Kakvoća, i kako je tržišno valorizirati / ZAŠTIĆENE OZNAKE KVALITETE

Granteran 1Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

POTROŠAČ JE DANAS SVE IZBIRLJIVIJI i ZAHTJEVNIJI, a SIMBOLI KOJI SE POD ODREĐENIM PRAVILIMA i POD KONTROLOM NADLEŽNIH INSTITUCIJA STAVLJAJU NA POJEDINE PROIZVODE VIŠEG RANGA OLAKŠAVAJU MU IZBOR, ISTODOBNO OMOGUĆUJUĆI PROIZVOĐAČU/PONUĐAČU STJECANJE BOLJE POZICIJE NA TRŽIŠTU. KAKVA JE SITUACIJA S TIM ZNAKOVIMA KOD NAS, i U EU?

Najnovije: ekstra-djevičansko istarsko maslinovo ulje – koje je, inače, već godinama u špici kakvoće pa je čudno da se ovo događa tek sada! – upravo je u Hrvatskoj dobilo zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI)!

Zasad je to još eto na nacionalnoj razini, ali ide se i na zaštitu na razini EU, stvar je u postupku. Hrvatske markice kao znak zaštite primilo je dvadesetak istarskih uljara, ali, čujem, realan broj onih koji kakvoćom zavrjeđuju oznaku zaštite je veći. Zasad naime neki maslinari nisu dobili markicu jer jednostavno zbog količinski loše prošlogodišnje berbe u trenutku testiranja nisu više imali ulja, međutim nakon berbe maslina 2015., koja bi trebala omogućiti ulje vrlo visoke kakvoće, bit će u stanju i oni aplicirati za znak.

Iza ovoga zaštitnog znaka inače stoji Klaster istarskih maslinara, na čelu kojega je Bruno Legović, poznajemo ga kao nekadašnjeg direktora vinskog podruma Agrolagune iz Poreča, a pomoć mu pruža Blanka Sinčić iz Odjela za poljoprivredu Istarske županije.

_____________________________

Ipsa Klaudio 11KAKVOĆA JAKO DOBRA, KOLIČINA PREPOLOVLJENA – Berba maslina 2015. u Istri pokazuje se odličnom glede kvalitete ploda, ali osjetno manjom u kvantiteti, veli jedan od ponajboljih istarskih uljara Sandi Chiavalon. Muha i bolesti ove godine nisu pričinili štete, međutim količina će biti zasgurno upola manja od uobičajenoga, jer cvatnja je počela kasno, i odmah nakon njena starta naglo su nastupile previsoke temperature koje su spržile dosta cvjetova, k tome i ljeto je bilo dosta sušno…Chiavalon maslinik 5

Hoće li veća kakvoća ulja ove godine a istodobno i manja količina od uobičajene rezultirati povećanjem maloprodajne cijene za litru ekstra-djevičanskoga istarskoga maslinovoga ulja, pitam Chiavalona, a on odgovara da njegova kuća cijene neće mijenjati, kod njega na kućnome pragu boca od pola litre prodaje se po 140 kuna, a čini se da je istarski mpc-prosjek sada oko 120 kuna za pola litre.Uljari Istre

Na slikama su maslinari-uljari hrvatske Istre i dvojica vrlo istaknutih među njima – Sandi Chiavalon i Klaudio Ipša

__________________________________

                Lijepa vijest za istarsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje dolazi eto neposredno nakon tribine ISO Forum Croaticum održane, pod naslovom Znakovi kvalitete na hrvatskim proizvodima, u prostorima Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Zaštićene oznake kakvoće danas u moru ponude alat su kojime je moguće steći bolju poziciju na tržištu, i stoga su vrlo važne.

Evo i detalja koji govore o njihovu značenju, o tome načelnica Sektora za označavanje i kvalitetu hrane Edita Volar-Pantić iz Hrvatske poljoprivredne agencije Ministarstva poljoprivrede RH:

– Zaštite ističu ne samo kakvoću nego i posebnost kvalitete proizvoda u smislu metoda njegovog dobivanja, njegova podrijetla, njegovih karakteristika, zatim, jamče potrošaču da se radi o proizvodu dokazane posebne kvalitete, sprječavaju neovlašteno korištenje registriranog naziva i narušavanje ugleda proizvoda, idu na ruku zaštiti prirodnih uvjeta u regiji te unaprjeđenju gospodarstva i života u udaljenim nerazvijenim ruralnim područjima, vrijedne su za njegovanje i razvijanje regijske tradicije i učvršćenje lokalnog/regijskog identiteta, znatno pridonose razvoju turizma.

Predsjednik HGK Luka Burilović rado podsjeća da je prošlo već gotovo 20 godina od početka ostvarivanja ideje da se institucionalizirano i popraćeno odgovarajućim vizualnim znakom izdvoje i pred javnosti izdignu kvalitetni, na razvojno-istraživalačkome radu, invenciji i tradiciji kreirani hrvatski proizvodi. Uvedeni su znakovi Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.

Tribina

Tribina o kakvoći proizvoda, održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu

Na zasićenomu modernom tržištu, na kojemu je potrošač sve zahtjevniji, svaki pojedinac odluku o kupnji određenog proizvoda ili usluge donosi pokrenut ne samo svojim unutarnjim motivima, nego i vođen utjecajem brojnih vanjskih čimbenika. Hrvatska gospodarska komora to je prepoznala još prije više od 18 godina, kad je uvela vizualno označavanje proizvoda i usluga znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Tako Komora svojim članicama pomaže da njihovi proizvodi i usluge budu, kao izdvojeni, osobito prepoznatljivi na tržištu, reći će pak potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher.

Neki od znakova kvalitete koji postoje u Hrvatskoj, uz spomenute Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko što ih dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, jesu Meso hrvatskih farmi, Mlijeko hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Svinjsko meso – dokazano podrijetlo, Med iz Lijepe naše, Kruh hrvatskih polja što ih dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna Agencija, te Oznaka izvornosti, Oznaka zemljopisnog podrijetla i Zajamčeno tradicijski specijalitet, što ih dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede.

U neobvezne izraze kvalitete svrstani su Planinski (možda bi bilo bolje reći: Brdski) proizvod, Proizvod otočke poljoprivrede i Lokalna poljoprivreda i izravna prodaja.

A sad i službeno obrazloženje nekih znakova:

Znak Izvorno hrvatsko nose natprosječno kvalitetni proizvodi dobiveni na području Republike Hrvatske nastali kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživalačkoga rada, inovacije i invencije. Znak Izvorno hrvatsko priznanje je proizvodu i proizvođaču te ujedno i jamstvo potrošaču da je riječ o jedinstvenom artiklu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh svjetske ponude.

Izvorno hrvatsko 03Hrvatska kvaliteta 01Znak Hrvatska kvaliteta nose natprosječno kvalitetni proizvodi nastali na području Republike Hrvatske; priznanje je to proizvodu i proizvođaču a istodobno i jamstvo potrošaču da je riječ o artiklu koji zadovoljava najviše zahtjeve kakvoće i predstavlja sam vrh svjetske ponude.

Oznaka izvornosti (OI) govori o nazivu regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje, a koristi se za obilježavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje, a kakvoća i karakteristike kojih, u bitnome ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine, te proizvodnja kojih se u svim fazama, npr. uzgoj biljaka odnosno životinja, berba odnosno klanje, prerada, dozrijevanje i priprema, skladištenje, pakiranje/punjenje u cijelosti odvija u tom definiranome zemljopisnom području.

(Kao što se vidi, ovdje nema euforičnih rečenica poput one u hrvatskim definicijama: …ujedno i jamstvo potrošaču da je riječ o jedinstvenom artiklu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh svjetske ponude).

Oznaka zemljopisnog porijekla (OZP) obuhvaća naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje, koji se koristi za označavanje poljoprivrednih i/ili prehrambenih proizvoda što potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje, što imaju specifičnu kakvoću, ugled ili drugo obilježje pripisano njegovom zemljopisnom podrijetlu, čija se proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema odnosno barem ključni dio proizvodnje odvijaju u tom definiranome zemljopisnom području (npr. kod pršuta: obrada – da li sa slaninom i s dimljenjem/Dalmacija, ili pak bez slanine i bez dimljenja/Istra…)

Zajamčeno tradicijski specijalitet (ZTP) kao naziv je prihvatljiv za registraciju kada opisuje specifičan proizvod koji: je rezultat TRADICIJSKOG načina proizvodnje, prerade ili postupaka, ili se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se TRADICIJSKI koriste. Za registraciju kao zajamčeno tradicijskog specijaliteta naziv proizvoda MORA biti tradicijski korišten za označavanje specifičnog proizvoda, ili opisivati tradicijska svojstva ili specifična svojstva proizvoda.

Godine 1997. samo je šest proizvoda dobilo pravo na znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Danas ta dva znaka, čulo se na skupu u Komori, nosi 236 proizvoda, Izvorno hrvatsko pokriva njih 87, a Hrvatska kvaliteta 149. U postupku zaštite na nacionalnoj razini upravo su Paški sir, Slavonski med i Paška sol, svo troje za Oznaku Izvornosti, te Međimursko meso z tiblice za Oznaku zemljopisnog porijekla.

Inače, od nas je pitanje kakvoće poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2003. u resoru Ministarstva poljoprivrede, koje ima Upravu za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku sa Sektorom za označavanje hrane i Službom za posebne oznake i promidžbu kvalitete.

MI, i EU

EU zastavaU ovome trenutku situacija s hrvatskim proizvodima pokrivenim nekim od znakova kakvoće u Europskoj Uniji jednaka je kao prije gotovo 20 godina s hrvatskim proizvodima pokrivenima spomenutim dvjema hrvatskim znakovima: danas je u Europskoj Uniji ukupno zaštićeno 1276 proizvoda (PDO pokriva ih 590, PGI 633, a TSG 53), od toga pet je naših, zaštićenih ove godine, u periodu od 14. travnja do 23. rujna. To su: krčki pršut (PGI odnosno ZOZP), baranjski kulen (PGI odnosno ZOZP), neretvanska mandarina (PDO odnosno ZOI), ekstra-djevičansko maslinovo ulje s Cresa (PDO odnosno ZOI), i ogulinsko kiselo zelje (PDO ili ZOI). U postupku registracije u EU, za oznaku PDO ili ZOI su: varaždinsko zelje, istarski/istrski pršut (odnosi se na pršut hrvatskog i slovenskoga dijela Istre), paška janjetina, krčko maslinovo ulje, korčulansko maslinovo ulje, i istarsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje. Za PGI ili ZOZP pripremaju se drniški pršut, dalmatinski pršut, lički krumpir, slavonski kulen/kulin, zagorski puran, poljički soparnik (zeljanak, uljenjak).Oznaka Protected designation of origin ZOIProtected geographic indication PGI

Prekretnica u razvoju politike kvalitete u Europskoj Uniji nastupila je 1992, uspostavom sustava kakvoće kojime se s kvantitete naglasak prebacio na kvalitetu i koji je bio zamišljen da štiti i promiče tradicijske i regijske poljoprivredne i prehrambene proizvode. Kao nadahnuće za taj EU-sustav poslužili su postojećim nacionalni francuski i talijanski sustavi.

Traditional specialty guaranteed TSG-ZTSKao najjači znak određen je, logično, PDO odnosno Protected Designation of Origin ili ZOI = Zaštićena oznaka izvornosti. Slijede PGI odnosno Protected Geographical Indication ili po naški ZOZP = Zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla, te znak TSG = Traditional Specialty Guaranteed ili ZTP = Zajamčeni tradicijski specijalitet.

Najviše zaštićenih proizvoda na nivou Europske Unije imaju Talijani – 274, a u fazi pripreme im ih je 25, slijede Francuzi sa 222 zaštićena proizvoda i s 28 u pripremi, treći su Španjolci sa 183 zaštite i pet u pripremi, pa iza njih Portugalci sa 133 oznake, a pet se još očekuju, Grčka ima 101 zaštićeni proizvod a četiri su u pripremi, Njemačka je sa 83 zaštićena proizvoda a 13 su u fazi pripreme, Velika Britanija ima 59 oznaka zaštite a 12 je u pripremi. Naši susjedi Slovenci su zaštitili 22 proizvoda a sedam je u fazi pripreme. Kao i Hrvatska sada, po pet zaštićenih proizvoda imaju Irska su i Bugarska. Jedini i bez zaštitne oznake a i bez proizvoda u fazi pripreme za neku zaštitnu oznaku su Estonija i Malta.

Europska Unija - golemo tržište

Europska Unija – golemo tržište

ŠTO JE BITNO ZA ZAŠTITU?

Što je bitno za zaštitu proizvoda i dobivanje odgovarajuće oznake i vizualnoga znaka za stavljanje na proizvod? Na web-stranici Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr može se naći informacija o tome, a od Odjela za kvalitetu može se zatražiti da pošalje mapu što sadrži podatke o tome kako steći pravo na uporabu znaka, pravilnik o znakovima vizualnog označavanja kakvoće hrvatskih proizvoda i usluga, zahtjev i upute o tome kako zahtjev podnijeti, obrazac za izjavu o porijeklu robe, te shemu postupka rješavanja zahtjeva za dodjelu prava na uporabu znaka, I, naravno, troškovnik.

Za pokretanje postupka dodjele prava na upotrebu znaka oznaka Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta potrebno je, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dostaviti dokumentaciju koja sadrži popunjen, ovjeren i potpisani zahtjev, izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra podnositelja zahtjeva, izjavu podnositelja zahtjeva o hrvatskom porijeklu robe (za proizvode), rješenja, potvrde, izvještaje o ispitivanju, certifikate ili druge dokumente o zadovoljavanju zakonskih odrednica što se odnose na proizvod ili uslugu, tehničku dokumentaciju proizvoda ili usluge, certifikate ili druge dokumente o uvedenom sustavu osiguravanja kvalitete, odnosno sustavu upravljanja kvalitetom, dokumentaciju o proizvodu ili usluzi kojom podnositelj zahtjeva raspolaže a koja se odnosi na dokazivanje i/ili podupiranje dokaza o natprosječnoj kvaliteti proizvoda ili usluge, kratki opis djelovanja i crtice iz povijesti kao i navod drugih bitnih podataka o podnositelju zahtjeva, uzorak proizvoda, dokumentaciju kojom se argumentiraju tradicija, znanstveno-istraživalački rad, inovacija ili invencija u vezi s proizvodom ili uslugom (ako se podnosi zahtjev za Izvorno hrvatsko), dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele znaka.

Odjel za kvalitetu dobivenu dokumentaciju prosljeđuje nadležnoj Tehničkoj službi, koja nakon proučene dokumentacije i posjete tvrtki Savjetu vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda daje mišljenje o dodjeli prava na korištenje znaka, a Savjet na temelju stručnoga stava Tehničke komisije donosi odluku da, ili ne.

Tijek procesa registracije kojom se postiže zaštita proizvoda ili usluge kod oznaka koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede je sljedeći: predregistracijska faza, zatim registracija na nacionalnoj razini, i registracija na razini EU.

Nacionalna zaštita vrijedi, dakako, samo na području Hrvatske, a ne i u drugim dijelovima EU i na međunarodnome tržištu, i važeća je samo do donošenja konačne odluke EK o registraciji. Postoji termin Prijelazna nacionalna zaštita, i on počinje biti aktualan nakon slanja zahtjeva za registraciju u Europsku Komisiju.

Nakon registracije naziva proizvoda i upisa u EU DOOR-bazu podataka, na snazi je zaštita na razini EU, i ona je važeća na cijelom zajedničkom tržištu EU, a kroz međunarodne ugovore i na tržištima trećih zemalja.

Ako se nakon zahtjeva za registracijom na nivou Europske Unije naziv ne registrira na razini EU, prestaje i nacionalna zaštita.

Prijelazna RH Zaštićena oznaka izvornosti

Prijelazna RH Zaštićena oznaka izvornosti

Prijelazna RH zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla

Prijelazna RH Zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla

Certificiranje, tj. potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom proizvoda u proizvodnji obavljaju kontrolna tijela (KT) i certifikacijska tijela (CT), pravne osobe akreditirane prema Normi HRN EN ISO/IEC 17 065:2013 (HAA). Rad KT i CT nadzire Ministarstvo poljoprivrede.

Nadzor prava korištenja registriranih naziva na tržištu počeo je s danom ulaska RH u članstvo EU, a provodi ga Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede za sve registrirane nazive iz EU DOOR-a (baza podataka).

Inače, postojao je – kao nacionalna mjera i dodjela bespovratnih sredstava – i program nazvan Potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva zaštićenom

Prijelazna RH oznaka za TSG ili ZS

Prijelazna RH Zaštićena oznaka zajamčenog tradicijskog specijaliteta

oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta.

Na proračunskoj stavci Ministarstva poljoprivrede osigurano je bilo, za sufinanciranje izrade specifikacije proizvoda, provedbe anketa i za laboratorijske analize, 500.000,00 kuna, s time da je maksimalni iznos potpore po prijavi mogao iznositi 75.000 kn po zahtjevu. Natječaj je bio otvoren od 30.travnja do 30.srpnja 2015., stiglo je (samo) 15 prijava, od kojih je 11 je udovoljilo uvjetima natječaja.

IMA LI i NAPUHAVANJA?

Promatram brošuricu Proizvodi hrvatske kvalitete i izvornosti u izdanju HGK i dobivenu od HGK. Primjećujem da su proizvodi znacima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta zaštićeni kao robna marka određenog proizvođača, znaka Izvorno hrvatsko nedostaje u kategoriji grupe istorodnih proizvoda visoke kvalitete i tipičnih za određeni kraj.

Primjerice, kod vina, u ovome katalogu su boca žlahtine, boca kutjevačke graševine, boca korčulanskog pošipa, boca orahovičkoga zelenog silvanca, dvije butelje korčulanskoga vina jednoga proizvođača, te dvije boce škrleta od dvaju proizvođača, prava bi stvar bila ne samo oznaka o zaštiti kapljice jednog proizvođačla zasebno nego i oznaka zaštite vina skupno, dakle vrbničke žlahtine, korčulanskog pošipa, kutjevačke graševine, tako da kupac – to je osobito važno za strance-turiste koji nam dođu i koji pojma nemaju o hrvatskome vinu – zna da će, ne nađe li u trgovini ili u restoranu neku od npr. ovdje u katalogu objavljenih etiketa a pije mu se korčulanski pošip, žlahtina odnosno kutjevačka graševina, u bocama s etiketama s nazivima tih sorata i tih vinogorja i kod drugih proizvođača naći vino visoke kvalitete i podjednakih svojstava u organoleptici, odgovarajućih dotičnima geografskome području i tamošnjoj tradiciji u produkciji. Isto vrijedi npr. i za sireve. Podloga za tako nešto može biti jedino u dobro organiziranim poslovno kvalitetno ustrojenim udruženjima unutar branše, a kako u nas osim Vinistre takvih zapravo nema, nužno bi bilo da se i institucije poput Hrvatske gospodarske i Hrvatske obrtničke komore, pa i Ministarstvo poljoprivredi kao visoko državno tijelo, energično angažiraju u uspostavi takvih interesnih udruga, obveznih da svaka u svojemu kraju vodi politiku branše na način koji najbolje odgovara dobroj valorizaciji resursa.

Gledam katalog i s aspekta kakvoće proizvoda kojima su dodijeljeni znakovi Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ne nalazim primjedbe ni kod jednog ni kod drugog znaka pored tih nekih proizvoda koje inače manje-više poznajem (ti izrazi sâmi za sebe govore o hrvatskoj kvaliteti i o tome da je proizvod s poznatim porijeklom, i rezultat određene lokalne tradicije)…. – ne nalazim primjedbe dok se ne vratim na službenu definiciju (navedenu u prvome dijelu ovoga priloga) vezanu uz kakvoću, a koja govori kako je riječ o natprosječno kvalitetnome pa, kod Izvorno hrvatsko, i jedinstvenome proizvodu, koji zadovoljava i najviše zahtjeve kvalitete i predstavlja sam vrh svjetske ponude (maltene svjetsko čudo!)…

Inače, čudno je što paški sir (Paški sir Gligora, istina, nosi oznaku Izvorno hrvatsko) još nije zaštićen na nacionalnoj razini (valjda je to posljedica neprikladnog djelovanja lokalne udruge ovčara i sirara), a trebao je zacijelo već biti i na nivou EU.

Glede oznaka i zaštita na razini EU, malo čudi zahtjev u postupku za najsnažnijom zaštitom ZOI za šoltansko i korčulansko maslinovo ulje općenito, a ne – brem tako nije naznačeno! – u kategoriji ekstra-djevičansko. Naveo sam već da EU-zaštitu već ima cresko ekstra-djevičansko maslinovo ulje, a u postupku je dobivanje takve oznake i istarsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje. Može li pored zaštićene i još malo pa zaštićene ekstra-djevičanske kategorije proći zaštita maslinova ulja kod kojega ne stoji da je u grupi ekstra-djevičanskih? Jesu su Šoltani i Korčulani, i odgovorni koji su proslijedili zahtjev prema EU, uvjereni da su njihove kvalitativno niže kategorije ulja u rangu kvalitete ekstra-djevičanskoga, i to još onih nadaleko etabliranih – Istre i Cresa? …  ♣ SuČ – 10/2015

____________________________________

Vinistra: Pravilnik o Malvaziji IQ

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta (IQ) za vino svježa i zrela malvazija istarska.

Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo proizvođačima vina koji imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinske podregije Istra i koji su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina.

Grožđe za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04).

Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet.

Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom, kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnima se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama, izuzev posebno pogodnih mikrolokacija.

Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje malvazije istarske, odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa.

Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje.

Gustoća sadnje u vinogradima koji će se saditi nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20 posto gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar.

Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 9.000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,25 kg, osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos od 9 000 kg/ha i na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,75 kg.

U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti u gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%posto, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino.

Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70 posto, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta.

U slučaju potrebe grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu.

Za proizvodnju vina Malvazija istarska kojs smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine.

Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra.

Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Malvaziju istarsku.

Vino Malvazija istarska – svježa

Vino Malvazija istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 30. travnja u godini nakon berbe.

Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike:

bistrina: bistro; boja: žuto-zelena do svijetlo žuta; miris: čist, sortni; okus: voćni, harmoničan s laganim tonom gorčine; alkohol: od 11,5 vol%; ukupna kiselost: min. 4 g/l; suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 18 g/l; slobodni SO2: najviše 30 mg/l; ukupni SO2: najviše 170 mg/l; ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod.

Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet samo u staklenim bocama do 0,75 litara.

Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osiguravati kvalitetu proizvoda.

Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na svježa vina Malvazije istarske.

Vino Malvazija istarska – zrela

Vino Malvazija Istarska zrela s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 16 mjeseci sazrijevanja u podrumu.

Vino Malvazija Istarska – zrela s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike:

bistroća: bistro; boja: žuto-zelena do različitih nijansi žute; miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva; okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova gorčine i nijansama aroma drva; alkohol: od 12,5 vol%; ukupna kiselost: min. 4 g/l; suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 19,0 g/l; slobodni SO2: najviše 30 mg/l; ukupni SO2: najviše 170 mg/l ;ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod.

Vino Malvazija Istarska – zrela s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina.

Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo pluto čepovi (čisti pluto).

Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na zrelo vino Malvazije istarske. ■

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: