran mora dobro odrediti kojem će se sloju publike obratiti, pa prema tome ima i urediti lokal i ustrojiti ponudu. Obraća li se zahtjevnijoj i imućnijoj publici, kao što je to očito ambicija Noela, tada na vinsku kartu ne uvrštava jeftilen sumnjive kvalitete, dakle ne može ga se optužiti da podriva hrvatske proizvođače. Da bi u restoranu tipa Noela bilo i više od sadašnjih 50 hrvatskih vina, iz podruma u Lijepoj našoj trebalo bi i izlaziti i više ekskluzivnijih uradaka… ♣

CHEF ANA GRGIĆ: BLAGDANSKI RUČAK – Marinirani hlap s pečenim baby mrkvicama, kremom od mrkve i hrskavom tapiokom & Tomac Diplomat extra brut • Jastučići punjeni vrganjima & Krauthaker Chardonnay Rosenberg 2014 • Poširani bakalar u gelu od maslinova ulja i sladića & Bire Grk 2013 Deforo • Prsa goluba s prahom od korijandara, kremom od ribizla i pastrnjaka te s gusjim jetrima & Laguna Castello 2013 • Mousse od meda, marmelada od citrusa, žele od lavande i mak, mali kolačići  & Benvenuti Corona grande 2013. Chefica: Ana Grgić. ♣

Ana Grgić i Rene Bakalović

Ana Grgić i Rene Bakalović

Marinirani hlap

Marinirani hlap

Jaastičići

Jaastičići s vrganjjima

Poširani bakalar

Poširani bakalar

Prsa od goluba

Prsa od goluba

Mousse od meda

Mousse od meda

esplanade-ugodjaj-bozica                                                                                                                                                                 Novogodišnja čestitka

25 METAKA u PARADIGMU – S Novom godinom od 25 metaka PDV-a (dvostrukoga u odnosu na dosadašnji!) pala je prva, i to ne bilo kakva, žrtva – splitski restoran Paradigma. Klaićev rječnik stranih riječi kaže: Paradigma dolazi iz grčkoga parádeigma, od paradeíknymi što znači pokazujem, imenica u nas obuhvaća pojmove uzorak, uzor, primjer, obrazac. Za restoran Paradigma i vrijedili su izrazi uzor, primjer. Na temelju i osobnog iskustva Paradigmu pamtim po visokome sjaju. Sada je, kako se čuje, stavljena u hibernaciju na tri godine, u nadi da će u poreznome kontekstu hrvatski ugostitelji – koji istina jesu rogoborili na najave stope od 25 posto međutim sve to prošlo je nekako mlako i ne kao dobro pripremljena akcija snažno organizirane poslovne grupacije u zaštiti cehovskog interesa – dočekati ponovno manje stope.

Rezignirani sommelier Paradigme Roko Bekavac (sjedi, s bradom i sa šalom), u društvu s vinarom Vladom Krauthakerom, sommelierom Sinišom Lasanom i Borisom Dešpojom iz zadarskog Atroxa

Rezignirani sommelier Paradigme Roko Bekavac (sjedi, s bradom i sa šalom), u društvu s vinarom Vladom Krauthakerom, sommelierom Sinišom Lasanom i Borisom Dešpojom iz zadarskog Atroxa

U Hrvatskoj se posljednjih godina turizam razmahao, ostvarene milijarde prihoda veselo se spominju, ali to ipak nije baš i blizu onoga što su potencijali. A potencijali se kriju i izvan pojasa uz naš Jadran i izvan glavnoga grada Lijepe naše te Dubrovnika, npr. u planinama (i ljeti!), u prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim spomenicima, mogućnostima s obzirom na ambijent i mikroklimu za zdravstveni turizam, sportskim priredbama i priredbama vezanim uz narodne običaje, koncertima i izložbama, naročito i u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u kakvoći ujednačenih te u količinski dovoljnoj ponudi raznih specijaliteta, delikatesa i vina tipičnih za naše krajeve. Jedno je morski turizam, dakle onaj ljeti kad se, barem što se tiče Hrvatske, ipak ponajviše putuje radi sunčanja i kupanja a drugo što se nađe u ponudi konzumira se, iako svakako rado, nekako usput. U svijetu postoji ciljani turizam, koji nije nužno vezan tek za ljeto i more i koji može lijepo – s kraćim ali češćim dolascima i boravcima – funkcionirati i u drugim godišnjim dobima, a takav je vrlo često vezan uz eno-gastronomiju i regijske, lokalne adute u segmentu mliječnih i mesnih prerađevina, ribe, ulja, gljiva (tartufi!), vina… Potencijali se kriju i u smještajnim objektima vrlo visoke kategorije i u visokom, ekskluzivnom ugostiteljstvu, u dobro platežnim gostima te, eto, u cjelogodišnjim dolascima i boravcima turista. Napokon se u nas malo jače krenulo i u taj segment elitne ponude (mi smo mala zemlja i trebamo više igrati na kartu osebujnosti i ekskluzive!), a onda – nagli i odmah veliki korak natrag. Bude li nakon Paradigme još koja žrtva – vidjet ćemo kako će se povećanje poreza odraziti na novi restoran ekskluzivnoga tipa, zagrebački Noel! – i bude li se, umjesto povećavanja, smanjivao broj takvih objekata, gubit će se adekvatna mjesta gdje se mogu lijepo plasirati visokovrijedni (kakvoćom i cijenom) proizvodi, a to neće biti poticaj domaćim proizvođačima da se odmiču od prosječnosti u kvalitativnom smislu i da s višim ambicijama i većim žarom ulaze u produkciju ekstra uradaka kakvi uz dobru zaradu mogu donijeti cijelome nekome području pa time i turizmu tog područja a i turizmu zemlje općenito odličnu (bitnu!) reklamu…♣

dino-acrobat-haut-brionACROBATOVE AKROBACIJE DO HAUT-BRIONA – Zagrebačka tvrtka Acrobat, koja ima vinoteku Svijet vina u Boćarskome domu, poznata je po ponudi visoko-ekskluzivnih svjetskih vina, ponajviše onih iz Burgundije, Champagne, Bordeauxa i Toscane. Posljednji uvoz i posljednja degustacija u 2016. (dan prije Stare godine) bili su vezani uz Bordeaux. Riječ je o kapljici imanja Domaine Clarence Dillon. Kušala su se vina: Clarendelle blanc 2015 Bordeaux aoc (semillon 49%, sauvignon 45%, muscadelle 6%; 89/100; mpc. 140 kn), Clarendelle rosé 2015 (merlot 59%, cabernet sauvignon 33% i cabernet franc 8%; mpc. 100 kn), Clarendelle rouge 2012 Bordeaux aoc (merlot  57%, cabernet sauvignon 30 %, cabernet franc 13%; 86/100; mpc. 156 kn), pa La Chapelle de la Mission Haut-Brion 2012 Graves Pessac Léognan aoc (merlot 28,5%, cabernet sauvignon 56%, cabernet franc 15,5%; 90/100; mpc 788 kn), La Chapelle de la Mission Haut-Brion 2011 Graves Pessac Léognan aoc (merlot 68,7 %, cabernet sauvignon 19,6%, cabernet franc 11,7 %; 91/100;mpc 900 kn), La dino-acrobat-lasan-i-sunkaChapelle de la Mission Haut-Brion 2010 Graves Pessac Léognan aoc (merlot 27%, cabernet sauvignon 47%, cabernet franc 26%; 96/100; mpc. 2025 kn), Château Bahans Haut-Brion 2005 Graves Pessac Léognan aoc (merlot 45%, cabernet sauvignon 25%, cabernet franc 30%; 92/100; mpc 1781 kn), Le Clarence de Haut-Brion 2010 Graves Pessac Léognan aoc (merlot 52%, cabernet sauvignon 36%, cabernet franc 10%, petit verdot 2%; 95/100; mpc. 2025kn), te, na kraju, i famozni – izvanredni Château Haut-Brion 2012 premier grand cru classé (merlot 65,5%, cabernet sauvignon 32,5%, cabernet franc 2%; 99/100; mpc. 6281 kn).

Voditelj Acrobata Dino Kušen, na slici sa sommelijerom Sinišom Lasanom dok nakon degustacije režu pršut, svjestan da glasovite svjetske marke traže prikladne prezentacije u znatno većem, komfornijem prostoru od male vinoteke, najavljuje uskoro otvaranje, na lokaciji blizu Metroa u Sesvetama, objekta veličine 1600 četvornih metara, koji bi bio skladište za Acrobatova vina te kušaonica, podijeljena u tri prostorije površine po oko 150 četvrnih metara. ♣

jelena-radionica-sampusi-bozic-2016ŠAMPANJCI, s UZDAHOM DJEVICE! – Tko sebi može priuštiti šampanjce, čini grešku ako i maksimalno ne uživa u njima… Sommelijeri Jelena Šimić Valentić, koja već dvije godine ponajviše u Zagrebu a povremeno i u drugim našim gradovima uspješno organizira vinske radionice, i Željko Bročilović Carlos, koji je postao i uvoznikom finih vina i koji je veliki fan njemačkih rizlinga te šampanjaca, priredili su, prigodno, uz Božić, u prostoru Pupitres u sklopu zagrebačkog restorana Apetit City, edukacijsko-hedonistički masterclass na temu šampanjca, s time što su točili mjehuriće ne velikih razvikanih šampanjskih kuća nego perlice osebujnih individualnih proizvođača koji izlaze s pjenušcima s vrlo izraženim karakterom. Selekciju je napravio Carlos, koji poprilično putuje Europom i istražuje, te koji publiku na masterclassu može i detaljnije upoznati općenito s vinskom realnosti pojedinih vinogorja, pa je tako sada pričao i o Champagnei (oko 35.000 hektara vinograda, tlo vapnenasto – kreda, što vinu daje poseban štih, sorte chardonnay, pinot meunier (modra mlinarica) i pinot crni, tzv. vina reserve, dužina držanja baznog vina na kvascu u bačvi prije šampanjizacije, i dužina odležavanja šampanjiziranoga vina u boci prije degoržiranja, 340 velikih šampanjskih kuća, 150 zadruga i gotovo 1600 manjih uzgajivača-šampanjera…). Servirani su šampanjci Laerte, De Sousa (biodinamičar; tri šampusa, dva bijela i jedan rosé; Tradition brut; Rosé d’Avize brut – 90 posto chardonnay, 10 % crni pinot; De Sousa Cuvée 3A/vinogradi Ay, Avize, Ambonnay),  pa Larmandier-Bernier (dva šampusa – jedan bijeli i jedan rosé – Longitude 1er cru blanc de blanc, extra brut, te Rosé de Saignée, 1er cru extra brut), uglavnom svi extra brut, raspon maloprodanih cijena bio je od 320 do 500 kuna za butelju. Vrlo elegantni i intrigantni šampanjci, od baznih pa, naročito, do topa. Interesantan podatak kod šampanjca Cuvée 3A De Sousa: vina chardonnay (50%) i crni pinot u bačvi su na kvascu prije šampanjizacije proboravili – po šest godina!

Jelena i Carlos

Jelena i Carlos

Na kraju, kao podsjednik na 211 održanih radionica i kao mali dar polaznicima radionica, Jelena Valentić Šimić otvorila je šampanjac Fleury iz 2002, čep je izvadila iz boce uz jedva čujan zvuk koji je objasnila kao – uzdah djevice… ♣

Vlado i Martina Krauthaker te Damir Horvat

Vlado i Martina Krauthaker te Damir Horvat

POSLJEDNJA VEČERA – Stigao je, prije Božića, poziv za – posljednju večeru? Hm… Pomisao: možda je organizator u prosinačkoj groznici i gužvi pobrkao praznike, naime posljednja večera vezana je uz Uskrs, a ne Božić. Sve je te večeri krenulo pomalo naopako, makar pokazalo se poslije, program je opravdano tekao tako. Dakle, piće dobrodošlice i aperitiv: Graševina 1994 izborna berba, dakako, slatko, te potom Muškat ruža 2006, dakako, suho.  Uz tartar od crnih tigrastih kozica s kremom od graška – Manzoni 2015, pa uz fuže s vrganjima i sa svježim kozjim sirom Graševina 2013 Mitrovac i potom Graševina, također s položaja Mitrovac, ali – 10 godina starija, dakle iz 2003! Uz lagano kuhani filet od brancina na podlozi od povrća – Chardonnay 2002 Rosenberg, uz biftek s pireom od pastrnjaka doista ne samo kvantitativni nego i kvalitativni magnum – Mercs 2009 Magnum, i na kraju, uz desert, Merlot izborna berba 2012…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na kraju se ispostavilo da je to bila zaista posljednja večera i za mene ali iza sve mnogobrojne nazočne, pa i za – domaćina, wine bar Dobra vina, naime, nakon ukupno 234 vinske večere, serije lijepih eno-gastro druženja započete a eto sada i okončane karminama s gostovanjem kutjevačke legende Vlade Krauthakera (na slikama sa kćerkom Martinom i s domaćinom Damirom Horvatom te sa međimurskim zabavljačem Mirkom Švendom Žigom, TV-voditeljem i glumcem Davorom Dretarom Dreleom i glazbenikom i dizajnerom Ivom Raičem), završila su događanja u Dobrim vinima u zagrebačkom centru Green Gold! Otud provokativni poziv na Posljednju večeru. Voditelj Damir Horvat kaže da se za wine-bar intenzivno traži nova prikladna i povoljnija lokacija u Zagrebu.

Ali, da se vratim na posljednju večeru: pa, ovakvu bih npr. i poželio kad dođe vrijeme da mi bude stvarno posljednja. Hrana standardno fina, a gost-vinar Vlado Krauthaker i njegova kćerka Martina, enologinja i nasljednica, priredili ugodno iznenađenje s neuobičajenim redosljedom posluživanja vina čime su pokazali da ne treba obvezno uvijek robovati ustaljenim pravilima. Ugodno su iznenadili i s vinima iz svoje riznice, od onih iz berbe 2015 (jedno) preko onih iz 2013 (jedno) do onih iz dalje prošlosti – iz 2003. i 1994. Kao zvijezda večeri svakako se pokazao profinjeni MERCS (merlot i cabernet sauvignon) iz 2009 Magnum. Muškat ruža s 10 godina na plećima vrlo zanimljiv, po meni znatno interesantniji nego što je u mladenačkom izdanju, Graševina 2003 isprva dok se iz tercijarnog bouqueta nisu razišle prvotne pojačane nijanse starine, baš intrigantna, što je duže stajala u čaši – sve bolja. Kompleksnost, još uvijek lijepa živost, dugi, dugi završetak! Lijep Chardonnay 2012. Merlot 2012 izbornu berbu, 16,5 vol % alkohola i 34 g/lit neprovrela sladora, u punjenju po meni nije trebalo tretirati kako je u nas uobičajeno s predikatima, za to vino rekao bih da je uvreda što je napunjeno u male bočice od oko dva decilitra. To vino doživio sam kao neku (jako dobru) vrstu kutjevačkog porta!

Poruka, općenito? Neka vina koja imaju potencijal za odležavanje jednostavno treba, ali svakako u tržišno relevantnom količinskom minimum butelja/magnuma, ostaviti duže vrijeme u podrumu pa onda s njima izaći ponovno van, dakako – po odgovarajućoj cijeni… ♣

JADRANSKE ŠKOLJKE i KORALJNA VINA – Najavljeno je to za nedavnu prezentaciju, ali vrijedi i za poslije. Svakako u turističkoj sezoni: Adriatic Shell & Coral Wines.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA školjkama se bavi Zadranin Marko Dušević, koji veli da je svojedobno najednom financijski dospio na rub egzistencije pa mu je proradio poduzetnički duh koji ga je odveo i na drugu stranu ekstrema, u opasne vode, odnosno – more. Kao ronilac, prije osam godina krenuo je na prostoru kod Stare Povljane na Pagu u uzgoj školjaka i u lov glavonožaca i ribe, te u formiranje ponude ne samo osnovne sirovine nego i rafiniranih prerađevina u teglicama, namijenjenih plasmanu preko raznih boutiquea delikatesama. A kako je obvezni pratitelj tanjura čaša, prije koju godinu počeo je na svojoj pošti uz školjke ostavljati butelje vina da rone i da od klasične boce i klasičnog vina za morski pjat dobije i morsko vino – organizmima ukrašenu butelju kao estetski poseban doživljaj na stolu, i malo drukčiju kapljicu, ponešto izmijenjene organoleptike u odnosu na početnu, tj. onu prije morskog ljuljuškanja.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dušević kao glavne delicije nudi dimljene dagnje te marinirane školjke i kozice. Što se tiče koraljnoga vina, surađuje s nekoliko proizvođača iz Hrvatske i Slovenije, njihove butelje stavlja na dubinu od oko 15 metara na oko 240 dana, počeo je sa 180 a namjera je držati ih ubuduće u podmorju i do godine dana. Zašto butelje u moru? Kroz to neko duže vrijeme boca dobije čvrsti i deblji omotač sastavljen od morskih organizama, a vino – dojam je toga bio na prezentacijama nedavno u Zagrebu na festivalu Zagreb Vino.com i u restoranu zagrebačkog Ugostiteljsko-turističkog učilišta (mladi kuhari pokazali su kroz nekoliko svojih jela kakvi se fini morski sljedovi mogu kreirati od školjaka tvrtke Adriatic Shell) – u morskoj tišini i tami postaje nekako razvijenije, na nosu i jeziku djeluje kompleksnije od istog toga vina bez odležavanja u carstvu školjaka i riba.

Koraljna vina

Koraljna vina

Dušević, koji je izlagao i na festivalu vina i delikatesa VinDel ove jeseni u Mariboru a i na Zagreb Vino. Comu,, kaže da posluje već vrlo solidno ali i da je to krvav posao, naime roniti nije lako a i odlasci na otvoreno more do pošte znaju biti vrlo opasni zbog vjetra i nemirnoga mora. Upozorava da su aktualne cijene naših svježih jadranskih dagnji sada u Hrvatskoj preniske, i da bi se iz toga razloga lako moglo desiti da s hrvatskoga tržišta nestane ponude svježih i kvalitetnih domaćih dagnji, onih iz našeg iz čistoga mora i u preradi netreriranih, osim solju i octom tako da je proizvodu rok trajnosti samo tri meseca. Prazninu bi mogao popuniti uvoz školjaka po povoljnijoj cijeni, ali školjaka uzgajanih možda i ne baš u čistoj sredini, te duboko zaleđenih, moguće i još nečime i tretiranih tako da mogu trajati dugo, izdržati daleko putovanje od mjesta uloga do mjesta plasmana. Dušević smatra da je minimalna cijena koja bi u Hrvatskoj trebala danas biti za svježu dagnju iz čistoga, otvorenoga našeg Jadranskoga mora barem 30 kuna po komadu, s time bi se uzgajivač, koji osobno roni dakle ne plaća ronioca, mogao pokriti na način da na tržištu funkcionira stalnom opskrbom i da ima osiguranu neku normalnu plaću za život… ♣

vinske-kraljice-ex-zgb-zupanije-ks-vugrin-ivana-rendulic-natasaPOKER KRALJICA! – Poker kraljica: Kristina Vugrin, Ivana Puhelek, Ivana Rendulić i Nataša Puhelek nosile su krunu vinskih kraljica Zagrebačke županije. Danas su sve vrlo uspješne poslovne žene. Kristina – tref, koja je završila ekonomiju, brine se o plasmanu rakija obiteljske produkcije, enologinja Ivana Rendulić – karo, zaposlena je u Zagrebačkoj županiji, Nataša Puhelek – pik, radi u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, a njena sestra Ivana Puhelek – herc, iz obitelji Puhelek Purek iz zelinskoga kraja nakon što je bila vinska kraljica postala je enologinja pa onda i eno-kormilarka familijarne vinarije a i uposlenica u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta,  te, kao najnovije, i – doktorica znanosti! Slavlje, dakako, uz poker kraljica, kod Puhelek-Purekovih… ♣

DOLFO 2009 & LINDT 99 EXCELLENCE – Choko-Wine ovisnici, evo prave, konkretne kombinacije: komadić čokolade Lindt Excellence 99 posto kakaoa i gutljaj Merlota 2009 Dolfo iz Goriških brda! Kako dobro!

dolfo-merlot-i-lindt-darkZnana tvornica Lindt preporučuje: da biste potpuno uživali u ovoj čokoladi s 99 posto udjela kakaoa dobro bi bilo da prethodno malo uvježbavate vaš jezik na visoki udio kakaoa najprije kušajući Lindtovu tamnu čokoladu  Excellence sa 70 posto kakaoa, zatim onu s 85 posto, i tek na kraju ovu čoksu s 99 posto kakaoa.

Ja nisam poslušao, ali mi se svejedno L E 99 dopala na mah.

U Lindtu vele i da se uz svaki komadić čokolade radi boljeg doživljaja uzme gutljaj kave! A ja sam opet radje poslušao svoju intuiciju i – ukazala se prilika!! – uzeo gutljaj Merlota 2009 od Marka Skočaja Dolfa iz Goriških brda. I nisam nimalo požalio.

Ovaj Lindt E 99 silno je koncentriran, kao i Dolfov Merlot 2009. Specifikacija veli da 100 grama te čokolade razvija 590 kcal. Čokolada je ta prvenstveno slana, a ne slatka, pa se slast kao i malo čokoladne note koje ima Merlot Dolfo odlično dovezuju na slanost i aromatiku čokse E 99, stanovita voćnost vina u pravcu sušenog i ukuhanog tamno-crvenog voća određenom svježinom podiže ukupan dojam.

Lindtova čokolada Excellence 99 pakirana je u porcije od po 50 grama. Pola te količine i dobra čaša Dolfova Merlota 2009 dovoljni su maltene za jedan obrok i za – obilje zadovoljstva… ♣

            TOMAC AMFORA, DECANTER i SVIJET u ČAŠI – Kakve li kombinacije, na ulasku u 2017.! Zvonimir Tomac smješka se, i te kako s razlogom, ali pomalo i mršti, dok pregledava najnoviji broj svjetski glasovite britanske vinske revije Decanter koja mu je upravo stigla, a smješka se i NE mršti se, i opet s razlogom, dok čita upravo iz tiskare pristigli mu primjerak najnovijega broja (154) revije Svijet u Čaši. Kod Decantera malo se i mršti a kod Svijeta u čaši samo se smješka naravno ne stoga što bi Svijet u Čaši bio bolji časopis, nego, jednostavno, stoga što je revija – na hrvatskome!

Razlog tome što mu se uz Decanter brk veselo podigao je uvrštenje u tu reviju Tomčevog pjenušca Amfora. Vinski stručnjaci Decantera sastavili su listu od 195 wow (vauuuu) odnosno najuzbudjivijih vina ne skupljih od 55 funti a što su ih kušali u 2016. godini. Od tih 195 etiketa troje kušača Decantera – Sarah Jane Evans MW, Cristelle Guibert i Andy Howard MW napravili su uži izbor od 75 najintrigantnijih za objavu, i, eto, na toj prestižnoj listi našao se i jedan našijenac – pjenušac Amfora brut nature 2010 plešivičke obitelji Tomac. Čestitke!

Zvonimir Tomac

Zvonimir Tomac

Evo i što su Englezi napisali o pjenušavoj Amfori:

Tomac, Pjenusac Amfora Brut Nature, Plesivica, Croatia 2010 N/A UK www.tomac.hr There is a rustic and oxidized note here with hints of burnt orange caramel, savoury toasted notes and flecks of autumn fruits enlivened by crisp acidity. It is a complex style, pushing the boundaries and giving a fresh attack of liquorice and marmalade and finishing with a grip of tannin.

Pitam tatu Zvonka, inicijatora pjenušave Amfore, i sina Tomislava Tomca koji nakon berbe 2010. više nisu proizveli pjenušac od baznog vina iz amfore kane li i dalje ići i s tom produkcijom, pogotovu nakon što su i neke ugledne francuske šampanjere uspjeli nagovoriti da i oni krenu s amforama, i nakon što su eto sada izašli u Decanteru, pa evo odgovora: Iako hrvatsko vinsko tržište zasad i nije jače okrenuto prema vinima od bijelih sorata nastalih uz višemjesečnu maceraciju u amfori, a pogotovu ne i pjenušcima od baznog vina tako dobivenoga, ići ćemo i dalje i s pjenušavom Amforom. Nama se takva macerirana vina i takav pjenušac dopadaju, i takav proizvod želimo imati u ponudi barem kao nišu. Nemamo neke goleme količine toga, a, s druge strane, koliko se ne proda u Hrvatskoj toliko može i u izvoz, jer na tržištima vani ima interesa za ovakva vina. Što se tiče pjenušca od maceriranih bijelih sorata, problem je u tome što svaka godina ne ide na ruku takvoj proizvodnji. Od pjenušca se traži da bude profinjen, elegantan, s nižim alkoholom te s dovoljno svježine, a kod pjenušca iz amfore potrebno je i dodatno paziti i na to da grožđe bude i fenolno zrelo, kako bazno vino ne bi iz kožice i koštice povuklo grube tanine i postalo oporo. Nije jednostavno dobiti odgovarajuće slador i kiseline za pjenušac i da pri tome tanini postanu mekani. Kad se čeka, pogotovu kod Chardonnaya, da koštica potpuno posmeđi i da ne bude gorka i trpka, grožđe već nakupi šećera za za pjenušac previsoki alkoholni stupanj a kiseline mu budu preniske za potrebe pjenušca. Dakle, pjenušac od vina iz amfore moguće je raditi samo u nekim godinama, jedna od takvih bila je upravo 2010. a prva prava sljedeća je tek ova, 2016.! ♣

korak-josip-velimir-dropiKRISTALNA VAZA ZA 10-GODIŠNJU VJERNOST – Lijepa gesta organizatora međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com: na najnovijoj priredbi, krajem studenoga 2016., Ivan Dropuljić kao utemeljitelj i direktor festivala u znak zahvalnosti za desetljeće vjernosti izlagačima koji su 10 puta nastupili na manifestaciji podijelio je za uspomenu vrlo lijepu kristalnu vazu. Na slici je Dropuljić pri dodjeli vaze plešivičkim enolozima i vinarima Velimiru i Josipu Koraku… ♣

Miodrag Hruškar i Krešimir Hren iz Eno Experta u predblagdanskom raspoloženju uz obitelj Raak iz Draganića koja već četiri godine proizvodi voćna vina pretežito od u najnovije vrijeme iznimno popularne aronije

Miodrag Hruškar i Krešimir Hren iz Eno Experta u predblagdanskom raspoloženju uz obitelj Raak iz Draganića koja već četiri godine proizvodi voćna vina pretežito od u najnovije vrijeme iznimno popularne aronije

VINO i GLAZBA ODNOSNO WINE & MUSIC – Kao što su to dobra hrana i dobro vino, prirodni spoj su i dobro vino i dobra glazba (i dobra hrana!). S obzirom da sam veliki poklonik glazbe i da sam nekad, još dok sam radio u tjedniku Vikend tadašnjeg NIŠP-a Vjesnik, uz rubriku o turizmu i gastronomiji uređivao i rubriku Vedre note, već je jako dugo otkako razmišljam o spoju vina i glazbe. Međutim nikako naći vremena za kvalitetnu razradu ideje. I onda me, eto, na određeni način prije kratkog vremena s programom Wine & Music pretekne – bravo na poduzetnosti!!! – trio mladih enologa Miodrag Hruškar, Jelena Puh Miloš i Krešimir Hren, koji uspješno vode zagrebačku konzultantsku kuću Eno Expert za savjete, dakako, u enologiji, i pomažu brojnim hrvatskim vinarima u tome da proizvedu kvalitetna vina.

Prikladan ulaz na manifestaciju, uz pjenušce porečke obitelji Peršurić i perlice obitelji Istenič s Bizeljskoga

Prikladan ulaz na manifestaciju, uz pjenušce porečke obitelji Peršurić i perlice obitelji Istenič s Bizeljskoga

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na nekoliko mjesta u Zagrebu Eno Expert organizirao je dosad tri događanja Wine & Music, najnoviji u nizu odvijao se u Zagrebu u Europskome domu. Mićo, Jelena i Krešimir na vinsko-muzičkom druženju okupe obično po do desetak vinara s kojima Eno Expert surađuje, te ponekog proizvođača delikatesa poput sira, pršuta, čvaraka, kobasica, i oni svaki za svojim stolom, kao što je to na vinskim festivalima, posjetiteljima prezentiraju svoja vina, a kako nazočni budu i novinari to je za sudionike lijepa prigoda i za promidžu više. Za muzički dio programa zaduženi su instrumentalist – dosad je to uvijek bio gitarist Eduard Jimmy Matešić, i pjevačica – dosad je to bila Ana Lovrenčić, koji sa svoje pozornice obogaćuju ugođaj i omogućuju i da se zapleše.

Tomislav

Tomislav Voštinić iz Ivanić-Grada krenuo je sa škrletom iz 2015  i u narančasta vina (maceracija 23 dana)

                Inače, moja razmišljanja na temu vina i glazbe u posve su drugom pravcu od ovoga u organizaciji Eno Experta. Intrigira me sommelijerski pristup, to znači ne toliko obilazak stolova s vinarima i kušanja vina uz pratnju glazbe kao zvučne kulise, nego, konkretno – uz koji stil vina slušati koju vrstu glazbe, pa da taj spoj, pojedincu odnosno grupi prijatelja, bilo u nekom javnom prostoru bilo privatno kod kuće, bilo kroz izvedbu uživo ili s LP-ja, kasete odnosno CD-a, omogući kompletno udubljenje, i eno-umjetnički doživljaj. Primjerice, da se naprave susreti na temu lepršavih alkoholno nižih mladih bijelih, ružičastih i crvenih vina i vesele country glazbe (ali nisam i za kuruzu!) te lepršavog plesnog rocka iz šezdesetih i rockabillyja, popa, zatim

Vezano uz moje - sommelijersko razmišljanje o sljubljivanju hrane, vina i glazbe

Vezano uz moje – sommelijersko razmišljanje o sljubljivanju hrane, vina i glazbe

druženja uz ozbiljna, odležana kompleksna puna bijela vina sljubljena s kantautorskom muzikom, ozbiljnim rockom, te rhythm & bluesom, potom druženja uz odležana kompleksna puna i karakterna zahtjevna macerirana tzv. narančasta (ali elegantna!), odnosno crna vina s kakvim standardima bluesa, jazza, klasike ozbiljne muzike… Evo i prijedloga nekih imena pjevača odnosno naziva ansambala: Rod Stewart, Status Quo, Abba, Cadillac, Parni valjak, Dedić, Špišić, Zoran Predin, Leb i Sol, Neil Young, Leonard Cohen, U 2, Rolling Stones, Led Zeppelin, Deep Purple, Animals, Otis Redding, Aretha Franklin, John Lee Hooker, Muddy Waters, Canned Heat, Peter Green & Fletwood Mac, Eric Clapton, Doors, Freddie King, Telefon Blues Band, Ella Fitzgerald, Louis Armstrong, Pink Floyd, Emerson Lake & Palmer, Pavarotti, José Carreras, Paco de Lucia… Zar ne bi vrijedilo u suradnji s izabranim vinarima, sommelierima, skladateljima obožavateljima Bakhova nektara osmisliti, za početak, i kakvu radionicu po ovome pitanju?…  ♣

DONALD TRUMP i VINODonald Trump je, često se kaže, nakon što je izabran za novog predsjednika SAD, podijelio svijet. Sa svih strana upućuju mu razne prigovore, ali eto naši susjedi Slovenci, pogotovu oni iz Sevnice i okolice odakle potječe Trumpova supruga Melanie, vesele se, možda će se Melanie sad kad je u makasimalnoj moći, sjetiti svojega kraja…  A moguće je da će Trumpa s velikim simpatijama prihvatiti i vinski svijet, naime eto u Bijelu kuću ušao je biznismen koji je i – proizvođač vina! Trump posjeduje imanje  Trump Winery  u Virginiji, sa 351 hektara vinograda! U svome Trump Toweru zna organizirati prezentacije vinara, pa je tako nedavno tamo s amaroneom gostovala ugledna kuća Masi iz okolice Verone. Inače, Melanie Trump velika je prijateljica s obitelji Gaetano Lovatelli od Aragone, koja je bila vlasnik znane vinske kuće Argiano iz Montalcina (Brunello!). Gelasio Gaetani Lovatelli d’Aragona je svjedobno kreirao vino za Melanie, a kad se udavala, 2008, bio je selektor vina za svadbu, i izabrao je kapljicu vrlo znanih i cijenjenih talijanskih kuća Col d’Orcia iz Montalcina i Planeta sa Sicilije. ♣

astoria-kalibro-i-drugiPROSECCO OSVAJA! – Šampanjac, koji je pokorio svijet i kao pojam mjehurića u vinu dugo njime neprikosnoveno vladao, u novije vrijeme agresivno na tržištu ugrožava njegov mladji polubrat (polubrat stoga što se rađa drukčijom metodom, zvanom charmat, i što je puno ranije spreman za izlazak te time i znatno jeftiniji od šampanjca, inače rađenog tzv tradicijskim načinom drugog vrenja u butelji) iz talijanske pokrajine Veneto i područja izmedju Conegliana i Valdobbiadenea – prosecco.

Carlotta

Carlotta Polegato, Astoria

     Drukčijeg stilskog izričaja od šampanjca, prosecco se u kratkom vremenu naprosto nametnuo do mjere da je postao ne samo jedan od najvažnijih izvoznih talijanskih proizvoda u segmentu vina nego i jedan od najprodavanijih pjenušaca u svijetu. Međutim, unatoč zavidnim plasiranim količinama, ne može se podičiti i financijskim prihodima kakve i dalje ostvaruje šampanjac. Izvoz talijanskih pjenušaca u 2016. povećao se u odnosu na godinu prije za 25 posto, a Italija je završila svoj pjenušavi izvoz s novim rekordom u prihodu – on iznosi 1,2 mlilijarde eura. Francuzi u 2016. bilježe 2,7 milijardi eura prihoda od izvoza svojih pjenušaca, dakako najviše je riječ o  šampanjacima, dok su Španjolci izvozom svojih cava u 2016. ostvarili oko 415 milijuna eura, što je tri posto manje nego je bilo u 2015. Bolje izvozne rezultate u segmentu mjehurića Talijani mogu ponajviše zahvaliti upravo proseccu. Konzorcij za Prosecco objavio još jednu veselu vijest za članove te udruge: u 2016. po prvi se put dogodilo da je prodaja prosecca u Velikoj Britaniji nadmašila plasman prosecca u njegovoj domovini Italiji. Inače, od ukupnog izvoza prosecca čak 43 posto plasira se u Velikoj Britaniji. Potrošnja na pjenušce u Italiji je samo na kraju 2016. i na početku 2017, dakle ponajviše vezano uz pretpraznično i praznično raspoloženje, iznosila oko 510 milijuna eura, od toga 440 milijuna otišlo je na talijanske pjenušce, opet najviše na prosecco. Od pjenušaca koji i kroz cijeolu godinu na Apeninskome poluotoku imaju najbolju prođu su i, ponovno, prosecco, te klasičnom (šampanjskom) metodom dobiveni mjehurići iz vinogorja Franciacorta između BrescijeiI Bergama a koje se specijaliziralo baš za pjenušce i koje nerijetko nazivaju talijanskom Champagneom.

Iz

Vinogradi iz kojih dolazi grožđe sorte glera za prosecco

Proizvođači prosecca, čvrsto u zajedništvu i s u poslovnome smislu jako dobro ustrojenom udrugom, iznimno su zadovoljni postignutim rezultatima na tržištu. Zahvaljujući dobrom zapažanju da ogroman broj potrošača preferira jednostavno, svježe i voćno, blago slatkasto (makar, u najnovije vrijeme, čuje se, potrošači se od slatkastoga okusa pomalo okreću prema suhome!) i niže alkoholno, kao i cjenovno jeftino, te sposobnosti brze prilagodbe ponude u tome smislu u segmentu pjenušaca, pa i izboru straktivne ambalaže, lansirali su trend koji se brzo proširio, a širenje – nije stalo! Dobitnu kartu dakle čine donekle koketni i za džep povoljni, profesionalno odlično odrađeni pjenušci (doduše u predjelu prosecca manjim se količinama rade i zahtjevnije perlice, charmatom a i klasičnom metodom), dobra organiziranost te doista krasni vinogradarski pejsaži i raskošne gradjevine na vinogradarskim posjedima kao magneti za turiste.

                Prosecco je dosta raširen i u Hrvatskoj, toj tipologiji pjenušca priklonili su se i neki hrvatski vinari, naročito oni u Istri, a medju značajnijim vinskim posjedima iz apelacije Prosecco, prisutnima na tržištu ovdje, sa svojim proizvodima su se u Zagrebu prije kratkog vremena uz nazočnost osobno vlasnika ili predstavnika vlasničke obitelji, prezentirali npr. Astorija i Villa Sandi, na čelu kojih su članovi dviju inače rodbinski povezanih obitelji Polegato. O Astoriji, osnovanoj 1987. i danas sa 40 vlastitih hektara pod trsjem, govorila je Carlotta Polegato. Među više etiketa iskakao je prosecco Kalibro Cuvée brut metodo Cavazzani, a to je pjenušac od chardonnaya i bijeloga pinota koji je, po ideji enologa Nerea Cavazzanija, nakon druge fermentacije u velikim čeličnim posudama na kvascima odležavao godinu dana, tj. nekoliko puta duže od većine drugih prosecca, a s tim odležavanjem dobio je na aromama i kompleksnosti.  ♣

sassicaiabottleTOP 100 i NAJTRAŽENIJA TALIJANSKA VINA u 2016 – Na hrvatskom tržištu ima poprilično talijanskih vina, pa eto i koja kotiraju kao među jedna od najboljih u svijetu. Prema rang-ljestvici Top 100 Most Searched-For Wines – 2016 koju krajem svake godine sastavi portal Wine Searcher, Sassicaia od Tenute San Guido je u prošloj godini bila najtraženije talijansko vino. U ukupnom poretku najboljih 100 nalazi se na 10. mjestu, a to je u odnosu na godinu prije skok za tri mjesta gore. Slijedi Tignanello od Antinorija, na ukupnoj rang-listi na 22 mjestu, a to je skok od šest mjesta uvis. Zatim je Masseto od Ornellaije, inače na 33. mjestu. (skok prema gore za tri mjesta), pa je Solaia, opet od Antinorija, na 53. mjestu i sa skokom od 10 mjesta prema gore, onda su Barolo Riserva Monfortino od Giacoma Conterna (64. mjesto, dva mjesta bolje nego godinu prije), Barolo Bartolo Mascarello kao novak na listi, i plasiran na 76. mjestu ukupne top-liste 100, malo iza je Barbaresco od Gaje je na 79. mjestu, (skok od 16 mjesta uvis). Vrh svjetskoga top-100 drže uglavnom Francuzi – Château Mouton Rothschild (100.991 upita), Château Lafite Rothschild (91.973), Château Margaux (74.617), Dom Pérignon (71.680), Pétrus (71.032), Château Latour (60.166), Château Haut-Brion (49.795), Opus One (49.467), i, na devetome mjestu, Château d’Yquem (45.935). ♣

VAŽNOST AMBALAŽE – Neobično je kako ima mnogo proizvođača vina koji, iako znaju da je na tržištu jedno pravo more ponude, ne posvećuju dovoljno pažnje niti tome da proizvedu vino s nekom većom ambicijom, da se individualnošću izdigne od korektnoga prosjeka, a niti tome da vino ponude u interesantnoj ambalaži višeg estetskog dosega, kako bi se bolje privukla pažnja kupca. Prof. Luca Fois, kreativni savjetnik i professor na Tehničkom fakultetu sveučilišta u Milanu gdje vodi tečajeve Wine Designe, kaže kako istraživanja pokazuju da se, ako se, primjerice, vrijednost boce označi sa 100, čak 52 posto od toga ne odnosi na vino u boci, nego na pojam robne marke, ambalažu (boca), etiketu i ostalu opremu (ukrasna kapica npr.), te komunikaciju što proizlazi iz toga. U slučajevima kad je vino još posve nepoznato i tek traži svoju poziciju na tržištu ta brojka od 52 posto može se povisiti i na 75 posto!  Vidi se dakle koliko je značenje prikladne ambalaže i opreme za odluku kupca što izabrati kad se u vinoteci i u supermarketu nađe pred golemim brojem boca s vinom i nerijetko od proizvođača o kojima zna vrlo malo ili ne zna ništa… ♣

KAMPERI i VINO – Kamperi i vino, kakve oni imaju veze? Imaju, i te kako! Vino je postalo veliki magnet za turiste i kuća SHAREaCAMPER iz Kölna odlučila je objaviti podatke o ponudi i cijenama vina u zemljama u koje bi njeni klijenti najradije otišli. U tijeku 2016. ekipa te kuće obišla je 65 zemalja da bi turistima dala prikaz proizvodnje vina u svakoj od tih zemalja – naravno, tamo gdje ta proizvodnja postoji – te priklaz kompletne ponude domaćih i uvoznih vina, popraćen usporedbom cijena lokalnih i stranih boca.

– Turizam povezuje putnike s lokalnom kulturom i to ostavlja prekrasne uspomene. Primijetili smo da hrana, posebice tipični lokalni specijaliteti, i vino, posebice lokalno, privlače već doista mnogo turista, korisnika i naših usluga. Brzo raste broj turista koji odredište putovanja biraju baš primarno po vinu, k tome u drugoj polovici 2016. zamijetili smo i to da je strahovito porasla potražnja za vikend-putovanjima u regije koje su znane po vinu, pa nas je sve to skupa navelo da napravimo ovo istraživanje na licu mjesta i da rezultate objavimo, kaže direktor SHAREaCAMPERA Florian Dahlman.

Pri sastavljanju liste SHAREaCAMPER počeo je s popisom 20 najpoznatijih vinskih regija svijeta a onda je postupno dodavao i ostale regije/zemlje. U svakoj regiji/zemlji pretraženi su cjenici vina – riječ je bila o buteljama zapremnine 0,75 lit – po vinotekama, supermarketima i po prodavanicama unutar nekoliko vinarija, ali i po restoranima i hotelima, pa se dalje posebno obrađivalo domaća tj. lokalna vina a posebno uvozna vina. Unutar tih dviju kategorija, podijeljenih na grupu bijelih i grupu crnih vina, izračunane su prosječne cijene vina za svaku kategoriju/grupu posebno. Kod uvoznih vina pazilo se i na to da u toj kategoriji bude barem 10 etiketa inače prisutnih na tržištima po cijelome svijetu. Lokalne valute pretvorene su u euro po tečaju koji je vrijedio u listopadu 2016. Podaci o potrošnji vina u pojedinim zemljama uzeti su sa službenih lista koje je o tome objavio OIV.

Evo i te liste s 10 zemalja s najpovoljnijim cijenama vina.: 1. Paragvaj (prosjek cijena lokalnoga vina je 5,24 € a uvoznoga 8,25 €, ukupni prosjek je 6.74 €); 2. Srbija (lokalno vino 7,25 €, uvozno 7,72 €, ukupni prosjek 7,48 €); 3. Češka (lokalno vino 5.86 €, uvozno 9,21 €, ukupni prosjek 7,53 €); 4. Argentina (lokalno 8,51, uvozno 7,33 €, ukupni porosjek 7,92 €); 5. Panama (lokalno – nema, uvozno 8,28 €,); 6. Malta (lokalno 9,58 €, uvozno 7,67 €, ukupni prosjek 8,62 €); 7. Turska (lokalno 7,65 €, uvozno 10,10, ukupni prosjek 8,87 €); 8. Bugarska (lokalno 8,61 €, uvozno 10,70 €, ukupni prosjek 9,65 €); 9. Nepal (lokalno 4,63 €, uvozno 14,79 €, ukupi porosjek 9,71 €); 10. Novi Zreland (lokalno 8,76 €, uvozno 10,90 €, ukupni prosjek 9,83 €).

Na toj listi Hrvatska se nalazi na 19. mjestu, s prosječnom cijenom od 11,99 eura za butelju. Najskupljima su se pokazali Ujedinjeni Arapski Emirati, s prosječnom cijenom butelje od 34,85 eura za butelju. ♣

Country Average Local Average Imported Overall Average Consumption (litres per capita annually)
1 Paraguay €5.24 €8.25 €6.74 6.40
2 Serbia €7.25 €7.72 €7.48 28.80
3 Czech Republic €5.86 €9.21 €7.53 7.40
4 Argentina €8.51 €7.33 €7.92 32.30
5 Panama / €8.2 €8.28 1.45
6 Malta €9.58 €7.67 €8.62 17.70
7 Turkey €7.65 €10.10 €8.87 1.00
8 Bulgaria €8.61 €10.70 €9.65 13.70
9 Nepal €4.63 €14.79 €9.71 0.02
10 New Zealand €8.76 €10.90 €9.83 25.80

CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES 2017. u VALLADOLIDU! – Concours Mondial de Bruxelles (CMB), jedno od najvećih i najjačih svjetskih ocjenjivanja vina, ove godine odvijat će se od 5. do 7 svibnja u Španjolskoj, u glavnome gradu autonomne regije Castilla y Leon Valladolidu, uz koji je nekoliko vrlo značajnih vinskih oblasti a to su Rueda, znana izrazito po bijeloj kapljici, te Ribera del Duero, famozna po crnoj, zatim Toro i Cigales. Nakon rekorda po broju uzoraka – 8750! – zabilježenog lani u svibnju na ocjenjivanju u bugarskome Plovdivu, organizator – Vinopress iz Bruxellesa, sada, na 24. izdanju CMB-a, očekuje novi rast, konkretno moglo bi pristići i do 9000 uzoraka! Pozvano je 320 degustatora iz cijeloga svijeta. Kako gotovo 60 posto ocjenjivača čine vinski novinari, i ovaj put cjelokupna svjetska javnost bit će dobro obaviještena o manifestaciji i medaljama što je i te kako važno posebice za proizvođače iz zemalja – ponajviše onih iz srednje i istočne Europe, među njima je i Hrvatska – koje su znatno napredovale kvalitetom proizvoda i koje traže nova izvozna tržišta.

cc

Slavlje španjolskih kušača lani na Concours Mondialu de Bruxelles, kad je službeno proglašeno da je domaćin CMB-a 2017 Valladolid

Prijave uzoraka moguće su već sada, a zadnji rok za slanje boca je 3. ožujka 2017. Standardna cijena za uzorak je 150 eura, na više uzoraka dobiva se, po običaju, popust.  Informacije  na www.concoursmondial.com  ♣

salon-pjenusaca-zgPRVI SALON PJENUŠACA u ZAGREBU – Zagreb dobiva salon ili festival pjenušaca! Prvi će se održati 11. veljače 2017. godine u hotelu Dubrovnik na Jelačić placu, u  vremenu od 14 do 20 sati. Manifestacija zapravo počinje u 13 sati, a taj sat vremena do otvorenja za širu javnost rezerviran je za profesionalce iz vinskoga svijeta, uključujući i medije, kaže organizator. Potpora salonu dolazi iz Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu.

Takav festival se, inače, već neko vrijeme održava u Ljubljani, u organizaciji tvrtke RadoStne priredbe. Zagrebačkom izdanju u organizaciji se pridružila i tvrtka Zlatne riječi prof. Marije Vukelić. Želja je na jednom mjestu okupiti najbolje proizvođače pjenušaca, dakako i njihove proizvode, te ljubitelje mjehurića, a smisao i cilj je, ističe organizator, podizanje razine vinske kulture, dodatno i kroz nekoliko predviđenih radionica. ♣OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ČESTITKA TREZVENJAKAMirko Švenda Žiga tvrdi da pije samo coca colu (je li to reklama?!), ali uhvaćen je s – vinom! Bilo je to za vrijeme nedavnih praznika. Pravda se Žiga da je da je neuvjerljivo – barem u nas! – čestitati i nazdravljati s coca colom, zato mu je u čašama – lijepa staklena ikebana je pred njim, zar ne? – vino! ♣  SuČ – 12.2016-01.2017

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: