Agra 2015/ OD SJEMENKE PREKO UZGOJA i PRERADE DO TANJURA i ČAŠE
Zvijezda sajma Agra 2015: aktualna vinska kraljica Slovenije Sandra Vučko, iz okolice Ljutomera. Njena obitelj bavi se proizvodnjom vina, ali glavna je djelatnost kmečki turizam. Organizator izbora vinske kraljice je Pomurski sejem, koji priređuje i Agru, a službeno vino ove vinske kraljice je Furmint 2013 Gomila obitelji Puklavec iz Ormoža
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
MANIFESTACIJA u PODRUČJU KOJE SPAJA SLOVENIJU, HRVATSKU, AUSTRIJU PA i MAĐARSKU, POTVRĐUJE SE KAO NAJVAŽNIJA SMOTRA POLJOPRIVREDE i PREHRANE u REGIJI. I OVE GODINE NA OCJENJIVANJIMA PREHRAMBENIH PROIZVODA LIJEPA NAŠA IMALA JE DOSTA USPJEHA – OSVOJILA JE PET ŠAMPIONSKIH NASLOVA U SEGMENTU MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA (KOKA, te VINDIJA iz Varaždina) i JEDAN u SEGMENTU VINA (BELJE)
Agra u Gornjoj Radgoni se u svom 53. izdanju, 2015., potvrđuje kao najvažniji sajam poljoprivrede i prehrane u regiji koja obuhvaća Sloveniju, Austriju, Hrvatsku i Mađarsku. Ovdje se predstavljaju vrhunske tehnologija, poljoprivredna mehanizacija i oprema za prehrambenu industriju, zatim sadnice, domaće životinje, najkvalitetniji I originalni regijski prehrambeni proizvodi, vina, produkti iz eko-domene. Agra 2015 okupila je ove godine na ukupnoj izlagačkoj površini od 69.500 četvornih metara 1785 izlagača iz 30 država, i to je stanovito povećanje u odnosu na prošlu godinu. Oko 23.200 četvornih metara izlagačke površine je, inače, u sajamskim halama, 28.000 četvornih metara površine za izlaganje je vani, na nekih pak zasebnih 3000 četvornih metara prostirala se izložba životinja, na oko 15.300 četvornih metara pokazani su pokusni nasadi…
Dobitnici šampionskih odličja za vino na Agri 2015, uz predsjednika Uprave Pomurskog sejma Janeza Erjavca, državnu tajnicu u MKGP RS Tanju Strniša i, čak!, ministricu obrane Andreju Katič, te ministra poljoprivrede Slovenije Dejana Židana, vinsku kraljicu Sandru Vučko i predsjednika ocjenjivačke komisije Mojmira Wondru: Klavdija Topolovec Špur, enologinja Radgonskih gorica, Sandi Brumen iz Radgonskih gorica, proizvođač Hemmel s austrijskog posjeda Domaene Hirschmugel, Matej Colja CV, Sara Lisjak i Boris Lisjak, Hrvoje Krnjević Gec iz Belja (očekivali smo na dodjeli i glavnog enologa!), Mihaela Krsnik Kopše iz Hiše vin Doppler
Sajam Agra 2015 poseban je naglasak dao na međunarodnu godinu tla, te na mahunarke kao bitnog pomagača plodnosti tla, kao i na industrijsku konoplju kao biljku tisuću mogućnosti, zatim na aromatično bilje, eko-poljoprivredu i zdravu prehranu, te na hranu iz naše blizine; tržnica Agra nudila je brojne tradicijske slovenske kulinarske proizvode. Vrijednost Agre je upravo u tome što je dosta okrenuta eko-uzgoju i što promiče lokalne kulinarske vrijednosti, značajne s aspekta očuvanja, kroz eno-gastronomiju, identiteta svakog pojedinog kraja. Na predavanjima i radionicama prikazivalo se postupak kojime poljoprivrednik na površinama od jednog do pet hektara samo s izmjenim različitih biljnih kultura, bez gnojenja i bez zahtjevne poljoprivredne mehaizacije te bez pesticida može na eko-način poboljšati performansu tla i povećati kvalitetu a i prinos. Slovenci, dosta privrženi svojim regijskim i lokalnim specijalitetima, u jednoj od hala organizirali su i Agrinu kuhinju uživo, s pokazom prigotavljanja njihovih tradicijskih delicija na suvremeni način. Kroz vinsko kraljevstvo vodila je nova slovenska vinska kraljica Sandra Vučko, iz okolice Ljutomera.
U društvu s vinskom kraljicom Slovenije Sandrom Vučko – Damir Folnegović Blaž, koji s Mladenom Horićem iz poduzeća MAM-VIN, izdavačem revije Svijet u čaši, radi na knjizi Atelje okusa, te prof. Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji ovogodišnje jubilarno deseto izdanje te eno-gastro smotre želi obogatiti i izborom vinske kraljice Hrvatske
Iz Hrvatske je na sajmu Agra sudjelovalo nekih 15 izlagača, Uz Hrvatsku gospodarsku komoru, od većih tvrtki bili su to Čakovečki mlinovi, mesna idnsustrija Vajda, Petrokemija Kutina, Stražaplastika iz Hzuma na Sutli, Udruga poduzetnika i obrtnika općine Nedelišće.
_______________________
SLOVENSKO VINO u MEĐUNARODNOM OKVIRU – Na Agri 2015 u Gornjoj Radgoni održan je okrugli stol na temu slovenskog vina u međunarodnom okviru. Govornici su uz direktora Vinske družbe Slovenije Dušana Brejca bili Mojca Jakša (MKGP), zatim agrarni ekonomist prof. dr. Emil Erjavec s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, te direktor Vinske kleti Goriška Brda Silvan Peršolja.
Slovenija nije prepoznatljiva vinska destinacija, i potreban je veći angažman u kontekstu uspješnog trajnog izvoza, kazao je uvodno Brejc, i dodao da se u posljednjim godinama slovenski izvoz vina kreće u prosjeku oko šest milijuna litara godišnje, a riječ je o vinima koja na domaćem tržištu s obzirom na navike u potrošnji nije moguće plasirati.
Mojca Jakša iznijela je, o izvozu i uvozu, statističke podatke Ureda za statistiku Republike Slovenije (SURS). U 2005. u Sloveniju je uvezeno 4,7 milijuna litara vina, a lani je uvoz bio na 12,7 milijuna litara, dakle gotovo triput veći. Izvoz slovenskih vina je 2005. iznosio 4,2 milijuna litara, a u 2014. 7,5 milijuna litara vina. Izvoz je lani novčano bio u znaku dobrih 13 milijuna eura. Prosječna cijena litre uvezenega vina kretala se 1,04 eura, a slovensko vino u izvozu je dosegnulo prosječnu cijenu od 1,78 eura po litri. Posljednjih godina Slovenci su najviše vina izvozili u Njemačku i u Češku – oko 3,9 milijuna litara vina, što je, rečeno je, oko 52 posto od svega izvoženega vina.
Sa sajma poljoprivrede i prehrane u Gornjoj Radgoni – na sajam vina i delikatesa VinDel u Kongresni centar hotela Habakuk u Mariboru, 4. studenoga! Ta se eno-gastronomska priredba, u organizaciji portala SloVino – s, inače, 15-godišnjim stažem, održava evo već osmi put. Uz Dejana Bayera, čelnog čovjeka SloVina, je Jadranka Rilović, glavna urednica Drugog programa Hrvatskoga radija
Izvoz nije jednokratni promocijski događaj u inozemstvu, izvoz je posao koji se ponavlja, a ciklus traje po pet, šest godina, rekao je Silvan Peršolja, koji je dodao da se, ako se s promidžbenih aktivnosti u inozemstvu, posebice s nastupa na vinskim sajmovima, kući donese stotinjak kontakata s potencijalnim kupcima, na kraju posao realizira tek u tri ili četiri slučaja. Kvaliteta slovenskih vina nije sporna, istaknuo je Peršolja, on kao jednu od najvećih prepreka za bolji izvoz vidi u tome što stranci ne prepoznaju Sloveniju kao vinsku državu. Stranci poznaju toplice, poznaju kockarnice, poznaju Bled, ali ne poznaju Sloveniju. Htjeli mi to priznati ili ne, ali Slovenije nema na na vinskoj zemljopisnoj karti, i upravo neprepoznatljivost odnosno preslaba prepoznatljivost Slovenije najviše nas koči na stranim tržištima, naglasio je Peršolja koji se poslovanjem sa strancima bavi već 17 godina.
I Emil Erjavec slaže se da Slovenije nema na vinskom atlasu svijeta, a slovenskoj vinskoj branši predbacuje da joj nedostaje školovanja i obrazovanja, kao i promocijskih aktivnosti, a posebno je branši prigovorio nedostatak samoorganiziranosti. Primjećujući da su Slovence na međunarodnom vinskom tržištu već prestigli Hrvati a da su na najboljem putu da to učine i Makedonci, Emil Erjavec predložio je da se glede organiziranosti i promidžbe Slovenci ugledaju na Francuze i Nijemce. Napomenuo je da je nužno oformiti vinsku akademiju, javnu agenciju za vino, i što prije povezati sve vinare.
Uputio je apel: Vinari, okupite se u dobro organizirano vaše cehovsko tijelo, napravite strateški plan kako naprijed! Znajte da će vas politika sigurno slijediti ako pokažete da točno znate što hoćete i ako ste i sâmi spremni u dovoljnoj mjeri podmetnuti leđa da se planovi ostvare!
Ima li to sve iz Dežele, bez obzira na Erjavčeve riječi da su na internacionalnom tržištu Hrvati prestigli Slovence, kakve sličnosti s vinskom situacijom u Lijepoj našoj? ■
____________________________________
Pod okriljem sajma Agra održana su i strukovna ocjenjivanja kakvoće mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, sokova i bezalkoholnih napitaka, vina, te meda.
Na ocjenjivanju mesa i mesnih prerađevina bilo je ukupno 144 uzoraka, šest je proizvođača iz Slovenije i Hrvatske prijavilo svoja 24 uzorka u grupi svježega mesa, dok se na ocjenjivasnju mesnih prerađevina natjecao 21 proizvođač – 19 iz Slovenije i dva iz Hrvatske, sa 120 proizvoda.
Gosti iz Rumunjske! Oveći štand s različitim proizvodima imali su Rumunji. Vina je prezentirao posjed Cramele Recas, koji se nalazi na brežuljcima Recas, nekih 30 km istočno od Temišvara u pravcu Bukurešta. Cramele Recas na 950 hektara uzgaja Graševinu, Sauvignon, Pinot sivi, Chardonnay, Muškat ottonel, Traminac, Pinot crni, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah, te od domaćih sorata Feteascu regalu i Feteascu neagru, Kadarku, Mustoasu. Gospođa u živopisnoj nošnji ponudila je na kušanje Feteascu neagru
Na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda sudjelovala su 24 proizvođača – 20 iz Slovenije, tri iz Hrvatske i jedan iz Austrije, ukupno je ocijenjeno 148 uzoraka – 107 iz Slovenije, 34 iz Hrvatske…
U ocjenjivanju sokova, bezalkoholnih napitaka i voda 21 poduzeće poslalo je 95 uzoraka, 20 je bilo slovenskih proizvođača sa 90 proizvoda a jedan austrijski proizvođač s pet svojih etiketa.
Na ocjenjivanje vina prijavilo se 137 proizvođača iz šest država, s ukupno 418 uzoraka: Austrija – osam vinara s 34 vina, Češka – devet vinara s 18 vina, Hrvatska – 10 vinara s 20 etiketa, Makedonija – jedan proizvođač sa šest vina, Mađarska – jedan proizvođač s pet vina, Slovenija – 96 proizvođača s 310 etiketa. Posebno su se ocjenjivala vina iz ekološke proizvodnje, tu se prijavilo 12 proizvođača iz Austrije, Mađarske i Slovenije, sa 25 uzoraka vina.
U ekipi za ocjenu kojoj je ukupni predsjednik bio dr. Mojmir Wondra a predsjednici po komisijama dr. Friderik Vodopivec, mr. Antun Vodovnik i Iztok Klenar radili su Ingrid Mahnič, Dušan Brejc, Zdenko Ivanković (Hrvatska), Ivanka Badovinac, Tadeja Vodovnik Plevnik, Boštjan Zidar, Andreja Brglez, Martin Palz, Rok Jamnik, Mirjana Košuta, Sašo Topolšek, Klavdija Topolovec Špur, Jernej Martinčič, Darinko Ribolica, mag. Darja Zemljič, mag. Janez Valdhuber, Miroslav Majer, Uroš Bolčina i Danilo Steyer.
Ocjenjivanju meda pristupilo je 65 pčelara s 91 uzorkom. Pčelari su, osim iz zemlje domaćina Slovenije, bili još i iz Hrvatske, BiH i Slovačke.
Evo i koje su hrvatske kuće dale svoje proizvode na međunarodno vrednovanje i kako su prošli hrvatski sudionici na tim međunarodnim ocjenjivanjima:
Meso i mesni proizvodi:
Koka, Varaždin – četiri zlata, i četiri srebra; Vajda, Čakovec – tri srebra
Mlijeko i mliječni proizvodi:
Koka, Varaždin – šampion (panirani camembert), zlato (panirani edamac); Mini mljekara Veronika, Desinić – Veliko zlato (sirutka, te sirutka s okusom manga i marelice), te dva zlata, dva srebra i dvije bronce; Vindija, Varaždin – šampion: vindino, mliječni desert lješnjak i čokolada, UHT kozje mlijeko, mliječni puding sa šlagom čokolada, veliko zlato – svježe mlijeko, mliječni puding vanilija, ovidur tvrdi sir od kozjeg mlijeka, UHK čokoladno mlijeko, Caprofresh svježi sir od kozjeg mlijeka, Vivis svježi krem sir, plus šest zlata i dva srebra.
Med:
Mirko Aljmaši, Omišalj – zlato (med Mediljkovac); Pčelarstvo Trupković, Novo Selo Čakovec – zlato (med od bagrema); Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške Sveti Đurđ (med od bagrema) – zlato.
Vino:
Sjajno vino Chardonnay 2013 Goldberg jedan je od šampiona ocjenjivanja Vino Slovenija 2015 održanog u Gornjoj Radgoni u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra! Belje je inače dobilo i zlato za Frankovku 2012 Goldberg. Od naših, zlata su još osvojili Međimurci Cmrečnjak za Graševinu ledeno vino 2012, Jakopić za Graševinu kasnu berbu 2012 i Tomšić za Graševinu 2011 izbor prosušenih bobica
Evo vinskih prvaka:
Chardonnay 2013 Goldberg – Belje
Šampion u grupi suhog nearomatičnog bijelog vina: Chardonnay Goldberg 2013 – Vina Belje
Šampion za aromatično suho vino: Sauvignon 2014 – Vinarství Mikrosvín Mikulov a.s. (Češka)
Šampioni za vino teran PTP: Teran PTP izbrani 2011 – CV Colja Vino, Matej Colja, Kras; Izbrani Teran – Boris Lisjak, Dutovlje, Slovenija
Šampion za suho crno vino mlađe od tri godine: Cabernet sauvignon 2012 – Boris Lisjak, Dutovlje, Kras
Šampion za suho crno vino starije od tri godine: Sara 2007 – Boris Lisjak, Kras
Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina polusuha 2011 – Radgonske gorice d.d., Štajerska
Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina extra suha 2007 – Radgonske gorice d.d., Štajerska
Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina suha 2010 – Radgonske gorice d.d., Štajerska
Šampion u kategoriji BIO vina: RWC 2011 – Hirschmugl-Domaene am Seggauberg, Austrija
Novinarski šampion – kategorija suha mirna vina aromatičnih sorata: Sauvignon 2014 – Hiša vina Doppler, Dolnja Počehova, Štajerska
VINAREM GODINE u Sloveniji proglašena je kuća Radgonske gorice. ♣
Na štandu Radgonskih gorica šampionska Zlata penina za Tomislava Radića s Hrvatskog radija
SuČ – 08/2015
Suhi u čaši 