Primjer osmišljene promidžbe/VILLANY FRANC POZIVA EUROPU!

villany-franc-ilustracija-logo
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Drugu konferenciju o cabernet francu, u podrumu vilanjskog vinara Jozsefa Bocka, otvara Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha i suorganizator priredbe

Drugu konferenciju o cabernet francu, u podrumu vilanjskog vinara Jozsefa Bocka, otvara Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha i suorganizator priredbe

U MAĐARSKOM VILLÁNYJU, TIK UZ GRANICU s HRVATSKOM, ODRŽANA JE i DRUGA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA o CABERNET FRANCU, s KOJIME SE SPOMENUTO VINOGORJE NASTOJI NAMETNUTI NA SVJETSKOJ VINSKOJ SCENI

Pozdrav domaćina prisutnima: Andrea Gere iz podruma Attila Gere, te Jozsef Bock

Pozdrav domaćina prisutnima: Andrea Gere iz podruma Attila Gere, te Jozsef Bock

Cabernet franc vinska je sorta porijeklom s jugozapada Francuske. Iole educirani potrošač Bakhova nektara zna za nju, no iako ona ima i značajan pedigre – cabernet franc jedan je od roditelja popularnog i svjetski afirmiranoga cabernet sauvignona i nezaobilazan je začinski dodatak u glasovitim bordoškim crnim cuvéeima, ipak nekako je u sjeni, baš poglavito, cabernet sauvignona. Rijetko ga se nađe kao samostalno vino. To je zacijelo stoga što u mnogim vinorodnim područjima ne uspijeva tako da bi sâm dao veliku kapljicu. Ali, opet, u nekim drugim – rjeđim – vinogorjima, gdje mu očito jako odgovaraju mikro-klima i tlo, uspijeva sazrijeti toliko dobro da se od njega može proizvesti i te kako upečatljivo vino. Jedno takvo vinogorje, za koje se može danas pouzdano reći da je druga domovina cabernet francu, je Villány Siklós na jugu Mađarske, tik uz državnu granicu (Donji Miholjac) s Hrvatskom. Usput, možda bi i u našoj Baranji on mogao pokazati velike rezultate, najavljuje to svojim francom vinar Josić, međutim dosad se njime nije u dovoljnoj mjeri i dovoljno dugo bavilo da bi se on možda i tu iskristalizirao kao jedan od mogućih aduta kraja.

Caroline Gilby MW dok govori o cabernet francu, lijevo na slici je Elisabeth Gabay MW a desno Saša Špiranec

Caroline Gilby MW dok govori o cabernet francu, lijevo na slici je Elisabeth Gabay MW a desno Saša Špiranec

S obzirom da je danas ponuda vina u svijetu golema, da bi se nekako skrenulo pažnju na nešto svoje, dobro i posebno, potrebno je odrediti to što može biti adut teritorija i prikladno se i prezentirati međunarodnoj javnosti s time što se kod kuće vidi kao potencijalni adut. Kako su Vilanjci nakon više desetljeća prisutnosti cabernet franca kod njih uvidjeli da bi se baš s njime mogli iskaknuti bolje nego sa svojim tradicijskim ozbiljnim crnjakom frankovkom odnosno drugim bordoškim došljakom tamo također prije više desetljeća – cabernet sauvignonom, frankovku su oni za paradnoga konja prepustili vinogradarima i vinarima iz obližnjeg Pečuha i, svjesni da jako dobroga cabernet sauvignona ima svuda, oni se eto unatrag nekoliko godina energično i organizirano koncentriraju upravo na cabernet  franc kao svoju posebnost i moguću prednost. Rado će reći: Cabernet franc izabrao je nas, a mi smo izabrali cabernet franc! Toliko su se međusobno prigrlili da su Vilanjci vino od cabernet franca nazvali – Villány Franc!

Ponajbolji vilanjski proizvođači vina na strukovnome skupu, u publici i kao diskutanti. Zdesna na lijevo su: Attila Gere, Švicarac Erhard Heumann, Czaba Malatinsky, Horst Hummel, Nijemac koji u Villanyju proizvodi vino na kolosijeku biodinamike, inače okušao se s lipovinom i u kategoriji tzv. narančaste kapljice… Među najboljim vinima kušanima na službenoj radionici bio je Cabernet franc 2011 od Heumanna. On sa suprugom Evelyn, koja je Njemica, živi i proizvodi vino u Villanyju, oko 40.000 butelja godišnje. Heumannovi vinogradi sađeni su gustoćom od 5000 i 7000 trsova/ha, prinos po trsu je 1 kg, vino je 22 mjeseca dozrijevalo u novom i rabljenom barriqueu srenjeg paljenja. Heumann u središtu Villányja ima lijepi mali wine-bar u kojemu vikendom i praznicima služi i hranu, kako kaže - s mađarskim i švicarskim dodirom

Ponajbolji vilanjski proizvođači vina na strukovnome skupu, u publici i kao diskutanti. Zdesna na lijevo su: Attila Gere, Švicarac Erhard Heumann (stoji i govori), Czaba Malatinsky, Horst Hummel, Nijemac koji u Villanyju proizvodi vino na kolosijeku biodinamike, inače okušao se s lipovinom i u kategoriji tzv. narančaste kapljice… Među najboljim vinima kušanima na službenoj radionici bio je Cabernet franc 2011 od Heumanna. On sa suprugom Evelyn, koja je Njemica, živi i proizvodi vino u Villanyju, oko 40.000 butelja godišnje. Heumannovi vinogradi sađeni su gustoćom od 5000 i 7000 trsova/ha, prinos po trsu je 1 kg, vino je 22 mjeseca dozrijevalo u novom i rabljenom barriqueu srenjeg paljenja. Heumann u središtu Villányja ima lijepi mali wine-bar u kojemu vikendom i praznicima služi i hranu, kako kaže – s mađarskim i švicarskim dodirom

U 2015. Vilanjci su krenuli s akcijom nazvanom Konferencija o cabernet francu. Osnivači Konferencije – Udruga proizvođača vina iz vinogorja Villány te Tenkes Borvidékfejlesztő Nonprofit Kft (neprofitno tijelo za razvoj spomenutog tamošnjeg vinogorja) – odlučili su organizirati jednom godišnje na svome pragu značajnu manifestaciju posvećenu vinu od cabernet franca, s time da na nju uvijek pozovu europske proizvođače koji vjeruju u cabernet franc toliko da 100 posto od njega redovito proizvode vino. Zamišljeno je da u Villányju svake godine kroz dva dana na značajnom internacionalnom nivou bude manifestacija Franc & Franc poziva Europu na način da je prvi dan posvećen strukovnoj konferenciji – s radionicama/usporednim degustacijama vilanjskih i inozemnih uzoraka i raspravama na temu cabernet franca u smislu uzgoja te sorte, postupaka u podrumu, organoleptike i kakvoće vina te u smislu marketinga, plasmana. Gleda se da predavači, komentatori-moderatori budu što je moguće afrmiraniji unutar struke, i da ih je što je moguće više na razini titule Master of Wine. A sljedećeg dana za domaće i strane eksperte, vinske novinare te ljubitelje vina – potrošače s plaćenom ulaznicom – priređuje se obilazak relevantnih vilanjskih vinskih kuća u kojima se široj mađarskoj javnosti s cabernet francom predstavljaju i inozemni vinari organizatorovi gosti te godine. Tog, drugog dana, u subotu, 30 vinarija iz osam zemalja ponudilo je na pet vilanjskih punktova na kušanje svoj cabernet franc. Već predlani, a bogme i sada pokazalo se da je interes ljubitelja vina za dolaskom velik, dosta ljubitelja vina doveze se vlastitim automobilom a i po više od deset autobusa s potrošačima organizirano stiže iz svih krajeva Mađarske. Na ovu drugu konferenciju i iz Lijepe naše bio je dobar odziv (jedan autobus!) sommelijera, enologa, ugostitelja, novinara, ali i osoba i drugih zanimanja inače okupljenih u Klub Gastronauta Karin Mimice. Ukupan posjet tog drugog dana priredbe procjenjuje se na oko 500 osoba.

Posjetitelji iz Hrvatske - Gastronauti Karin Mimice snimljeni u podrumu Vylyan u društvu s vlasnicom Monikom Debreczeni (druga slijeva). Uz Karin Mimicu, inače izdavačicu vodiča najboljim hrvatskim restoranima, tu su i novinarke Meri Šilović i Božica Brkan, novinar Tomislav Radić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, znani opatijski ugostitelj Josip Tariba, te enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr.sc. Franjo Francem…

Posjetitelji iz Hrvatske – Gastronauti Karin Mimice snimljeni u podrumu Vylyan u društvu s vlasnicom Monikom Debreczeni (druga slijeva). Uz Karin Mimicu, inače izdavačicu vodiča najboljim hrvatskim restoranima, tu su i novinarke Meri Šilović i Božica Brkan, novinar Tomislav Radić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, znani opatijski ugostitelj Josip Tariba, istarski maslinar Dario Činić, te enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr.sc. Franjo Francem…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Iz primjera i ovih naših prvih susjeda i mi u Hrvatskoj mogli bismo što-šta naučiti. Već sam u reviji Svijet u čaši objavio mnogo priloga o poslovnoj organiziranosti i funkcioniranju vinskih udruga u Italiji (konzorciji za vina pojedinih vinogorja), Francuskoj (Bureau ili Comité interprofessionel du vin de…  ), Njemačkoj (VDP-Verein von deutshen Prädikats WeinGütern), Austriji (Austrian Wine Marketing Board s podružnicama po vinskim regijama), uz napomenu kako su dobra samoorganiziranost branše i prikladno postavljen program rada preduvjeti da se dođe i do značajnijih materijalnih sredstava bitnih za suradnju sa znanstvenim institucijama i time i za unaprjeđenje kvalitete proizvoda i bitnih i za dobar ustroj nužne marketinške aktivnosti, međutim hrvatski vinari nekako se ne daju (donekle je iznimka Vinistra) u takva poslovna tijela vezana za napredak vlastitog užeg kraja, oni formalno jesu, što se kaže svi uđuture članovi nekakve hibridne Udruge vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja u ovakvome obliku ne može biti učinkovita, koja je tajnovita maltene poput masona naime otkako postoji nema običaj organizirati pressice da javnost uopće upozna s time što to ona zapravo radi, i koja bi imala smisla jedino kao kao skup predstavnika lokalnih/regijskih interesnih udruga, što bi je onda činilo krovnom organizacijom vinske grane…

 Zsolt Gere sa svojim cabernetima. Na degustaciji u vlastitome podrumu predstavio je tri cabernet franca – 2011 Väredö vinogradi, zatim CS iz više vinograda i iz berbe 2009, te Villány Franc 2012 koji tek ove godine izlazi na tržište. Gere ima i vilanjsku kombinaciju bordoških sorata cabernet franc (najveći udio), cabernet sauvignon i merlot. Naziv je Aureus a tržišno aktualna berba je 2009

Zsolt Gere sa svojim cabernetima. Na degustaciji u vlastitome podrumu predstavio je tri cabernet franca – 2011 Väredö vinogradi, zatim CS iz više vinograda i iz berbe 2009, te Villány Franc 2012 koji tek ove godine izlazi na tržište. Gere ima i vilanjsku kombinaciju bordoških sorata cabernet franc (najveći udio), cabernet sauvignon i merlot. Naziv je Aureus a tržišno aktualna berba je 2009

Nakon što su 2015. od stranaca s cabernet francom na službenoj degustaciji u Villányju debitirali Francuzi iz doline Loire, na ovoj drugoj konferenciji glavni službeni gosti iz inozemstva s cabernet francom bili su vinari iz talijanskog vinorodnog predjela Grave del Friuli te vinari srednje i istočne Europe – iz Bugarske, Hrvatske, Rumunjske, Srbije i Turske. Ta vina od cabernet franca s područja središnje-istočne Europe bila su po izboru Caroline Guilby MW i Saše Špiranca, njih dvoje se na Konferenciji pojavilo i u ulozi komentatora. Vina od cabernet franca iz Villanyja izabrali su, i komentirali ih te govorili o mogućnostima plasmana na međunarodnoj pozornici, Elisabeth Gabay MW i András Horkay AIWS.

Evo vina koja su bila na kušanju na radionicama na strukovnome dijelu konferencije o cabernet francu u Villanyju, navedena su redosljedom kako su poslužena. Najprije ona od domaćina:

Villany Franc 2013 – Szemes; Villany Franc 2013 – Weninger-Gere; Cabernet franc 2012 – Lelovits Tamas; Chateau Teleki Villany Franc 2012 – Czány; Villany Franc 2012 – Ruppert; Cabernet Franc 2012 – Sauska; Mandolás 2012 – Vylyan; Villany Franc 2011 Väredö Düllö – Gere Tamas & Zsolt; Cabernet franc 2011 – Jekl; Cabernet Franc 2011 fekete hegy – Bock; Cabernet franc 2011 – Heumann; Kuria Cabernet franc 2008 – Malatinszky Kuria.

U svojoj kušaonici Ede Tiffán, u društvu s enologinjom Ester Levai, ponudio je sjajan, vrlo elegantan Cabernet Franc 2011. Taj legendarni mađarski enolog i proizvođač veseo je jer ima nasljednika – unuka koji je pohađao vinsko učilište u Montpellieru a sad je na praksi u njemačkom Geisenheimu, mladić je eto enološki obrazovan i uz početnu pomoć djeda spreman je preuzeti vođenje podruma…

U svojoj kušaonici Ede Tiffán, u društvu s enologinjom Ester Levai, ponudio je sjajan, vrlo elegantan Cabernet Franc 2011. Taj legendarni mađarski enolog i proizvođač veseo je jer ima nasljednika – unuka koji je pohađao vinsko učilište u Montpellieru a sad je na praksi u njemačkom Geisenheimu, mladić je eto enološki obrazovan i uz početnu pomoć djeda spreman je preuzeti vođenje podruma…

Svi (osim jednoga koji je bio malo previše đžemast) profilom ujednačeni i jako dobri, neki doduše još malo premladi ali kakvoćom svakako najavljuju visoki doseg. Najviše su mi se, kao elegantni i spremni za piće ali i s potencijalom za dalje, dopali sljedeći uzorci: Cabernet franc 2011 – Heumann (15,5 vol %, ukupna kiselost 5,1 g/lit, ostatak sladora 1,1 g/lit; 93/100; po meni šampion serije); Mandolás 2012 – Vylyan (14,3 vol %, 5 g/lit kiselost, 1,6 g/lit ostatak sladora; 91/100); Cabernet franc 2012 – Sauska (14,5 vol%, kiselost 5,5 g/lit, ostatak sladora 1,9 g/lit; 91/100); Cabernet franc 2011 fekete hegy – Bock (15,0 vol %, 4,9 g/lit kiselost, neprovreli slador: 0; 90/100); Chateau Teleki Villany Franc 2012 – Czany (88-89); Villany Franc 2012 – Ruppert (88); Villany Franc Varedo Dullo 2011 – Tamas & Zsolt Gere (88)…

Izdvajam Cabernet franc 2008 Kurije Malatinszky (15,0 vol%, kiselost 5,7 g/lit, ostatak sladora 1,2 g/lit) i Villany franc 2013 – Weninger-Gere (14,5 vol%, kiselost 5,1 g/lit, ostatak sladora 1,3 g/lit). Prvi unatoč punih osam godina na plećima pokazuje nevjerojatnu dinamičnost, pun je, vrlo topao (15,0 vol % alkohola, ukupna kiselost 5,7 g/lit), sada svakako odličan za uz jelo, no tannin je još dosta živ i vrijedilo bi se s tim vinom sresti ponovno za koju godinu (bilo je, kasnije, prilike kušati i Kuria Cabernet franc 2003 od Malatinskoga, sjajan!), a drugi još djeluje kao beba, mineralno je, voćno, puno i snažno, sa čvrstom kičmom, slano, osjeti se jače utjecaj drveta koje se još se nije posve integriralo i lijepo bi se bilo opet susresti s njime za, recimo, pet do šest godina…

Među vinima što su na degustaciji na radionici ostavila dosta jak utisak bio je i Cabernet franc 2012 podruma Sauska, u vlasništvu mađarskog biznismena Christiana Sauske, koji inače živi i radi u SAD, a od tamo je doputovao upravo radi Konferencije o cabernet francu i na slici je sa svojim kuharima u lijepom prostranom restoranu u sklopu vinarije. Za dobra vina zaslužni su enolozi Hága Balázs i Markó Irdikó (također na slici). Sauska ima i vinski posjed u Tokaju pa su se mogli kušati i jako dobri suhi tokajci Furmint 2013 Medve i Furmint 2012 Birsalmas, te Cuvée Tokaj 2012 od lipovine, moslavca i žutog mukata, na kraju dakako stigao je i slatki tokaj aszu…

Među vinima što su na degustaciji na radionici ostavila dosta jak utisak bio je i Cabernet franc 2012 podruma Sauska, u vlasništvu mađarskog biznismena Christiana Sauske, koji inače živi i radi u SAD, a od tamo je doputovao upravo radi Konferencije o cabernet francu i na slici je sa svojim kuharima u lijepom prostranom restoranu u sklopu vinarije. Za dobra vina zaslužni su enolozi Hága Balázs i Markó Irdikó (također na slici). Sauska ima i vinski posjed u Tokaju pa su se mogli kušati i jako dobri suhi tokajci Furmint 2013 Medve i Furmint 2012 Birsalmas, te Cuvée Tokaj 2012 od lipovine, moslavca i žutog mukata, na kraju dakako stigao je i slatki tokaj aszu…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Iz vinogorja Grave del Friuli

Cabernet franc 2015 – Cantina di Bertiolo; Cabernet franc 2015 – Pitars; Kret Cabernet Franc 2015 – Valentino Butussi; Cabernet franc 2015 – Tomasella; Cabernet franc 2014 – Tenuta Bosco Albano, Cabernet franc 2013 – Tenuta Fernanda Cappello

Sasvim drukčiji stil od vilanjskoga. Vina s dosta manje mesa od onih iz Villányja, s boravkom uglavnom ne u drvu nego u inoksu, na tržište izlaze relativno brzo.

Cabernet Franc iz središnje i istočne Europe

Cabernet franc 2014 – Chamlija (Turska); Cabernet franc 2013 – Emeran Reya (Slovenija); Cabernet  franc 2013 reserve – Bratanov Family (Bugarska); Elenovo Cabernet franc 2013 – Eduardo Miroglio (Bugarska); Cabernet franc 2012 – Pusula (Srbija); Cabernet franc 2011 – Dibonis (Srbija); Cabernet Franc Sziklabor 2011 – Balla Geza (Rumunjska); Cabernet franc 2010 Contarini i Cabernet Franc 2008 Contarini – Degrassi (Hrvatska); Cabernet franc 2006 – Ščurek (Slovenija)

Dosta različitosti u organoleptici, ne samo zbog različitih geografskih pozicija odakle su ta vina, nego i zbog razlike u pedantnosti autora, vođenju brige o nužnosti fenolne zrelosti grožđa, u stupnju prihvaćanja tanina u vinu, zatim u shvaćanju uloge drveta u vinu kao i u shvaćanju važnosti elegancije vina. Moji favoriti iz te skupine uzoraka: Elenovo cabernet franc 2013 – Eduardo Miroglio (Bugarska) i Cabernet franc 2012 – Pusula (Srbija), pa i Contarini cabernet franc 2010 od Degrassija, no kruna i zaista dostojan završetak degustacije u ovoj grupi bili su po meni Degrassijev Cabernet franc 2008, te Cabernet franc 2006 od Stojana Ščureka! ♣ SuČ – 01/2017

____________________________

Zrnca za razgovor uz vino

Početak proizvodnje vina seže u doba rimskog cara Proba (13 st.)

1994. – Vinska cesta Villány-Siklós = prvi jači i značajni korak u vinskom turizmu u Mađarskoj

2006. – Upravo u Villányju je potvrđen prvi kompletan sustav zaštite geografskog porijekla vina u Mađarskoj

2014. – Nakon dugog praćenja cabernet franca u vinogorju Villány-Siklós i dugih rasprava, udruga proizvođača vina iz Villányja priopćila je da je kao svoju perjanicu u okvir zaštite geografskog porijekla odlučila staviti vino od cabernet franca, i teritorijalni brand nazvati Villany Franc.

Važniji vinogradi u predjelu Villányja: Agancsos, Bocor, Csillagvölgy, Gombás, Jammerthal, Kopár, Mandolás, Ördögárok, Pillangó, Remete, Váredö…

Ukupna površina vinograda: 2496,51 ha, od toga 1976 ha zasađeno crnim kultivarimavillany-case-6

Nadmorska visina: 140 – 350 m

Tlo: vapnenasto-ilovasto, s dosta i loessa

Sunčanih dana godišnje: 2150

Srednja godišnja temperatura: 11 ̊C

Najrašireniji kultivari – crne sorte: cabernet sauvignon 437,12 ha; portugizac 379,05 ha; cabernet franc 328,52 ha; merlot 295, 87 ha; frankovka 256,9 ha; bijele sorte: graševina 202,9 ha; chardonnay 76,09 ha; rizling rajnski 34,48 ha; lipovina 29,11 ha; veltlinac zeleni 28,29 ha

Prirodan spoj: guskin batak s pribatkom i Villany Franc!

Prirodan spoj: guskin batak s pribatkom i Villany Franc!

Potencijal starenja Villany Franca: 10 do 15 godina

Identifikacija oznake zaštićenog zemljopisnog porijekla Villany: DHC (Districtus Hungaricus Controllatus – Villany) i crtež cvijeta koji bi trebao biti  šafran, a koji Mađari nazivaju Crocus

Proizvodnja unutar DHC Villany: Super Premium – 5%, Premium – 30 %, Classicus – 60 %, Villany i okolica koji nemaju pravo ući u DHC – 5 %

Pravilnik u proizvodnji: DHC nalaže da za Super premium kategoriju prinos u vinogradu ne smije biti veći od 35 hl/ha i da vino mora dozrijevati barem godinu dana u hrastovoj bačvi te potom prije izlaska na tržište barem godinu dana provesti u boci u podrumu, dok za Premium kategoriju prinos smije ići najviše do 60 hl/ha, i tu je obvezno jednogodišnje dozrijevanje vina u drvenoj bačvi(ci). U obje te kategorije butelja mora biti začepljena plutenim čepom.

Najpoznatiji vinari: Jozsef Bock, Attila Gere, Ede Tiffan, Kurija Czaba Malatinski,  Zsoltan Polgar, Tamas & Zsolt Gere, Sauska, Heumann, Vylyan, Tamas Günzer, Horst Hummel, Robert Maczko, Csányi. ■

__________________________

Izjave zamjenika državnog tajnika za oznake zaštićenog zemljopisnog porijekla te nekolicine uglednih vilanjskih proizvođača vina

Péter Gál, zamjenik mađarskog državnog tajnika za oznake zaštićenog zemljopisnog porijekla: Villany Franc naziv je koji znači mnogo više od cabernet franca. Poseban status koji je dan Villany Francu tek je prvi primjer kako će se raditi dalje, naime, strategija razvoja vinske grane u Mađarskoj je da svako vinorodno područje izabere i istakne sortu odnosno sorte koju/koje smatra najboljim predstavnikom/predstavnicima područja i da odredi stil vina za koji misli da će najbolje prezentirati vlastiti teritorij.

Ede Tiffán (Tiffán Ede Winery): Kad smo odlučivali koje bi vino bilo najbolje kao perjanica za Villány, tražili smo sortu od koje bismo proizveli jedinstveno vino i dobrog predstavnika našega kraja. Kroz brojne razgovore, konzultacije, složili smo se da to bude upravo cabernet franc, koji ovdje na našem području daje elegantno i puno živo vino, s lijepom kiselosti i s finim taninom.

Csaba Malatinszky (Malatinszky Kúria Organic Wine Estate): Ako ste u stanju napraviti vrhunsku paštetu od gusje jetre, zašto biste kuhali krumpirovu juhu? Trebali smo izabrati sortu koja će jedno malo vinogorje popout našega svojim posebnim vinom kao nečim drukčijime poredstaviti na svjetskom tržištu. Ako ste barem malo posebni, uvijek imate više šanse za uspjeh. Cabernet franc kompleksna je sorta, i terroir predstavlja vrlo dobro. Tlo na području Villanyja ima dosta veliki udio vapnenca što pomaže da vina dobiju na strukturi, i da kao takva budu sposobna dugo odležavati i kroz to vrijeme postajati boljima.

László Romsics (Csányi Winery): Villány i Franc jako su dobar par. Sad kad smo ga izabrali kao naš zaštitni znak moramo vidjeti kakva je situacija s količinama vina što ih možemo proizvesti a da budu na podjednakoj, uglavnom visokoj razini. Moramo točno definirati ciljnu skupinu kupaca kojoj se obraćamo na tržištu. Moje je mišljenje da to trebaju biti potrošači zainteresirani za visoki kvalitativni rang vina. Bitno je da što više vina plasiramo u Mađarskoj jer uspjeh kod kuće baza je i za uspješan plasman i vani. Zasad srećom interesa za našim Francom u Mađarskoj ima mnogo. Cabernet franc je lijepo voćan, ne bi trebao biti opterećen bačvicom, želimo li ostvariti dobar rezultat na tržištu naglasak moramo staviti na sklad i eleganciju.

Attila Gere (desno), te nizozemski vinski pisac Jan Van Lissum koji u Villanyju ima vinski joint-venture Mondivin, slažu se da crnjak iz Villányja elemenete teritorija najbolje pokazuje tek nakon šest do sedam godina

Attila Gere (desno), te nizozemski vinski pisac Jan Van Lissum koji u Villanyju ima vinski joint-venture Mondivin, slažu se da crnjak iz Villányja elemenete teritorija najbolje pokazuje tek nakon šest do sedam godina

Attila Gere (Gere Attila Winery): Elementi Villanya kao teritorija najbolje se u vinu vide kad ono bude u dobi od šest do osam godina. Tada je vino već dobilo nadgradnju u kompleksnosti i zanimljivosti, tanin postaje lijepo zaobljen i kod starijih vina lakše je shvatiti što se misli pod pojmovima posebnost i visoka kvaliteta. Vrlo je važno biti u stalnom kontaktu s inozemnim proizvođačima vina konkretno baš cabernet franca, međusobno se posjećivati, vidjeti kako se oni razvijaju i pokazati im to što mi radimo i imamo, razmjenjivati iskustva.

Attila Gere (desno), te nizozemski vinski pisac Jan Van Lissum koji u Villanyju ima vinski joint-venture Mondivin, slažu se da crnjak iz Villányja elemenete teritorija najbolje pokazuje tek nakon šest do sedam godina

József Bock (Bock Winery): Svjesni smo da u rukama imamo dijamant, ali moramo biti svjesni i toga da nas čeka još mnogo posla da ga izbrusimo do briljantnosti. Na cabernet franc počeli smo se fokusirati u našem vinogorju tek prije nekoliko godina, i smatram da smo i u tom kratkom vremenu već ostvarili mnogo. Villány je krenuo vrlo važnim putem jer se priča bazira na stvaranju branda teritorija i time, što je bitno, i na promidžbi cijelog teritorija. Villány eto stalno nastoji ići naprijed i potrošaču i gostu pružiti najbolje. ■

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: