KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON THE PLATE-12.2015

Veseo Božić i sretna nova 2016. godina!

Veseo Božić i sretna nova 2016. godina!

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 Gastronauti

Karin Mimica, Ivan Dropuljić, Jadranka Rilović

Karin Mimica, Ivan Dropuljić, Jadranka Rilović

PUNTIJAROV MUZEJ KUHARSTVA – Grupa Gastronauta na čelu s Karin Mimicom (na slici s prof. Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com, i Jadrankom Rilović, glavnom urednicom Drugog programa Hrvatskog radija) izabrala je za svoje prosinačko eno-gastro-kulturološko lutanje Hrvatskom Zagreb i okolicu. Glavno mjesto zbivanja u glavnom hrvatskome gradu bilo je u hotelsko-ugostiteljskom kompleksu Stari Puntijar pod Sljemenom. Bilo je puno ne samo prakse nego i teorije, i to jako dobro povezanih, usklađenih. Naime Zlatko Puntijar, vlasnik objekta Stari Puntijar ima što pokazati u oba segmenta: prostor u kojemu je nekad bio restoran obitelji Puntijar pretvorio je u Muzej kulinarike i okupljalište posebnih gostiju u posebnim prigodama (viteška dvorana i vinski podrum s bankom vina s boksovima koji se mogu zakupiti da bi se u njima čuvale butelje), a svoju kuhinju usmjerio je na jela po starim receptima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zlatko Puntijar uz izložene jelovnike

Puntijar u svom muzeju površine nešto veće od 120 četvornih metara posjeduje, kako kaže, ukupno oko 10.000 eksponata, od čega je čak 2500 kuharica, uključujući i jednu ne čak ni mini nego mikro, s dimenzijama 2 x 2 centimetra (navodno je tih samo četiri u svijetu!), riječ je o bečkoj kuharici Wiener Kochbuch sa stotinjak recepata. Najstarija originalna kuharica koju može pokazati je iz 1731., a riječ je o Leksikonu kuhinje i podruma.  Jelovnika je kod njega oko 2000 i od njih ih je nekih 300 obješeno po zidovima muzeja. Puntijar je na zid čak stavio – postavu stola za ručak odnosno večeru!

Postava stola - na zidu!

Postava stola – na zidu!

Mlada Helena uz plesne knjižice

Mlada Helena uz plesne knjižice

Kuriozitet su plesne knjižice! Dakle, uz čekovne i bankovne, umirovljeničke, partijske i stranačke i ostale članske postoje i te, plesne. A radi se o knjižicama koje su nekad djevojke a i zrele žene nosile sa sobom na plesnjake i u njih bi po nekom svom zacijelo preferencijalnom redosljedu zapisale imena muškaraca kojima su za tu večer obećale ples… Mlada Zagrepčanka Helena lijepo se zabavila proučavajući te knjižice! ■

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE – Nakon priznanja Bijeli grozd zagrebačke udruge G.E.T., dodijeljenih u sklopu festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2015 vinskim kućama koje se najviše ističu i u turističkoj djelatnosti, podijeljene su i nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, također za turističku djelatnost u ruralnome prostoru. Inicijator i organizator ovoga projekta je Klub članova Selo, predsjednica kojega Dijana Katica kaže:

– Akcijom Suncokret ruralnog turizma promoviraju se tradicijski sadržaji, povezuju se najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti iz ruralnog prostora, te se, uz očuvanje izvornosti, stvaraju novi proizvodi ruralnog turizma. Proizvodi i usluge u segmentu ruralnog turizma predstavljaju turističku ponudu koja zasigurno obogaćuje hrvatsko turističko tržište te pridonosi razvoju regijske turističke destinacije. U projekt su uključeni poduzetnici, obrtnici, OPG-i, zadruge, udruge iz cijele Hrvatske kao i jedinice područne i lokalne samouprave.

Suncokret hrvatskog turizma - dobitnici

Suncokret hrvatskog turizma – dobitnici

Na ovogodišnji natječaj za odličje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske stiglo je ukupno 120 prijava. Osam prijava za ruralni turizam došlo je na Natječaj Hrvatske gospodarske komore Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku u kategorijama Obiteljski smještaj i Okusi Hrvatsku. Budući da se radi o ruralnom turizmu, Klub članova Selo preuzeo je navedene prijave te ih obradio i ocijenio kao i sve ostale. Strukovni žiri u sastavu Stjepan Cukor, Dubravka Davidović, Duško Gregurek, Dijana Katica, Lidija Mišćin i Spomenka Saraga te s predsjednikom Eduardom Kušenom odlučivao je o dodjeli zlatnih, srebrnih, i brončanih plaketa te posebnih priznanja.

Evo i tko su dobitnici zlatnih i srebrnih plaketa po kategorijama

Turistička seljačka obiteljska gospodarstva: 1. mjesto, zlatna povelja: SEOSKI TURIZAM RAKIĆ / Katica i Boško Rakić / Čabraji, Grad Križevci, Koprivničko-križevačka županija; 2. mjesto, srebrna povelja: IVICA I MARICA – OPG NADA PILJIĆ / Nada i Marko Piljić / Karanac, Općina Kneževi vinogradi, Osječko-baranjska županija

Poduzetnici u ruralnom turizmu: 1. mjesto, zlatna povelja: ETNO SELO ZAGORA / Andrija Polić / Stella Mediteranea d.o.o., Općina Klis, Splitsko-dalmatinska županija; 2.mjesto, srebrna povelja: IZLETIŠTE KORABLJA TIŠINIĆ / Božo Tišinić / AIA obrt, Grad Petrinja, Sisačko-moslavačka županija

Ruralno-turističke manifestacije: 1. mjesto, zlatna povelja: PICOKIJADA / Mario Fuček / TZ grada Đurđevca, Grad Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija; 2. mjesto, srebrna povelja: KAJ SU JELI NAŠI STARI / Ana Bakar / TZ grada Vrbovca, Grad Vrbovec, Zagrebačka županija

Ruralno-turistički projekti: 1. mjesto, zlatna povelja: CESTA ZLATNE NITI / Mirko Bačić / TZ grada Županje, Grad Županja, Vukovarsko-srijemska županija; 2. mjesto, srebrna povelja: GORNJE MEĐIMURJE / Rudi Grula / TZ Međimurske županije, Grad Čakovec, Međimurska županija. ■

MIRNI i NEMIRNI, i MACERIRANI JUBILARNI TOMCI – S vinom se bave dugo, dugo, dugo, vinogradarstvo i proizvodnja Bakhova nektara obiteljska je tradicija. Moderni pristup nastupa krajem osamdesetih godina, konkretno 1988. kad po prvi put buteljiraju vino, bio je to crveni veltlinac, kojega više ne izdvajaju, a napunjeno je 12 boca. Nije dugo trebalo za drugi skok s dodanom vrijednosti: 1991. Tomci s Plešivice startaju s pjenušcima. A 2007. kreću, kao jedni od prvih u Hrvatskoj, s amforom i s dugim maceracijama bijelih sorata. Zatim, možda i kao prvi u svijetu, 2010. upuštaju se i u proizvodnju pjenušca od baznoga vina dobivenog polugodišnjom maceracijom u amfori! Lani kad su posjetili glasovite francuske šampanjere, među njima i famoznu kuću Jacques Selosse, pjenušcem Amfora zarazili su ih i dali im inspiraciju za nešto novo, priča se da kuće Vouette et Sorbée i Larmandier Bérnier već imaju, pokusno, po jednu amforu!…

I sad, gle kako se posložilo: ove, 2015. godine Tomcima je okruglo pet godina otkako su debitirali s pjenušcem Amfora brut nature, sljedeće 2016. slavit će jubilej od 25 godina bavljenja mjehurićima! Godinu poslije, dakle 2017. imat će jubilarnu 10. godišnjicu rada s amforom, a onda, 2018. – tri desetljeća od prvog flaširanja! Jubilej u svakoj od četiri godine zaredom!…

Zvonimir i Tomislav Tomac - kraljevi narančastog vina i pjenušca

Zvonimir i Tomislav Tomac: hrvatski kraljevi narančastog vina i pjenušca

Unatrag koju godinu kuća Tomac, proizvođačku kičmu koje čine Zvonimir i njegov sin Tomislav, razvija se intenzivno prvenstveno u pravcu pjenušavoga vina koje na tržištu odlično prolazi – sada godišnje na šampanjizaciju napuni se oko 40.000 butelja. Iz berbe 2014. koja nije bila osobita za mirno vino svo su grožđe osim Rizlinga rajnskog usmjerili prema pjenušcu. S obzirom da im je u rod došlo dosta više Pinota crnoga, njihov rosé iz 2014. sastavljen je od 90 posto crnog pinota i 10 posto chardonnaya. Pokazuje se već vrlo dobro no i traži još vremena… Osim po pjenušcima, Tomci su i visoko prepoznatljivi i cijenjeni po kapljici iz amfore, kategoriji koja što se s obzirom na (hrvatsko) tržište i aktualni hrvatski standard prodaje znatno sporije ali ipak ide, kako i poslovica veli: pomalo ali sigurno. Potražnja je međutim za Amforama od Tomčevih, koji su se nekoliko puta predstavili na međunarodnim festivalima narančastih vina u Izoli i u Beču, u inozemstvu – Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj.

Tomac Amfore - vertikala

Tomac Amfore – vertikala

Što se tiče samoga vina, zabrinutosti zbog stanovite usporenosti plasmana Amfore ne bi trebalo biti jer riječ je o kapljici koja kroz vrijeme može dugo izdržati u dobroj kondiciji i pritom se i razvijati. Pokazalo se to nedavno kad su Tomci kod sebe u kušaonici priredili vrlo zanimljivu vertikalu svojih vina proizvedenih uz polugodišnju maceraciju u amfori i potom duže – za mirna gotovo trogodišnje dozrijevanje u velikim hrastovim bačvama: Amfora 2010 brut nature, Amfora rajnski rizling 2011, Amfora rajnski rizling 2009, Amfora chardonnay & tradicijske sorte s Plešivice 2008 i Amfora Chardonnay & tradicijske sorte 2007. Inače, macerirano vino 2012. godine – riječ je samo o rajnskom rizlingu – Tomci će u butelju puniti na proljeće 2016.

Od 2012. godine Tomci su i s crnim pinotom u amfori, međutim maceracija s vrenjem kod crnjaka ne traje tako dugo kao kod bijelih – nekih 3,5 do četiri tjedna, naime ostavi li se crno grožđe duže na maceraciji s vrenjem i na malolaktičnoj fermentaciji, tada vino malo izgubi na boji. ■

JAKOB-BOMBA! – Poslije kiše dolazi sunce, kaže stara poslovica. Zdravko Ilija Jakobović, Slavonac sa 6,5 hektara vinograda na oko 300 metara nadmorske visine u području Brodskog Stupnika a s butiknim podrumom na brijegu u Šestinama u Zagrebu, nakon razočaranja s 2014. iz koje nije svojeg crnog Jakoba pustio na tržište pod klasičnom tamno-crvenom etiketom nego, da upozori na razliku, pod plavom etiketom, sada nakon berbe 2015. sretno trlja rukama: zaista mnogo obećavaju njegovi merlot, cabernet franc i cabernet sauvignon, zasad još u posudama svaki za sebe a predviđeni da u neko dogledno vrijeme, kad budu spremni, završe kao ménage à trois u curvéeu Jakob. Oduševio je i syrah, koji ostaje samostalan kao vino. Novost kod Jakobovića je od ove godine bijelo vino: od prijatelja Mladena Sibera, zubara u mirovini koji se bavi uzgojem grožđa na desetak hektara pored Dunava, u Erdutu, kupio je grožđe Sauvignona bijeloga i od njega će moći ponuditi vino u dvije varijante – jedno vrlo ozbiljno, rađeno uz maceraciju preko noći, a drugo lepršavije ali ne i jednostavno i nipošto banalno, rađeno bez maceracije a namijenjeno konzumaciji za osvježenje prvenstveno u ljeto. Planovi Jakobovića, čiji Jakob 2012 s vremenom postaje još bolji – uostalom osvojio je zlatnu medalju na prvom ocjenjivanju Vina Croatia krajem studenoga 2015., a na rang listi od 203 vina dana na ocjenu na 13. je mjestu – veliki su: bijeli pjenušac šampanjskom metodom, te destilati, konkretno stari vinjak!

Predbožićno kod Jakoba

Predbožićno kod Jakoba

Zdravko Jakobović ima podlogu za takve ambicije: uz to što posjeduje kvalitetnu sirovinu osigurao je sebi i vrsnu kućnu enologinju Ivonu Đipalo – koja sa svojim suprugom, također enologom Slavenom Jeličićem stanuje u njegovoj obiteljskoj kući gdje je i podrum, dakle – njeno radno mjesto! Ivona, iz zagrebačke eno-konzultantske kuće Vinolab, drži na brizi dva čeda – nedavno rođenog sinčića Tonija i Jakobovićevog Jakoba. Dvije – kud ćeš veće ljubavi!

Sretan Božiž

Sretan Božić! Čestitka DIAM-a, kuće čepova s kojima nemate problema s  čepom!

U predblagdanskoj atmosferi Jakobović je primio grupicu zagrebačkh prijatelja – ugostitelja i sommeliera, na kušanje novih mladih vina: Sinišu Lasana, prvaka u sommelijerstvu za kontinentaklnu Hrvatsku i drugoplasiranoga na nedavnom nacionalnom prvenstvu sommeliera Hrvatske, kojemu u čast toči svoj Jakob iz 2009, zatim Borisa Orašanina Zubu i Krešimira Šesnića iz restorana Trilogija, Momu Kovačevića, te vinoljupca Vatroslava Nabršniga.

TERROIRIZAM i TURIZAM – U okolnostima kad, s krajem godine, očekujemo rekordni priljev novaca od turizma te kad u Zagrebu kao najpoželjniem turističkom odredištu u vrijeme Adventa očekujemo i goste koji vjerojatno i nisu bili ukalkulirani u prethodna predviđanja o turističkom prometu u 2015., te u pretprazničnoj atmosferi ali i zabrinuti lošim vibracijama zbog pojačane terorističke aktivnosti u Europi, u Novinarskome domu održan je skup na temu Terorizam i turizam te turističko novinarstvo. Nakon izlaganja Vlatka Cvrtile te Sande Čorak s Instituta za turizam Hrvatske podijeljene su godišnje nagrade Marko Polo za najbolje turističke reportaže u 2015, a dobitnici su Matej Perkov za knjigu Planinarenje je način izražavanja, Darko Halapija za reportaže o Velebitu objavljene na HTV-u, i Marina Kelava za reportažu Kroz Zagoru, Hercegovinu i uz obalu Jadrana.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Finale je događanja: božićna zakuska sa specifičnim hrvatskim specijalitetima i vinima (u žiži su bili članovi udruge Tradicija Hrvatskog zagorja – restoran Sermage chefa Ivana Đurkina Benkotića iz Začretja, Zebrano mlinci Matije Gulija, Tri užitka s domaćim slasticama Štefice Gulija iz okolice Bedekovčine, te Vina Belje), dakle nešto što se uklapa u razmišljanja da bi bilo dobro, možda pred Uskrs kad je po običaju također svečano ozračje, organizirati i skup i na temu – TerRoIrizam i turizam.

Terroir kao pojam što obuhvaća poljoprivredni položaj, tlo, klimu i mikroklimu, (lokalne) sorte, odnosno pasmine, te (pedantnog) čovjeka koji u realizaciji proizvoda, usluge i ponude maksimalno moguće vodi računa o eko-pristupu i lokalnoj tradiciji u eno-gastronomiji, vrlo je važan jer daje proizvod s dodanom vrijednosti, originalan i ponešto drukčiji od drugih u istorodnoj kategoriji, te samim time pruža šansu za bolji plasman i samoga sebe i, kroz turizam, i teritorija na kojem se proizvod rađa. ■

            KUTJEVO: HVALA BOGU! – Hvala Bogu, konačno je sređeno: Kutjevo je nakon godina i godina stvarno zasjalo: pogledajte legendarni dvorac koji se od žabe pretvorio u princa!

Dvorac u Kutjevu: žaba se pretvorila u princa!

Dvorac u Kutjevu: žaba se pretvorila u princa!

            Pored dvorca su krasna crkvica, podrum Kutjeva d.d., u blizini Trg Graševine, proizvođači vina u mjestu i u bližoj okolici, kakvoća vina porasla je. Vrijeme je za OZBILJNO razmišljanje i KONKRETNE akcije vezano uz razvoj turizma (sadržaji – veći broj dobro organiziranih i tržišno usmjerenih manifestacija kroz godinu, smještaj, unaprjeđenje gastronomske ponude do rafiniranijeg stupnja, bez čega nema dolazaka imućnijih posjetitelja…) ■

NOVI MOGUĆI SNAŽNI ADUT: ADVENT u ZAGREBU! – Ono što sam nedavno objavio na svom blogu www.suhiucasi.wordpress.com i, prije toga, na Facebooku dobilo je i međunarodnu pohvalu: Zagreb je, primio sam obavijest od Turističke zajednice Grada Zagreba i čuo preko Hrvatskog Radija, na Radio Sljemenu, postao najpoželjniji europski grad za posjet u predbožićno vrijeme! Bravo!Advent Tomislav trg 2

Svi u beli Zagreb-grad! Pa, da, evo: u drugoj polovici prosinca u Zagreb je stigao i – milijunti gost!

Zagreb je tu titulu najpoželjnijega izborio vrlo uvjerljivo u konkurenciji 20 gradova Europe, npr, Bruxellesa, Beča, Londona, Salzburga, Berlina… U glasanje, koje s ciljem promidžbe kulture i turizma u Europi priređuje europska organizacija Best European Destination sa sjedištem u Bruxellesu, uključile su se 101.703 osobe iz 167 zemalja, a glavni grad Lijepe naše ulovio je 29.901 glasova, dakle trećinu!! Na drugo mjesto top-liste plasirao se Strassbourg, a na treće Aachen. Rang lista 10 najpoželjnijih gradova dostupna je na http://www.europeanbestdestinations.com/christmas-markets/ , kaže Darja Juzbašić iz TZGZ.

Advent Zgb suveniri 1Na temelju ovoga priznanja logično očekivao se osjetno značajniji priljev turista u Hrvatsku – i to na lokaciju koja nije na moru te u vrijeme koje nije za sunčanje i kupanje! To bi trebalo dovoljno govoriti o turističkim kretanjima danas.

Središte Metropole uistinu je bilo, prigodno, lijepo uređeno. Zasigurno je trošak za to uređenje veći od onoga u prijašnjim godinama. Ali, kaže stara narodna: Ako ne siješ, nećeš ni žeti.  Možda bi vrijedilo i malo proširiti: Ne siješ li dovoljno, i dovoljno kvalitetno, nema šanse za bogatiju žetvu.

Vidjet ćemo još što će se i u kojoj mjeri ostvariti od prognoza na temelju ove titule, no oklijevanje bez razmišljanja za dalje bolje, i bez promptnog poduzimanja drugih koraka nije uputno. Nogometnim žargonom rečeno: Ne čekati loptu, nego ići na loptu! Advent je samo jednom u godini, u prosincu, a mi, i ne samo u Zagrebu, imamo i kroz svih 12 mjeseci razne zanimljive odnosno potencijalno šire zanimljive zabavne sadržaje što mogu biti snažan magnet za turiste, primjerice to su sportska natjecanja, OLYMPUS DIGITAL CAMERAposebice nogomet, košarka, pa koncerti… Djelatnicima u sportu i glazbenicima odnosno organizatorima muzičkih priredbi kao i onima u turizmu ali i onima u gradskim strukturama (nužno je interprofesionalno djelovanje, a riječ je ne samo o Zagrebu nego svakako i o Rijeci, Splitu, Osijeku…) valja dobro razmisliti što i kako, pa onda donijeti  plan s vizijom i na trasparentnoj osnovi. Domaći sportaši se imaju pobrinuti za bolje igre u svojim klubovima kako bi osigurali dolazak ovamo boljih do i glasovitih vanjskih klubova s globalnim zvijezdama, koncertni menedžeri trebaju dovući ovamo što više prvih glazbenih imena, i onda kroz reklamu i vani, u susjednim zemljama, privući posjetitelje ne samo iz domaće okolice nego i iz inozemstva. Gradske strukture i turistički sektor svakako treba dati svoj odgovarajući doprinos

Za velike face iz sporta osobno, pogotovu za one iza kulisa, bit će u prvom naletu svakako nešto manje para nego što je bilo do sada, međutim riječ je i dalje popriličnim svotama, k tome i na mogućem dugoročnom izvoru. Bitno je ne da profitiraju pojedinci nego da u znatnoj mjeri profitira društvena zajednica, dakle svi mi. ■

Reakcije: Na ovaj tekst u kraćoj verziji objavljen na Facebooku stigla je sljedeća reakcija: Dragi prijatelju žao mi je kad vidim da si se ti kao ipak čovjek od iskustva uhvatio u ovu klopku portalskih izglasavanja. Samo detalji: 167 zemalja, a 100.000 glasova za sve sudionike, nije li to malo smiješno?! Koji je profil ljudi koji glasuju? Jesi li uopće ikad prije čuo za taj portal? Jesli li vidio da je neki svjetski elektronički medij, osim HRT-a, uopće to spomenuo kao vijest. Pa, ne mogu vjerovati da ne znaš da se i na Facebooku glasovi like mogu kupiti marketinški i potpuno legalno. Budimo ozbiljni! I ja volim ovaj naš grad, ali ovo je naprosto nešto što su određeni ljudi iskoristili za svoj PR, a sve kako bi prikrili svoju opću nesposobnost. I još, na kraj: povezanost sporta i turizma je socijalistička floskula. Sport je danas više ili manje uspješan biznis, ima svoje sponzore koji u njemu vide ovakav ili onakav interes. Kod nas se se on još veže uz turizam samo zato kako bi pojedinci na praktičan način iskamčivali novac za svoj džep… ■

Mirosevic Mario Hlaca knjigaVINOGRADARSKI POLIPTIH – Nova knjiga prof. dr. Nikole Miroševića, svojedobno čelnika Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta i stručnjaka za vinogradarstvo: Vinogradarski poliptih. Riječ je o zbiru uvodnika iz monografija iz ciklusa Najbolja hrvatskla vina te prikazima iz kataloga izložbi, kao i članci iz rubrike Riječ urednika objavljeni u nekadašnjem strukovnom časopisu Vinski krug. Knjiga s tvrdim koricama i s lijepim ilustracijama broji nešto više od 170 stranica. Autor slika je samobrski umjetnik fotografije Mario Hlača. ■

Vinska kraljica Zagrebačke županije

Lucija Šember

Lucija Šember

NJENO VELIČANSTVO LUCIJA ŠEMBER! – Kad nismo imali vladu, dobili smo kraljicu! To je Lucija Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga. Istina, kraljica je vinska, i samo Zagrebačke županije! A mogla je to postati i brže – i taj je izbor trajao, i trajao…. a mogla bi to možda ona biti i šire, na nacionalnoj razini. Ako se Hrvati slože, a to je teško do, valjda, i neizvedivo…

Nova kraljica Zagrebačke županije Lucija Šember iz vinogradarsko-vinarske je obitelji koja se u posljednje vrijeme sve jače ističe pjenušcem i narančastiom vinom. Bitno je spomenuti da je studentica druge godine Ekonomskog fakulteta. Lucijina prva pratilja je Valentina Trcak iz Svetog Ivana Zeline, studentica Agronomskog fakulteta, dok je druga pratilja, također Lucija, ali Fabek i iz Samobora, studentica također Ekonomskog fakulteta.

Je li znakovito to što je nova vinska kraljica Lucija (na slici s mamom Ivankom i tatom Zdenkom u obiteljskom podrumu) i što je proglašena i ustoličena nekoliko dana prije svojega imendana, praznika svete Lucije – zaštitnice slijepih? Uz one koji imaju problema s očima postoje i brojni drugi koji trebaju pomoć i zaštitu – oni koji i unatoč zdravim očima ne vide…

Vinska kraljica Lucija Šember s ponosnima mamom Ivankom i tatom Zdenkom

Vinska kraljica Lucija Šember s ponosnima mamom Ivankom i tatom Zdenkom

Inače, Kraljica Majka Ivanka i tata Zdenko raskošno su proslavili krunidbu kćeri sa sjajnim proizvodima domaćeg kolinja i sa specijalnom selekcijom vina u pratnji svakog slijeda: nakon aperitiva Šember Rosé brut slijedili su Rajnski rizling 2011 maceriran 25 dana I dugo dozrjevan u bačvi, zatim Chardonnay 2009 koji je kratko maceriran, pa Chardonnay 2004 sur lie (sjajan!), Bijeli pinto (pinot) 2002 sur lie, pa pola godine macerirani i potom tri godine u bačvi dozrijevani i godinu dana u boci odležani Qvevri 2011, potom Crni pinot 2007 i na kraju, uz izvrsnu savijaču od jabuke – pjenušavi Šember 2005 bijeli brut (Chardonnay, Graševina, Plavec žuti) degoržiran pred nama i poslužen, ispravno, kao brut nature, znači bez ekspedicijskog likera… ■

Enologinja i BMW!

Enologinja i BMW!

ZAGORCI, ŠAMPIONSKI: BRUT & WHITE! – Zagorski šampioni: Jasminka Šaško i Vuglec-breg brut, kuće Vuglec-breg ponad Krapinskih Toplica. Prvakinja s pjenušcem na nedavnom prvom nacionalnom ocjenjivanju Vina Croatia: Vuglec-breg brut, i BMW white!… Kaže JaŠminka: Šampion za šampionku! ■

Marko i Franci Šekoranja

Marko i Franci Šekoranja

COCA i ĆEVAP – Coca i ćevap po slovenski, Marko i Franci Šekoranja iz Gostilne Šekoranja na Bizeljskome kod našeg Klanjca.

Bizeljsko: Slani kolač od heljde

Bizeljsko: Slani kolač od heljde

Za one koji vole lokalno i vrlo okusno preporučujem na Bizeljskom kušati odličan, kako ga nazivaju, kolač od heljde (po slovenski: hajdine) i svježeg sira. Mada je izrezan na kocke, dakle netipično za orahnjaču, malo podsjeća na nju, i to onu bogatiju, s puno smeđega a s manje žutoga, međutim ne samo da nije riječ o orahnjači nego nije ni o slatkome. Kolač s heljdom je slan i izvrsno prija uz čašicu dobroga vina. Obožavate li orahnjaču, uvijek ostaje vremena za zasladu – nakon slanoga i tekućega!… ■

Pijani sir

Pijani sir

I SIR PIJE – SVE DO PRED BOŽIĆ…Imbriagon, riječ iz talijanskog dijalekta, znači pijanac. U ovome slučaju riječ je o sir,. koji po dva mjeseca, od berbe i čim se grožđe ispreša, neprekidno pije, i izvana postaje sve crveniji kao i lice osobe koja voli dudu, ali za razliku od te osobe koja voli dudu on – nema problema s jetrom!…  Taj sir koji dozrijeva uronjen u trop inače jako je praktičan za vrlo nestrpljive pilce koji ipak vode barem malo računa o tome da je prije pića dobro nešto pojesti: već dok ga se jede ponešto i od vina uđe kroz usta…   ■

NESTRPLJENJE u AGROLAGUNI – U porečkoj Agrolaguni, koja gospodari s 585 hektara vlastitih vinograda, doista su nestrpljivi: već krajem studenoga/početkom prosinca izašli su s malvazijom iz 2015., i osjetili su potrebu i da je i posebno prezentiraju i u Zagrebu, u uglednom restoranu. Pitam čemu žurba, nije li to silovanje vina, odgovor je bio da su stara vina prodana i da se nije smjelo tržište ostaviti bez bazne malvazije. Eto, lijepo je čuti da je plasman dobar!

Miroslav Latal

Miroslav Latal

Miroslav Latal, direktor proizvodnje, oduševljen je berbom 2015 i kvalitativno i količinski. Napominje da je cvatnja prošla odlično, da suše nije bilo, oborine u 2015. jako dobro raspoređene, grožđe je dozrijevalo vrlo ujednačeno, danju je bilo vrlo toplo a noću svježe, što je dobro. Sladora u grožđu nakupilo se u pravoj mjeri, kiseline su ostale dobre, s ne puno jabučne.

Latal će se rado pohvaliti da su crne sorte pa i one što kasnije dozrjevaju ušle u podrum u izvrsnome stanju i da se od njih iz 2015. mogu očekivati špice. Latal posebno hvali Cabernet franc, koji ne uspijeva svuda i u svakoj godini tako dobro kao drugi obojeni kultivari.

Agrolaguna je,čujem, imala i jako dobru berbu maslina. ■

                        DREAM TEAM: FERAVINO NOVIM PUTEVIMA – Građevinar Ivan Ergović, čelnik NEXE grupacije i, od 1996. kad je preuzeo feričanačko Feravino, uključen i u vinski sektor, odlučio je na vinskoj pozornici krenuti novim putevima. Kaže da želi uložiti i još veći napor u razvoj Feravina i u postizanje još bolje kakvoće kapljice. Odlučio je da svom višegodišnjem eno-konzultantu Miodragu Hruškaru iz zagrebačke eno-savjetničke kuće Eno-expert pridoda kao pomoć slovenskog proizvođača vina Matjaža Lemuta, koji u Vipavskom vinogorju ima posjed Tilia. Na velikoj gotovo cjelonoćnoj predbožićnoj, mogli bismo upotrijebiti riječ svadbenoj večeri u zagrebačkom restoranu Jarunski dvori Ergović je brojnim svojim uzvanicima objasnio nove vjetrove…

Ivan Ergović (u sredini), s enolozima Matjažem Lemutom (lijevo) i Miodragom Hruškarom

Ivan Ergović (u sredini), s enolozima Matjažem Lemutom (lijevo) i Miodragom Hruškarom

Lemut, koji kaže da dobro poznaje hrvatsku vinsku scenu i da već oko 20 godina za slovenske sommelijere drži edukacijske tečajeve na temu hrvatskoga vina, te koji je eno-konzultant i na tlu hrvatske Istre, konkretno npr. kod maslinara i uljara Klaudija Ipše (navodno ima oko tri hektara pod trsjem!), nastupio je u Feravinu u berbi 2015. i dirigirao proizvodnju mladog vina od Frankovke. Valja reći da je Feravino s tim mladim punim vinom lijepe tamne rubinske boje i s dosta voćnosti i svježine u kategoriji nouveau primeur dobilo uistinu konja za utrku! Lemutova su razmišljanja da bi Feravino, koje posjeduje 160 hektara vinograda od čega je 60 posto zasađeno Graševinom a među crnim kultivarima vrlo veliki je postotak Frankovke, trebalo glavni naglasak staviti na proizvodnju upravo Graševine i Frankovke, i to ne samo zato jer njih ima količinski najviše nego i zato što su one pečat Slavonije i, naročito Frankovka, feričanačkoga kraja.

Marijan knežević

Marijan Knežević

Lemut, koji je Ergovću prezentirao svoje viđenje o tome kako doći do vina ekstra kvalitete, ukratko mi je kazao da smatra da bi, kao osnovno i za početak, trebalo u vinogradu za špice još malo smanjiti prinose po trsu, te da bi u podrumu trebalo imati ne velike posude kao sada, nego mnogo manjih tako da se parcele mogu vinificirati svaka posebno pa da se i vina drže posebno, što daje bolju mogućnosti da se poslije, pri kupažiranju, dobije zaista najbolje od najboljega… Matjaž se nada da će investicije u opremu pratiti njegova razmišljanja o proizvodnji…

Tu međutim stvar ne staje! Evo, kao najnovije: Feravinu je upravo pristupio Marijan Knežević, donedavna glavni enolog Vina Belje… Neki kažu: u Feravinu Dream team! Ostaje da se vidi kako će naprijed tri tenora i koliko je ovdje moguća – tripartitna vlada… ■

Ivana Puhelek Purek

Ivana Puhelek Purek

KRALJEVINA i PJENUŠCI – Mlada zelinska enologinja i proizvođačica vina Ivana Puhelek Purek, inače uposlena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, istrajava u poslanju što ga je sebi zadala: afirmirati Kraljevinu i zelinskome vinskome kraju podebljati sjaj vrlo ozbiljnim visokokvalitetnim pjenušcima rađenim klasičnom metodom.

Baš radi toga da vidi nove stvari i nešto nauči vezano uz pjenušce posjetila je nedavno Champagneu gdje je imala prilike o mnogo čemu konzultirati se s enologom tamošnjeg Enološkog instituta Champagne Pierreom-Yvesom Bourneriasom. U Champagnei je bio značajan sajam opreme za šampanjerije, a organizirana je i degustacija pjenušaca iz cijeloga svijeta na kojoj su sa svojim uradcima uz nju i Zelinčanina Željka Kosa sudjelovali i hrvatski vinari-pjenušari Tomac, Šember, od Slovenaca bio je Janez Istenič.

Proizvođači vina iz Zeline Ivana i Kruno Puhelek te Željko i Anita Kos i s Plešivice Tomislav i Martina Tomac i Zdenko i Ivanka Šember

U Champagnei, s enologom Pierreom-Yvesom Bourneriasom: proizvođači vina iz Zeline Ivana i Kruno Puhelek te Željko i Anita Kos, i s Plešivice Tomislav i Martina Tomac i Zdenko i Ivanka Šember

Ivana, koja od Kraljevine već neko vrijeme uspješno proizvodi pjenušac Kraljica i koja je upravo izašla s berbom 2013., razmišlja o tome da za koju godinu predstavi još jednu svoju pjenušavu etiketu – dobivenu od baznoga vina što bi bilo mješavina kraljevine i neke internacionalne sorte, u prvome redu u obzir, veli, dolazi Pinot crni, kojega će, čini se, saditi sljedećeg proljeća, kako bi ga mogli koristiti, vinificiranoga na bijelo odnosno ružičasto, ne samo za pjenušac nego manjim dijelom i za mirno vino. Taj cuvée Pureki bi puno duže držali na kvascu od ovog svog sada postojećeg pjenušca Kraljica od Kraljevine… ■

Prvenstvo sommeliera Hrvatske

Šampion Filip Savić (u sredini), sa Sinišom Lasanom i Ivanom Jugom

Šampion Filip Savić (u sredini), sa Sinišom Lasanom i Ivanom Jugom

TRIO NAJBOLJIH – Evo, uz slavljeničke pjenušce, šampiona s nedavno održanog državnog prvenstva u sommelierstvu: prvak je Filip Savić (u sredini) iz Istre, koji je kako čujem nakon osvojenog naslova odmah u kompeksu Maistra dobio – valjda i adekvatno konkretno popraćeno! –  promaknuće u glavnog sommeliera kuće, tu su drugoplasirani Zagrepčanin Siniša Lasan (na slici je desno) na privremenom proljetno-ljetno-jesenskom radu u Dubrovniku, i trećeplasirani Ivan Jug iz zagrebačkog Bistroa Apetit. Što se iščitava iz proglašenja ove najbolje trojke? Istra nije više suvereno nadmoćna u sommelijerstvu, Zagreb steže obruč… ■

BADNJAK PRIJE BADNJAKA Kakve li navalne petorke, s francuskim centarforom! Lijepo je kad postoji odličan uvod u ono nešto fino što će biti ili u ono što se očekuje da bude za praznike krajem godine na koje se misli s osobitim veseljem. A taj uvod zbio se nedavno u zagrebačkom hotelu Esplanade gdje je jedan od, kažu, najcjenjenijih chefova iz Francuske – Xavier Mathieu iz Provence, direktor cijenjenog restorana-hotela Relais & Châteaux Le Phébus & SPA Carita, dobitnika prestižne nagrade francuske gastronomije, nositelj Michelinove zvjezdice, stvorio za stolom atmosferu Badnjaka – prije Badnjaka!  Na radionici održanoj i za grupu hrvatskih kuhara – bili su tu Marijo Čepek, Ante Udovičić, Mario Mihelj, Ivan Tomašević i drugi – naš bakalar svakobadnjački Mathieu je prezentirao u sasvim drugome svjetlu od onoga na koje smo navikli… Valja svakako reći da mu je u radu pomagala Esplanadina chefica Ana Grgić.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bilo je tu neodoljivih okusa poput avokada s mesom rakovice, agrumima te kremom i prahom od cvjetače, brandade od bakalara sa školjkama sv. Jakova, verbenom i šafranom, potom slasne janjeće plećke u kori od kumina s topljenim krumpirom na maslinovom ulju te primamljivog hrskavog kolača od čokolade s malinama i slatkom paprikom.

Za prikladnu tekuću pratnju jelima chefa Xaviera Mathieua pobrinula se vinska kuća MIVA, sa šampanjcima Veuve Clicquot i Ruinart.

Nije bilo šanse da doma izvedem ni približno ovo što je priuštio chef Xavier. Ne samo zato što je on veliki chef. nego i stoga što se dobar dio namirnica uporijebljenih na Xavierovoj radionici nudi ne po socijalnim nego po totalno asocijalnim svotama. Već samo bakalar koji je koristio daleko je – kakvoćom, ali svakako i cijenom – od onoga na koji potkraj godine nailazimo u našim prodavaonicama… O šampanjcima da i ne govorim…

Inače, u sklopu svog boravka u Zagrebu, a uz potporu Francuskog instituta u Hrvatskoj, etablirani francuski chef održao je i edukativnu kulinarsku radionicu za srednjoškolce u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Novom Zagrebu. ■

Mousse od gusje jetre

Mousse od gusje jetre

ESPLANADINIH PRVIH 90: DOŽIVJETI BAREM STOTKU – Zagrebački hotel Esplanade, svojedobno obvezno odmorište putnika čuvenog vlaka Orient-Express što je vozio od Pariza preko Venecije i Zagreba do Istambula, ove 2015. godine obilježavao je 90. obljetnicu postojanja i uspješnog rada. Očekivao sam, istina, da će to obilježavanje biti jače, uočljivije, jer doživljena starost to je zavrijedila.

Školjke sv. Jakova, škampi i hrskavi kadaif

Školjke sv. Jakova, škampi i hrskavi kadaif

Juneći obraz na kremi od celera

Juneći obraz na kremi od celera

Mislio sam da će se organizirati događanja npr. u stilu da Esplanadini sommelieri goste dočekuju u uniformi recimo konduktera Orient-Expressa i da ih iz hotelskog predvorja (kao da je to željeznička stanica) odvode u prigodno dekorirane hotelske salone Paris, Venecija, Istambul, u kojima bi se služili hrana (chefica Ana Grgić u više je navrata, pa i ovih predblagdanskih dana / mousse od gusje jetre, školjke sv. Jakoba sa škampima, kremom od citrusa i hrskavim kadaifom, dugo pirjani juneći obraz s kremom od celera i s prženim gljivama shitake, pečene jabuke s orasima/  pokazala da je dorasla biti na čelu kuharske ekipe za takav projekt) i pića tipični za Francusku, Italiju, Tursku, no – možda je tako nešto ostavljeno za pravu veliku okruglu godišnjicu, kad hotel doživi stotku. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVANZEMALJCI u ESPLANADI? – Moglo ih se nedavno vidjeti u restoranu Zinfandel u hotelu Esplanade: ako i jesu vanzemaljci – dama lijevo valjda je čuvena velika dama (La Grande Dame) udovica (veuve) Cliquot iz Champagne – bili su odlično društvo! ■

MENEGHETTI CLASSIC ZA CHATEAU & RELAIS – Istarska odvjetničko-vinska kuća Meneghetti izašla je s novom berbom svojega pjenušca Classic brut (chardonnay, bijeli pinot i oko 30% crni pinot, šampanjska metoda, u prodaji je 6000 butelja i 200 magnuma), iz 2013. i ništa čudno što je promocija bila upravo pred Božić. Meneghetti je najpoznatiji po svom jako dobrome poprilično skupome crnjaku na bazi bordoških sorata nazvanome Red, s crnom etiketom, ali i po Meneghetti bijelome (White), međutim ta kuća ima i vrlo solidnu kapljicu po nižim cijenama od onih za Meneghetti liniju, konkretno od Chardonnaya, Malvazije i Merlota. Ukupna količina vina s kojom danas izlazi je oko 100.000 butelja, pjenušca obično bude do osam tisuća butelja, Meneghetti crnoga između 20.000 i 25.000 boca ovisno o godištu.

Meneghetti: Goran Hanžek...

Meneghetti: Goran Hanžek…

... i Miroslav Plišo

… i Miroslav Plišo

Meneghetti Mali div

Prava vijest je, međutim, da Stancija Meneghetti iz Bala kod Rovinja, koja obuhvaća 12 hektara vinograda te mali hotel sa četiri sobe i ekskluzivni restoran sa 25 mjesta, kreće u bitno proširenje ugostiteljsko-turističkoga dijela!

Jedan od partnera – Goran Hanžek (drugi je odvjetnik Miroslav Plišo) najavio je gradnju hotela sa 25 soba i proširenje restorana na 60 do 70 mjesta, obnovu bazena kao i otvaranje welness- fitness & spa centra! Dozvole su dobivene, investicije osigurane, gradnja treba krenuti odmah iza Nove godine, a početak rada novih objekata očekuje se u lipnju ili srpnju 2016. Želja nam je postati lider na području vinskog turizma u regiji, kazao je Hanžek, te istaknuo da je kompleks Meneghetti član lanca ekskluzivnih hotela i restorana Relais & Chateaux, i to od 2013. godine. ■

Colic Zdravko ajvarZDRAVKO ČOLIĆ i AJVAR – Priznanje za prvo mjesto na ocjenjivanju domaćeg ajvara osvojeno nakon degustacije strukovnog žirija na čelu s poznatim chefom Stevom Karapadžom na svečanosti Martinja 2015 u organizaciji Samoborske udruge vinogradara i vinara napokon je stiglo u ruke dobitnika, a to je – popularni pjevač Zdravko Čolić… ■

SLADOLED SA ZRAKOM, i GELATO NATURA BEZ ZRAKA – Sladoled je nešto sjajno, hranjivo i okusno, zdravo, ali mora biti, dakako, od visokokvalitetnih namirnica s eko-pedigreom i neopterećen sastojcima koji se za njegovu pripremu danas rabe u masovnoj industrijskoj proizvodnji. Iz Krka na otoku Krku došao je u Zagreb na uvjerljiv način pokazati što je to zapravo sladoled vlasnik tvrtke Frigus Vecla Dalibor Jurina. On proizvodi sladoled bez glutena i bez aditiva, s dosta manje šećera nego što su drugi sladoledi, tzv. konvencionalnih proizvođača. Nutricionistkinja Dijana Gluhak uvjerava da Jurina koristi samo namirnice koje su certificirane kao prirodne, tj. ekološki uzgojene. Jurina i Dijana Gluhak kažu da je ovdje riječ zapravo manje o sladoledu, a više o gelatu. Gelato je inače ne samo izraz koji Talijani rabe za pojam sladoleda, nego i nešto više: on označava kvalitativnu kategoriju iznad!

Sudionici u programu

Sudionici u programu: Aleksandar Noršić – sommelier, Silvija Munda – G.E.T., Dijana Gluhak – nutrocionistica, Belizar Miloš – chef, Darija Kovačević – Kutjevo d.d., Dalibor Jurina – krčki sladoledar, te Kristijan Šragalj – voditelj zagrebačke pizzerije Chateau des Jardins

U sladoledu rado uživamo, posebice ljeti, ali – što je to, zapravo, sladoled, i otkuda dolazi?

Sladoled je djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, vrhnje ili maslac), te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja boje, mirisa, arome, okusa, konzistencije (šećeri i zaslađivači, stabilizatori i emulgatori, voće, voćne arome, jaja, čokolada…). Sladoled sadrži vodu i – uklopljeni zrak. Uklopljeni zrak služi povećanju volumena sladoleda, k tome on smanjuje osjećaj hladnoće u ustima tijekom konzumiranja sladoleda.

Sladoled se stavlja u promet u zamrznutom stanju, pri najviše -15 °C, i kao takav može se čuvati i do godinu dana. Sladoledi se na tržištu nalaze u brojnim oblicima, okusima i pakiranjima. Vrsta sladoleda mora biti navedena u deklaraciji. Razlikuju se mliječni sladoled, krem sladoled, zamrznuti aromatizirani, te voćni deserti. Mliječni i krem-sladoledi sadrže mlijeko i ne smiju imati biljne proteine ni biljnu mast.

Tehnološki postupak proizvodnje sladoleda može se podjeliti u dvije cjeline. Prva je proizvodnja sladoledne smjese što obuhvaća sastavljanje i miješanje smjese, predgrijavanje, homogenizaciju, pasterizaciju; hlađenje sladoledne smjese na 5°C te zrenje pri toj temperaturi od dva do 24 sata.

sladoled MundaDrugi dio čine operacije zamrzavanja, nakon čega sladoledna smjesa postaje sladoled. Operacije zamrzavanja uključuju dodatak aroma i boja, djelomično zamrzavanje (pri oko -5 °C) uz upuhivanje zraka, oblikovanje sladoleda (sladoled na štapiću, u čaši, u kornetu, obiteljsko pakiranje…), duboko zamrzavanje u tunelu (pri oko -20 °C) i pakiranje. Djelomično zamrzavanje sladoleda, i kasnije potpuno zamrzavanje, treba provesti što je moguće brže kako bi kristali leda, koji nastaju tijekom zamrzavanja, bili što manji.

Hranjiva vrijednost sladoleda ovisi o vrijednosti sastojaka od kojih je proizveden, pojedini dodaci (šećer, voće, čokolada, vanilija, jaja …) povećavaju je.

Ne zna se točno kako je nastao sladoled, ali priča o njemu seže, navodno, još u Kinu, u vrijeme 3000 godina prije Krista. Navodno je iz Azije sladoled stigao u Europu zahvaljujući našem Marku Polu. Postoje zapisi kako je, još u vrijeme Perzijskog rata, vojskovođa Aleksandar Veliki svoje trupe osvježavao ohlađenom smjesom leda i šećera. Slatki smrznuti desert radio se u ono drevno vrijeme sa snijegom a i ledom donesenim s vrhova visokih planina i čuvanime u podzemnim tunelima. Egipćani u doba faraona za pripremu sladoleda koristili su uglavnom devino mlijeko, masa se nakon dodavanja kandiranog voća i orašastih plodova smrzavala i zaleđena posluživala kao posebna delicija.

Gelato je talijanska riječ za sladoled a izraz proizlazi iz latinskoga word gelatus, što znači smrznuto. Gelato je sladoled na talijanski način, a to je, objašnjava nutricionistica Dijana Gluhak, nešto drugo od uobičajenog pojma sladoled ili ice cream. Gelato je od mlijeka, vrhnja, šećera, s aromama voća, odnosno orašastog voća. Gelato sadrži relativno malu količinu zraka. Po pravilniku, gelato u Italiji mora sadržavati najmanje 3,5 posto masnoće. Gelato ima više aroma nego ostali smrznuti deserti i bogatiji je i gušći od drugih zamrznutih slastica.

Povijest gelata seže do starog Egipta. Neki tvrde da su europski začeci onoga što danas poznajemo kao gelato na Siciliji. Sicilijanski ribar Francesco Procopio dei Coltelli 1686. je usavršio prvi uređaj za proizvodnju sladoleda. Popularnost sladoleda među širokim masama počela je između 1920. i 1930. godine na sjeveru Italije posebice u gradu Vareseu, gdje je nastala i prva karta sladoleda. Italija je jedina zemlja gdje na tržištu zanatska proizvodnja, sa 55 posto, nadmašuje industrijsku.

Magistrica nutricionizma Diana Gluhak rekla je:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA– Gelato je super-sladoled. Ne treba ga zamrzavati na vrlo niskim temperaturama. Kremaste je strukture i znatno veće prehrambene vrijednosti od bilo kakvog drugog sladoleda. Krčki Gelati d’Oro NATURA testirano su bezglutenski proizvodi, a onaj s okusom jagode prikladan je i za vegane. Gelato je jak izvor kalcija i proteina, a ovi Jurinini krčki Gelati d’Oro sadrže i cikoriju, koja je vrlo vrijedan izvor prehrambenih vlakana što povoljno djeluju na probavu. U sladoledu branda Gelati d’Oro Natura nema umjetnih boja, stabilizatora, aroma a niti emulgatora. Ti sladoledi imaju manji udio šećera od uobičajenog sladoleda.

Uz nekoliko vrsta tih krčkih gelata chef Belizar Miloš iz zagrebačkog restorana Agava pripremio je posebne preljeve, a riječ je o redukcijama vina, za neke je rabio još i maslinovo ulje s Korčule i naranču. Evo od kojih sastojaka su spravljeni ti preljevi: Maximo Nero, šećer, crni papar, vanilija u mahuni; Crni Pinot de Gotho, smeđi šećer, cimet, klinčić; Graševina Turković, šećer, zvjezdani anis, crni papar, klinčić; bijeli balzamski ocat i jagode; maslinovo ulje Torkul i naranča; specijalno vino marsala i smokve…

Uz te sladolede sjajno je prijao pjenušac Maximo od Kutjeva d.d. od Graševine, njegova je posebnost to što se za ekspedicijski liker za nj rabi visokopredikatno vino, konkretno kategorija ledena berba, što pjenušcu daje specifičan, posve drukčiji miris i okus.

Krčki Gelato d’Oro Natura može se, navodi sladoledar Jurina, kupiti u prodavaonicama zdrave hrane, a čašica od 120 ml u maloprodaji je oko 15 kuna. ■

James Bond Daniel CraigJAMES BOND VOLI ŠAMPANJAC i BORDOŠKI CRNJAK – Tajni agent 007 James Bond veliki je gurman, kako na žene tako i na jelo i piće. Uz ljepotice obožava šampanjac Bollinger, a i mirno crno vino glasovite bordoške kuće OLYMPUS DIGITAL CAMERAChâteau Angélus s područja Saint-Emuiliona. U najnovijoj njegovoj pustolovini Spectre koja pali i žari svijetom Bonda, kojega interpretira Daniel Craig, ponovno se vidi s etiketom čuvenog Angélusa! ■

KAD KRAUTHAKER RAKETIRA S – CRNIM PINOTOM! – Raketiraj me nježno, polako… Evo postolja – lansirne rampe – za  raketiranje Krauthakerovim crnim pinotom… ■

                                             SuČ-12.2015.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: