Razmišljaj globalno, jedi i pij lokalno!/ROBERT & SANDA BRAJE = STO POSTO DOMAĆE = ZOI!

Taste of Croatia logo

Braje jelo

Plešivička vinska cesta

vvv

Objekt obiteljskog poljoprivrednog-turističkog gospodarstva Roberta i Sande Braje u Lokošin-Dolu

Protected designation of origin PDO - ZOI

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

DOŽIVLJAJNO i TRADICIJSKI ORIGINALNO ALI i S DODIROM MODERNOGA, TRENUTNO VJEROJATNO NAJBOLJI AMBIJENTALNO-GOURMET PUNKT u ZAGREBAČKOJ OKOLICI! VRIJEDI ZNATI UOČI DOLASKA PROLJEĆA…

Na Plešivičkoj vinskoj cesti su, u zaseoku Lokošin Dol, nedaleko od glasovitog Erdödyjevog vinskog podruma šire znanoga po nazivu Mladina. Niti pola sata vožnje autom od Zagreba. Pored obiteljske stambene zgrade, na nekadašnjoj ledini ispod njihova trsja – tradicijska drvena kuća za prihvat gostiju, ljubitelja dobre domaće papice i kapljice i obožavatelja toplog domaćeg okružja i prisne domaće atmosfere. Objekt, doživljajno višestruko vrijedan posjeta, sastavljen je od četiriju tradicijskih drvenih seoskih kuća s područja Zagrebačke županije starih između 90 i 110 godina.

Riječ je o familiji Braje i obiteljskom poljoprivrednom i turističkom gospodarstvu – glavninom usmjerenom na proizvodnju vina ali i s vlastitim uzgojem povrća te domaćih životinja za hranu (krava / imaju je jedini u selu i široj okolici, zatim svinje, perad) i s pogonom za preradu mlijeka i mesa – što ga sada, uz roditeljsku pomoć, vode Robert i Sanda Braje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Interijer – opeke, bolte, rukotvorine kao dekoracija na svakom prozoru, masivan namještaj

Ne treba posebno govoriti da na obiteljskom gospodarstvu kad zatreba svi zasuču rukave u svim segmentima, ali dobro je reći da se Robert specijalizirao za vino, koje je u obiteljskoj produkciji prisutno nešto manje od stoljeća i pol, prvi gruntovni izvadak o vinogradu obitelji Braje – tada široj nego što je sada naime 1924. došlo je do podjele imanja a 1945. i razdvajanja mjesta stanovanja između predaka današnjih vlasnika i voditelja Roberta, te Josipa Brajea – seže u 1871. godinu. Robertovi tata i mama uvelike brinu o blagu i proizvodnji prerađevina, a mama i snaha Sanda, Robertova supruga, na veselje gostima, naprosto caruju u kuhinji.

Sanda Braje u kuhinji

Sanda Braje u kuhinji

Ambijent sjajan – kuća plijeni pažnju i dominira eksterijerom, koji bi, po meni, da bi i u punome smislu funkcionirao kao (vikend) izletište, bilo dobro pred proljeće i sezonu lijepog vremena oplemeniti sadržajima za klince, da i oni na svoj način potpuno uživaju dok odrasli mljackaju i pijuckaju, ali i obogatiti mogućnostima lagane rekreacije na licu mjesta (npr. s nekoliko kuglana s kuglom što s vješala visi na konopu a koja svaka zauzima vrlo malo mjesta pa ih se može postaviti i nekoliko, dobro bi došli i pikado, stolni nogomet… ) za odrasle što vole jesti i pijuckati i duže se zadržati ali ipak bi rado nakon nekog vremena sjedeljke – da se sve i ne pretvori samo u sjedeljku – i malo ustali od stola da se progibaju (kako bi poslije eventualno – i nastavili s mezom i pijuckanjem!…)

Interijer, kako se rado kaže, domaći, masivni stolovi za blagovanje (kapacitet je nekih 70 mjesta)

uređeni vrlo profinjeno, tako da je prizor sasvim uz bok onome iz ponajboljih velegradskih ugostiteljskih objekata. Rafinman zaista na visokom nivou.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Robert Braje na šanku natače pjenušac dobrodošlice i aperitiv

A kad chefica Sanda izađe s punim pladnjevima, ugođaj je i dekorativno i olfaktivno do kraja ispunjen. Prava ikebana, i miomirisi zavičaja! Povratak u maminu i bakinu kuhinju ali i, s obzirom da Sanda voli i eksperimentirati s kuhačom i uz pećnicu a ima i smisla za to, s rafiniranim dodirom modernoga! Tajming dogotavljanja i serviranja jela koje je stizalo u nekoliko sljedova doživio sam kao besprijekoran.

Doček s pjenušcem, nastavak s crvenim veltlincem (bijelo vino!!!), pa s rajnskim rizlingom, crnim pinotom…

Pogled na stol: ovo je na tom seoskom obiteljskom gospodarstvu koje se bavi i turizmom – klasičan narezak: dvogodišnja šunka, špek, kobasice, sir i vrhnje i k tome još četiri vrste sira vlastite produkcije, pločice od žganaca s preprženim špekom, pečene rajčice, kuhani češnjak, te copanjak… Domaći raženi kruh sa sjemenkama lana, suncokreta, buče, sezama, kimla…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Raskošni domaći narezak Braje: Sanda i Robert u očekivanju gostiju

Sve to, a glavno jelo – još nije stiglo!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dvogodišnja šunka

Robert

Robert Braje s Milkom, dok se izdojava

Vinogradarska kuća–izletište Braje može u kuharskom i ugostiteljskom segmentu a pogotovu izričajem u domeni izvornosti poslužiti kao uzor ne samo obiteljskom seoskim poljoprivrednim gospodarstvima što se bave turizmom, nego i mnogim boljim restoranima u gradovima. Imao sam prilike kušati na mnogo mjesta u nas ono što se i kako se nudi gostima na tim gospodarstvima, Brajeovi sasvim sigurno što se tiče hrane i tradicijskih domaćih specijaliteta nastalih na bazi doma odnosno izvorno proizvedenih sastojaka, ali i s elegancijom u posluženju (stoljnjak, servis za jelo, čaše…) spadaju u naš vrh općenito. Na to treba gledati ne kao na senzaciju, nego i na kao nešto što bi u današnje vrijeme trebalo biti normalno.  Inače, na Plešivici konkretno u vrh spadaju također i turistički okrenuta vinska gospodarstva obitelji Korak i Šember.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Glavno jelo u tri alternative: raca z mlincima i s umakom od reduciranog portugisca u kojemu se kuhala kruška, zatim lungić pacan u portugiscu i omotan špekom te pečen, heljdina kaša i valjušci s koprivom, pa pečena teletina poslužena s kroketima i pečenim krumpirom

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kreacije od izvornih namirnica najvećom većinom s pedigreom Kuće, a ono što nije iz uzgoja Brajeovih stiže iz okolnih OPG-ova. Obitelj Roberta Brajea uz kravu Milku koja svakodnevno daje barem po 25 litara mlijeka što se pretvara u razne sireve, uzgaja i po najmanje osam svinja godišnje samo za šunke (nakon dimljenja one idu na nekolikomjesečno sušenje na morski zrak na Pag!) i druge delikatesne mesne prerađevine (kobasice, špek…), a drži i patke, vrt je pak izvor povrća, polje žitarica i

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sandin desert iznenađenja

drugih kultura – za krušno brašno a i za hranu za blago. Brajeovi su primjer farme koja zaokružuje proizvodnju maltene do mjere samodostatnosti, dakle gotovo da i ne mora na imanje unositi nešto sa strane, i tako ulazi u krug seoskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja odgovaraju definiciji biodinamike Rudolfa Steinera. Robert mi veli da je htio poći putevima biodinamike u vinogradarstvu, ali on nema vinograda koji bi bio na neki način izoliran, na osami, na Plešivici je, objašnjava, veliki problem velika rasparceliranost terena tako da s njegovim trsjem graniči više susjedskih tabli, a ti susjedi ne libe se prskanja sredstvima što nisu kompatibilna s eko-produkcijom…

– Na Plešivici smo, ako ne jedini a onda jedni od vrlo rijetkih proizvođača koji posebno pune i nude vino od Veltlinca crvenoga. Ta je sorta prisutna u Plešivičkom vinogorju već nekoliko stoljeća. Grof Erdödy dao je na svom imanju uz podrum Mladina u našem susjedstvu posaditi veće količine baš toga kultivara, pa smo mu ostali vjerni, i, makar on nije razvikan, nismo se pokajali ni glede organoleptike a ni glede plasmana, naime publika koja nam dolazi vino crveni veltlinac vrlo lijepo prihvaća – govori Robert Braje, dodajući kako njegov sortiment čine još Rizling rajnski, Pinot sivi, Pinot crni, Portugizac i Cabernet sauvignon. – Uz Rizling rajnski, Chardonnay i od nedavno Pinot crni kao sorte Plešivica se osim za mirnu kapljicu, u nešto novije vrijeme u kontekstu vrste vina pokazala odličnom i za pjenušac i za duže macerirana tzv. narančasta vina. I mene su zaintrigirala ta orange vina, pa sam se htio okušati u tim famoznim maceracijama. Kupio sam bio amforu s namjerom da krenem s berbom 2014, ali predlanjsko godište na žalost nije bilo dovoljno kvalitetno za takav pothvat, pa sam računao na 2015, koja jeste bila dobra, međutim grožđe Rizlinga rajnskoga što sam ga predvidio nešto kasnije brati za amforu većinom su mi uništite ose, tako da mi ga je bilo premalo za veličinu amfore i dobivenu sam mini-kvantitetu stavio u inoks, vidjet ćemo što će na kraju ispasti. Možda mi ove godine sv.Vinko, s kojim smo se družili ovih dana, pomogne da 2016. budem bolje sreće s amforom…

Poremećenje planova s amforom 2015. Braje nije prejako uzeo k srcu, jer 2015. je, navodi, obitelji pružila mnogo zadovoljstva općenito u poslu. Robert Braje veli da im je turistički dio, bitan za plasman, jako dobro funkcionirao, i naglašava da su u 2015. radili – odlično!

Robert & Sanda Braje ZOI! Doista zavrjeđuju Zaštićenu Oznaku Izvornosti! ♣    SuČ – 01/2016Taste of Croatia logoVJEROVATI u LOKALNU HRANU!

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: