Turizam/ BRENDIRATI NE TEK PROIZVOD ILI USLUGU, NEGO CIJELI TERITORIJ ODAKLE SU ONI!

 turizam-rh-dani-u-bolu-josip-zaher

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

KAKO SE PONAŠATI i ŠTO UČINITI ZA BUDUĆNOST, DA NE ISPADNE DA NAM SE STVAR TEK – DOGAĐA?

Kraj je godine, svode se računi. Bilansa u turističkom sektoru za 2016. u nas vrlo povoljna: računa se na rekordnih 9,5 do, po nekima, možda i 10 milijardi prihoda od turizma. Veselje, dakako, na jubilarnim dvadesetim Danima hrvatskog turizma održanima u Bolu na Braču.

 Važno je sada – kako dalje. Što učiniti za budućnost da ne ispadne da nam se u 2016. ovako uspješan turizam dogodio, zbog spleta okolnosti koje baš i nisu išle na ruku našim konkurentima. Ne znači da ćemo i dalje imati sreću, ali niti to da, ne daj Bože, nepovoljna događanja na međunarodnoj sceni u idućoj odnosno idućim godinama neće udariti i nas. Hrvatska nesumnjivo ima veliki turistički potencijal, ali na žalost domaće resurse – a baza i aduti su ne samo more i prirodne ljepote! – koristi još uvijek dosta ležerno, nekih se čak na neki način i olako odriče i dopušta da na onome što bismo mogli zaraditi mi koristi imaju – drugi. Čudi koliko se dugo u nas više raspravlja nego radi, a dio rečenice koji se desetljećima redovito ponavlja na skupovima je …mi moramo odnosno mi trebamo učiniti to i to. Nastavak rečenice o tome što to konkretno treba učiniti obično bude nabrajanje određenih aktivnosti i akcija koje nisu nikakva epohalna otkrića, dakle nečega za što se već zna da je logično i potrebno. Nastavak na te rečenice u realizaciji zna šepati, ili ga i nema.

Sada na Bolu na 16. Hrvatskom turističkom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore tema je bila o zračnom prijevozu u turizmu, htjelo se istaknuti kako će jača i bolja zrakoplovna povezanost emitivnih središta i hrvatskih odredišta produžiti turističku sezonu.

Tonči Peović

Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK

Uvijek je u turizmu aktualno pitanje kako produžiti turističku sezonu. Povećana je potražnja za hrvatskim destinacijama, i moramo to iskoristiti. Potrebno je uspostaviti izravne letove prema emitivnim tržištima tijekom čitave godine jer ako destinacija nije prometno dostupna, nije ni privlačna, rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović, te dodao kako hrvatske zrakoplovne luke u 2016. bilježe najviše putnika u svojoj povijesti, činjenica je da je kroz njih samo u srpnju ove godine prošlo gotovo milijun i pol putnika, za prvih sedam mjeseci 2016. ukupno povećanje je oko 4,4 milijuna putnika ili 12,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Zamjenica glavnog tajnika Udruženja putničkih agenata i turoperatora EU Christina Russe smatra da je zrakoplovna povezanost ključna za turistička putovanja, a u Hrvatskoj je nedovoljna. Uzrok tome je vjerojatno činjenica da većina gostiju dolazi iz susjednih zemalja ili iz zemalja koje su dovoljno blize pa se turisti odlučuju na putovanje cestom. Poboljša li se povezanost zrakom, mogućnosti za privlačenje više turista iz drugih europskih i prekomorskih tržišta povećavaju se, rekla je Russe. Smatra i da je do trenda povećanih dolazaka u Europu došlo upravo zbog pojačanoga zračnog prometa i niskotarifnih letova.

Direktorica komercijalne potpore, proizvoda i nabave TUI Grupe Vesna Zeneral istaknula je da je u interesu Hrvatske učinkovitije koristiti vlastite resurse i konstantno ulagati u jedinstvenu ponudu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: U turističkoj djelatnosti i nadalje se bilježe rekordni fizički i financijski rezultati, ali je i nadalje vrlo izražena sezonalnost hrvatskog turizma. Naime, samo na vrhuncu turističke sezone, u srpnju i kolovozu, ostvaruje se preko 60 posto svih noćenja u godini te smo u tom segmentu dužine intenzivnije sezone najlošiji u odnosu na druge europske mediteranske zemlje.

Problem Hrvatske su i hoteli, pa i sadržaji koji bi privukli goste i izvan ljeta, kad je sunčano i toplo i kad se svuda barem nešto događa: kao što je za dolazak gostiju na neko odredište nužan prijevoz, tako su i izvan pune sezone nužni i otvoreni smještajni kapaciteti. Ne moraju dakako oni kroz cijelu godinu biti otvoreni u punome broju u kojemu su otvoreni u glavnoj sezoni, ali ako su gotovo svi, neki i stoga što su predviđeni samo za ljeto pa u njima nema sustava grijanja, zatvoreni, pogotovu u okolici grada bisera kakav je naš Dubrovnik, logično je da to ne ide u prilog dolasku gosta. Prisjećam se događaja kad je međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji se uvijek održava posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, pozvao u goste grupu etabliranih inozemnih eno-gastronomskih i turističkih novinara i uoči festivala vodio ih na studijsko putovanje po našim vinorodnim krajevima. Kad smo obilazili Pelješac, Korčulu i Konavle, na Pelješcu nije radio niti jedan hotel, jedva se našao smještaj u jednom hotelčiću na Korčuli… Sve to u okolici jednog Dubrovnika!

Bol, središte. zgrada Prve dalmatinske vinarske zadruge, danas sjedište renomirane vinske kuće Stina-vino hotelijera Jake Andabaka

Bol, središte, zgrada Prve dalmatinske vinarske zadruge, danas sjedište renomirane vinske kuće Stina-vino hotelijera Jake Andabaka

Ima još nešto: iako je Hrvatska zemlja s mnogo mogućnosti i za elitni turizam, to se premalo (dosad) valorizira(lo).U novije vrijeme vide se stanoviti pokušaji u stvaranju destinacija za zahtjevne i platežno sposobne goste. Jedno od tih mjesta je i Mali Lošinj, sa svojih nekoliko hotela s pet zvjezdica odnosno de luxe ranga. Dok se jedni trse kreirati ponudu za elitne goste, drugi spavaju po pitanju olakšavanja dolaska gostiju (u Mali Lošinj). Za imućne, koji su komotni a nerijetko i razmaženi, sadašnje mogućnosti dolaska do Malog Lošinja cestom te trajektom nisu baš privlačne. Prisjećam se slučajnog susreta s grupom Talijana koji su još u vrijeme Jugoslavije bili u Svetom Stefanu u Crnoj Gori što je tada slovio kao luksuzno turističko odredište. Stupili smo slučajno u kontakt kad su se iz Svetog Stefana vraćali kući. Rekli su da ih je Sveti Stefan oduševio, ali da su im bubrezi i naročito automobil stradali u vožnji po tadašnjoj Jadranskoj magistrali do te elitne turističke oaze… Toliko se već govori o tome da je nužno proširiti lošinjski aerodrom da bi tamo mogli slijetati i veći zrakoplovi, ali iako je grupacija Jadranka već dosta uložila u kreiranju raja za bogatune, s proširenjem zrakoplovne luke stvar još šepa….

IZVOZ

Posebna su priča hrvatski proizvodi koji bi se mogli i morali plasirati kroz turizam.

Moramo početi snažnije izvoziti vlastite proizvode kroz naš turizam, jer upravo je turizam naš najbolji izvoznik, poručio je, kao da je to neka novost, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije HGK Josip Zaher na svečanom otvorenju Dana hrvatskog turizma u Bolu, prilikom dodjele godišnjih turističkih nagrada. Naglasio je u svom govoru kako su dobitnici nagrade Turistički cvijet najbolji pokazatelj da hrvatski turizam ide u pravom smjeru.

Osvrnuo se i on na neke bitne točke iz problematike turizma – već spominjano produljenje sezone te na PDV u turizmu, koji bi po mnogima trebao biti niži nego što jeste ali koji će se sada s novom poreznom reformom u ugostiteljstvu, na užas mnogih turističkih djelatnika – povećati! Zaher je istaknuo da je HGK krenula u izradu studije o utjecaju PDV-a na poslovanje hotela i kampova. Ta će studija zasigurno biti vjerodostojan i dovoljan argument da ga kreatori politika uvaže, poručuje Zaher. Napomenuo je i kako se ne smije zaboraviti ono što je ključno za uspjeh u turizmu, a to su ljudi, te je pozvao sve sudionike u turizmu na suradnju kako bismo u sljedećim godinama postigli još bolji turistički uspjeh.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić izjavio je, kao da to nismo znali i prije, kako je turizam vrlo važan za Hrvatsku. Moramo raditi na kvaliteti, razvijati nove proizvode te pronalaziti nove motive dolaska turista. Sve nas to čeka u sljedećoj godini, kazao je Ivičić.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende osvrnuo se na početak dodjele turističkih nagrada prije 20 godina. Govoreći o hrvatskom turizmu rekao je kako smo kroz protekle godine uspjeli stvoriti zaista kvalitetan proizvod. Dani hrvatskog turizma su i prilika da se zahvalimo najboljima, ali i svima ostalima koji su zaslužni za uspjeh turističke sezone, rekao je Pende na dodjeli nagrada.

Pa je tako najboljim poslovnim hotelom proglašen Hotel Park iz Splita, a najbolji kongresni hotel je Valamar Lancroma Dubrovnik Hotel iz Dubrovnika. U kategoriji odmorišnih hotela nagrade za izvrsnost primili su Bluesun Hotel Solin s tri zvjezdice iz Brela, Hotel Neptun sa četiri zvjezdice iz Dubrovnika i Hotel Dubrovnik Palace s pet zvjezdica također iz Dubrovnika. Dubrovački The Pucić Palace odnio je nagradu za mali i prijateljski hotel, a Valamar Dubrovnik President hotel najbolji je u kategoriji wellness hotela. Hotel Villa Dubrovnik iz Dubrovnika pobjednik je u kategoriji luksuznih i jedinstvenih luksuznih hotela.

Kao i prošle godine, nagrada za najbolji hostel pripala je Boutique Hostelu Forum iz Zadra.

U kategoriji kampova nagrađeni su najbolji veliki, mali i eko kamp. Naturistički kamp Valalta iz Rovinja najbolji je veliki, Kamp Lupis iz Lovišta mali, dok je nagradu za najbolji eko-kamp odnio Kamp Kovačine s Cresa.  Proglašene su i najbolje marine. Marina Frapa iz Rogoznice odnijela je nagradu za najbolju veliku marinu, najbolja srednja je marina Hramina s Murtera, a najuspješnijom malom marinom označena je Olive island marina iz Sutomišćice. U kategoriji putničkih agencija posebno priznanje za doprinos razvoju luksuznog i iskustvenog turizma dobila je agencija Calvados Club iz Splita, a putnička agencija Fiore iz Poreča predstavljena je kao najbolja mala DMK putnička agencija. Navigare Yachting iz Zagreba najbolja je charter kompanija godine. U kategoriji SPA/lječilište godine nagradu je dobila Thalassotherapia Opatija iz Opatije. Posebno priznanje za doprinos akciji Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku dobio je novinar Đuro Tomljenović.

POBOLJŠATI INSPEKCIJU, OPREZNO KOD ZAŠTIĆIVANJA OZNAKA

Hrvatska ima vrhunsku kvalitetu, a po tome ćemo biti prepoznatljivi u svijetu tek kada se brendiramo. Isto je s našom prehrambenom industrijom. Zajednički brend učinit će je globalno konkurentnom, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na stručnom skupu Hrana kao brend te dodao kako će rezultate zasigurno donijeti pilot-projekt Gourmet Hrvatska Klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora (HKK PPS).

Predsjednik Klastera Zvonimir Novak istaknuo je da kad govorimo o nacionalnom brendiranju prehrambeno-prerađivačkog sektora moramo imati cjelovit pristup jer ćemo na taj način unaprijediti konkurentnost, privući investicije, ali i potaknuti razvoj turizma. Za brendiranje Hrvatske najviše je do sada i učinio turistički sektor, no riječ je o cijelom lancu koji se kreće od poljoprivrede preko prerade i turizma do marketinga, ističe Novak.

Za Bol karakteristična šljunčana plaža

Za Bol karakteristična šljunčana plaža

Može li se baš reći da je najviše za brendiranje Hrvatske učinio turistički sektor. Tà, taj turistički sektor propušta u ponudu uvrstiti dosta toga što je izvorno hrvatskoga porijekla i što je iz hrvatske proizvodnje! Eto i predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović upozorava kako je Hrvatska bez identiteta izišla na europsko tržište od 500 milijuna ljudi, pa ona traži da se to promijeni. S informativnih emisija s naših malih ekrana dolaze i primjedbe i prigovori da već već nekoliko desetljeća idemo na ruku uvozničkim lobijima pa nas stoga, i neopravdano, poplavljuju kojekakvi proizvodi iz vana. Istina je da članstvo u EU zahtijeva poštovanje odluke o slobodnom kretanju roba, ali… Čulo se nešto dosta uznemirujuće u pogledu zdravlja: na našem tržištu ima primjerice podosta voća iz uvoza koje bi inspekcijske službe morale i mogle bez straha od prigovora iz EU isključiti, jer je tretirano sredstvima što ih ne odobrava EU!…  Vinari se pak bune da je na hrvatskome tržištu ogromna količina uvoznog vina sumnjive kvalitete. To sve bi inspekcija trebala ili potvrditi, pa da se prekršitelji kazne, ili, ako je sve u redu, opovrgnuti optužujuće navode. Upravo rad i nalazi inspekcijskih službi tijesno su povezani i s turizmom, naime kad se u određena područja koja su u tijesnoj vezi s turizmom uvede red, tek tada nastaju preduvjeti da se i po nekom određenom proizvodu ili po nekoj usluzi brendira svaki pojedini teritorij, a baš to je bitno.

HGK je u 20 dana provela proceduru zaštite slavonskog kulena, i na tome sam jako zahvalan, rekao je Tomislav Galović, direktor tvrtke Kulin Galović, te naglasio kako smatra da je brendiranje jedina dodana vrijednost za sve proizvođače. Gospodarstvenici slično razmišljaju pa tako tajnik Vinistre Krešo Juričić kaže da IQ znak omogućuje potrošaču da prepozna ona istarska vina čija je kvaliteta viša od kvalitete koju propisuje zakon za kvalitetna vina sa zemljopisnim porijeklom. Upitao bih Vinistru što je učinila za Teran!

Potrošači vjeruju znakovima kvalitete, kao što vjeruju našim brendovima i spremni su za takve proizvode izdvojiti više novca. Trenutno je čak 60 posto od 221 domaćeg proizvoda iz prehrehrambenog sektora koji nose znakove kvalitete HGK, kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković te istaknula da bi svima glavni cilj trebao biti veća dodana vrijednost proizvoda sa znakovima kvalitete, bez obzira na to ostvaruje li se ona na domaćem tržištu ili u izvozu.

Istina je da bi znakovi kvalitete trebali govoriti o dodanoj vrijednosti, samo je veliko pitanje kako se ti znakovi dodjeljuju. Kakvu uopće konkretnu vrijednost ima oznaka Otočki proizvod? Pa to je tek informacija da je nešto proizvedeno na otoku, ali – je li i vjerodostojan dokaz da je proizvedeno na otoku baš i od sirovine porijeklom s toga otoka?

Ozbiljno zaštićena oznaka kvalitete može počivati samo na pravilniku koji je za određenu vrstu proizvoda donijela, dakako u suradnji sa stručnjacima iz sektora, udruga proizvođača dotičnog proizvoda na nekom pojedinom geografski omeđenom teritoriju. Udruga čiji članovi brinu o svojoj egzistenciji i moraju kao motor zaštite biti i sâmi kontrolori da se to što zaštićuju odnosno žele zaštititi i proizvodi po dogovorenom pravilniku. Smisao zaštite proizvoda je bolji plasman tog proizvoda i bolji plasman, kroz taj proizvod, i cijelog teritorija na kojemu on nastaje. A temelj zaštite je to da na nekome području bude i dovoljan broj proizvođača koji će taj zaštićeni proizvod tržištu ponuditi u istoj, dogovorenoj tipologiji, u dovoljnoj količini, pa se postavlja pitanje zaštite npr. krčkog pršuta a koja je, barem je tako rečeno kroz medije, dodijeljena, kao generalna, jednom jedinom proizvođaču.

Postavlja se i pitanje kriterija za dodjelu oznake ZOI hrvatskim vinima. ZOI znači zaštićena oznaka izvornosti. U najnovije vrijeme na tržištu je vidljivo dosta vinskih etiketa sa znakom ZOI, dojam je da su proizvođači onu našu klasičnu oznaku zaštićenog geografskog porijekla jednostavno pretvorili u ZOI, umjesto da oznaka zkp ostane ono što je bila, tek da bude izražena novom kraticom – ZOZP, što znači zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla. Između ZOI-a i ZOZP-a mora biti razlike, i logično je da se ZOI odnosi samo na vino od sorata tradicijskih i tipičnih za neki kraj i dobivenih za to područje karakterističnim načinom, tako da se određena specifičnost ogleda u organoleptici.

          Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se brend ne može nametnuti. Prvo moramo naći tržište i vidjeti što možemo ponuditi. To ovisi o tržištu, a ne o instituciji, ističe Orenda. Po meni: želi li se skrenuti pozornost na vlastiti kraj, važno je istaknuti neku svoju komparativnu prednost ili neke vlastite komparativne prednosti, dakle nešto što drugi nemaju, odnosno što mogu imati općenito kao vrstu, ali nemaju kao tip s nekim posebnim nijansama što će činiti prevagu.

Mi smo mala, ali raznolika zemlja. Našu bogatu kuhinju sigurno možemo brendirati, pogotovo ako uspijemo ostvariti da se turizam djelomično s mora preseli i na kontinent, kaže Žaklina Marta Bogdanić iz Agrokora. U suštini krivo: da bismo stvorili razlog da nam gosti dolaze i u unutrašnjost potrebno je, kad je već ovdje riječ o jelu, najprije brendirati kuhinju nekoga područja u tom kontinentalnome dijelu. Zašto najprije kuhinju po nekom području a ne cijeloga kontinentalnoga dijela? Pa stoga što postoje razlike u gastronomiji (sjevero)zapadnoga dijela Lijepe naše i dijela na kojemu se protežu Slavonija i Podunavlje.

Direktor Stelle Croatike Andrija Polić je iznio je da su naši proizvođači premali i da moramo zajednički, pod nacionalnim brendom, izlaziti na strano tržište, a direktor Jadranka hotela Goran Filipović vjeruje da gostima moramo ponuditi poljoprivredne proizvode koji su rasli u blizini lokacije gdje ih prodajemo. Počnimo izvoziti u Hrvatskoj jer turizam je najjači izvoz za naše proizvode, rekao je Filipović, i dodao da Lošinjska Jadranka snabdijeva svoje hotele hranom iz šezdesetak hrvatskih OPG-ova, od onih lokalnih u Hrvatskom primorju te Istri, gdje se i krenulo sa suradnjom, do onih i u Baranji i Dalmaciji.

Izjava Andrije Polića donekle je neprecizna. Može značiti skupiti sve što imamo od boljega i privlačnoga i onda to nuditi valjda pod parolom Hrvatska ima… Bez obzira na to što je Hrvatska mala zemlja, u prezentacijama pod nacionalnom kapom Hrvatske moraju u prvome planu biti pojedina uža geografska područja kao brandovi stvoreni na temelju za taj kraj tipičnih, karakterističnih proizvoda i/ili usluga što su brendirani svaki u svojoj partikularnoj kategoriji po vrsti, ali i kao tijesno vezani uz određeni kraj. Razmišljanja Gorana Filipovića su posve u redu – nabavka namirnica prvenstveno iz lokalnog okruženja i te kako je poželjna jer to može osigurati svježinu proizvoda, iskrenu organoleptiku i razvoj lokalnog identiteta. S druge strane, u hotelima kakvi su Jadrankini, s obzirom na to da u raznim krajevima Hrvatske imamo specijalitete i te kako dostojne pažnje i s obzirom da je do tih delicija moguće brzo doći, i te kako je prihvatljivo da se i afirmirane delikatese iz drugih krajeva – ali pod s vidno istaknutom oznakom njihove geografske pripadnosti, nađu u ponudi hotela visoke kategorije. Na renomiranim brendovima po užim i klimom i tradicijom u gastronomiji definiranim geografaskim predjelima neka počiva prezentacija nacije prema van…

Direktorica sektora Istraživanja i razvoja Podravke Jasmina Ranilović kaže kako je Vegeta sasvim sigurno jedan od naših najjačih brendova internacionalne prepoznatljivosti te je dodala kako je od ključne važnosti moć razumijevanja želja i navika potrošača. Rekao bih da je Vegeta nekad bila proizvod o kojemu se puno pričalo, te da je njeno vrijeme, ako je uopće ikad i imala neku bitnu vezu s turizmom, prošlo. Ne znam, zapravo, što bi Vegetu moglo činiti magnetom u turističkome smislu.

Goran Buturac s Ekonomskog instituta kazao je da su naši proizvodnja i izvoz nedostatni. Trebamo dvostruko više poduzetnika i proizvoda da stvorimo gospodarstvo kojem će prehrambeno-prerađivačka industrija biti pokretački motor, ističe Buturac te dodaje da prehrambeno-prerađivačka industrija trenutno čini oko 24 posto ukupne industrijske aktivnosti u Hrvatskoj i zapošljava 20 posto zaposlenih u zemlji…  ♣                                                                      SuC / 11.2016

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: