WineOS/SJAJNA PRILIKA ZA PROMIDŽBU VINA s OBALA DUNAVA!

 

Svijet u casi logo

Suhi u casi logowine-os-3
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

wineos-odozgoraNA OKO 800 ČETVORNIH METARA u ESSEKER-CENTRU OKUPILO SE OKO 70 IZLAGAČA. DA PRIČA NE OSTANE TEK NA JOŠ JEDNOM FESTIVALU PLEMENITE KAPLJICE MOŽDA BI BILO DOBRO i JAČE PORADITI NA ISTICANJU GRAŠEVINE i FRANKOVKE KAO TIPIČNIH VINA SLAVONIJE i PODUNAVLJA, TE NA RAZVIJANJU PROGRAMA PREZENTACIJE BAKHOVA NEKTARA IZ VINOGORJA SMJEŠTENIH UZ DRUGU PO VELIČINI EUROPSKU RIJEKU i NAJDUŽU RIJEKU UNUTAR EU

Osijek je po treći puta do sada bio domaćiom festivala vina, delicija i ugodnog življenja – WineOs, izdanje 2016. Manifestacija se odvijala u središtu grada u prostoru Esseker-centra, a uz slavonske i podunavske ponuđače nastupili su i neki proizvođači vina i delicija iz drugih regija Hrvatske i iz susjednih zemalja. Na površini od oko 800 četvornih metara okupilo se nekih 70 izlagača. Održani su seminari i edukativne radionice za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, novinare i sve ljubitelje vina i gastronomije.

Vinko Ručević (desno), znani osječki vinotekar i organizator festivala WineOS, i Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica

Vinko Ručević (desno), znani osječki vinotekar i organizator festivala WineOS, i Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica

Za WineOS rečeno je da je namijenjen poslovnim gostima, i svim ostalim posjetiteljima koje intrigiraju vino i domaće delicije. Čelnik u organizaciji manifestacije Vinko Ručević istaknuo je da je festival u cijelosti posvećen kulturi stola, vinu i hrani kao nezaobilaznim dijelovima turističke ponude i najboljim ambasadorima svake destinacije.

Vina Dunava i usporedba vina raznih vinskih sorata iz različitih zemalja i regija smještenih uz tok Dunava proglašeni su glavnom temom WineOS-a 2016. Najavljeno je da je to lijepa prigoda za upoznavanje s proizvođačima i kapljicom što nastaje uz Dunav a na području Austrije, Mađarske, Srbije te Hrvatske.

Dunav zaista jeste rijeka uz koju se rađaju neka od ponajboljih europskih vina. Dunav je inače, nakon Volge, po dužini druga rijeka Europe, i najduža rijeka na području Europske Unije. Vele da je i druga vodom najbogatija rijeka Starog kontinenta. Nastaje iz dva izvora u njemačkoj Crnoj šumi (Schwarzwald), jedan je Breg a drugi Brigach, dva korita spajaju se u jedno u Donaueschingenu. Dužina Dunava koji, nakon Njemačke i prije nego li se ulije u Crno more, prolazi kroz devet zemalja – Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu, a dotiče gradove kao što su Ulm, Ingolstadt, Regensburg, Linz, Beč, Bratislava, Györ, Budimpešta, Dunajvaros, Vukovar, Novi Sad, Zemun, Beograd, Pančevo, Smederevo, Drobeta-Turnu Severin…, iznosi nekih 2860 kilometara. Dunav ima još od vremena starog Rima tijesnu vezu s uzgojem vinove loze. Svi nazivi te rijeke dolaze od latinskog izvornika Danubius, a to je bio rimski bog rijeka…

Tok Dunava od izvora do Crnog mora, I, desno,bog rijeka Danub – fontana posvećena njemu u Beču

Tok Dunava od izvora do Crnog mora, i, pored,bog rijeka Danub – fontana posvećena njemu u Beču

Stvar je vrlo značajna, stoga se za realizaciju spomenute ambiciozne najave moralo učiniti znatno više… Svakako je trebalo barem u jednom festivalskom popodnevu okupiti (po mogućnosti istaknutije) proizvođače vina duž Dunava pa organizrati, popraćeno dobrom reklamom, npr. jednu radionicu na kojoj bi se bog-danub-i-vindobona-bec-fontana-danubiusprezentirala vina od iste sorte/istih sorata prisutnih u više vinogorja duž Dunavova toka, i  svakako jednu radionicu na kojoj bi se prezentirala značajnija vinogorja uz Dunav i vina od različitih sorata s time da te sorte budu tipične i sinonimi svaka za svoje vinogorje. Obilazeći izlagački prostor festivala vidio sam hrvatske vinare iz područja vezanih uz Dunav, ali nisam uočio neku nazočnost dunavskih vinskih kuća iz inozemstva. Od stranaca vidio sam vinariju Zvonko Bogdan iz Srbije te mađarske vinarije iz Villanyja – Bock, Tamas & Zsolt Gere, Maczka…, a kako organizator – iako sam molio listu sudionika – na žalost, nije ponudio katalog s popisom izlagača, ne mogu ovdje iznijeti tko je sve odnosno je li iz vana osim prethodno spomenutih nastupio još netko, posebice netko baš iz dunavskih vnogorja… Priredba koja želi imati i poslovnu dimenziju – izlagači, kad već troše novac, vrijeme i vino za nastup, to očekuju! – jednostavno ne smije biti bez kataloga s popisom onih koji se prezentiraju i, dakako, s navodom njihovih kontakata.

Uz obalu Dunava. Slavko Kalazić (desno) i njegov agronom i pomoćnik u podrumu Samir Nađ

Uz obalu Dunava. Slavko Kalazić (desno) i njegov agronom i pomoćnik u podrumu Samir Nađ

___________________________

Igor Hruškar iz PP Orahovica u lijepome društvu. PP Orahovica u Osijeku je, uz vina, s naglaskom na zeleni silvanac,predstavila i svoje proizvode od ribe (Panon Mare). Ovih dana otvorila je novi proizvodni pogon….

Igor Hruškar iz PP Orahovica u lijepome društvu. PP Orahovica u Osijeku je, uz vina, s naglaskom na zeleni silvanac,predstavila i svoje proizvode od ribe (Panona Mare). Ovih dana otvorila je novi proizvodni pogon….

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPP ORAHOVICA: ZELENI SILVANAC i RIBA! – Poljoprivredno poduzeće Orahovica otvorilo je novu tvornicu za preradu slatkovodne ribe. Tržištu je predstavljen i novi brend Panona Mare pod kojim će se proizvodi ribnjačarstva PP Orahovice naći na tržištu. PP Orahovica, s ukupnom površinom od 4500 ha ribnjaka na lokacijama Grudnjak (Orahovica), Lipovljani, Donji Miholjac, Kopačevo (Baranja), Pisarovina i Vrbovljani, najveći je proizvođač slatkovodne ribe u Hrvatskoj.  Ulaganja u proizvodnju od 2011. do sada iznose 70 milijuna kuna, a investicije se odnose na obnovu i rekonstrukciju ribnjaka, čišćenje i pripremanje novih ribnjaka kako bi se stvorila sirovina za novu tvornicu. Oko 25 milijuna kuna uloženo je u izgradnju i opremanje ovog novog pogona za preradu ribe.

Tvornica za preradu slatkovodne ribe, smještena u općini Čačinci, kapaciteta je 3000 tona prerađene ribe godišnje. PP Orahovica na tržište plasira svježi, smrznuti i dimljeni program slatkovodne ribe, odnosno proizvode cijele ribe, ribljih odrezaka, dimljene ribe, a uskoro će na tržištu predstaviti i čips od šarana.

– Kad bi PP Orahovicu trebalo kratko predstaviti i reći zbog čega je posebna, bilo bi to   sljedeće: vino zeleni silvanac, lješnjak, slatkovodna riba – rekao je Vlado Čondić-Galiničić,  predsjednik Uprave PP Orahovica. ■

______________________________

Jenny Šimić

Jenny Šimić pozivala je na kapljicu Feravina iz Feričanaca

U prilog poslovnom karakteru WineOS-a rekao bih to da je ove godine, kao novost, uvedena i mogućnost kupnje vina donesenih na festival, kupovina se mogla obaviti u vinoteci smještenoj uz prostor gdje se odvijao festivalski program.

Treba spomenuti još i svjetlu točka na temu vina duž Dunava: WineOS 2016 za grupu novinara iz Zagreba organizirao je cjelodnevni obilazak vinogorja Erdut i posjet nekim istaknutijim vinarijama uz Dunav, a to su konkretno ovaj put bili Antunović, Brzica, Erdutski vinogradi i Siber. Sugestija za sljedeću godinu: s obzirom da kao zemlja težimo afirmaciji s vinom i izvan granica Lijepe naše i s obzirom da se Osijek spominjalo i u kontekstu jačih ambicija u turizmu, pozvati na festival kao goste i neke inozemne enogastronomske i turističke

Mladen Papak, donedavna u Iločkim podrumima, sad uspješno nastupa samostalno, s vlastitim vinima

Mladen Papak, donedavna u Iločkim podrumima, sad uspješno nastupa samostalno, s vlastitim vinima

novinare… Stvar je jednostavna: ako se nešto ne objavi, nije se ni dogodilo.

Što se u Esseker-centru događalo uz klasičan izlagački dio?

Radionice! Pregled berbe 2016. godine u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju dao je predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker, poduprt komentarima Marijana Kneževića, do jučer glavnog enologa Belja a sada feričanačkog Feravina, zatim predstavljena su u 2016. na raznim međunarodnim natjecanjjima nagrađena vina slavonskih proizvođača, i to je bilo u režiji udruge Graševina Croatica, potom o zaštiti tla u vinogradu kao danas potrebi a sutra i obavezi govorio je akademik Ferdo Bašić, inače član Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova. Mr. sc. Franjo Francem kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba dotakao se vokabulara u ocjenjivanju vina.

S prezentacije berbe 2016: Marijan Knežević, Milan Štimac, Vlado Krauthaker i Igor Hruškar. Desno gore: butelje nagrađene na ocjenjivanjima u 2016: Graševina 2013 Antuno-vić, Graševina 2015 Erdut, Zelenac 2015, Graševina 2015 Mitrovac,Mercs 2013 Krauthaker, Frankovka Miraz i Merlot 2012 Miraz Feravino, Cabernet sauvignon & Merlot 2011 Belje, Cabernet sauvignon 2008 kasna berba Kalazić

S prezentacije berbe 2016: Marijan Knežević, Milan Štimac, Vlado Krauthaker i Igor Hruškar. Dolje: butelje nagrađene na raznim ocjenjivanjima u 2016: Graševina 2013 Antunović, Graševina 2015 Erdutski vinogradi, Zelenac 2015, Graševina 2015 Mitrovac,Mercs 2013 Krauthaker, Frankovka Miraz i Merlot 2012 Miraz Feravino, Cabernet sauvignon & Merlot 2011 Belje, Cabernet sauvignon 2008 kasna berba Kalazić

grasevina-croatica-udruga-butelje-nagradjena-vina-prezentacija

Marko Havaši, Focus ispitivanje tržišta, osvrnuo se na Vino u svijetu letaka i kataloga – Adria regija. Damir Zrno ing. iznio je program Slow Food and Wine – theme veal, a finale je pripalo Slavku Kalaziću i njegovom agronomu i enologu Samiru Nađu, koji su na vertikalno kušanje ponudili Kalazićevu graševinu od 2008. do 2016. godine. Zvučalo je intrigantno, međutim nisam mogao nazočiti jer toga dana kad je na rasporedu bila ta radionica mi novinari skitali smo Erdutom.

Gosti iz Villanyja iz Mađarske – podrumi Jozsef Bock, Tamas & Zsolt Gere, Robert Maczka. Uz Mađare, na istome štandu je sa sirom grana padano nastupio Gianfranco Crepaldi, koji prodavaonicu ima na Dolcu u Zagrebu

Gosti iz Villanyja iz Mađarske – podrumi Jozsef Bock, Tamas & Zsolt Gere, Robert Maczka. Uz Mađare, na istome štandu je sa sirom grana padano nastupio Gianfranco Crepaldi, koji prodavaonicu ima na Dolcu u Zagrebu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Gosti iz Villanyja iz Mađarske – podrumi Jozsef Bock, Tamas & Zsolt Gere, Robert Maczka. Uz Mađare, na istome štandu je sa sirom grana padano nastupio Gianfranco Crepaldi, koji prodavaonicu ima na Dolcu u Zagrebu

Damir Zrno, desno, te Stevo Orašanin, uz djevojke, iz podruma Zvonko Bogdan: veselo uz crno Campana 2013 (cabernet franc i merlot po 50 posto, 18 mjeseci u francuskim hrastovim bačvicama)

Damir Zrno, desno, te Stevo Orašanin, uz djevojke, iz podruma Zvonko Bogdan: veselo uz crno Campana 2013 (cabernet franc i merlot po 50 posto, 18 mjeseci u francuskim hrastovim bačvicama)

Ljutina Čaruga!: OPG Slavonska krv Igor Josipović i Bojan Bošnjak ponudili su ljute umake Čaruga, Bećar i Ljuta snaša, te uprženi ljuti ajvar Ajvarova seka.

Ljutina Čaruga! OPG Slavonska krv Igor Josipović i Bojan Bošnjak ponudili su ljute umake Čaruga, Bećar i Ljuta snaša, te uprženi ljuti ajvar Ajvarova seka

Sonja Bošnjak, čokolade osječke Čokoladirnice Chade: s čilijem, pa sa 70 posto kakaoa i s đumbirom, s malinom i klinčićem, zatim s paškim sirom, s nadjevom od lavande, s ružmarinom, sa sjemenkama konoplje i pistacija…

Sonja Bošnjak, čokolade osječke Čokoladirnice Chade: s čilijem, pa sa 70 posto kakaoa i s đumbirom, s malinom i klinčićem, zatim s paškim sirom, s nadjevom od lavande, s ružmarinom, sa sjemenkama konoplje i pistacija…

Slavonija i Podunavlje bez kulena?! Nezamislivo! Kulin Matijević!

Slavonija i Podunavlje bez kulena?! Nezamislivo! Kulin Matijević!

MUZEJ OKUSA

Boravak u Osijeku bio je prilika i da se, nakon festivala, u večernjim satima obiđe u gradu, na području Gradskog vrta, nedavno otvoreni hram eno-gastronomije Muzej okusa. Riječ je o obnovljenom izdanju restorana i kavane Muzej okusa koji bi trebao oživjeti nekadašnji duh osječke tradicije veselja uz druženje, hranu, vino i zabavu.

Nekadašnji paviljon Gradski vrt sagrađen 1804. godine svoju povijest usko veže uz povijest grada Osijeka. U tome prostoru održana je 1809. svečanost u povodu proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom. Tadašnji perivoj oko zgrade krasio je okolni prostor i predstavljao omiljeno šetalište stanovnika Osijeka. Ovom kultnom osječkom zabavištu potamnio je sjaj požarom 1858. godine te devastacijom u Domovinskom ratu. Svježe obnovljena i sada opet veličanstvena zgrada i zaštićeno kulturno dobro grada po treći put oživljava nekadašnji osječki društveni, kulturni i zabavni život, s naglaskom na uživanju u dobrom zalogaju, vrhunskom vinu, glazbi. Vlasnik današnjeg Muzeja okusa Damir Pejaković, upoznat s povijesnim činjenicama o kakvom se objektu radi, dugo vremena je prikupljao i proučavao podatke iz arhiva i muzeja a onda je i zatražio pomoć povjesničara umjetnosti Gorana Gračanina iz Samobora kako bi se, povezujući tradiciju i suvremenost, na najprikladniji način uredio objekt.

Muzej okusa, ulaz

Muzej okusa, ulaz, i, dolje, restoran

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kapacitet restorana, koji kad se u nj udje pomalo podsjeća na kazalište, je 250 mjesta, kaže ponosni Damir Pejaković. Ambijent je doista lijep, jedinstven, parter može poslužiti kao jedan cjelovit restoranski prostor, za velike grupe i svečanosti, ali osmišljenim postavljanjem pokretnih postolja s ukrasnim biljem dobiva više separea za manje grupe.

Muzej okusa: Damir Pejaković (sjedi), i chef Ivan Adžić

Muzej okusa: Damir Pejaković (sjedi), i chef Ivan Adžić

– Nekih čak 20 obitelji vratilo se odnosno stiglo iz inozemstva u Osijek radi ovog objekta. Riječ je o vrsnim ugostiteljima i kuharima koji su vjerovali u ovaj novi projekt Muzeja okusa. Neki su došli čak iz Irske i, zamislite, Konga. Konkretno eto chef Ivan Adžić, inače rodom iz Požege, taj je koji je dugo bio u Kongu. Nudimo jela slavonske kuhinje priređena i poslužena na moderan način. Dosta se baziramo na slatkovodnoj slavonskoj ribi, ali imamo u ponudi i ribu iz našega Jadrana. Kod vina također je naglasak na Slavoniji i Podunavlju. Ipak, moramo propagirati svoj kraj! Imamo bogatu ponudu arhivskih vina, iz Belja, Đakova, Iloka, Kutjeva, a najstarija butelja nam je iz 1947. godine – rekao je Damir Pejaković.

Otvorenje ovakvog objekta svakako treba pozdraviti, naime, za razliku od drugih naših regija, Slavonija i Podunavlje deficitarni su s, ambijentalno i ponudom jela i vina, profinjenijim restoranima kakvi privlače goste što uz stol vole doživjeti i nešto više od klasičnih rustikalnih čobanaca, fiša, mlade svinje s ražnja…

U ERDUTU, UZ MOĆNI DANUBIUS

Posjet vinskim kućama u Erdutu i uz moćni Dunav bio je puni pogodak.

Erdutsko vinogorje je na neki način poluotok, s tri je strane okruženo je Dunavom. To mu stvara posebnu mikro-klimu. Prvi domaćin bio je Mladen Siber, umirovljeni osječki zubar koji se potpuno posvetio uzgoju grožđa i proizvodnji vina. Uz obalu Dunava ima uzorno održavani vinograd površine 10 hektara u komadu, i zasađen sa 40.000 trsova. Siber se usredotočio ne na graševinu, pa i ne na prvenstveno bijele sorte, kao drugi njegovi kolege u Slavoniji, nego na – cabernet sauvignon! Njega ima najviše – oko 75 posto, uzgaja, zatim, malo više od 20 posto sauvignona bijeloga i nešto, sasvim malo, muškata žutoga.

Mladen Siber (lijevo), Tanja Bućkalović i Nenad Žarković

Mladen Siber (lijevo), Tanja Bućkalović i Nenad Žarković

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKod Mladena Sibera doček je bio s pjenušcem a nastavak s mirnim bijelim, ružičastim i crnim vinima.

– Kad sam se prije odlaska u mirovinu odlučio za sadnju vinograda konzultirao sam se sa stručnjacima za vinogradarstvo i vinarstvo, i prva zamisao je bila da posadim graševinu i chardonnay. Kad sam se još posebno obratio vrsnom ovdašnjem ekspertu za vinogradarstvo Purkoviću s pitanjem što mi je najbolje posaditi s aspekta i rentabilnosti i kakvoće roda, bez oklijevanja mi je rekao da sadim cabernet sauvignon i sauvignon bijeli, oni će, uvjeravao me, dati kvalitativno odličan plod, a s obzirom da mi je isprva namjera bila samo prodavati grožđe u prilog odluci da se držim cabernet sauvignona i sauvignona bijeloga išla je i tadašnja Purkovićeva primjedba da su redovito otkupne cijene grožđu i dvostruko veće nego za graševinu. Moji kolege susjedi križali su se u nevjerici da sam se u području vina od graševine i općenito bijele kapljice opredijelio za crnu sortu i za cabernet sauvignon, ali, eto,  sad je već dosta i drugih ovdašnjih vinara koji idu na crne sorte i baš i na cabernet sauvignon. Vidjelo se da Erdut može dati i velika crna vina! – objašnjava Mladen Siber, inače veliki gourmet, majstor i s kuhačom.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U vinogradu i trsju Siberu, koji nastoji ništa prepustiti slučaju, pomažu iskusni Tanja Bućkalović i Nenad Žarković. Siber je startao s vinogradom prvenstveno da bi prodavao grožđe, i sad ga proda oko 80 posto, od preostalih 20 posto sam proizvede vino, a s obzirom da mu to pogotovu u posljednje vrijeme dobro ide – pohvalit će se da potražnja

Ukras – skulptura goluba iz ateljea akademskog umjetnika, spomen na dane kad se Mladen Siber bavio sportskim golubarstvom

Ukras – skulptura goluba iz ateljea akademskog umjetnika, spomen na dane kad se Mladen Siber bavio sportskim golubarstvom

nadmašuje proizvodnju! – sve više razmišlja da ipak nešto smanji količinu grožđa za prodaju u korist povećanja kvantitete vina vlastite produkcije. Mlada vina, iz 2016 – imao sam, s kolegama s kojima sam bio na izletu po Erdutskom vinogorju, prilike kušati – odlično se pokazuju, a hitovi bi mu mogli biti sauvignon te žuti muškat (u suhoj varijanti!).

Kod Sibera, kod kojega se na više mjesta na posjedu mogu vidjeti kipovi goluba, još zanimljivosti: on se nekad bavio sportskim golubarstvom, pa je to razlog spomenutim ukrasima. Veli da je kupovao golubove u Belgiji, i da tamo tek izleženi golub budući pismonoša stoji i do 3500 eura!

Druga postaja bila je vinarija Brzica, u vlasništvu Ive i Snježane Brzica. Imanje je na povišenom platou tik uz obalu Dunava. Vinogradi – nekih šest hektara – nalaze se na 175 metara nadmorske visine. Ivo Brzica, koji nas je dočekao, kaže da je točka na kojoj smo se našli – točno na pola puta Dunava od izvora do ušća. Brzica je izašao i s podatkom da je brzina Dunava na tome mjestu 5 km/h.

Pogled na Dunav s imanja Ive Brzice

Pogled na Dunav s imanja Ive Brzice

Ivo Brzica u svom podrumu s bačvicama za njegu crnog vina

Ivo Brzica u svom podrumu s bačvicama za njegu crnog vina

– U Erdutskom vinogorju uz veliku vinariju koja brine o nekih 500 hektara vinove loze, još je sedam nas manjih vinogradara/vinara koji pokrivamo ukupno stotinjak hektara pod trsjem. To su Siber, Tunjić, Iuris, Jakovac, Janečić, Antunović, i mi, Brzice. Trsje smo sadili 2007. godine. Najviše imamo graševine, 10.000 loza, zatim su tu cabernet sauvignon, merlot, i nešto malo vranca. Kod crnih sorata idemo na manje prinose, do najviše oko 1,5 kg po trsu, da dobijemo koncentriraniju kapljicu. Kod nas su crna vina tri godine u podrumu prije izlaska na tržište, u prvoj godini su u barriqueu, slijedi godina u inoksu i onda još godina u velikoj bačvi. Isprva smo radili samo jednosortna vina, a od 2012. smo krenuli i u cuvée. U vinogradu i u podrumu imamo konzultante, u trsju je to Nikola Blagojević, a u proizvodnji vina enolog Slobodan Čapin. Inače, u ovoj godini trebali bismo krenuti s gradnjom nove vinarije, s 900 četvornih metara površine unutra i sa nadstrešnicom od oko 600 četvornih metara. Imamo kušaonicu za goste, ali malo bismo je proširili tako da možemo komotno primiti autobus turista. Plan nam je dobro se organizirati i u turizmu. Nadamo se privući zahtjevnije goste ovamo na Dunav, da uživaju kako u jedinstvenom krajoliku tako i u specijalitetima (Brzica radi jako dobar kulen!-primj.aut.) i u vinu. Opasnosti od komaraca ovdje nema, jer stalno puše vjetrić – veli Ivo Brzica.

Grupa zagrebačkih vinskih novinara, akademik Ferdo Bašić i mr.sc. Franjo Francem s domaćinima iz Erdutskih vinograda, uz obalu Dunava

Grupa zagrebačkih vinskih novinara, akademik Ferdo Bašić i mr.sc. Franjo Francem s domaćinima iz Erdutskih vinograda, uz obalu Dunava

Najveća bačva, zapremnine 75.000 litara. Čuva graševinu!

Najveća bačva, zapremnine 75.000 litara. Čuva graševinu! U njoj je snimljena – prva vinska simfonija graševine…

Erdutski vinogradi ne samo da su najveći vinski posjed u kraju, nego imaju i najveću bačvu u uporabi valjda u cijeloj Europi. Bačva je prazna teška 19 tona, od čega dvije tone otpadaju na okove, zapremnina joj je 75.000 litara i čuva, dakako, graševinu. Zgodno je spomenuti da je upravo uz pomoć te bačve snimljena prva vinska simfonija graševine, naime zabilježeni su zvukovi za vrijeme fermentacije graševine!

Domaćini u Erdutskim podrumima: Josip Pavić, Dunja Vukmirović i Melita Rumbak

Domaćini u Erdutskim podrumima: Josip Pavić, Dunja Vukmirović i Melita Rumbak

Erdutski vinogradi brinu o jednoj od najvećih plantaža u Hrvatskoj, ukupno je 513 hektara vinograda od čega je čak 495 ha u jednom komadu. Pozicije su okružene Dunavom i blago nagnute prema jugu, njima stalno puše blag vjetar, tlo je od karbonatnog lesa (prapora). Vinarija Erdutski vinogradi, koja se, čuo sam, uvelike okreće turizmu, nalazi se 35 kilometara istočno od Osijeka, 300 km istočno od Zagreba, 300 km južno od Budimpešte, 170 km zapadno od Beograda.

 Predsjednik nadzornog odbora Josip Pavić, direktorica Dunja Vukmirović i enologinja Melita Rumbak u lijepoj i prostranoj kušaonici predstavili su vina od sorata graševina, chardonnay, traminac mirisaci, merlot, cabernet sauvignon.

Jasna Antunović

Jasna Antunović

Posljednja je za posjet ostavljena Jasna Antunović. Stigli smo kasnije uvečer, kad se već debelo smračilo pa tu nismo baš mogli uživati u eksterijeru. Makar, ono što se vidjelo po tom mraku djelovalo je vrlo lijepo. Vlasnica Jasna Antunović, koja nas je provela kroz prostrani i dotjerani vinski podrum, kaže da je iznimno zadovoljna mladim vinima iz berbe 2016. Bilo je moguće kušati ih, i mogu se složiti s Jasninom konstatacijom. Istaknula se njena graševina kasnije berbe (ali ne i iz predikatne grupe!), koja će se, najavljuje Jasna Antunović, puniti u butelje posebno. Kušali smo jako dobar muškat ottonel iz 2016, ali i chardonnay 2012 koji je dozrijevao u barriqueu i uskoro će na neko vrijeme ići u veliku bačvu gdje treba provesti još neko vrijeme prije punjenja… ♣  SuČ 01/2017

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: