SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 07/08/09/2016 – WORLD IN a GLASS & ON a PLATE
SADRŽAJ / CONTENTS
ZAGREB INTERNATIONAL GOURMET OPEN • ŽE-MA i IVANIĆ-PLAST • LUKSUZNI HOTELI HRVATSKE • ESPLANADE: OD OLEANDRA DO LOZE i MASLINE • ISTRIA ATP GOURMET FESTIVAL • KOZLOVIĆ EXPERIENCE • PLEŠIVICA TOURS • BLAŽEVA GASTRO-PUTOVANJA • NOVE SORTE ZA CHAMPAGNEU • ILIJA GROMOVNIK POD MIRNIM KROVOM • SVETI LOVRO ZAŠTITNIK KUHARA i KOMIČARA • SVETI LOVRO i DRUGI SVJETSKI RAT • PBF i AGROLAGUNA FINALISTI EU REGIOSTARS NAGRADE • IN MEMORIAM: DENIS DUBOURDIEU i STANKO RADIKON • DANI POŠIPA • WORLD BULK WINE EXHIBITION • FRESCOBALDI i DUCATI • VIETTI u AMERIČKIM RUKAMA • BAROLO docg: JUBILEJ s ELTONOM JOHNOM • SERIJA PROVALA RADI KRAĐE BAROLA • BIERANJAS! • ENRICO RIVETTO: NIŠTA ISPOD 94!… • KANTA KAO HRVATSKI SINDROM • VRBOVEC: KAJ SU JELI NAŠI STARI • JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
_______________________________________________________
ZAGREB INTERNATIONAL GOURMET OPEN – Metropola u prvoj polovici rujna: u znaku enogastronomije, i filmske umjetnosti. Sve na otvorenome. Međunarodna ponuda na Europskom trgu, a Zagreb Food Film Festival na susjednom mu Zrinjevcu. Simpatične kućice s ponudom hrane i pića, kuhari i iz dalekog orijenta, fiš u dvorištu Arheološkog muzeja, ozelenjeni zrinjevački prostor preko dana neuobičajeni kafić tj. mjesto izležavanja na dekici na travi i čavrljanja uz mali zalogaj i čašicu a uvečer neuobičajeno, golemo kino-gledalište, također s dekica, filmova u kojima je poprilično zastupljena i hrana…
Zagrebačka vinoteka Bornstein izabrala je plave dekice za zelenu travu, ambalažna drvena kutija stavljena je kao improvizirani stolić za čašu i tanjur (i cjenik!), adut od pića bio je izvrstan bijeli Šemberov pjenušac. U Arheološkom muzeju, Baja iz Baranjske kuće u Karancu nudio je sa svojom ekipom uz fiš-paprikaš i grah s kobasicom. Fiš i grah jako dobri, ali, na žalost, organizator tog nastupa nije se potrudio da uređenjem i servisom za jelo i čašama bude na razini ugleda i Arheološkog muzeja i Baranjske kuće u Karancu…
Na Europskom trgu, odmah na početku međunarodne eno-gastro staze talijanska trattoria-pizzeria Volare Angele Marchegiani, te Konoba Dida s vlasnikom Tomislavom Vukom i s vinarom 
Tomislavom Bolfanom, s plodovima mora te brudetom što se prigotavljao na licu mjesta u golemoj inoks-posudi zapremnine 350 litara, a i sa Sauvignonom 2015 za koji je Bolfan ove godine dobio zlatnu medalju na međunarodnom ocjenjivanju Concours Mondial de Sauvignon održanom u španjolskoj Ruedi… U nastavku – ruski specijaliteti te votka i pjenušci, pa Vinolicious s francuskim vinom, južnokorejski chef s roštiljem na korejski način, na kraju gurmanske staze Europskog trga, na strateškom mjestu i za gašenje začinske vatre u ustima – vinoteka Vintesa…♣
Dan Zgrebačke županije
ŽE-MA i IVANIĆ-PLAST –Dan Zagrebačke županije, svečanost u hotelu International u Zagrebu. Uz domaćine – županijskog čelnika Stjepana Kožića i predsjednika županijske skupštine Dražena Bošnjakovića, nazočni predsjednik Hrvatskog sabora akademik dr. Željko Rajner, savjetnik predsjednice Republike dr. Mate Granić, zamjenica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin… Lijepe riječi na račun Zagrebačke županije, koja je po uspješnosti – čestitke!! – uz bok Gradu Zagrebu, evo npr. turizam je ove godine pojačan, čulo se, za nekih 40 posto u odnosu na lani u istom periodu. Dodjela posebnih priznanja, za osobito uspješan rad i za promociju Hrvatske u inozemstvu, dobitnice, među ostalima, i dvije tvrtke iz sektora proizvodnje a koje rade k’o zmajevi – ŽE-MA iz Krašića (PVC stolarija) i Ivanić-plast iz Ivanić-Grada (toaletne sjedalice; tu gdje enogastronomija završava!)… Na slici su Josip Rajaković (Že-Ma) i Vitomir Klasić (Ivanić-plast) s plaketama. Rajaković je ove godine super-uspješan jer, mada hobi vinar, uspio je na već tradicijskom ocjenjivanju vina Zagrebačke županije osvojiti šampionski naslov u svim kategorijama vina osim u crnome, te titulu ukupnog prvaka! Na bogatom domijenku nakon tzv. službenoga dijela među vinima ponuđenima da prate hranu očekivalo se i barem jedno od županijskog superšampiona za 2016 Rajakovića, međutim – nije ga bilo. Na pitanje Rajakoviću kako to, on odgovara da ga nitko od organizatora nije ni pitao da donese i svoje vino.
Halo: šampiona županijskog ocjenjivanja 2016, a istodobno i dobitnika županijske nagrade… ♣
LUKSUZNI HOTELI HRVATSKE – Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela koja je nedavno osnovana u sklopu Udruženja hotelijera pri HGK, na svojoj sjednici definirala je kriterije koje trebaju ispunjavati hoteli kako bi postali članovi Grupacije. To moraju biti hoteli sa četiri ili pet zvjezdica i/ili hoteli baštine visoke kvalitete sa najviše 60 soba, restoranom koji pruža poseban gourmet doživljaj te s jedinstvenom prodajnom ponudom u najmanje jednoj od sljedećih kategorija: povijest, kultura, priroda, konceptualni dizajn, doživljaj i inovativnost. Strukovno povjerenstvo posebno će vrednovati dodatne pokazatelje kvalitete kao što su personalizirana usluga, visoki postotak zadovoljstva gostiju, članstvo u relevantnim međunarodnim organizacijama hotela, međunarodne nagrade itd.
Glavni je cilj pozicionirati se na međunarodnom tržištu kao luksuzni hoteli Hrvatske koji nude vrhunsku uslugu, jedinstvenu ponudu i poseban gourmet doživljaj. Hrvatska već sada ima kapacitete za takav turizam. Moramo to početi koristiti, a udruženi smo snažniji i šanse za uspjeh su nam veće, istaknuo je predsjednik Grupacije Nenad Nizić.
U ovom se trenutku radi na stvaranju brand-imagea i vizualnog identiteta pod kojim će članice zajednički nastupati na ciljanim tržištima. Želimo istaknuti da Hrvatska ima hotele koji nude vrhunsku kvalitetu i u sadržajima i u usluzi, a ujedno su pojedinačno posebni i drukčiji. Zajedničkim brandiranjem postići ćemo prepoznatljivost jedinstvenih luksuznih hotela Hrvatske koja trenutno ne postoji na ključnim tržištima hotela ove kategorije, napomenula je Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK.
Na sjednici je za člana Grupacije u Vijeću hotelijera pri HGK izabran potpredsjednik Grupacije Tullio Fernetich, koji je naveo kako su ključna tržišta Grupacije ponajprije SAD i Velika Britanija, a onda, naročito za hotele u Istri i na Kvarneru, i Austrija i Njemačka.
Osnivači i članovi Grupacije su Meneghetti Wine Hotel Restaurant & Winery iz Bala, San Rocco Heritage Hotel & Gourmet Restaurant iz Brtonigle, hoteli Kazbek i The Pucić Palace iz Dubrovnika, hoteli Bevanda i Navis iz Opatije, Life Palace Heritage Hotel iz Šibenika, dvorac hotel Martinis Marchi Heritage iz Maslinice na otoku Šolta, Vestibul Palace Hotel iz Splita te hotel Bastion iz Zadra. Interes da se priključe pokazali su i neki drugi hoteli. ♣
OD OLEANDRA DO LOZE i MASLINE – Za nju kažu da je najljepša terasa u Zagrebu. Tepaju joj – Zelena oaza u srcu Metropole. Nekad je sva bila u znaku oleandra i otud joj naziv, nekad se na njoj plesalo, a sada je ona sve više u znaku mirisa lavande, masline i vinove loze te enogastronomije.
Riječ je dakako o terasi Oleander hotela Esplanade. Ljetne vrućine u Zagrebu, ponekad i paklenske, lakše se podnose na Esplanadinoj terasi Oleander, doduše i tu vrijedi princip: tko ima para kupa se u moru, a tko ih nema doma u lavoru!… Liječnici savjetuju: boraviti u hladovini, jesti laganu hranu, povrće, piti mnogo ali ne i ono što bismo htjeli, nego – vodu!
U vrućim srpanjskim danima glavni direktor Esplanade Ivica Krizmanic Max, chefica Ana Grgic i Sanda Sokol iz marketinga imali su što se tiče hrane svoj plan, sasma suprotan od liječničkih savjeta, ali – sjajan. Ne kaže se slučajno: postoje dvije vrste hrane – jedna je zdrava, a druga ukusna!
Max, Ana i Sanda te jedan od prvih hrvatskih sommeliera Ivan Šneler Šneki prezentirali su, baš kako liječnici preporučuju, u večernje-noćnoj hladovini u vrlo lijepome i opuštajućem ambijentu Terase Oleander atraktivni bogati menu restorana Zinfandel – školjke sv. Jakova na gustoj kremi od citrusa i s kavijarom oscietra, lagano pečene crvene 
kozice na kremi od šparoga i s lardom, parene okruglice sa svinjetinom na kremi od sezama i djumbira te sočne steakove od crnog angusa kao i sorbeto od papaje, s vinima Pošip 2015 od Rizmana, Sauvignon 2015 od Cmrečnjaka koji će postati šampionom na ovogodišnjem sajmu Agra u Gornjoj Radgoni, Grk 2015 od Birea i Pribidrag 2010 Kuće sritnog čovika (Nikša Mimica iz Omiša), kao i Bodren cuvée 2015, nudilo se i šampanjca Ruinart, sve to bilo je i za tijelo i za dušu a – dušu se u kontekstu zdravlja ne smije zanemariti!…
Inače, na terasi Oleander kao zelenoj oazi primijećuju se sve više stabala masline – u golemim teglama, ali i širenje trsja, konkretno zasađena je vinska sorta Crljenak, Tribidrag, Pribidrag odnosno Zinfandel, ne slučajno Zinfandel, naime tik uz terasu je Esplanadin prestižni restoran Zinfandel, s bogatom ponudom istoimenoga vina za kojime luduju Amerikanci te s ponudom sjajnih specijaliteta iz radionice chefice kuhinje Esplanade Ane Grgić.
Sa četiri stabla masline zasad se nude samo masline kao prilog i kao ukras u jelima Ane Grgić, ali možda će se uskoro eventualno s većeg broja maslina na terasi proizvesti i koja ekskluzivna kap ulja. Što te tiče trsova Zinfandela, kojih je zasad 12 i koji su posađeni uz stručnu pomoć Vlade Krauthakera što i brine o rezidbi i uzdržavanju, teško da će se povećati broj loza do količine da se proizvede nešto ekskluzivnoga vina… A kad bi imala svoje ulje i svoje vino maker u simboličnoj količini, Esplanade bi klasičnu dobrodošlicu s kruhom i solju u specijalnim prigodama mogla zamijeniti novim, originalnim načinom – ponuđenima komadićem kruha umočenim u blago zasoljeno maslinovo ulje i gutljajem crljenka!… .♣
ATP ISTRIA GOURMET FESTIVAL – Elitni sport – tenis, vrhunski specijaliteti i vina, glamour… To je, ukratko, ATP Croatia Open u Umagu, u drugoj polovici srpnja. Svojim bogatim i atraktvnim sadržajem na više platformi manifestacija svake godine okupi veći broj turista. Istria Gourmet Festival kao sjajna dopuna sportu postoji inače pet godina i sad je izdana i brošura koja govori o toj zanimljivoj simbiozi tenisa i enogastronomije.
S liste slavnih: André Agassi, gore na slici s Antonijom Mandić. Rekao je da prije Umaga nikad nije igrao s ovako velikim reketom kao sada! Poslije se krijepio čajem Voćni+Moćni!
U Umagu je bilo i još velikih reketa, primjerice ovi ukusni na slici, punjeni mesom s roštilja. Proizvođači tih reketa bili su chefovi Branko Ognjenović, Dario Lide i Marko Lucić, koje vidimo u društvu sa Brunom Kovačevićem, zaduženim na HRT za sportski program
Među događanjima koja su – uz, dakako, teniske mečeve – privukla osobitu pažnju bile su radionice u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba – jedna o malvaziji, koju je vodila sommelijerka i znana opatijska ugostiteljka Daniela Kramarić, a druga o rakijama, nju je vodio jedan od najpoznatijih svjetskih sommeliera Giuseppe Vaccarini.
Pored već tradicijskih degustacija Skrivene čari istarskih vina, organizirano je i posebno kušanje pod nazivom Istarski šampioni. Ponuđena su istarska vina nagrađena na prestižnim međunarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice International Wine Challenge, Decanter World Wine Award i Challenge International du Vin. Posebne nagrade na ovim natjecanjima osvojile su vinarije Veralda i Laguna vina (Decanter World Wine Award 2016), te Benvenuti (International Wine Challenge 2016) i Kozlović (Challenge International du Vin 2016).
Izabrano je i najbolje vino turnira. Na ovogodišnjim degustacijama za ATP vino 2016. šampionom je proglašen svježi teran (2015) od Klaudija Tomaza.
Nagradu je pobjedniku uručila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović
Kako se došlo do pobjednika? Istarska su vina na slijepo ocjenjivali posjetitelji turnira na degustacijama što ih je, uz moderiranje Antonije Mandić, vodio sommelier Emil Perdec, nastojeći nazočne iz prve ruke uputiti u osnove sommelijerstva. Više od 200 zainteresiranih kušalo je petnaest vina istarskih vinara proizvedenih od autohtonih istarskih vinskih sorti: Malvazije, Terana i Muškata. Najbolje ocjene, po danima, dobili su: Agrolaguna za mladu malvaziju, Marino Markežić za odležanu malvaziju, Klaudio Tomaz za mladi teran, Nikola Benvenuti za odležani teran, a u kategoriji muškata najbolje ocijenjen je onaj od Rina Prelca. Ukupno najviše glasova dobio je Klaudio Tomaz za mladi teran i time zaslužio titulu ovogodišnjeg pobjednika. ♣
KOZLOVIĆ EXPERIENCE – Gianfranco i Antonella Kozlović iz Vala na momjanštini ušli su na zanimljiv način u područje turizma. Osmislili su program pod nazivom Kozlović Experience, koji se dobrim dijelom odvija na prostorima u njihovu podrumu i oko njega. Devet je sadržaja koji se nude, neki se realiziraju samostalno a neki u suradnji s partnertima. Nazivi su npr. Meet the Estate – Upoznajte posjed, Taste Kozlović – Kušajte Kozlovića, Taste Istria – Kušajte Istru, From 1904. and Before – Od 1904. i prije (izlet kroz povijest vinskog podruma sve do prve kušaonice… ), Back to Nature – Povratak prirodi (pješačenje označenim stazama uz trsje na cijenjenom vinogradarskom položaju Santa Lucija gdje i Kozlovići imaju lozu). U suradnji s četiri istarska restorana osmislili su degustacijske jelovnike u kojima jela prate vina Kozlović, s BMW-om i Turističkom zajednicom Istarske županije ostvaruju Coast Drive Istria (vožnja istarskom obalom), a s hotelom San Rocco iz Brtonigle, pod nazivom Sunset on the Roof = Zalaz sunca na krovu, u mediteranskom vrtu na krovu svoje vinarije odakle se pruža lijepi pogled na okolicu, priređuju romantične večere za dvoje.
Svakako vrijedi navesti da je upravo taj njihov podrum, vrlo atraktivnog arhitektonskog rješenja i otvoren 2013. godine, svjetski znani sommelier Paolo Basso, inače svjetski prvak u sommelijerstvu 2013. godine, uvrstio, kao jedini iz Hrvatske, u knjigu Sommeliers’ Heaven – The Greatest Wine Cellars of the World = Sommelijerovo nebo – najimpresivniji vinski podrumi svijeta, u kojoj je ukupno 66 vinskih podruma iz različitih krajeva Zemlje. ♣
Turistički potencijal vinogorja između Jastrebarskoga i Samobora
PLEŠIVICA-TOURS – Istra se dosjetila svakojakim aktivnostima da bi privukla turiste, kako to da zagrebačka okolica u tome još uvijek – i neočekvano! – šepa?!
Nakon obitelji Tomac i Zdenka Šembera, i Velimir Korak krenuo je, barem po onome što sun am pokazali kušani prvi probni uzorci, i u područje pjenušca i u područje (polugodišnje) maceracije pa potom nekolikogodišnjeg dozrijevanja vina od bijelih sorata. Jako dobri bakin plešivički copanjak (inačica samoborske greblice), te domaći šunka, kobasica, špek, kao i sir od plešivičke obitelji Šestak
Aktualna kičma vrhunskog vina na Plešivici, rekao bih i jezgro oko kojega bi se trebali okupiti plešivički vinogradari i vinari koji svojemu kraju i sebi (i svojoj djeci!) žele boljitak: Velimir Korak, Zdenko Šember i Tomislav Tomac. Upravo u razgovorima nakon našeg posjeta Korak, Šember i Tomac odlučili su, napokon, oformiti udrugu posloivnog tipa kojom bi se, kroz odgovarajuće pravilnike i aktivnosti, stimulirala kakvoća te učinkovito promovirali plešivička vina i cijelo vinogorje
Lijepi plešivički vinogradarski krajolik od Jastrebarskoga preko brijega prema Samoboru naprosto vapi za turistima, i to svih kategorija zahtjevnosti i platežne moći, sve do one visoke. Lako je moguće, međutim, da lokalni čovjek misli malo drukčije, dojam je da je u ovome trenutku premalo ponuđača roba i usluga zainteresirano tamo kvalitetno sudjelovati u razvoju turizma kao dobrodošlog u ekonomskoj nadgradnji poljoprivrednoj djelatnosti. Sve to iako je Plešivica na tek pola sata vožnje automobilom udaljena od mnogoljudnog glavnoga grada i gospodarskog središta Lijepe naše, koji zavidne rezultate bilježi – upravo i u turizmu.
Iz ureda Turističke zajednice Jastrebarskoga čuo sam više puta da je od nje već bilo inicijativa oko jačeg dovođenja turista na Plešivicu, ali i to da zasad izostaje sluha među tamošnjim proizvođačima plemenite kapljice po kojoj je Plešivica već odavna poznata i na koju se gleda kao na najvažniji magnet za goste. Neki obiteljski vinogradari/vinari smatraju da nemaju dovoljno snage uz primarnu djelatnost na zemlji baviti se i turizmom pa se nisu ni registrirali za prihvat gostiju, neki pak imaju druge razloge, a veliki su nedostatak slaba organiziranost lokalnih vinara i nepostojanje poslovno orijentirane udruge koja bi bila, u sinergiji s odgovarajućim institucijama, značajan čimbenik u vođenju vinske politike teritorija glede produkcije ali i marketinga i plasmana. K tome, svakako treba spomenuti i kod mnogih uključenih u sektor vina slabiju ambicioznost – kako inače objasniti činjenicu da već desetljećima, unatoč velikom broju proizvođača vina navedenih u popisu ponuđača na Plešivičkoj vinskoj cesti, vinski renome Plešivice konstantno gradi tek četvero vinskih kuća što pokazuju kako Plešivica može biti zona i vrhunskog mirnog bijelog i crnoga vina, maceriranog vina, i elaboriranih pjenušaca rađenih šampanjskom metodom! – da se s ovih krasnih brežuljaka posutim lozom ide u vinsku špicu kakvoće dostojnu ovoga ambijenta s vrhunskim položajima za lozu i visokokvalitetnih tu posađenih sorata.
Plešivica, koja je tradicijski područje bijelih sorata pronašla je u najnovije vrijeme odgovarajuću joj crnu sortu – Pinot crni. S vinom od nje ističu se obitelji Korak, Šember i Tomac. Na susretu kod Šemberovih Zdenko Šember donio je na kušanje i jednog veterana u magnumu, s kojim je i te kako uvjerljivo pokazao da se ne treba žuriti – a to je vrlo izraženi trend! – s konzumacijom plemenite kapljice: Šemberov Pinot crni 2007 pokazao je visoku kompleksnost i, s obzirom na godine, sjajnu svježinu
Ali, i sam grad Jastrebarsko kao administrativni centar kraja, a koji se nalazi upravo uz vrlo frekventnu prometnicu – autoput Zagreb-Karlovac-Rijeka/Split…; to bi valjda trebala biti prednost, zar ne? – nekako slabo diše i s vinom i turistički. Boljih restorana, pogotovu s obilježjem vinskih uradaka kraja, u gradu nema, nedostaje i vinoteka (wine-bar) gdje bi se primarno nudila kapljica ovoga vinogorja, hotel koji je postojao zatvoren je. Srećom u okolici i gore na brdu i kod vinskih obitelji postoji nekoliko prenoćišta (Kolarić, Krešo Režek…) ali kapaciteti su mali. Na brdu ima par obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja nude i hranu te dva restorana, i oni – gle ironije! – navodno rade sasvim dobro…
Bijeg s užarenog ljetnog asfalta i lijepa jednodnevna opuštajuća eno-gastro turneja Plešivicom, primjerice s početkom u Jastrebarskome, pa preko brda i sa završetkom u Samoboru (na kremšnitama!), mogla bi se organizirati uz zaustavljanje kod nekolicine ponajboljih vinara na kušanju kapljice, zatim uz kraću šetnju vinogradskim ambijentom, te uz ručak odnosno večeru u jednome od dva plešivička restorana ili na nekom obiteljskom gospodarstvu što nudi hladno i toplo jelo. Iz mojega iskustva punktovi za preporuku na brdu Plešivica svakako su restorani Ivančić (domaća, rustikalna kuhinja) i Karlo (profinjeniji pristup), obiteljska vinska gospodarstva što nude i hranu – Braje, Jagunić, Korak (proširuje objekt!), te vinari Šember, Tomac, a i Kurtalj, koji se pomalo izdiže i vrlo solidan rezultat pokazuje i s pjenušcem…
U obilasku Plešivičke vinske ceste, s posjetom Velimiru Koraku, Zdenku Šemberu i Zvonimiru i Tomislavu Tomcu nedavno su bili ugostitelj Tomislav Vuk iz popularne zagrebačke Konobe Dida, Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, Božo Roknić vinski trgovac uz Zagreba,sa suprugom Ljiljanom, prosvjetnom djelatnicom i Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti (tako da je tema razgovora bila ne samo enogastronomija, nego i prosvjeta)
Turistička sezona svoju je špicu za ovu godinu prošla, ali to ne treba obeshrabtiti, što kaže zagrebački gradonačelnik Milan Bandić: Nikad nije nevrijeme, UVIJEK je VRIJEME da se nešto učini, a što se tiče obilaska vinskih cesta upravo su za to pravo vrijeme turistička predsezona, te posezona koja dolazi… ♣
BLAŽEVA GASTRO PUTOVANJA – Damir Folnegović Blaž duboko je zagazio u polje gastronomije. Rado će se pohvaliti da je u potrazi za finima papicom i kapljicom prošao Hrvatskom uzduž i poprek, i kao rezultat toga, ali i kao slijed knjige Blaževa kuhinja nedavno objavljene u suradnji s revijom Svijet u čaši i MAM-VIN-om, nastala je bogato ilustrirana knjiga gotovo A 4 formata, s nekih 160 stranica i s tvrdim koricama Blaževa gastro-putovanja Hrvatskom (cijena primjerka je oko 70 kuna!), u kojoj nestašni Zagorec iz tv Večernje škole i svojedobno i voditelj tv-emisija Blaževa kuhinja prezentira ponudu specijaliteta niza restorana u Lijepoj našoj te hrvatska vina što su ih vlasnici objekata sljubili s tim svojim izabranim jelima. Blaž, na slici s Andrejom Štajnkler u simpatičnoj vinskoj kletici plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu gdje je zagrebačka promocija, zajedno s Kurtaljevim novim pjenušcem Rosé, održana početkom rujna na već tamo tradicijskoj predberbenoj svečanosti, po Jadranu je promovirao knjigu kroz srpanj i kolovoz.
Svake srijede i svakog četvrtka u marini Frapa u Rogoznici vodio je prezentacije vina i vinara što su ušli u tu njegovu knjigu, i kuharske-showove Dobar tek u Frapi uz sudjelovanje raznih chefova kuhinje uglavnom također iz knjige. Prvi chefovi koji su mu gostovali u Frapi bili su Goran Albini Kamanjo i Braco Sanjin, a prvi vinar Jarec-Kure iz Zeline. Gastro show Dobar tek u Frapi – događanje koje će zacijelo ostati u lijepome sjećanju turistima – koncepcijski je bilo poput onoga što smo svojedobno pratili na malim ekranima: riječ je o natjecanju dviju ekipa u prigotavljanju zadanog specijaliteta s time da je jedna ekipa sastavljena od kuhara profesionalaca, a druga od kuhara-hobista koji su ljetovali na svojim jahtama u Frapi. Jela je ocjenjivao žiri na čelu sa dalmatinskim majstorom od kužine Antonom Niševićem. ♣
Pierre-Yves Bournerias
NOVE SORTE ZA CHAMPAGNEU – CIVC, odnosno Comité Interprofessionel du Vin de Champagne iz Épernaya najavio je novi 15-godišnji program vezan uz vinske sorte u toj svjetski glasovitoj francuskoj pjenušavoj pokrajini. U Champagnei se suočavaju sa zabrinjavajućim problemom globalnog zatopljenja, i predviđaju da bi do kraja ovoga stoljeća u najgorem slučaju temperatura mogla porasti za četiri do pet Celzijevih stupnjeva, što, kažu, zvoni na uzbunu. Kao što su se svojedobno stvarali križanci koji bi bili otporni na vrlo niske temperature tako da se loza može saditi i u sjevernijim predjelima bez bojazni da će tijekom zime trsovi nastradati od hladnoće, tako se sada pokazuje urgentna potreba da se razviju sorte vinove loze koje s aspekta šampanjca mogu bolje podnijeti povišene temperature ali i sorte koje bi na bolesti bile znatno otpornije od ovih sada, tako da se zahvaljujući i tome može bitno smanjiti uporaba zaštitnih kemijskih sredstava te da se time osigura jači prijateljski odnos s prirodom. CIVC u toj svojoj akciji neće biti sam – uspostavljena je tijesna suradnja s francuskim Nacionalnim institutom za istraživanja u poljoprivredi, jednom od najboljih ako ne i najboljom znanstvenom ustanovom te vrste u svijetu. Cilj je dakle, još jednom rečeno, dobiti sorte koje će biti znatno sposobnije u prilagodbi klimatskim promjenama i otpornije na bolesti od ovih sada.
Jedna od metoda je križati postojeće sorte s onima koje se pokazuju vrlo otpornima i na bolesti i na promjenu klime. Postupilo bi se slično kao što se učinilo kad je u borbi protiv filoksere europska loza spojena s podlogom iz Sjeverne Amerike. Drugi način bile bi intervencije vezane uz genetiku.
Prve takve novodobivene loze posađene su u Champagnei pokusno 2011. godine, a druga serija posađena je ove godine u eksperimentalnom vinogradu kod Chouillyja na Côte des Blancs. Posebna pažnja posvetit će se organoleptici šampanjca, naime želi se da netko tko će u budućnosti piti šampanjac dobiven od grožđa tih novih sorata u organoleptici ne osjeti promjene koje bi ga odvukle od klasičnog šampanjskog okusa kakvog poznajemo danas.
Zasad je nekih šest vinskih sorata od kojih se proizvodi šampanjac, najznačajnije su Chardonnay, Pinot noir i Pinot meunier. Ubuduće bi se broj sorata za šampanjac mogao povećati na desetak. Nakon pokusnog razdoblja obznanit će se i nazivi tih novih preporučenih kultivara. O tome će zasigurno uskoro ovdje nešto više i konkretno moći reći Pierre-Yves Bournerias, iz Instituta za enologiju Champagne, koji je relativno često u vinorodnoj okolici Zagreba, da pomogne našim pjenušarima u dobivanju vrhunskog pjenušavog vina – sve traženijega upravo i radi osvježenja u sve toplijim proljećima i ljetima.
U Hrvatskoj i Sloveniji, gdje nema tako specifičnog krednog tla kakvo je u Champagnei, proizvođači pjenušca klasičnom (šampanjskom) metodom počeli su, da bi parirali globalnom zatopljenju i radi zadržavanja dobrih kiselina i svježine u pjenušcu, koristiti neke ovdje tradicijske sorte poput npr. Plaveca žutoga, koji i kad sazrije ne daje visoki alkohol a istodobno zadržava lijepe kiseline, što se, uz prikladno tlo, i traži baš za pjenušac. ♣
GROMOVNIK POD MIRNIM KROVOM – Zdravko ILIJA Jakobović, proizvođač odličnih crnih vina pod markom Jakob, odlučio je s ovećim društvom proslaviti svoj imendan – pod Mirnim krovom! Naravno, uz janjetinu. Vani vrijeme sunčano, u Zagrebu niti G od groma tog popodneva. Ipak, pod Mirnim krovom nije bilo mirno, pogotovu kad je svojim pjevom zagrmio Baja (na slici: mali div, s košuljom s kockicama, stoji iza Jakobovića). Jakob je odlično organizirao proslavu, i lijepo je znati da on ima još jedno ime – Zdravko, pa bi se i na Zdravkovo mogao dogoditi ovako veseli susret. Imendan onih s imenom Zdravko je 14. veljače, dakle na Valentinovo i Dan zaljubljenih. Kad je feštu od Ilije Gromovnika smjestio pod Mirni krov, gdje li bi Jakobović mogao smjestiti feštu od Zdravka na Valentinovo? Možda u Kod Spilje u Otruševcu kod Bregane, za taj objekt Stjepana Grgosa često se čuje da nudi – zdravu hranu… ♣
SVETI LOVRO ZAŠTITNIK KUHARA i KOMIČARA – Deseti dan kolovoza blagdan je posvećen svetome Lovri. Svetak i prošćenje su u više krajeva Lijepa naše, jedan je, tako, u selu Kali na Ugljanu koje slovi kao najribarskije hrvatsko mjesto, a jedan je i u Vivodini. Toga dana posebno se fino jede, i veseli se, a kako i ne bi kad je sv. Lovro zaštitnik kuhara, ali i – glumaca-komičara!
Sveti Lovro rođen je 225. u Huesci u Španjolskoj, a umro je 10. kolovoza 258. u Rimu. Slavi se u Katoličkoj, Pravoslavnoj, Anglikanskoj i Luteranskoj crkvi. Simboli koji se vezuju uza nj: roštilj, te đakonsko crkveno ruho. Smatra
Sveti Lovro, doveden pored cara Valeriana
se zaštitnikom gradova, krajeva i država, konkretno Rima, Kanade, Huelve, Rotterdama, Sri Lanke, te zaštitnikom nekih zanimanja konkretno komičara, knjižničara, studenata, kuhara, mesara, kožara.
Lovro je bio, kaže legenda, rimski đakon i mučenik, dobrotvor, zadužen za materijalna dobra crkve i za raspodjelu milodara. U nekom momentu posumnjalo se da je Lovro za sebe sakrio dobar dio crkvenoga blaga i zatraženo je od njega uvid u stanje, a ovaj se na javnome ispitivanju okrenuo prema većoj grupi siromaha i, pokazavši prstom na njih, rekao: Eto, to je najveće blago crkve. Odmah je bio osuđen na smrt, i to spaljivanjem, a kako je bio duhovit čovjek uspio je, navodno, iz plamena dobaciti svome krvniku: Već sam pečen na jednoj strani, okreni me na drugu. I tako je, vele, postao zaštitnikom upravo i kuhara i komičara! ♣
SVETI LOVRO i DRUGI SVJETSKI RAT – Sveti Lovro, drugi svjetski rat i šaran, som i smuđ kao kolateralne žrtve…
U srijedu 10. kolovoza neki su slavili u čast svetog Lovre, zaštitnika kuhara i šaljivdija, neki su pak slavili nešto poput dana oslobođenja naime budući premijer Milan Bandić upravo je bio izašao s proglasom da je završio drugi svjetski rat, a neki, vrlo praktično, slavili su – i jedno i drugo. Veselo je u režiji samoborskog kralja kremšnita Marijana Žganjera i osnivača i direktora festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com Ivana Dropuljića, bilo u okolici Samobora kod Marijana Miloveca, koji je priredio sjajan fiš paprikaš od šarana, soma i smuđa, te odlično ispekao šarana na rašljama, a pikantnu vatru u ustima i grlu gasilo se Žganjeroivim chardonnayem 2015. ♣
PBF i AGROLAGUNA FINALISTI REGIOSTARS NAGRADA – Projekt Primjena inovativnih tehnologija u izolaciji bioaktivnih spojeva iz organskog otpada u proizvodnji vina Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i porečke Agrolagune odabran je među finaliste RegioStars nagrade Europske komisije za 2016. godinu. Riječ je o projektu kojim se istražuju mogućnosti korištenja komine, nusproizvoda u vinarstvu, kao kvalitetne sirovine za potrebe prehrambene, farmaceutske i kozmetičke industrije.
Istraživani su dodatni financijski potencijal i mogućnost izolacije bioaktivnih spojeva iz komine, kao i pozitivan utjecaj na ekološke aspekte procesa proizvodnje vina. Projekt je kao finalist za ovu godinu nominiran u kategoriji održivi rast – kružno gospodarstvo. Nositelj projekta bio je Prehrambeno-biotehnološki fakultet, a Agrolaguna je sudjelovala kao industrijski partner znanstvene institucije. Ova suradnja omogućila je razvoj novih ekološki prihvatljivih rješenja za eksploataciju biološkog potencijala organskog otpada kako bi se smanjio ili čak uklonio njihov utjecaj na okoliš.
S obzirom da većina zemalja u regiji ima razvijenu vinsku industriju te se susreće s problemima zbrinjavanja otpada od grožđa i vina, rezultati ovog istraživanja kroz razvoj i primjenu novih tehnologija te nova znanja imaju potencijal pozitivno utjecati na produktivnost tvrtki i gospodarstvo cijele regije. Istovremeno omogućuje Hrvatskoj da se pozicionira još više na ljestvici ekološki odgovornih zemalja kao jedna od predvodnica razvoja održivog poslovanja.
Cilj RegioStars programa Europske komisije je identificirati dobre prakse regionalnog razvoja i istaknuti originalne i inovativne projekte koji su atraktivni te mogu poslužiti kao inspiracija drugim regijama. Pet je ovogodišnjih kategorija u kojima su projekti mogli konkurirati za RegioStars nagradu: pametni rast – nove prilike u globalnom gospodarstvu, održivi rast – kružno gospodarstvo, uključivi rast – izgradnja inkluzivnih zajednica, CityStar – održivi urbani razvoj i učinkovito upravljanje – ostvarenje promjena drugačijim načinom upravljanja. Dobitnici će biti objavljeni 11. listopada 2016. u Bruxellesu na dodjeli RegioStars nagrada tijekom Europskog tjedna regija i gradova. ♣
____________________________
IN MEMORIAM
Umro je Denis Dubourdieu, francuski enolog i profesor enologije na Bordoškom sveučilištu, rođen 1949. godine, osnivač i direktor Instituta za znanost vezano uz vinovu lozu i vino Bordoškog sveučilišta! Mali (nizak) čovjek, velika osobnost, sjajan stručnjak. Veliki ljubitelj sauvignona, dao je i veliki doprinos osnutku i razvoju svjetskog prvenstva u sauvignonima Concours Mondial du Sauvignon…
Smatra ga se jednim od najvećih enologa i stručnjaka posebice za bijelo vino. Upoznao sam ga dok je bio konzultant vinskih kuća Fattoria del Cerro u Toscani, poslije sam ga susretao kao savjetnika imanja Lungarotti u Umbriji, i kao predavača na temu crnoga vina na manifestaciji vezanoj uz sortu i vino Sagrantino u Montefalcu u Umbriji. I u Francuskoj je radio kao eno savjetnik, i to kod famoznih posjeda Château Cheval Blanc, Château d’Yquem te Château Margaux za bijelo vino Pavillon Blanc.
U bordoškome kraju imao je nekoliko posjeda, konkretno Château Reynon, Château Doisy Daëne, Château Cantegril, Château Haura, i Clos Floridène. Prije koju godinu njegova kapljica bila je izložena i na međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino.com. ♣
IN MEMORIAM
Teško je dobiti bitku s opakom bolesti. Moraš imati vrašku sreću. Nažalost, Stanko Radikon vinogradar i vinar iz Oslavja (Oslavia) na Colliju, nije je imao, i podlegnuo je.
Predan, marljiv, skroman, zaljubljenik u svoj kraj, svoje Rebulu ali i Furlanski tokaj koji će postati Jakot (na njegovim etiketama) i Friulano, veseljak, po karakteru ljudina. Ironija je što je uvijek težio živjeti maksimalno u skladu s prirodom, na zdrav način, i proizvoditi zdravo, i za prirodu i za potrošača njegove kapljice. I onda ga – priroda iznevjeri. I odnese zauvijek… Fizički! Ostaju njegovo djelo i sjećanje na sve što je učinio kao jedan od rodonačelnika filozofije proizvoda dobivenih bez maltretiranja ambijenta i proizvoda koji su užitni i ne maltretiraju organizam konzumenta. Puno je to, ali, bez njega osobno među nama, premalo za obitelj i za sve koji su ga dobro poznavali. ♣
Iz nekih prijašnjih dana: Stanko Radikon u svom podrumu, s prijateljima i kolegama iz Hrvatske Antonom Katunarom, Ivanom Enjingijem i Vladom Krauthakerom
____________________________________
DANI POŠIPA na KORČULI – U Smokvici na otoku Korčuli, održani su 6. po redu Dani Pošipa – priredba koja traje 9 dana, a sastoji se od Dana otvorenih vrata vinarija i završne večeri, Noći vina.Manifestacija Dani Pošipa bila je u organizaciji TZO Smokvica, TZG Korčule, Općine Smokvica, Grada Korčule, hotela Aminess Lume iz Brne te 13 vinarija, proizvođača Pošipa iz Smokvice i Čare. Vinarije sudionici u ovogodišnjim Danima Pošipa: Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta i Vidilo iz Smokvice te PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić iz Čare. ♣
Rinfuza u prvom planu
WORLD BULK WINE EXHIBITION 2016 – Osmi World Bulk Wine Exhibition odnosno sajam otvorenih vina 21. i 22. studenoga na sajmištu RAI u Amsterdamu što se tiče izlagača već je gotovo popunjen. Očekuju se nastup 230 izlagača i dolazak 6000 vinskih profesionalaca potencijalnih kupaca sa svih kontinenata kao posjetitelja. Svake godine od početka sajam je rastao, i ove godine odvijat će se u dvama paviljonima (4 i 5). Prije sedam godina sajam je počeo s uglavnom španjolskim ponuđačima kao izlagačima, s vremenom su se pridruživali i oni iz drugih zemalja. Organizator kaže da se danas već gotovo 85 posto otvorenog vina u svijetu proda upravo preko ovoga sajma.
Uz španjolska, talijanska i francuska otvorena vina u Amsterdamu će ove godine biti i vina iz Južne Afrike, Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, ali i vina iz istočne i srednje Europe pa i iz Azije, konkretno Moldavije, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Gruzije.
Svake godine na sajmu otvorenih vina u Amsterdamu dodjeljuje se i nagrada Voice of Wine, odnosno Glas vina. Za ovu godinu dobitnik je Moldavija, zemlja sa 112.000 hektara pod vinovom lozom, što je više nego što ih ima mnogo mnogo veća Njemačka. Moldavija je zavrijedila nagradu, kaže se u objašnjenju, stoga što je značajan proizvođač/ponuđač otvorenih vina i stoga što je posljednjih godina osjetno poboljšala kakvoću otvorenog vina i buteljiranoga vina, te stoga što kapljicu nudi po vrlo prihvatljivoj cijeni. Moldavci će nagradu primiti na skupnom paviljonu na kojemu će se okupiti njihovih 13 vinskih podruma. ♣
FRESCOBALDI i DUCATI – Vrhunska vina i ekskluzivne marke automobila često često se druže, a sad eto i tijesnog prijateljstva između vina i motociklizma. Znana toskanska vinska kuć Marchesi de’ Frescobaldi sklopila je sporazum o suradnji s tvrtkom Ducati, također ponosom Talijana. Dvorac Castello di Nipozzano u vinogorju Chianti Rùfina kod Firenze ponudio se da ugosti polaznike Ducatijeva tečaja o vožnji i utrkama motociklima, a potpisu ugovora kumovao je nedavno dvostruki svjetski prvak Australac Casey Stoner. ♣
VIETTI u AMERIČKIM RUKAMA! – Jedan od najcjenjenijih pijemontskih vinskih posjeda Vietti, kojega će se zacijelo sjetiti i oni u nas koji su manje uključeni u vino a više u likovnu umjetnost po tome što je stanovito vrijeme na etiketama Barola, Barbaresca i drugih vina te kuće bio motiv našeg najjačeg slikara naivca Ivana Lackovića Croate, prešao je u američke ruke. Imanje koje su godinama uspješno vodili šogori Luca Currado kao direktor i enolog i Mario Cordero u segmentu marketinga i plasmana, kupila je – za ne kaže se koju ali se priča basnoslovnu svotu – američka obitelj Krause, vlasnik Krause Holdinga Inc. Currado i Cordero i dalje ostaju na svojim pozicijama, vele da se u stilu vina neće mijenjati ništa, ali Luca Currado navodi da je prednost promjene vlasnika u tome što je Vietti zahvalujući financijskoj injekciji sada s povećanim hektarima vinograda na različitim lokacijama unutar zone Barola i Barbaresca, a to bi, objašnjava, trebalo donijeti ne toliko količinski veću proizvodnju koliko mogućnost boljeg izbora grožđa za proizvodnju određene serije ekskluzivnijih vina. Inače, u Pijemontu cijena hektara vinogradi na iole boljoj poziciji kreće se iznad milijun eura! ♣
JUBILEJ s ELTONOM JOHNOM – Glasovito pijemontsko vino Barolo apelaciju je dobilo 1966. i sad se obilježava pola stoljeća postojanja te apelacije. Na jednoj od nedavnih svečanosti održanoj u mjestu Barolo počasni gost bio je Sir Elton John, koji je i nastupao na festivalu Collisioni. Darovana mu je butelja Barola 2012 s etiketom kojoj je autor još jedan umjetnik – transavangardni likovnjak Sandro Chia, inače posjednik vinskog imanja Castello di Romitorio u Toscani. ♣
SERIJA PROVALA s KRAĐOM BAROLA – Kad je nešto iznimno dobro postaje i novčano vrijedno, ali i vrijedno kao – plijen provalnika. Posljednjih mjeseci zaredale su provale u znane pijemontske podrume i krađe vina Barolo. Posljednji u nizu žrtava bio je Armando Parusso iz mjesta Monforte d’Alba. Njemu su nedavno iz podruma ukrali 1400 butelja barola. Prije njega nastradao je bio proizvođač Sobrero, kojemu je oteto 1900 butelja, a prije njega nagrabusila je kuća Fontanafredda Oscara Farinettija, lopovi su tu ukrali oko 4000 butelja. O kojim se minimalnim gubicima barem približno radi može se zaključiti na pretpostavci da su otuđene butelje barola najnovije službeno izdane berbe (po pravilniku, Barolo smije na tržište tek u četvrtoj godini nakon berbe) i po tome da takva butelja u maloprodaji stoji barem tridesetak eura (što je vino starije i što je od proizvođača s većom reputacijom to je skuplje)… ♣
BIERANJAS! – Postoje piranje i – Bieranje. Piranje nemilosrdno jedu sve što im dođe pod zub, a Bieranje nemilosrdno tamane pivo. Ova ekipa od gotovo 20 glazbenika, nazvana Bieranjas, tri moćne bubanjske baterije, ostatak puhači, stigla je u Zagreb iz švicarskog Basela te na Trgu bana Jelačića – ne znam na koje pogonsko gorivo, da li na Žuju ili Karlovačko ili nešto rafiniranije i s više oktana, u rijetko viđenoj maniri uličnih svirača uzdrmala ali i poput dobroga piva i osvježila nastupom brojne Zagrepčane i turiste što su se tog vrućeg i sparnog popodneva našli na Trgaču i začas okružili rasvirane Švicarce. Bieranje su, inače, obišle i Split i Zadar. ♣
NIŠTA ISPOD 94! – Tri različita vinska kritičara, i to tri među najautoritativnijima u svijetu – Wine Spectator, Wine Advocate i Wine Enthusiast, te tri barola – Bricciolina 2008, Leon Riserva 2007 i Serralunga 2007. Bodovi jednaki – 94 od mogućih 100! Za čestitati! Osvajač je mladi pijemontski vinogradar i vinar Enrico Rivetto iz Sinija, a koji ima vinogade i u Serralungi.
Poznajemo li ga mi u Hrvatskoj? Možda. U svakom slučaju zasigurno ne u opsegu u kojemu očito to zavrjeđuje. Pitanje nije bezvezno, naime Rivetto ima u Hrvatskoj uvoznika, ali Enrico smatra da je hrvatsko tržište uspavano za Barolo. Možda je to i točno, zacijelo su malo uspavani i on i njegov uvoznik, naime povremeno se Rivetto treba pojaviti i na ovome tržištu, a u današnje vrijeme bez toga – kako će se proizvod prodavati… ♣
KANTA KAO HRVATSKI SINDROM – Kante za otpatke postale su valjda najposjećeniji objekti u nas. Kao takvi, dakako, prikladni za obavijesti, reklame. Ovo na slici poruka je višeslojnog karaktera. One koji su prisiljeni zavlačiti ruku u kantu, maker se ne nadaju jestivim batacima u kanti, možda izliječi ova fotka, a oni koji ne moraju rukom u kantu zasigurno kad vide ovaj prizor na sjajno izabranom strateškom mjestu zasigurno će odmah pohrliti u Centar Cvjetno… Dobar tek… ♣
VRBOVEC 2016: KAJ SU JELI NAŠI STARI? – Kaj su jeli – pa, bažul! Ali – kak’ su spali naši stari? I kak su se – zabavljali naši stari?
Evo nekoliko prizora s priredbe u Vrbovcu.
Ispred stručnog žirija za ocjenu jela znani naš chef Branko Ognjenović sa ženama koje su prezentirale makedonska jela
Kak su spali naši stari…
Kak su se odmarali/zabavljali naši stari
Ove godine sjajno su se prezentirali Makedonci sa svojim tradicijskim jelima, po onome što sam vidio obilazeći štandove, ona dva susjedna štanda na kojima su ponuđena slana na prvome i slatka jela na drugome, bila su najsadržajnija – najbogatija i najraznovrsnija, s motivirajućim, animirajućim bojama (Makedonci dosta koriste povrće!) jela predočenih, k tome, vrlo efektno u glinenom posuđu. Što je to tamo bilo izloženo i dano na kušanje? Pitulice sa sirom, sukana pita s tikvicom i sukana pita s porilukom, gravče na tavče, turli tava sa svinjetinom, šopska salata, ajvar, sarmice u listu vinove loze, te baklava, tulumbe, kadaif, urmašice… ♣
JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI… – … Za političare, ali, srećom, i za oko, i nepce… Jako dobre štrudle, slane i slatke, na nekim štandovima i dosta finoga vina. ♣
Suhi u čaši 