KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 08-09.2015 – THROUGH THE WORLD ON a PLATE AND IN a GLASS

U Vrbovcu - udruga Solinjana!

U Vrbovcu – udruga Solinjana!

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

KAJ SU JELI NAŠI STARI? Kaj su jeli naši stari?, po 35. put! Središte grada Vrbovca, prekrasan dan, puno štandova s jelima prigotovljenima na tradicijski, domaći način, posebno atraktivni štandovi uređeni tako da oslikavaju nekadašnji život na selu, puno posjetitelja, puno degustacija, puno folkoloraša, natjecanja u kuhanju… Puno i političara, a svaki bi rado s pozornice rekao po koju pa i više od te po koje, a joooj…

Bučino ulje

Bučino ulje

Kulin

Kulin

Svi naglašavaju kako tradiciju treba čuvati. I kvalitetu treba čuvati, i razvijati. Ali, zašto onda Kaj su jeli naši stari? tek jednom u godini kroz dva dana? I zašto u ta dva dana hrana u nekim od ugostiteljskih objekata tamo nije kakvoćom na visini, i u skladu s onime što se kroz kulinarsku manifestaciju pokušava istaknuti (i) po pitanju dobroga teka? Dođeš na kulinarsku priredbu, sjedneš nešto pojesti i dobiješ drsko bezokusan žilavi odrezak od vratine pečen na roštilju i krišku kruha, koja uz to da služi kao kruh valjda treba poslužiti kod jela i kao zamjena za nož i vilicu, u ovome slučaju nepredviđenih uz meso. Pa je trebalo jesti ne na način kak su jeli naši stari nego na način kak su jeli naši pra pra pra stariGljive, i torta od buče

Zašto ne u Vrbovcu finiji restoran Kaj su jeli naši stari? otvoren cijele godine? Svojedobno je, dobro pamtim, bilo najavljeno da će se takav objekt otvoriti… Da se može i jesti, a ne samo gledati neke od eksponata. S pozornice se sada čulo da u vrbovečkome kraju postoji oko 15 udruga žena koje sjajno kuhaju i rado nastupaju na manifestacijama gdje se prikazuju stara jela. Ne bi li bilo dobro da grad sa snažnom mesnom industrijom i koji se nastoji prikazati i kao atraktivno turističko odredište osigura, kao promidžbeni poligon, odgovarajući prostor i osobe vične vođenju ugostiteljskog objekta u poslovnome smislu, Turistička zajednica da dodatno brine o promidžbi, posebice u mnogoljudnome Zagrebu, a da se kuharski dio povjeri upravo članicama tih vrbovečkih ženskih udruga? Kod kojih bi povremeno sa specijalitetima svojega kraja mogle gostovati i takve udruge žena iz drugih dijelova zemlje, povremeno – zašto ne?! – i kakav renomirani vrhunski chef… S pitanjem o eventualnom otvorenju restorana Kaj su jeli naši stari? obratio sam se direktorici TZ Vrbovca, zasad odgovora nema.

Ocjenjivanje jela

Ocjenjivanje jela

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nekadašnje selsko dvorište

Kaj su nosili naši stari...

Kaj su nosili naši stari…

Kak su se igrali mladi od naših starih...

Kak su se igrali mladi od naših starih…

Evo nekoliko prizora s događanja Kaj su jeli naši stari? a koji prikazuju kak naši srednji (ni mladi ni stari, konkretno chefovi Branko Ognjenović i Viktor Kranjčec) ocjenjuju ono kaj su jeli naši stari, zatim kak su živili naši stari, kaj su od nosili naši stari (gaće, perika…), kak su se igrali mladi od naših starih (uz bačvicu, i sasvim dobro i bez kompjutera, mobitela i tableta)… ∎

ZAŠTITA ZAGORSKIH MLINCI – Pokrenut je proces zaštite zagorskih mlinci oznakom zemljopisnog podrijetla. Inicijativu je dala udruga Tradicija Zagorja, osnovana krajem 2012. godine s ciljem zaštite, očuvanja i promocije tradicijskih zagorskih proizvoda, pokrenula je aktivnosti za zaštitu poznatog brenda; zagorskih mlinaca oznakom.

Udruga se u srpnju ove godine prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava u okviru programa Potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicijskog specijaliteta. Ukoliko sredstva budu odobrena, iskoristit će se za pokriće dijela troškova za izradu analize tržišta i izrade specifikacije zagorskih mlinaca, što će svakako ubrzati proces zaštite zagorskih mlinaca oznakom zemljopisnog porijekla.

Proces dobivanja oznake dugotrajan je, ali isplati se jer je korist višestruka. Budući da su proizvodi s registriranom oznakom u višoj cjenovnoj kategoriji, povećava se dohodak proizvođača, a povećava se i prepoznatljivost takvih proizvoda i područja na kojima se proizvode. Oznake omogućuju bolje njegovanje i razvoj regijske tradicije i regijskog identiteta te štite od zloupotrebe i narušavanja ugleda izvornog proizvoda, kaže predsjednik Udruge Matija Gulija.

Udruga, sa sjedištem u Županijskoj komori Krapina, broji 13 članova. Kroz nju se potiče povezivanje i umrežavanje poduzetnika u svrhu obogaćivanja tržišne i turističke ponude Županije. Upravo se od proizvođača, članova Udruge, očekuje angažman i iskazivanje potreba koje bi dovele do zaštite što većeg broja tradicijskih zagorskih proizvoda. Institucije su tu kao svojevrsna potpora za provedbu kvalitetno razrađenih ideja. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Glasno pivo

GLASNO PIVO i ČAGA, UZ PETRICU KEREMPUHA… – Nauživao se, bogme, Petrica Kerempuh raznih mirisa i aroma ovoga ljeta: na platou gdje je postavljen da vječno svira, uz ugostiteljski objekt Potepuh, nakon više vinskih i gastronomskih prezentacija stiglo je i pivo. Ali ne ono industrijsko, ma kakva žuja, kakvo karlovacko, nikakav pan, ništa ni od heinekena, nego je došlo ono iz manjih do i garažnih pivovara. Jedno čak i iz Pijemonta, gdje caruju barolo i barbaresco, barbera, muškat…

Vrlo interesantno, ne samo za strastvenog pivopiju, nego i za nekoga tko je inače manje zagrijan za to piće. Na jednom mjestu i na maloj površini tolike različitosti, spektar okusa. Čak i pivo – točeno iz zvučnika! Nazvao sam ga – glasnim pivom.

Restoran Žganjer iz Jaškova, koji se prije toga jelima uspješno predstavio u vinskom okruženju, pokazao je da vlada situacijom i kad je u pitanju pivo. Ne samo kao gazda, nego i kao pečenjar nazočan je bio i Ivan Žganjer.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ivan Žganjer, gazda i pečenjar!

Plato Potepuh – pun! Još jednom se pokazalo da je prostor sjajan za takva događanja. U kutu, nikome na putu – glazbeni sastav. U ritmu glazbe spuštam se prema dolje, i Trgu bana Jelačića, kroz neprirodno mi prazno prostranstvo novoasfaltirane gradske tržnice Dolac. I, na tom, inače, danju uzavrelom trbuhu grada s temperamentnim plesom kumica i mušterija, zamišljam, u ljetnu večer – masovni plesnjak, čagu na otvorenome s, dakako, (češćim) pivskim predasima… ∎

SVIJET NA TANJURU (a u ČAŠI?) – Na Europskome trgu u Zagrebu – kraj kolovoza i početak rujna u znaku manifestacije Svijet na tanjuru. Ali, tu su i pića… Trebalo je nasloviti: Svijet na tanjuru i u čaši

Ruski kavijar, pjenušci, votka

Ruski kavijar, pjenušci, votka

Zamisao i lokacija dobri: uz domaće posebnosti, na Europskom trgu, prezentirati i specijalitete i specifičnosti iz drugih zemalja. Pitanje za organizatora je zašto nije ponudu na štandovima-kućicama dogovorio na način da se poslužuju (i) manje porcije po,

dakako, nižoj cijeni, što bi posjetiteljima – koji zasigurno tu ne navraćaju da bi ručali ili večerali nego da bi se podružili i kušali više toga različitoga – troškovno omogućilo da degustiraju veći broj delicija. Lako je moguće da uz smanjenje porcija i, u skladu s time, sniženja cijena toj manjoj, degustacijskoj porciji, na kraju ponuđač s izdavanjem, ukupno, više porcija ostvari i veći prihod nego ovako, na klasičan način.

Vrlo zanimljivo na štandu Rusije, gdje su prezentirani rusko pivo žiguljovskoje, bočkarjov, pa kavijar, votka – od pinjola, feferona, heljde, brezovih pupoljaka, zatim jetra od bakalara, ruski raviol od mesa pelemeni, kondenzirano mlijeko Sgušovka, a i ruska halva, itd. Hana Zdunić, zamotana kao da je 15 a ne kao da su 33 Celzijeva stupnja, animirala je posjetitelje da kušaju specijalitete makedonskog restorana Sveti Nikola, Marija Rimac Vinolicious prezentirala je francuska vina, s jugozapada zemlje, a Ivan Srpek Bornstein je sišao s obližnjeg Kaptola da bi magnumima tažio žeđ prisutnih i možda ponekog naveo da svrati u originalnu vinoteku… ∎

Francuska vina i kolači

Francuska vina i kolači

Makedonski specijaliteti, među njima i gravče na tavče

Makedonski specijaliteti, među njima i gravče na tavče

Magnumi iz vinoteke Bornstein

Magnumi iz vinoteke Bornstein

POČETAK BERBE! – Oči vinogradara i vinara uprte su u nebo: hoće li sljedećih mjesec-dva proći bez hirova prirode u meteorološkome smislu, pa da 2015. – koja je u ljetnom razdoblju vukla suncem i toplinom a u par navrata napala je i jakim vrućinama ali onda je i usporavala svježijim razdobljima s kišom u pravo vrijeme – slavimo kao jako dobru pa i do sjajnu berbu?OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

               Za pjenušce neki su upravo i krenuli u berbu, a kako sada stvari stoje barem u zagrebačkom vinogradarskome okružju, s grožđem za ostala vina svakako treba pričekati, jer ako se nastavi lijepo vrijeme velike su šanse za proizvodnju vrlo ozbiljnih snažnih vina. Sasvim suprotno od lanjske berbe za koju većina proizvođača vina veli da je treba brzo zaboraviti.

Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj, nositelj OPG-a Kurtalj, počeo je svoju berbu u plešivičkoj Bakhovoj ispostavi u Zagrebu, u dvorištu svoje Vinske kleti u središtu grada. Donio je nešto grana vinove loze s grozdovima i od njih složio dva trsa s kojih se bralo, dakako u brentu, uz domaće popevke. Kod Kurtalja u Zagrebu dva događanja posvećena vinu: uz ovaj prigodni berbeni, i najava, u nazočnosti gradonačelnika Zvonimira Novosela, zamjenika gradonačelnika Stipe Bučara, i direktorice Turističke zajednice Jastrebarsko Ivane Herceg, tradicijskih Jaskanskih vinskih svečanosti u Jastrebarskome, od 3. do 6. rujna.

Vinska klet Drage Kurtalja u dvorištu na početku Nove vesi odlično je zaživjela, bojazan je bila na početku da će se u ovoj našoj svakodnevnoj besparici simpatičan i u domaćem stilu uređeni lokalčić – u kojemu se inače srijedom nudi za ručak (od kuće Drago doveze po 50 do 60 porcija!) besplatno varivo (piće se naplaćuje) što ga doma priprema Dragecova mama – pretvoriti u jeftilensku birtiju, ali to se zahvaljujući pažljivim vođenjem nije dogodilo. Kurtalj, koji je ponudu osmislio na način i da uz svoja vina i domaću hranu nudi i butelje drugih svojih plešivičkih kolega (pravo predstavništvo Plešivice u velegradu), ponosno ističe kako se u objektu od pića troše samo vino i mineralna voda, a, dodaje, začuđujuće je koliko je velika potražnja za pjenušcem, međutim to možda i nije tako začuđujuće – jer taj Kurtaljev Dri je vrlo dobar! ∎

Jaska svecanosti 5NEVINSKA JASKA UZ VINSKU PLEŠIVICU – Na pitanje zašto Jastrebarsko, u podnožju vinorodne Plešivice, jače ne živi vinskim životom, što bi bilo i te kako logično, Stipe Bučar, zamjenik gradonačelnika, odgovara: Inicijative bi trebale doći od proizvođača/ponuđača vina, a tih inicijativa nema. Veliki je problem što plešivički vinari nisu dobro samoorganizirani i ne iskazuju kako treba što zapravo žele. A u plešivičkome kraju postoje čak tri udruge – Klub prijatelja dobroga vina, Udruga Plešivičke vinske ceste i Udruga Portugizac Plešivica! Lokalni vinari ne iskazuju dovoljno inicijative, a ni volje da se zaista u poslovnome smislu uključe u priču. Oni sami najprije moraju znati što žele i trebaju imati prijedlog modela kako da se ostvare te njihove zamisli, a tek onda nastupamo mi iz vodstva grada, upravnih i političkih struktura. Dobijemo li razrađene prijedloge, svakako ćemo ih proučiti i vidjeti kako da se oni realiziraju… ∎OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ZAGREBAČKI WINE BAROVI PODBACILI NA VRHUNCU TURISTIČKE SEZONE – Većina zagrebačkih wine barova nije na zadovoljavajućoj razini. Najslabije ocjene sommelierka Jelena Šimić Valentić, koja vodi Boutique vinske kulture Pupitres, daje osoblju. Najboljim wine-barovima u Zagrebu ocjenjuje Dežman-bar, Bornstein i Dobra vina.

– Obišavši dvadesetak najpoznatijih zagrebačkih wine-barova tijekom ljeta kada grad vrvi stranim gostima, ostala sam razočarana kakvoćom njihova rada – kaže sommelierka Jelena Šimić Valentić.Jelena Simic Valentic_4

Većini wine-barova Jelena je dala odličnu ocjenu za uređenje, no već je vinska karta zaslužila prosječnu ocjenu – jedva dobar. Naime, na tim se kartama može pronaći mnoštvo pravopisnih pogrešaka, ali i onih činjeničnih koje otkrivaju da tvorac karte slabo poznaje vina. Analiza vinskih karti otkriva i da neke od njih sadržavaju nazive vina koja samo doprinose težini popisa, no tih vina, ako su ikada i bila u ponudi bara, odavno nema.

                Istodobno su cijene vina točenih na čaše previsoke. Kao primjer Jelena Šimić Valentić navodi cijenu od 36 kuna za decilitar dobroga hrvatskog vina butelja kojega u trgovini stoji 70 kuna. Stvar dodatno pogoršava činjenica da takva vina nerijetko ostaju otvorena danima, pa oksidiraju. Takva praksa znači da konobari ne znaju kvalitetno prodavati i kontrolirati otvorena vina. ∎

                OLYMPUS DIGITAL CAMERABISTRO ŠNICL – Svakoga dana ih vidite na mega-posterima: Mate Janković i Tomaž Kavčič, kuhari u službi promocije Lidla.Tomaž Kavčič nije baš nadohvat – on vodi vrlo afirmirani restoran Zemono u Vipavi, a Mate? E, pa ako imate namjeru provjeriti što on radi i nudi, evo: on je chef u Bistròu Šnicl na katu iznad nekad famozne zagrebačke Gradske kavane, danas je to revitalizirani objekt zvan Johann Franck. Janković, u crvenoj majici, uvjerava: namirnice su hrvatskog porijekla, jela tipična za Hrvatsku, ponuda tipa bistròa, od, pohvalit će se, 120 vina u vinskoj karti najveća je većina hrvatskih etiketa. Promoviramo hrvatsko, pa to je najlogičnije u lokalu koji se nalazi u srcu glavnoga grada Lijepe naše, na Trgu bana Jelačića, zar ne?

Ozalj u srcu Zagreba

Ozalj, grbZLATNA KAP, ZELENO SRCE HRVATSKE i REKORD ZA GUINNESSA – Ozalj, grad Zrinskih i Frankopana, nije baš daleko od Zagreba, ali eto tek sad se odlučio dijelom onoga što nudi kao turističko odredište jače približiti Zagrepčanima u srcu metropole. Dogodilo se to u drugoj polovici kolovoza na Trgu Petrice Kerempuha na Dolcu, na platou iznad Glavne tržnice. Bila je to i prigoda za najavu manifestacije Zlatna kap Hrvatske početkom rujna u Ozlju i Jaškovu. Događanja su s ciljem afirmacije Karlovca, Ozlja i Ribnika kao turističkog pojasa Zeleno srce Hrvatske. Prezentacija u Zagrebu protekla je većma u znaku lokalne kulinarike – ugostitelji, vinari, smještajni kapaciteti, opg. Nazočna i gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić! Koja je na priredbu u Ozalj pozvala zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić i vinar Darko Vrbanek

Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić i vinar Darko Vrbanek

Lidija Žganjer, Torta

Lidija Žganjer, torta Katarina Zrinski

               Vrlo atraktivno na štandu jaškovačkog restorana Žganjer: uočljiva želja vlasnika Ivana Žganjera i njegove kćerke Lidije da se karijera lokala gradi ne samo na odličnoj janjetini nego i na ponudi vrlo rafiniranih moderno prezentiranih tradicijskiih jela – sjajna tjestenina s umakom od gljiva, neobična torta Katarina Zrinski sa čak 12 slojeva s time da je svaki od druge/drugih namirnica, ukupno je u njoj više od 30 sastojaka… Ta torta iz Žganjerove Slastičarnice Bake Dore nastala je kao rezultat istraživanja Zdenke Stupić, zaljubljenice u ozaljsku povijest i kulturu. Bilo je i štrudle od višanja, doduše razrezane u manje komade, a dakako ne i u onoj velikoj, najduljoj, 1300 metara dugačkoj verziji predviđenoj za ozaljsku priredbu.

Uz Petricu Kerempuha - još jedan vinar Vrbanek - Josip, sa suprugom

Uz Petricu Kerempuha – još jedan vinar Vrbanek – Josip, sa suprugom

Lidija Žganjer, na slici uz tortu Katarina Zrinski, veli da su za tu kilometarsku štrudlu u Ozlju osigurani jabuke i grožđe iz ozaljskih vinograda i voćnjaka. Zamišljeno je da se štrudla peče, dakako, u dijelovima pa sastavi naknadno, a izloži u dva kraka na dva paralelno postavljena stola svaki dužine po 650 metara i spojena kratkim stolom… Krenulo se s namjerom da se tom štrudlom, za koju je od početka bilo određeno da se besplatno podijeli, službeno uđe u Guinnessovu Knjigu rekorda, i to je izdavaču Knjige prijavljeno još prije koji mjesec…

Iz Hercetgovine do zagrebačkog Ozlja: Ivan Zadro

Iz Hercegovine do zagrebačkog Ozlja: Ivan Zadro

Na slikama su gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić s jednim od najjačih vinogradara/vinara u ozaljskome kraju Darkom Vrbanekom (u vinogradima graševina, chardonnay, žuti muškat, zweigelt; nakon dugo godina mirnog vina uskoro ulazi i u segment pjenušaca), te, uz Petricu Kerepmuha, vinar Josip Vrbanek sa suprugom, i – potegnuo je do ovamo čak iz Hercegovine – Ivan Zadro iz vinarije Domano, u kušanju vina Guštin. ∎

PROIZVODNJA i POTROŠNJA VINA u SVIJETU – Kolike su aktualna proizvodnja i potrošnja vina u svijetu?

Najnoviji izvještaj OIV-a govori sljedeće: ukupna površina pod vinovom lozom na našem planetu iznosi 7.573.000 hektara (malo povećanje u odnosu na 2013/2014.), globalna proizvodnja vina kreće se oko 270 milijuna hl, a potrošnja oko 240 milijuna hl. Povećana je konzumacija ružičastoga vina, i sada ona iznosi oko 24 milijuna hl, dakle desetak posto od ukupne potrošnjeMap of Europe - Blank Map (summer style)Evo jednog prikaza – izvor nije OIV! – potrošnje vina po zemljama europskoga kruga i po glavi stanovnika godišnje: konzumacijom po stanovniku prednjači Portugal s 55 litara i Francuska s 53 litre. Po ovoj ilustraciji, treće mjesto po količini godišnje popijenoga vina pripada sićušnoj državi Andorri sa 48 litara, a četvrto dijele male države Hrvatska, Slovenija i Danska, sa po 42 litre, za petama su također male države – Švicarska sa 41 litrom, Luxembourg s 39 i Grčka sa 37 litara! Mapa konzumacije bazira se na studiji što ju je 2014. godine provela Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation), koja je iznijela podatke o potrošnji alkohola ukupno, ali i, zasebno, po potrošnji alkohola samo kroz vino u raznim zemljama.∎

Batič i biodinamika

KAKO je DAO BOG, i … OTELE PTiCE – Često se kod nekih vinogradara i vinara koji žele istaknuti da ne troše kemiju ni u vinogradu ni u podrumu čuje da je njihovo vino onakvo kakvime ga je dao Bog. Poznati slovenski vinogradari i vinari Ivan Batič i njegov sin Miha iz Vipavske doline, koji inače već neko vrijeme imaju certifikat biodinamike Demeter, odlučili su jedan svoj vinograd s još mladim trsjem – po 5000 Zeleni, Vitovske i Pinele, dakle ukupno 15.000 trsova na kosini na nadmorskoj visini od 350 metara – ostaviti na milost i nemilost Bogu, i, kako se poslije vidjelo, i na nemilost čvorcima. S time što u tome vinogradu ne gnoje uopće i ne tretiraju lozu zaštitinim sredstvima htjeli su, makar i na neko vrijeme žrtvujući prinos, vidjeti može li i hoće li mlada loza kojoj se ne daje gnojivo a niti je se prska protiv bolesti kroz vrijeme steći dovoljnu otpornost i sposobnost da se sama brani, kao i to može li i vino štititi samo sebe, bez dodavanja SO2.

Ivan Batič

Ivan Batič

Zasad je, kaže Ivan Batič, još prerano tvrditi bilo što jer prošlo je premalo vremena od sadnje. Sigurno je samo jedno, i možda se iz toga može izvući određeni zaključak, a to je da se u zadnjoj fazi zriobe u taj vinograd stušte čvorci i omaste brk s dosta bobica, očito to grožđe im paše. Ove godine Batiči su odlučili da na neki način zaštite trsje od napasnih ptica, jer ipak ne proizvode grožđe za ptice nego za sebe! Inače, dosad su iz tog vinograda s 15.000 loza uspijevali proizvesti godišnje samo oko 1000 litara vina. Na žalost nisam imao prilike kušati ga…

Ako se, veli Ivan Batič, pokaže da vinova loza od mladosti pa kako stari uspijeva prilagoditi se dovoljno i u najvećoj mjeri štititi sama sebe, ovaj sustav bez tretmana Batiči bi proširili na sve svoje vinograde…

Ali, ako već nisam uspio kusati to vino što bi ga se moglo nazvati Dragi Bog i ptice, pošlo mi je za rukom probati nešto drugo iz Batičeve pokusne radionice – MIRNO crno NON VINTAGE vino! Riječ je o mješavini sastavljenoj od vina iz pet različitih berbi – 2006, 2007, 2008, 2009. i 2010. Vina su prije spajanja 2012. godine dozrijevala i odležavala u drvenim bačvama, dakako najduže ono najstarije, iz 2006, a najkraće ono iz 2010. Interesantna, u organoleptici vrlo kompleksna kreacija, medjutim zasad još službeno nedostupna tržištu… ∎

PLEŠIVICA CURICA! – To je eto Plešivica! Krasan vinogradski pejsaž, vinogradi obitelji Tomac na položajima Šipkovica i, malo poviše, Šipkovica-Kraljeva villa. Tomislav Tomac ovoga je ljeta svako malo pregledavao grožđe i pred svaku najavu promjene vremena pogledavao, skupa s ocem Zvonkom, prema nebu, u strahu od moguće tuče i štete baš pred berbu.Tomac Sipkovica trsje_002Tomac trsje 16Tomac trsje 21Tomac Sipkovica gosti svi 13

Nakon prvog toplinskog udara imali su manju tuču, srećom bez značajnijih posljedica, nakon nedavnog drugog toplinskog vala kišilo je mirno, kiša je i popravila stanje u vinogradu, strepnja je kako će biti do berbe… Da sad, kad su bobice već omekšale, padne previše kiše ili led bila bi to katastrofa. Cijele prošle godine loše vrijeme, nada je da će ova godina nadoknaditi nedaće prošle…

 Prizorima s vinorodne Plešivice se dive i Francuzi: nedavno u već tradicijski, prijateljski ljetni posjet Tomcima su stigli Christian Zwickert, Alzašanin koji radi za podrum La Font du Loup u apelaciji Châteauneuf-du-Pape, i njegova supruga Oksana, rodom iz okolice Prnjavora, koja je Zwickerta nagovorila da na blagim padinama uz obiteljsku kuću gdje živi njena mama podigne vinograd i da uz stambenu zgradu napravi vinski podrum. Zwickert, Oksana i njena mama donijeli su Tomcima na degustaciju bosanska vina rađena francuskom rukom (sorte su Chardonnay, Rizling rajnski, Syrah, Pinot crni, Merlot i Cabernet sauvignon), s kojima Christian i Oksana uskoro debitiraju na tržištu. Ni manje ni više nego – po francuskim, Châteauneuf-du-Pape cijenama! Butelja će navodno u maloprodaji stajati oko 25 eura!

Modra frankinja fest-2015PETI FESTIVAL FRANKOVKE u SEVNICI – U Gradskom parku u Sevnici u Sloveniji strukovnim predavanjem na temu Frankovke i njenoga vina te gala-večerom za petak 11. rujna predviđen je početak Petog festivala Modre frankinje. Svečano otvorenje manifestacije ostavljeno je za subotu 12. rujna u 15 sati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASubotnji popodne i večer sve do 22 sata zamišljeni su da budu u znaku kušanja, u nazočnosti proizvođača, frankovke iz niza vinorodnih područja gdje se ona tradicijski uzgaja i dobro uspijeva. Uz vina, za ponudu su spremljene i različite tipične lokalne slane i slatke delikatese. Zaduženi za ugostiteljski dio: Gostišče Dolinšek, Gostilna Repovž i Borut Jovan, chef Galerije okusa, majstor za sljubljivanje frankovke s kreacijama na tanjuru.

Da svojim sudjelovanjem dadu podršku pozvani su i domaći obrtnici sa ručnim radovima, koji uz suvenirsku mogu imati i praktičnu uporabnu vrijednost. Organizator je svakako htio manifestaciju iskoristiti i za prezentaciju turističke ponude Sevnice i Posavja.

Određeno je da cijena ulaznice za festival bude 15 eura, pet eura da je kaucija za čašu, kupon za degustacju vina jedan euro, a kupon za kušanje hrane pet eura.

Uoči festivala organizirano je i strukovno ocjenjivanje frankovki. U degustacijskoj komisiji: Jože Simončič (Kartuzija Pleterje, d.o.o., Slovenija) kao predsjednik komisije, Iztok Klenar (enolog, dopredsjednik Međunarodnog saveza enologa UIOE, Slovenija) prof. dr. Mojmir Wondra (predstojnik Katedre za tehnologiju vina, Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Slovenija), prof. dr. Tatjana Košmerl (Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Slovenija), Darja Bovha (Vinska klet Vila platana, Slovenska Bistrica, Slovenija), dr. József Kosárka (degustator, Budimpešta, Mađarska) i Anna Schachner (dipl. sommelier, Graz, Austrija). Prošlih godina imali smo u ocjenjivačkome sudu i predstavnika iz Hrvatske, ove godine eto nema nas ∎

LOVREČEVA 2015 – I u Krku tradicijski se slavi sveti Lovro. To bude živopisnim trodnevnim sajmom gdje se pojave i povijesne ličnosti poput npr. knezova Frankopana, pa vitezovi koji se sučeljavaju na turnirima, trgovci svime i svačime… Ove godine bio je 491. Krčki sajam! Na kojemu su dobrano radili – noževi! Dugački, tanki, oštri…Krk Dropuljici rezanje prsuta Krk

U sklopu sajma organizira se naime natjecanje u ručnom rezanju pršuta. Trebalo je izrezati što dužu fetu pršuta i što ljepše složiti ugostiteljsku porciju pršuta. Kao rezači okušali su se predstavnici medija, krčki općinari, ugostitelji i direktori turističkih zajednica. Pod nož došli su krčki i drniški pršuti.

Ukupno je sudjelovalo 15 ekipa rezača, među njima i Ivanka Dropuljić i njen trener prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor dvodnevnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com krajem studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade. Dropuljić je još prije dosta vremena iskazao želju da pršut i kroz natjecanje u ručnome rezanju jače istakne na svom festivalu.

Dropuljići su inače i prodavači istarskog i dalmatinskog pršuta u Zagrebu, i Ivanka ima poduži rezački staž. S uspjehom je već nastupala i na natjecanju u ručnome rezanju pršuta na festivalu pršuta u Tinjanu, a sada na Krku bila je članica pobjedničke ekipe s nazivom Gastronauti & Hrvatski radio Drugi program. Na drugo mjesto plasirala se ekipa Novog lista, a na treće ekipa Radija Rijeka. ∎

Vivodina – Vidikovac i vidik!

 OLYMPUS DIGITAL CAMERASVETOM LOVRI i JANJETINI u POHODU – Pravu raskoš nudi žumberački kraj u ljetnom razdoblju. Brežuljkasti pejsaž zelenilom odmara i tijelo i dušu, šuma i razno raslinje te nadmorska visina pomažu da se, i kad sunce i jače upre svojim zrakama, lakše diše, vrijedan spomenik barokne arhitekture crkvica svetog Lovre u Vivodini oplemenjuje duh, a, bogme, ima tamo, upravo na korak hoda od crkvice, i nešto za želudac: tradicijska janjetina, posebice kad je peku Frlani, te domaći štruklji, kažu za njjh kako čujem, i povitíca (naglasak je na slovu i u zadnjem slogu!), štrukli s debljim mlincem a za koje je zaslužna pod bremenom godina prilično savijena stara baka iz spomenute obitelji… Svakog 10. u kolovozu, na dan sv. Lovre u Vivodini je tradicijsko proščenje Lovrenčevo.

Vivodina je istodobno i vidikovac i – vidik! S nje se pruža pogled na okolicu, i u Sloveniju, a istovremeno se lijepi pogled pruža i odozdol, iz Slovenije, npr. iz sela Krmačina, na vivodinsku crkvicu sv. Lovre… Kakvo li misno vino može biti iz tog vinograda!

Na slikama: crkvica svetog Lovre u Vivodini, pogled na nju iz sela te pogled na nju i na trsje ispod nje iz Krmačine. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERALOVRIJENAC – Vivodina, Lovro, janjetina i Krmačina, naselje podno Vivodine tik uz kućice pogranične policije, i lokalni vinar međunarodnog ugleda temperamentni Jožef Prus – koji uzgaja i pčele i proizvodi med, i koji se afirmirao slatkim visokim predikatima, osvajač brojnih medalja najvišega sjaja i za predikate i za vina redovne berbe, u Sloveniji više puta izabran za Vinara godine – već godinama žive u kvalitetnoj simbiozi. Prus inače uz ostala vina proizvodi i crnjak od sorte Lovrijenac (Šentlovrenka, St. Laurent), koji je (bio) tradicija u području od Plešivice do Bele krajine, i koji ide odlično uz praznik sv. Lovre i uz janjetinu. Na Lovrenčevo, na svoj rođendan, Prusa je posjetio plešivički vinar Zvonimir Tomac, koji u starim svojim nasadima ima nešto Lovrijenca ali ga ne odvaja nego ga miješa s portugiscem. Toga popodneva kod Prusa pio se, prigodno, dakako, samo lovrijenac! Ostalo se – kušalo!… Tomca je posebno zanimalo nešto a s čime se on ozbiljno bavi, a to su tzv. narančasta vina, rađena od bijelih kultivara uz dugačke – polugodišnje maceracije bijelih sorata u amfori. Prus je naime također počeo proizvoditi i takvu kapljicu, od Kraljevine (Zelinčani, koji su od Kraljevine formirali svoju robnu marku vina, takvih se iskoraka međutim nisu dosjetili) i od Muškata žutoga (sad je na tržištu vino iz 2012, s 14 vol % alkohola). Prus macerira ne u amfori nego u manjoj hrastovoj bačvi, ne tek pola godine, naime kruti dio od tekućega dijela odvaja tek nakon dvije godine! ∎OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA KAD TOMAC SLAVI… – A kad plešivički vinogradar/vinar Zvonimir Tomac slavi rođendan, onda to ne može bez pjenušca i bez malo jače boce vina. Ova koju drži na ramenu zapremnine je 18 litara… Iz te boce moguće je natočiti 144 čaše sa po 1,25 dl Bakhova nektara. Ovakve velike boce označene su većma biblijskim imenima, a ova od 18 litara dobila je ime mudraca Melkiora… ∎

SuČ – 08/2015

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: